Pozivamo vas na središnji skup Nezavisne liste Josip Berket 18. svibnja u 20:00 sati na Brcu u Kaštel Starom, uz koncert Emine Arapović i uz dobru spizu

Za svoje gradsko vijeće nositelj JOSIP BERKET

zaokruži

2

1 Josip Berket, kapetan duge plovidbe2 dr. Milija Baldić Lukšić3 Marinko Kovačev, dipl.iur.4 Goran Samardžić5 Marinka Parčina,ekonomist6 Meri Škopljanac-Gagić, prof.7 Ivan Rančić8 Kristina Konta9 dr. Gordana Krokar

10 Bruno Petrušić11 Damir Roso12 Frane Božin13 Snježana Sedlar Madžar, dipl.iur.14 Stipe Mađor Božinović15 Veno Jerković16 Niko Vujina17 Vinko Vukman 18 dr. Neda Antičić19 Ana Tošić20 Dragana Budić21 Tomislav Tadin22 Fabjan Danilo23 dr. Ivan Ordulj24 Rino Pavlov25 Nela Ljubenkov

zaokruži

1Za svoju gradonačelnicu dr. MILIJA BALDIć LuKŠIć

2

Kaštelanski poduzetnik

i poslodavac Josip Ber-

ket, prvi puta se oku-

šao na izborima u Ka-

štelima 2009. godine kada je

izabran za Gradonačelnika.

Gradonačelnički je odradio

u cijelosti. Nezavisna lista

kojoj je bio osnivač i nositelj

dva puta do sada 2009. i 2013.

godine sudjelovala je na iz-

borima za Gradsko vijeće.

Obadva puta Nezavisna lista

Josipa Berketa , vrlo je važan

čimbenik u Gradskom vijeću

Kaštela. S obzirom na broj

vijećnika i izborne rezulta-

te, druga je po snazi politič-

ka snaga u Kaštelima. Vrlo

blizu kaštelanskom HDZ-u.

U svom radu Nezavisna li-

sta koju je Berket osnovao

unijela je niz poboljšanja u

političkom životu. Sam Ber-

ket je pružio i jamstva. Imo-

vinom je jamčio odgovorno

upravljanje Gradom. U to su

se, uostalom, uvjerili građa-

ni Kaštela, Županije i Hrvat-

ske. Uspjelo se u mnogo če-

mu a ponajviše u činjenici

da se vlast od njezinog prvog

izlaska na izbore puno odgo-

vornije odnosi prema jav-

nom novcu i javnom dobru.

Josip Berket će i na na-

rednim izborima biti nosi-

telj Nezavisne liste, koja je u

dosta turbulentnim vreme-

nima, uspjela očuvati svoju

prepoznatljivost i zadržati

se na okupu.

Na koji način je vaša li-

sta opstala i jeli ostala ne-

ovisna?

Opstala je zahvaljujući

ljudima koji su se ponašali

neovisno. Bilo je nekih ne-

snalaženja zbog neiskustva,

ali nas nitko nije uspio svr-

stati i razbiti. Nitko od nas

nije se od angažmana okori-

stio privatno.

Sugerira vam se da mo-

rate biti u dobrim odnosima

sa političarima jer ste poslo-

davac i poduzetnik. Kako to

komentirate?

Kada političari tako nešto

kažu, onda govore istinu o

sebi. Njima je ambicija vedri-

ti i oblačiti. Zato i nakarad-

no postavljaju pitanje: Kako

možeš biti poduzetnik a da

se ne ulizuješ političarima?

I kako se usuđuješ kandidi-

rati ili pokušati pobijediti na

izborima? Ili kako se usuđu-

ješ otimati njihove birače?

Kao da su građanI njihova

svojina i kao da oni imaju ek-

skluzivno pravo manipulira-

ti građanima. Svatko od nas

zna zašto za nekoga u odre-

đenom trenutku glasa.

Što je prema vašem mi-

šljenju osnovni nedostatak

u Kaštelima?

Svjedoci smo da su neki gradovi i općine bili uspješniji i bliži nego Kaštela. Unatoč istoj političkoj vertikali drugi su uspijevali riješiti probleme u svojim sredinama. Kaštelani nisu dobila ono, što su dobili neki drugi gradovi

Kaštelanski političari su propustili brojne prilikeJOSIP BERKET, Nositelj NezavisNe liste josipa BerKeta

Nije nikakva novost niti

je potrebno veliko znanje, da

se uvidi kako je komunalna

infrastruktura u Kaštelima

dugi niz godina zapuštena

te da će trebati puno godina

da se dovode u red.

Kakva je situacija sa Eko

kaštelanskim zaljevom?

On još uvijek ne funkcio-

nira. Ne funkcionira iz jed-

nostavnog razloga, što se

Grad Kaštela nije pripremio

za taj projekt. Primjerice,

gradovi Solin i Dugopolje

su se pripremili i se u pot-

punosti priključili na kana-

lizacijski sustav Eko Kašte-

lanski zaljev.

Na koji način su se Kašte-

la trebala pripremiti?

Izgradnjom i projektira-

njem sekundarne kanaliza-

cije. Usporedo se treba rije-

šiti vodoopksrba u gornjem

dijelu Kaštela. Sa svim dr-

žavnim tvrtkama poput Hr-

vatskih voda, Hrvatskih ce-

sta, Vodovoda i kanalizacije,

Čistoće,…treba surađivati i

na stručni način rješavati

taj problem. Istina je da se,

nažalost, sa tim institucija-

ma donekle politički uprav-

lja, ali sto tako jasno je da

Grad Kaštela bez tih insti-

tucija ništa ne može riješiti.

Svjedoci smo da su neki gra-

dovi i općine bili uspješniji

i bliži nego Kaštela. Unatoč

istoj političkoj vertikali dru-

gi su uspijevali riješiti svo-

je probleme. Kaštelani nisu

dobila ono, što su dobili neki

drugi gradovi.

Zašto Kaštela nisu dobi-

la naklonost tih institucija,

kada su uz samo jedan pre-

kid, kada ste Vi bili Grado-

načelnik, uglavnom vlada-

li pripadnici iste stranke i

u državi i u Gradu?

Zato što naši lokalni poli-

tičari nisu imali autoriteta,

niti su bili dovoljno jaki da bi

to riješili. Nisu bili utjecajni

i nije ih se uvažavalo. Druge

su više uvažavali. Možda su

naši političari bili utjecajni

u Kaštelima, ali je činjenica

da nisu bili dovoljno ugledni

na regionalnom i državnom

nivou. To se pokazao veliki

problem tako da je velika od-

govornost na kaštelanskim

političarima. Kod nas u Ka-

štelima bi se samo radilo od

izbora do izbora. Od infra-

strukturnih projekata uvi-

jek bi se radila samo politič-

ka priča.

Zašto političari ne mogu

riješiti te probleme kada su

i vertikalno uvezani?

Zato što Kaštela u poli-

tičkim strankama, nemaju

utjecajne političare. Članovi

i čelnici kaštelanskog SDP-a

3

Kaštelanski političari su propustili brojne prilike

Zašto ste podržali Miliju Lukšić Baldić?Procijenili smo da kandidat mora biti netko mlađi, netko tko je dokazan u svom poslu i tko će postaviti neke nove modele ponašanja i nove standarde. To Milija Lukšić Baldić svakako može.Svi članovi Nezavisne liste a tako i ja, biti ćemo joj pri ruci ukoliko joj bude trebalo. Ja joj mogu pomoći s obzirom na moje poduzetničko iskustvo. Kao gradski vijećnik mogu više pomoći nego da operativno radim jer ja imam i privatni posao koji ne mogu zapustiti. u Marini Kaštelima je u tijeku velika investicija i ja je moram nadgledati. Milija Lukšić Baldić svakako će donijeti novu dimenziju što se tiče skrbi o građanima Kaštela. Kroz svoju ordinaciju upoznala je probleme građana. Čestitam joj u svakom slučaju na hrabrosti i što se izložila.

i HDZ-a nemaju autoritet ni-

ti u svojim strankama. Zani-

mljivo je da ti političari vi-

še napadaju nezavisne, nego

svoje političke konkurente.

Njima smetaju i pojedinci u

njihovim strankama koji ja-

sno kažu svoje mišljenje.

Dobro, barem se prije iz-

bora nešto napravi. Nije li

tako?

Problem je što se radilo

bez plana. Nije se vodilo ra-

čuna da kanalizacija treba

biti ukopana metar ispod vo-

dovodne mreže, a iznad to-

ga bi trebala biti prometnica.

Išlo se stalno u kompromise.

Stalno je bio privid rada. Ta-

ko da se infrastruktura ni-

je radila stručno, nego će se

uvijek morati iznova. Mora-

ti će se nanovo kopati. Kada

se nešto radi trebalo biti na-

pravljano da traje za nared-

nih 100 godina. Prometnice

koje su se radile kroz grad,

nažalost morati će se opet ko-

pati, da bi se postavile cijevi.

Jeli se to namjerno radi-

lo?

Nije, nego zbog nedostat-

ka struke i stručno izrađe-

nih projekata. Recimo, ka-

da smo mi dobili povjere-

nje građana 2009. godine

odmah smo doveo nekoliko

inženjera da bi mogli pari-

rati na stručan način te da

bi mogli stručno razgovarati

sa inženjerima u državnim

institucijama i pratiti što se

događa. Do tada je bio samo

jedan.

Kada bi se to moglo rije-

šiti?

U narednih 20 godina

Grad Kaštela će se zbog pro-

puštenih prilika morati ba-

viti problemima infrastruk-

ture. Grad Kaštela je istina

dug grad od gotovo 25 kilo-

metara i puno je istina za-

htjevniji od drugih grado-

va. Pored toga, stare jezgre

su imale riješene ispuste u

more, što treba preokrenu-

ti. To je jako zahtjevno. Ko-

pa se stalno i mislite da će

se nešto riješiti a onda vidi-

te da kanalizacija opet ide u

more. Pitate zašto je to tako,

a nitko nema odgovor. Čim

kanalizacija ide u more a sa

druge strane funkcionira

Eko kaštelanski zaljev, zna-

či da je nešto otišlo u krivom

smjeru.

Kako početi rješavati te

probleme’

Jačanjem svoje komunal-

ne tvrtke Zeleno modro. Ono

gdje si nadležan rješavati

putem nje, a gdje nisi nadle-

žan a nismo u dosta toga, tre-

ba se truditi da u pregovoru

sa Hrvatskim vodama, Vodo-

vodom i kanalizacijom bu-

deš al pari na stručan način.

Recimo, kada sam bio grado-

načelnik onda sam mjesto u

Upravnom vijeću prepustio

inženjeru Reji.

Kako riješiti problem ot-

pada?

To je problem čitave župa-

nije i regije. Znači, ne može-

te sami riješiti problem zbri-

njavanja otpada nego morate

napraviti svoj dio. Trebate se

uklopiti u zajedničku politi-

ku rješavanja tog problema

Jeli izgradnja centra u

Lećevici rješenje tog pro-

blema?

Lećevica je definitivno

krivo izabrana lokacija za iz-

gradnju Centra. Vjerojatno

se izborom te lokacije htjelo

u to vrijeme napraviti novi

Karepovac. Samo dalje od

očiju građana Splita i osta-

lih većih gradova. Od počet-

ka je napravljena greška. Ni-

je se vodilo računa da se ti-

me ugrožava ne samo vodo

slivno područje Jadra, ne-

go čak i šibensko vodosliv-

no područje. I taj incident

bi se kada tad dogodio, ka-

da bi se gradio novi Karepo-

vac u Lećevici. To nam nije

potrebno.

Kakvo je onda rješenje?

Rješenje je sortirnica ot-

pada i ona može biti bilo gdje

pa i u Lećevici. Uvjet je da ta-

mo ne ide opasni otpad i bio-

otpad. U tom slučaju to niko-

ga i ništa ne ugrožava. U Le-

ćevicu jednostavno ne smije

doći opasni otpad i bio otpad.

Što napraviti sa te dvije

vrste otpada?

Opasni otpad je zadaća

države i on se zbrinjava na

poseban način. Dok za zbri-

njavanje bio otpada treba

napraviti kompostane. Sva-

ki otok treba imati kompo-

stanu. Drugo je lako riješiti.

Bitno je da otpad a to znači

plastika, papir, staklo ne ide

skupa sa biootpadom. Bioot-

pad su ostaci hrane, zelenila

i lako se može upotrijebiti za

kompost. Dio Kaštelanskih

staklenika može biti kompo-

stana za Kaštela. Svaka ku-

ća koja ima zemlju za povr-

će ili vrt , može imati malu

kompostanu. Od toga se mo-

že uprihoditi i imati koristi.

Znači to je moguće rije-

šiti?

Kaštela su zbog svoje kon-

figuracije u boljem položaju

od ostalih gradova za rješe-

nje problema zbrinjavanja i

selektiranja otpada. Svako

kućanstvo dobije tri kante i

odvaja otpad.

Nema više kanti na ulici.

Pa na selima se oduvijek od-

vajao otpad. Zašto to ne bi bi-

lo moguće u Kaštelima. Mož-

da je problem u tome što je

Čistoća naplaćivala i ostva-

rivala profit na količini.

Kako to?

Apsurd je da su građani

Kaštela u takvoj situaciji

dva puta plaćali odvoz sme-

ća. Jedan put Vlastitom po-

gonu, a drugi put Čistoći.

Grad Kaštela konačno treba

preuzeti odgovornost.

Ovako Grad dobije sine-

kure a odgovornost preba-

ci na Split. Kaštelani mogu

preuzet odgovornost za pre-

uzeti Grad jer se Grad vodi

kroz komunalnu tvrtku a ne

kroz komunalni odjel.

Znam ja da bi i tamo bilo

političkih uhljebljivanja, ali

bi se dio njih ipak temeljio na

struci.

Što bi to poduzeće trebali

rješavati?

Promet, parking, otpad…

Kada bi riješili problem ot-

pada, napravili bi velike

stvari i bili bi primjer.

josip Berket, Marinko Kovačev,

Milija Baldić lukšić, Goran samardžić

4

Jeli potrebna spalionica?

Naravno da nije potreb-

na. Da Dalmacija ima devet

milijuna stanovnika onda bi

se moglo razgovarati o potre-

bi spalionice otpada. A kako

imamo puno manje stanov-

nika, onda mi nemamo po-

trebu za spalionicom otpada.

Što bi vi kao vijećnik mo-

gli pomoći gradonačelnici

Miliji Lukšić Baldić?

S obzirom da imam isku-

stava i znanja mogao bi po-

moći u rješavanju uređenja

obalnog pojasa u Kaštelima.

Od Resnika do Brižina.

Kako bi krenuli?

Krenuli bi od nulte situ-

acije. Kaštela su mjesto sta-

novanja gotovo 2000 godine.

Iza operativnih obala nami-

jenjenih industrije od Briži-

na do Gojače, ostala bi ope-

rativna obala. Potom ide

plaža Gojača, pa obala u Su-

ćurcu, pa Sokolna, pa ma-

rina Adriavinil, pa Marina

Kaštela….. Znači, ono što je

plaža treba biti uređena pla-

ža. Rive treba urediti u su-

radnji sa Županijskom luč-

kom upravom, koja je za njih

nadležna. Ona je u Kašteli-

ma nadležna za sedam luka,

otvorenih za javni promet.

U situaciji kada se radi luka

onda se odmah mora napra-

viti i riva između te dvije lu-

ke. Ukoliko ih tada ne napra-

vite nećete nikada. Rive su

inače napravljene za vrijeme

Austro ugarske i vrijeme je

da se rekonstruiraju. Mora-

ju ići do dubine od dva me-

tra, kako bi postale komer-

cijalne. To je moguće riješiti

u narednih pet do deset go-

dina. Kada to riješite, mirni

ste više od 100 godina

Gdje je najatraktivnija i

najizazovnija priča?

To su svakako šetnica i

plaža od Gabine do Resni-

ka. To je jedinstven prostor

i može biti atraktivniji od

šetnice na Bolu.

To izgleda odličan pro-

jekt. Što je potrebno za re-

alizirati ga?

Nužan je konsenzus. Mi-

slim da ga je moguće posti-

ći, jer ne vidim da bi netko

razuman moga biti protiv

takvog nečega. Komunalno

poduzeće mora voditi glav-

nu riječ. Suradnjom se može

riješiti 60 posto posla.

Komunalno poduzeće

mora plaćati PDV. Jeli to

problem?

To je bio argument za pro-

tiv jačanja i rada komunal-

nog poduzeća. Potpuno krivi

argument. Ne može se onaj

koji živi od PDV-a, boriti da

se on ne plati. To je potpuno

pogrešan pristup.

Jeste li ikada pokušali nazvati udovičića na broj koji je stavio na plakate?Nisam nikada pokušao. Rekli su mi neki što su ga pokušali nazvati, da ga nisu ga dobili. Ja sam to znao odmah. To jedno od lažnih predizbornih obećanja i klasična je parola. Takvih obećanja smo se nagledali do sada. Nije mi jedino jasno, kako su ljudi mogli nasjesti tako prozirnom triku.

josip Berket, Milija lukšić Baldić, Marinko Kovačev, Goran samardžić

5

Neshvatljivo mi je da veliki broj građana nije upoznat sa svojim pravima i što im se sve može pružiti kroz primarnu zdravstvenu zaštitu. Građani ne znaju čak niti u čemu su zakinuti..Apsurdno je da u 21. stoljeću grad od 40 do 50 000 stanovnika nema specijalistu okulistu, nemate ortope-da, radiologa… Nema ultrazvuk

Građani moraju znati koja imaju prava

MR.Sc. MILIJA BALDIć LuKŠIć DR.MED., KaNdidatKiNja za GradoNačelNicu Kaštela

K andidatkinja za grado-

načelnicu Grada Ka-

štela doktorica Milija

Baldić Lukšić, rođena

je Splitu. Uz kratke prekide

zbog studiranja i usavršava-

nja stalno živi u Kaštelima.

Potječe iz kaštelanske obite-

lji Baldić, koja je 500 godina

nastanjene na samom Brcu u

Kaštel Starom. Milija Baldić

Lukšić je osnovnu školu zavr-

šila u Kaštel Novom. Potom je

dvije godine pohađala opću

školu u Nehaju, dok je Srednju

ekonomsku školu završila u

Splitu. Studirala je na Stoma-

tološkom fakultetu u Zagre-

bu, a nakon što je diplomirala

bila je najmlađi stomatolog u

nekadašnjoj državi. Stažira-

la je u Domu zdravlja Trogir.

Usporedo je upisala poslijedi-

plomski studij u Zagrebu, u

roku ga završila te magistri-

rala. Potom je odmah dobila

posao kao asistent na Stoma-

tološkog fakulteta u Zagrebu.

Nedugo nakon toga, ipak se

vratila u Kaštel Stari. Zaposli-

la se u Domu zdravlja Trogir

gdje i danas radi. Prošle godi-

ne je prema izboru pacijenata

izabrana za Naj liječnika.

Kakva vam je obiteljska si-

tuacija?

Udata sam. Majka sam dvo-

je djece koji studiraju. Muž

mi je bio dragovoljac Domo-

vinskog rata a sada je privat-

ni poduzetnik. Za vrijeme Do-

movinskog rata bila sam kao

liječnik a ne kao stomatolog

na raspolaganju. Imali smo

dežurstva i koliko sam mogla,

dala sam svoj doprinos.

A što se tiče posla? Kako

tu ide?

Imam ordinaciju u Domu

zdravlja Trogir. U statusu

sam koncesionara. Koncesi-

onari, na žalost, imaju velikih

problema. Pogotovo su proble-

mi izraženi u Splitsko dalma-

tinskoj županiji.

U čemu je problem?

Problem je Splitsko dal-

matinska županija jer Dom

zdravlja Trogir spada pod

Dom zdravlja Splitsko dalma-

tinske županije, koji upravlja

sa još 13 domova zdravlja.

Imate zanimljive aktivno-

sti izvan posla. Možete li reći

o čemu se radi?

Jako volim čakavicu. Napi-

sala sam nekoliko pjesama na

čakavici. Polako pripremam

prvu knjigu na čakavici. Jed-

na sam od osnivačica Kašte-

lanske beside, koja se održa-

va u sklopu Ribarskih večeri.

Smatram da jako važno saču-

vati jezik i identitet. Pogotovo

u ova vremena.

Funkcija gradonačelnika

je dosta zahtjevna. Jeste li

spremni na određena nera-

zumijevanja, da ne kažemo,

podmetanja?

Naravno da sam na sve

spremna. Ne bi se izložila i

kandidirala da se bojim tih

stvari. Raditi ću svoj posao,

odnosno, obnašati ću tu ča-

snu funkciju odgovorno. Ne-

ću se previše obazirati na pod-

metanja, ukoliko do njih dođe.

Odgovarati ću na jedan kultu-

ran način i pokušati biti edu-

kativna. Naravno, da ću sve

svoje odluke temeljiti na za-

konima, Svako svoju odluku

a nata ja način i sebe pravno n

ću zaštititi. Takvo je vrijeme

došlo i to će mi davati sigur-

nost u radu. Za sve što mi bude

nepoznato, tražiti ću nekoliko

različitih stručnih mišljenja

Hoće li vam smetati to što

ste žena? Neke sredine nisu

baš sklone političarkama.

To mi , naravno,neće sme-

tati. Niti najmanje.Ne znam

na koje ste sredine mislili, ali

Kaštela nisu sredina koja ne

bi prihvatila ženu za gradona-

čelnicu. Naravno, uvjet je da

bude bolja od ostalih kandida-

ta. Mislim da sam se dosadaš-

njim radom, profesionalnom

karijerom i drugim aktivno-

stima dokazala svojim sumje-

štanima. Uvjerena sam da će

oni to znati cijeniti. Žena, jed-

nako kao muškarac , može vo-

diti i obavljati svoju funkciju.

Pogotovo kada se radi o vođe-

nju Grada.

Osim uobičajnih poslova

iz djelokruga rada gradona-

čelnika, kažete da ćete po-

zornost usmjeriti na još ne-

ke važne projekte. Na što ste

mislili?

Tu prije svega mislim na

zdravstvenu zaštitu. I to ne sa-

mo u Kaštelima nego i u na-

šoj županiji. Upozoravati ću

na veliki problem u primar-

noj zdravstvenoj zaštiti. Ta

problematika mi je poznata i

mislim da se veliki dio tih pro-

blema može riješiti. Neshvat-

ljivo mi je da veliki broj gra-

đana nije upoznat sa svojim

pravima i što im se sve može

pružiti kroz primarnu zdrav-

stvenu zaštitu. Građani ne

znaju čak niti u čemu su za-

kinuti. Mogu odgovorno reći

da su dosta zakinuti što se ti-

če njihovih prava iz primarne

zdravstvene zaštite.

Možete li

navesti neki

primjer?

N a r a v n o

da mogu. Re-

cimo, apsurdno

je da u 21. stolje-

ću grad od 40 do 50

000 stanovnika ne-

ma specijalistu oku-

listu, nemate ortope-

da, radiologa… Nema

ultrazvuk, a znamo da

je veliki postotak reci-

mo karcinoma dojke. Iz

Kaštela se na pregled ul-

trazvukom mora ići u

Split.Od Šibenika do

Splita nema ultrazvu-

ka. A stalno se govo-

ri o preventivi. Za-

to, bez obzira

na ovlasti

i bez ob-

zira tko

bio gra-

6

Koje prednosti nisu iskorištene u Kaštelima?Puno toga nije iskorišteno a ponajviše nije iskorištena činjenica da su Kaštela bogata kulturnom baštinom. Rijetko koja sredina ima takvo kulturno i povijesno naslijeđe. Nažalost, široj javnosti to je nepoznato nego smo mi prepoznati kao ekološki problematična sredina. To isto nije istina, jer mi više i nemamo industriju. Stavljanjem u funkciju i promoviranjem tih kulturno povijesnih vrijednosti, možemo potpuno promijeniti sliku, kakvu drugi imaju o nama. Kada bi to bogato kulturno povijesno naslijeđe zaštitili i promovirali,to bi mogla biti jedna lijepa slika Kaštela.

donačelnik, taj se problem

mora riješiti. To su smiješna

sredstva za jedan Grad da se

to ne bi moglo riješiti. Župa-

nija je dužna to osigurati ali

ukoliko neće, može to napra-

viti i Grad.Zdravlje je najvaž-

nije a gradonačelnik se mora

zauzeti za svoje građane.

Često ističete važnost

palijativne skrbi, odnosno,

skrbi o starijima i nemoć-

nim. Možete li reći malo vi-

še o tome?

To je problem koji grad ve-

ličine Kaštela mora imati ri-

ješen. Svakako nam na ruku

ide i to što i Europska Unija

potiče palijativnu skrb.

Što još treba rješavati

izvan uobičajenih aktivnosti

gradonačelnika?

Vidljivi su problemi obra-

zovanja i školstva. Nedopu-

stivo je, a mogu reći i žalo-

sno, da recimo imate nasta-

vu u tri smjene. Najgore je u

Kaštel Gomilici. A u Europ-

skoj Uniji nije dozvoljen rad

niti u dvije smjene. Da ne go-

vorim da krov prokišnjava da

je parket u školskoj dvorani

podignut… Uvjeti za rad su

jako loši. Nastavnici nemaju

računala, metode prenošenja

znanja su zastarjele. Učenici

doslovno imaju kredu i plo-

ču.

A knjižnice?

Što se tiče knjižnica, koli-

ko ja imam informacija Mini-

starstvo obrazovanja i športa

je prije pet godina zadnji put

dalo šest tisuća kuna, da bi se

kupile knjige za nove lektire.

To je svakako malo i podcje-

njivački. Međutim, ne mogu

zamisliti da Grad Kaštela ni-

je mogao kupiti knjige, kada

neće ministarstvo, te na taj

način povećati i obogatiti

knjižnicu. To nije ogroman

iznos da se taj novac ne bi mo-

gao pronaći.

Koja skupina građana je

zanemarena?

Istina je i slažem se da se

treba obraćati mladim lju-

dima, jer na mladima svi-

jet ostaje. Međutim, nije mi

jasno zašto zanemarujemo

umirovljenike i starije oso-

be. Mladima treba pružiti

veći standard i posveti im se.

Dok mladi u Kaštelima ne do-

biju sadržaje, možemo im za

početakriješiti problem noć-

nih linija vikendom. Kada

im se u Splitu nudi neki nji-

ma zanimljiv sadržaj, onda

im je problem prijevoza. Za-

dnji autobus je u ponoć a pr-

vi u pet ujutro. Kada bi im

seosigurao prijevoz smanjio

bi se broj i prometnih nesre-

ća i svega ostalog.Loše je da-

kle riješena prometna pove-

zanost od Trogira do Splita

a to je jedna urbana cjelina.

Međutim, nije mi jasno za-

što mladima u Kaštelima ne

ponudimo sadržaj. Nemamo

kina, kazališta, koncerata a

grad smo veličine koji to tre-

ba imati.

A infrastrukturno?

Brojni su infrastrukturni

problemi u Kaštelima. Počev-

ši od kanalizacije, obilazni-

ce, a jedan stvarno bode oči a

može gase uz samo malo vo-

lje riješiti. Radi se o prelazi-

ma preko željezničke pruge

koji nisu osigurani. Ti pri-

jelazi nemaju signalizaciju,

nisu osvjetljeni.. Nesreće su

učestale a kada se dogode on-

da se razgovara i obećava da

će se to riješiti.I sve tako, do

dan danas.

Što vas posebno smeta?

Kao Kaštelanka gledam

propadanje grada više od

dvadeset godina. A nekad je

bio centar turizma, poljopri-

vrede, industrije . Na počet-

ku prošlog stoljeća U Hote-

lu Palace je ljetovao blaženi

Kardinal Alojze Stepinac a

mi danas ne znamo iskori-

stiti sva kulturna dobra koja

imamo. Zato ću se kao grado-

načelnica angažirati kako bi

našim Kaštelima vratila ono

što su nekad bila. Bila su Se-

dam bisera Dalmacije .

Koje su još prednosti Ka-

štela u turističkom smislu?

Naša Kaštela su po svom

zemljopisnom položaju je-

dinstven grad u Europi. Nit-

ko drugi se ne može pohvali-

ti mjestima u nizu koji čine

grad, doslovno kao otvore-

na školjka koja je izišla na

obalu. Sigurno smo umorni

od slušanja o tome kako je to

neiskorišteni biser turizma.

Želim tom biseru dati pra-

vu vrijednost .Unatoč veli-

kom obalnom pojasu, blizini

zračne luke i bogatom kultur-

nom nasljeđu turizam u Ka-

štelima nije razvijen. Osim

jedne marine kao inicijative

privatnog poduzetnika nije

se u proteklih 30 godina baš

puno napravilo. Pored nau-

tičkog turizma veliku pri-

godu vidim u razvoju malih

i obiteljskih hotela. Mora-

mo vratiti na onu prepoznat-

ljivost koju je turizam imao

nekad. U svom programu: Se-

dam Kaštela za sedam plaža

vidim razvoj turizma kao pr-

vu i najjaču granu gospodar-

stva u Kaštelim. Preduvjet

toga je zalaganje za čisti oko-

liš, a to je čisto more i uređe-

na i čista Kaštela.

Gdje vidite perspektivu?

Perspektivu vidim i u ra-

zvoju obiteljskog turizma,

malog poduzetništvo, zadrža-

vanje mladih i njihovom za-

pošljavanju. Angažirati ću se

na stvaranju uvjeta za produ-

ljenje turističke sezone u smi-

slu kongresa, sajmova, zdrav-

stvenog turizma., kulturne

manifestacije sa gastrolokal-

nom ponudom,… Povezati se

treba i sa Dalmatinskom za-

gorom u smislu razvoja rural-

nog turizma , biciklističkih i

planinarskih staza… U Ka-

štelima je neophodno uredi-

ti obalni pojas koji mora biti

uređen potpuno i sačinjavati

će ga plaže, šetnice, rive te ve-

zovi za brodove.

7

zaokruži

2

1 Josip Berket, kapetan duge plovidbe

2 dr. Milija Baldić Lukšić

3 Marinko Kovačev, dipl.iur.

4 Goran Samardžić

5 Marinka Parčina,ekonomist

6 Meri Škopljanac-Gagić, prof.

7 Ivan Rančić

8 Kristina Konta

9 dr. Gordana Krokar

10 Bruno Petrušić

11 Damir Roso

12 Frane Božin

13 Snježana Sedlar Madžar, dipl.iur.

14 Stipe Mađor Božinović

15 Veno Jerković

16 Niko Vujina

17 Vinko Vukman

18 dr. Neda Antičić

19 Ana Tošić

20 Dragana Budić

21 Tomislav Tadin

22 Fabjan Danilo

23 dr. Ivan Ordulj

24 Rino Pavlov

25 Nela Ljubenkov

KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA- NOSITELJ LISTE JOSIP BERKET 2017.g

8

GORAN SAMARDŽIćrođen je 1985. godine u splitu, diplomirao je na prirodoslovno – matematičkom fakultetu u splitu i stekao zvanje profesora informatike i tehničke kul-ture. zaposlen je u učeničkom domu split gdje je prošle godine napredovao u struci i postao mentor profesor. također predaje robotiku u udruzi inovat-ic, koja djeluje na prirodoslovno – matematičkom fakultetu u splitu.oženjen je i otac dvoje djece, a živi u Kaštel starom u naselju radun.aktivno je igrao nogomet u HNK val i HNK Gošk sve do 2013. godine. od tada rekreativno igra nogom-et i u svakoj prigodi savjetuje mlade da se što više bave sportom. od 2011. do 2014. Bio je predsjednik mjesnog odbora radun.

MERI ŠKOPLJANAc GAGIć, prof. rođena je 11.9.1968. u splitu. završila je srednju medicinsku školu u splitu te pedagoški fakultet u splitu, smjer profesor tjelesno zdravstvene kulture. od 1993. do sada radi u Novak commmerce, a dje-luje kao gradska vijećnica grada Kaštela od 2009. Hobi: plivanje, odbojka, planinarenje, aerobik.

GORDANA KROKARrođena 09.04.1963. u Đakovu, završila je gimnaziju vladimir Nazor u splitu. Medicinski fakultet u za-grebu, te poslijediplomski i specijalizaciju iz obitel-jske medicine u splitu i zagrebu. Majka je dvoje djece i živi u Kaštel Kambelovcu. Govori engleski i služi se francuskim. ima diplome sa sveučilišta u Ženevi i londonu. članica je Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog liječničkog katoličkog društva, društva vještaka Hzzo-a split-sko -dalmatinske županije, te udruge palijativne medicine liječnika sd Županije. dobitnica je povelje splitsko dalmatinske županije za pomoć hrvatskim braniteljima, te posebno za pomoć djeci hrvatskih branitelja, kao i zahvalnice zbog sudjelovanja u do-movinskom ratu. dobitnica je povelje za pomoć kod pošumljavanja izgorenih područja na otoku Hvaru. radi u ordinaciji u zakupu u trogiru kao specijalist obiteljske medicine, te od 1995.g. radi i u zavodu za psihički oboljele odrasle osobe u trogiru.

KRISTINA KONTArođena sam 05.04.1984.g. u livnu. u Kastelima živim od 1993.g. gdje stječem osnvno i srednjoskol-sko obrazovanje. Nakon završene opće gimnazije upisujem se na ekonomski fakultet u splitu, smjer poslovna ekonomija usmjerenje management a 2011.g stječem zvanje magistra ekonomije. u firmi Marinconsult d.o.o. zaposlena sam od 2014. g. u slobodno vrijeme volim čitati i provoditi vrijeme u prirodi okruzena obitelji i prijateljima.

IVAN RANČIć, mag.iur.

završio je nadbiskupijsku klasičnu gimnaziju don Frane Bulić u splitu, te diplomirao na pravnom fakultetu u splitu 2004. Godine. trenutno je student na Kineziološkom fakultetu smjer odbojka. predavač je javne uprave na veleučilištu u šibeni-ku, upravni studij, te trener muške seniorske ekipe Mladost Kaštela od 2009. Godine, s kojom je 6 puta zaredom osvojio prvenstvo Hrvatske, te se natječe u ligi prvaka i srednjeevropskoj ligi. od 2013. Godine je gradski vijećnik grada Kaštela

ANA TOŠIćrođena 24.10.1979. u Koelnu, Njemačka, živi u Kaštel Novom. po struci je hotelijersko-turistički tehničar, završila je 1998. srednju školu „Blaž jurjev trogiranin“. čitavu karijeru radi u turizmu u trogiru, splitu i Kaštelima, a trenutno kao voditeljica restora-na Nautic u Kaštel Gomilici. od 2016. studentica je na visokoj školi strukovnih studija za menadžment i poslovne komunikacije. Majka je dvoje djece.

9

SNJEZANA SEDLAR MADŽARrođena: 8.1.1974., završila pravNi FaKultet vii/1.zvanje: diplomirani pravnikstrani jezici: znanje engleskog jezikazavršeni tečajevi, vještine: tečaj za osposobljavanje za rad na računalu (word, excel, internet)položen vozački ispit B kategorijeradno iskustvo: „zeljezara split“ d.d. Kaštel sućuracsamostalni pravni referent9 god. i 6 mjeseci radnog stažaobiteljski status: udana, majka dvoje djece

STIPE BOŽINOVIć MAđOR, prof.

rođen sam 4. prosinca 1959. godine u splitu. os-novnu školu sam završio u Kaštelima, a Gimnaziju “Ćiro Gamulin” u splitu. Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja u splitu, smjer tjelesni odgoj, upisao sam 1978. godine kao redoviti student i diplomirao u roku 1982. godine.oženjen sam otac dvoje djece. Nastavnički rad započeo sam 1982 godine u couo ²10. kolovoz² u sinju, po u vrlici, kao nastavnik tjelesne i zdra-vstvene kulture do 1985. godine. od 1985. godine prelazim u sinj i tu sam radio do 2004. godine. u za-vod za školstvo republike Hrvatske (kasnije agenci-ja za odgoj i obrazovanje) radio sam od 2004. do 2008., godine na mjestu višeg savjetnika za tjelesnu i zdravstvenu kulturu za područje dalmacije.od rujna 2008. god. do kolovoza 2013. god. radio sam u osnovnoj školi ostrog u K. lukšiću, na mjestu ravnatelja škole. od listopada 2014. radim na mjestu ravnatelja oš Gornja poljica, srijane.

BRuNO PETRuŠIćrođen u jajcu i Bosni i Hercegovini 23. svibnja 1986. godine, u Kaštela dolazi u jeku rata 1992. godine. školovao se u trogiru i u splitu je završio Katolički bo-goslovni fakultet. trenutno je apsolvent na doktoratu KBF-a iz specijalizacije Kršćanstvo i suvremena kultu-ra. Bruno je voditelj regionalnog ureda Mosta neza-visnih lista u splitu i izabrani član Glavnog odbora Mosta Nl. u Mostu je od samih nacionalnih početaka te je kao koordinator Mosta za Xi. izbornu jedinicu zaslužan za izvrstan rezultat Mosta na posljednja dva parlamentarna izborna kruga. u Kaštelima je 2006. godine osnovao udruga mladih „Kaštelanska udruga mladih KluB“ s kojom je provodio razne projekte te je sudjelovao u izradi prvog lokalnog programa za mlade u Kaštelima 2015. godine. sudjelovao je u radu savjeta mladih Kaštela.

DAMIR ROSOrođen 25.iv 1978 god. u rotterdamu (Nizozemska). Živim u Kaštel Gomilici sa suprugom i kćerkom.Na-kon osnovne škole koju sam pohađao u K. Gomilici, upisao srednju tehničku graditeljsku školu u splitu, gdje sam maturirao 1997 godine. diplomirao na kineziološkom fakultetu te stekao zvanje magistra kineziologije. aktivno se bavi nogometom, ˝branio˝ boje N. K. ˝GošK˝-a od ranog djetinstva. trenutno radi honorarno u omladinskoj školi N. K. ˝GošK˝-a, u taj proces se uključio sezone 2003/04 i sve do danas trenira mlađe uzrasne kategorije - mlađe pionire i početnike. dvije godine bio aktivni sudionik (volon-terski) jednom kao trener te drugi put kao voditelj cijelog kampa, pod pokroviteljstvom ueFa-e ˝open Fun Football schools˝. već treću godinu volontira kao trener pri NssdŽ-e u selektivnom procesu djece i radi s njima pod vodstvom gosp. prof. zdravka Marića nogometnog instruktora HNs-a.

BOŽIN FRANKOrođen 9. lipnja 1968. u splitu. osnovnu školu za-vršio je u rodnom Kaštel sućurcu, a srednju u ekon-omsko-birotehničkoj školi u splitu, smjer ekomom-ski tehničar.trenutno zaposlen u Kera-term u solinu, oženjen i otac dvoje djece. dugogodišnji je aktivni član Krnje-valske pučke udruge Kampanel Kaštel sućurac.

NELA LJuBENKOVrođena 26.11.1954.godine u splitu. osnovnu školu završila je u Kaštel lukšiću a srednjoškolsko obra-zovanje u pedagoškoj gimnaziji Marko Marulić u splitu. diplomirala je na višoj medicinskoj školi u splitu, radiološki smjer i stekla zvanje ing.medicin-ske radiologije. već 40 godina zaposlena je kao inženjerka radi-ologije u Kliničkom bolničkom centru u splitu, za-vod za radiologiju. Živi u Kaštel sućurcu, udana je i majka dva sina. članica je društva za očuvanje kulturne baštine Kaštela „Bijaći“.

10

VINKO VuKMANrođen 26.05.1961.godine u trogiru. završio je srednju poljoprivrednu školu u Nehaju, smjer pol-joprivredni tehničar. otac je jednog sina. radio je 32 godine u Kaštelanskim staklenicima do odlaska tvrtke u stečaj. trenutno se bavi poljoprivredom i uzgojem sadnica povrća i cvijeća u sklopu vlastitog opG-a.

DRAGANA BuDIć, dipl.iur.

rođena 04.05.1967. u splitu. osnovnu školu završila je u Kaštel Gomilici, a srednju ekonomsku školu i pravni fakultet u splitu te stekla zvanje diplomirane pravnice. radi kao voditeljica pravnih, kadrovskih i općih poslova. tijekom dugogodišnjeg radnog isk-ustva radila je u gospodarstvu na pravnim poslovi-ma i poslovima ljudskih potencijala, te sudjelovala kao predavač u edukacijskim seminarima nevlad-inih udruga kroz organizacije civilnog društva. udana je i majka dvoje djece.

NEDA ANTIČIć dr. med.

rođena u Kaštel Kambelovcu, od oca damjana Berket i Marije rođene tadin, 15.8.1950. završila klasičnu gimnaziju u splitu, Medicinski fakultet u zagrebu 1974., te 41 godinu radila u ambulanti u Kaštel starome kao obiteljski liječnik i liječnik za školsku djecu i omladinu, do umirovljenja 2015.članica je Hpd ante Bedalov i Hrvatskog veslačkog kluba Marina Kaštela od samog početka. Majka je dvoje djece i baka dvoje unučadi.

TOMISLAV TADIN (roditelji: Klement i ljubica) rođen je 22. rujna 1965. u splitu, a od rođenja mu je stalno mjesto obita-vanja Kaštel Kambelovac (don Klementa tadina 1). u Kaštel Kambelovcu završio je osnovnu školu, a u splitu srednju pomorsku školu, stekavši time zvanje pomorskog strojara. pohađao je (i uspješno sav-ladao) tečajeve sigurnosti na moru, kao i tečajeve praćenja brodova. iza njega je 30 godina radnog isk-ustva (pomorac, brodski časnik). trenutno radi kao brodski tehnički inspektor u tvrtki Marinconsult (Hr-vatska). aktivno govori engleski, informatički je pis-men te posjeduje organizacijske sposobnosti. Hobiji su mu planinarenje i aktivnosti u prirodi. oženjen je i otac dvoje djece.

FABJAN DANILOrođen je 29.12.1936.g. i odrastao u Kaštel Novom. završio je srednjoškolsko obrazovanje za elektrome-haničara i većinu svog života radi kao privatni po-duzetnik. otac je dvoje djece. u politiku se uključio davne 1971.g. kao sudionik Hrvatskog proljeća i od tada aktivno sudjeluje u aktivnostima za poboljšanje životnih uvjeta građana Kaštela. 1991.g. sudjelovao je u osnivanju kaštelanskog ogranka Hdz-a. 2006.g. zbog neslaganja sa vodstvom Hdz-a prvi put samo-stalno izlazi na izbore kao kandidat za predsjednika Mjesnog odbora Kaštel Novog kada i osvaja mandat te izlazi iz stranke. od 1997.g. aktivno sudjeluje kao gradski vijećnik puna dva mandata. Nezavisnoj listi josipa Berketa priključio se zbog zajedničke vizije Kaštela. osnivač je udruge za promicanje prava i zaštitu ustavom zajamčenih prava građana u kojoj i danas obnaša dužnost dopredsjednika.

IVAN ORDuLJ dr. med.

rođen je 9.7.1988. u splitu, završio je 1. jezičnu gimnaziju u splitu i sveučilišni integrirani pred-diplomski i diplomski studij medicine u osijeku. pripravnički staž odradio je u ustanovi za zdravst-venu skrb p.p. u splitu, a od 2014. radi kao doktor medicine u timu 1 hitne medicine. Govori engleski, njemački i francuski.

11

zaokruži

2KANDIDACIJSKA LISTA GRUPE BIRAČA- NOSITELJ LISTE JOSIP BERKET 2017.g

RINO PAVLOVrođen 7. svibnja 1977. godine u splitu. oženjen s prebivalištem u Kaštel Gomilici. osnovnu školu i srednju grafičku školu završio u splitu, dok je visoku školu za odnose s javnošću i studij medija diplo-mirao na verN-u. od 2008.g. suvlasnik je jedne od vodećih tvrtki za iznajmljivanje automobila u Hrvat-skoj Nova Gratia d.o.o./Nova rent a car čime se bavi i danas. angažiran u struci kroz različite udruge i udruženja (predsjednik strukovne grupacije rent a car agencija pri HGK-u za splitsko -dalmatinsku žu-paniju, član izvršnog odbora koordinacije rent a car agencija pri Hup-u za Hrvatsku, član asta -vodećeg udruženja turističkih djelatnika za područje sad-a). od 1999. godine bavi se i suđenjem nogometa, danas je sudac prve HMNl.2012./2013. bio delegiran na utakmice ueFa lige prvaka u futsalu (main round) gdje su igrali klubovi iz rusije, poljske, Bjelorusije i Hrvatske. sudio i pri-jateljske međunarodne utakmice između reprez-entacija Hrvatske i irana (19. 1. 2012., jelsa, Hvar) i Hrvatska – Makedonija ( 11. svibanj 2014, Murter). u posljednjih nekoliko godina aktivni sudionik svih većih završnica u futsa-lu u Hrvatskoj za što je dobio niz priznanja i plaketa.do sada se nije aktivno sudjelovao na lokalnim izbo-rima.

MARINKO KOVAČEV, mag.iur.

rođen je 1950. G. u splitu, Živi u Kaštel lukšiću. za-vršio je Gimnaziju vladimir Nazor u splitu i pravni fakultet split. Kao aktivni odbojkaš s preko 20 godi-na staža u oK Mladost Kaštel lukšić, obnaša  ruk-ovodeće funkcije u klubu i odbojkaškom savezu Hrvatske, sada član oK“Kaštela 2001“ – veterani. član Hrvatskog glazbenog društva „Biranj“ Kaštel lukšić, od najranije mladosti svirao klarinet, sada tenor saksofon. dugogodišnji je član uprave, a sada član Nadzornog odbora ovog društva. obnaša i funkciju predsjednika Kolegija puhačkih orkestara Županije splitsko-dalmatinske. Kao član Kaštelanske likovne udruge „osvit“ bavi se slikarstvom te izlaže u Kaštelima, solinu i Njemačkoj. od samog osnutka Hrvatskog veslačkog kluba „Marina Kaštela“, član je uprave, a od 1998 .g do 2010. i predsjednik. preds-jednik je odbojkaškog kluba Mladost ribola Kaštela. u periodu od 2009.g. do lipnja 2013.g. obnaša funk-ciju zamjenika gradonačelnika Grada Kaštela, a od 2013. do 2017. Gradskog vijećnika Grada Kaštela.

VENO JERKOVIć (ljepunice, 1957.), diplomirao je kiparstvo na alu-u u zagrebu 1982., a zatim do 1984. i suradnik majstorske radionice prof. ivana sabolića. Godine 2007. stekao je stručno zvanje viši konzervator-restaurator u speci-jalnosti kamene plastike i štuka. od 1999. do 2013. kao direktor i voditelj radova tvrtke Multi-art radi na spomeničkoj baštini, zahtjevnim konzervatorsko-res-tauratorskim zahvatima, projektiranju interijera i eksterijera i dizajnu. uz to radi na projektima sakralne i svjetovne tematike (izrada skulptura, medalja, pro-jektiranje i izvedba interijera crkava). sudjeluje na izložbama te javnim i pozivnim natječajima, a za neke svoje projekte dobio je nagrade i priznanja, kao što su: obilježje poginulim braniteljima u Kaštel lukšiću (kamen); spomenik bl. alojziju stepincu u prapatn-ici (bronca); spomenik Katarini i petru zrinskom te Fran Krsti Frankopanu oproštaj u čakovcu (bronca); spomenik velikom jubileju i posjetu pape ivana pav-la ii. u solinu (kamen); vrata crkve u seget vranjici (bronca); isus prima svoj križ, dugobabe (bronca); anđeoski križ- spomenik poginulim braniteljima, podbablje (bronca); uskrsnuće isusovo, Kaštel Gomil-ica (kamen); Gospe od ružarija, seget donji (kamen); srce isusovo, Hrvace (bronca); izrada rektorskog i de-kanskih lanaca sveučilišta u tuzli (srebro); Koza, otkup Galerije portreta tuzla (bronca); spomenik Fabijanu i jakovu - običnim malim ljudima u Kaštel Kambelovcu (bronca); Xi. postaja križnog puta, sinj (bronca). do-bitnik je nagrade grada Kaštela (2012.) za postignuća u kiparstvu i osobit doprinos u radu kulturne udruge polantana. Živi i radi u Kaštel Kambelovcu.

12

Kaštela će biti kao Opatija

Marinka Parčina kandidatkinja je

za vijećnicu s Nezavisne liste Josi-

pa Berketa, nalazi se na 5. mjestu.

Rođena je 1950. godine u Karlov-

cu, a od udaje neprekidno živi u Kaštelima.

Po zanimanju je ekonomistica, a sada je u

zasluženoj mirovini. Majka je dvoje djece i

baka troje unučadi. Za gospođu Marinku se

bez ikakve sumnje može kazati da je izni-

mno brižna majka i baka te jednako tako

vrijedna supruga, koja ima dovoljno snage

i za kuću i za privatni posao koji još uvijek

vodi, kao i za ogromni društveni angažman

u svojoj župi i široj zajednici.

Od kada ste se prije gotovo 10-tak go-

dina počeli aktivno baviti politikom stal-

no ste u samom vrhu političkih zbivanja u

Kaštelima. S obzirom da ste i za predsto-

jeće lokalne izbore visoko na Nezavisnoj

listi Josipa Berketa, očito je da ste i dalje

spremni dati sve od sebe za boljitak svoje

zajednice?

U mandatu gradonačelnika Josipa Ber-

keta bila sam dogradonačelnica, a iza mene

su i dva vijećnička mandata. Ispada da sam

iskusna političarka iako ja sebe ne doživlja-

vam baš tako.

Mislim da sam osoba koja politiku shva-

ća kao obvezu koju ima svaki građanin ta-

ko da svojim znanjem i sposobnošću dade

maksimalan doprinos za napredak zajedni-

ce u kojoj živi. Doista se cijeli život trudim

da pomognem svojim sugrađanima koji su

u teškim životnim situacijama. U tome me

mnogi moji mještani podržavaju, vjerojatno

zato imam veliki broj poznanika i prijatelja

na koje mogu računati.

Vaš je prvi mandat bio obilježen aktiv-

nostima u socijalnoj skrbi?

Točno je da sam se najviše bavila soci-

jalom, kako se to popularno zna reći. Ka-

da smo preuzeli upravljanje Gradom upisi u

dječje vrtiće za mnoge su roditelje bili tra-

umatični.

Odlučili smo stati na kraj upisima pre-

ko veze, otvorili smo dva nova vrtića i na

vrijeme objavili upis djece pod

jednakim uvjetima u privatnim i

gradskim vrtićima. Već prve go-

dine uspjeli smo svu djecu upisati

nakon čega se osjetilo veliko olak-

šanje.

Do mene sada ponovno dolaze

informacije da mnoga djeca neće

imati mjesta u vrtićima. Opet se

ponavljaju scene s upisima, opet

rade veze, a to se nikako ne bi

smjelo događati. Zaposleni rodi-

telji moraju znati da će svoje di-

jete imati gdje ostaviti dok rade.

Uspjeli ste realizirati i pro-

jekte za beskućnike i štićenike

Doma Miljenko i Dobrila, pa čak

i Muzej u Nadbiskupskoj palači

u Kaštel Sućurcu?

Za mog mandata dogradonačel-

nice uspjeli smo otvoriti kuću za be-

skućnike koja i dalje funkcionira. Za

štićenike Doma Miljenko i Dobrila koja

napuštaju dom osigurali smo jedan stan

u kojem oni mogu boraviti dok se ne sna-

đu. To je dokazano da ima presudnu ulogu

u daljnjem životu mladih ljudi pred kojima

stoji novi život a često nemaju osnovne uv-

jete niti imaju nekoga tko bi im u tim tre-

nutcima pomogao.

S tim projektom treba nastaviti i dalje.

Točno je i da sam se zalagala i uspjela da se

jedan prekrasni neiskorišteni prostor pre-

uredi za muzej.

Gdje vidite Kaštela u budućnosti s ob-

zirom na prirodne potencijale?

Možda će zvučati kao fraza ali Kaštela

bi doista mogla biti druga Opatija. Kašte-

la Imaju dugu tradiciju u turizmu, imaju

more i obalu dužine više od 20 km, čime se

malo koji grad može pohvaliti. Sve to treba

na pravi način iskoristiti, a kandidatkinja

za gradonačelnicu s Nezavisne liste Josi-

pa Berketa, kao i njezini zamjenici sigurna

sam da znaju kako to napraviti. Naši će im

vijećnici u tome biti velika podrška.

MARINKA PARČINA, Bivša zaMjeNica GradoNačelNiKa, vijeĆNica i KaNdidatKiNja za GradsKo vijeĆe

Možda će zvučati kao fraza ali Kaštela bi doista mo-gla biti druga Opatija. Kaštela Imaju dugu tradiciju u turizmu, imaju more i obalu dužine više od 20 km, čime se malo koji grad može pohvaliti

13

Očekujem podršku svih, a pogotovo mladih ljudi - drugačiji smo od

drugih Kandidaturu sam prihvatio kao izazov, da dokažem da se poštenim i iskrenim radom može učiniti puno za dobrobit svih građana i uvjeren sam da će to građani znati prepoznati

GORAN SAMARDŽIć, KaNdidat za zaMjeNiKa GradoNačelNiKa

G oran Samardžić, rođen

je 1985. godine u Splitu.

Diplomirao je na Priro-

doslovno – matematič-

kom fakultetu u Splitu i stekao

zvanje profesora informatike i

tehničke kulture.

Zaposlen je u Učeničkom domu

Split gdje je prošle godine napre-

dovao u struci i postao mentor

profesor. Također predaje robo-

tiku u udruzi Inovatic, koja dje-

luje na Prirodoslovno – mate-

matičkom fakultetu u Splitu.

Oženjen je i otac dvoje djece,

a živi u Kaštel Starom u nase-

lju Radun.

Aktivno je igrao nogomet

u HNK Val i HNK Gošk sve do

2013. godine. Od tada rekrea-

tivno igra nogomet i u svakoj

prigodi savjetuje mlade da se

što više bave sportom.

Vaš politički angažman

počeo je u naselju gdje živi-

te, u Radunu, jednom od na-

selja „poviše Magistrale“ za

koja se može kazati da još

uvijek nemaju osnovnu in-

frastrukturu. Što ste po-

duzeli?

Od 2011. do 2014. obna-

šao sam dužnost predsjed-

nika Mjesnog odbora Ra-

dun gdje sam pobijedio

sa svojom Nezavisnom

listom. Radun je bio naj-

zapušteniji dio grada

Kaštela. Suočen s mno-

gim problemima koje

sam naslijedio, žesto-

ko sam zastupao sta-

vove građana za bolji-

tak svog mjesta. Jedan

sam od rijetkih pred-

sjednika mjesnog od-

bora koji je javno govo-

rio u Gradskom vijeću

grada Kaštela, prenoseći

sve probleme i nedaće s ko-

jima su građani bili suoče-

ni. Organizirao sam broj-

ne prosvjede građana kako

bismo upozorili na nepravil-

nosti i obmane. Prosvjedova-

li smo zbog postavljanje repe-

titora na željezničkoj stanici,

ukidanje voznog reda vlakova,...

Koliko Vam iskustvo iz Mjesnog od-

bora moglo bi pomoći u novoj dužnosti

ukoliko budete zamjenik gradonačelni-

ce?

Dobijem li povjerenje građana za za-

mjenika gradonačelnice, svim snagama

ću se zalagati da u svaki dom napokon

dođe pitka voda. Problem vodoopskrbe

prvenstveno je izražen kod građana sje-

verno od Magistrale.

Vjerujem da se može i mora ubrzati

završetak projekta Eko-kaštelanski za-

ljev kako bi naša Kaštela konačno zasja-

la u punom sjaju. Voda i kanalizacija su

osnovni uvjeti za normalan život svakog

građanina i očito je da se takvi komunal-

ni problemi trebaju što prije riješiti.

Mogu li se rješavanjem osnovnih ko-

munalnih problema stvoriti uvjeti do-

stojnog života svakog građanina, ali i

daljnjeg razvoja grada?

Kaštela moraju prosperirati kroz tu-

rizam jer je to veliki potencijal koji mora-

mo iskoristiti. Jedno od mojih prvih pita-

nja bit će i rješenje hotela Palace, nekad

bisera Kaštela, a danas nažalost propalog

i razrušenog hotela, koji već godinama ne

služi nikome na čast. Tu su i još mnoge

druge mogućnosti, koje u Kaštelima sto-

je neiskorištene

Osim velikih komunalnih i privred-

nih problema spremni ste se i dalje zala-

gati i za naizgled male ali jednako važ-

ne projekte osobito kada je riječ o mla-

dima i djeci?

Problem su nam još uvijek i autobu-

sna stajališta za djecu koja idu u školu.

Tako u Radunu djeca čekaju autobus

doslovce na samoj cesti. U više navrata

sam, još kao predsjednik Mjesnog odbo-

ra, upozoravao na opasnosti kojima su

izložena školska djeca, ali do sada pro-

blem nije riješen. I u drugim mjestima

ima sličnih problema, a sigurnost djece

i mladih moraju nam biti na prvom mje-

stu. Inače, važnim držim i uključivanje

mladih u razne sportske klubove i udru-

ge, edukaciju mladih ljudi kroz mnogo-

brojne radionice, što je jedan od načina

da mladi upoznaju sebe i svoje talente,

kako bi ih što kvalitetnije znali iskori-

stiti.

Na čiju podršku osobito računate na

predstojećim izborima?

Očekujem povjerenje svih građana

koji žele promjenu na bolje. Prvenstveno

pozivam mlade ljude da nam pruže pri-

liku dokazati da smo drukčiji od drugih.

Smatram da su Kaštela veliki potencijal

upravo zato jer imamo dosta djece i mla-

dih. Kako svakodnevno radim s mladim

ljudima, znam i shvaćam što su njihovi

problemi.

Ako dobijem povjerenje kao zamjenik

gradonačelnice, većinu vremena ću pro-

vesti na terenu direktno s ljudima kako

bih se upoznao s njihovim problemima.

Kandidaturu sam prihvatio kao izazov,

da dokažem da se poštenim i iskrenim

radom može učiniti puno za dobrobit svih

građana i uvjeren sam da će to građani

znati prepoznati.

14

Naša Kaštela su grad odbojkeKaštela bi se mogla proglasiti gra-dom odbojke, čak je i ženski Od-bojkaški klub ove godine prvi put osvojio prvo mjesto u Hrvatskoj. Mislim da bismo to na neki način mogli brendirati, u smislu odbo-jkaškog sportskog turizma. Kašte-la bi trebala postati odbojkaški centar u Hrvatskoj

MARINKO KOVAČEV, KaNdidat za zaMjeNiKa GradoNačelNice

M ARINKO KOVA-

ČEV, kandidat za

zamjenika grado-

načelnice s Neza-

visne liste Josipa Berketa, ro-

đen je 1950. godine u Splitu, a

stalno živi u Kaštelima. Diplo-

mirani je pravnik i dugogo-

dišnji sportaš, a zatim i sport-

ski djelatnik. Otac je dvoje

djece i djed četvero unučića s

kojima rado provodi svaki slo-

bodni trenutak.

Dvadeset godina bili ste

aktivni sportaš, odbojkaš, a

zatim ste s istim žarom nasta-

vili obavljati različite funkci-

je u Odbojkaškom klubu, čiji

ste i sada predsjednik. Od ove

godine imate i novu funkciju?

Pa, točno je da sam već go-

tovo 40 godina aktivno u od-

bojci. Predsjednik sam OK

Mladost Ribola Kaštela, koji

je nedavno po šesti put prvak

Hrvatske. Predsjednik sam

Odbojkaškog saveza Dalma-

cije i član Upravnog odbora

Odbojkaškog saveza Hrvat-

ske. Petnaest godina bio sam

predsjednik Veslačkog klu-

ba Kaštela, tako da stvarno

imam iskustva u sportu.

Može li se toliko sportsko

iskustvo na neki način iskori-

stiti i u lokalnoj politici, gdje

također imate iskustva?

Gdje god bili sportaši sa so-

bom nose svoj sportski duh,

nose želju za pobjedom, natje-

cateljsku osobinu koja ih viče

dalje. A odbojka je uz to i po-

seban sport, protivnici se gle-

daju preko mreže, nisu u di-

rektnom kontaktu. Iza mene

je četverogodišnji mandat do-

gradonačelnika u vrijeme ka-

da je gradonačelnik bio Josip

Berket. Iz toga razdoblja no-

sim dragocjeno iskustvo koje

mi može biti od ogromne važ-

nosti u novom mandatu. Osim

toga, u protekle četiri godine

bio sam vijećnik u oporbi u

Gradskom vijeću Kaštela. Mo-

gu reći da sam neprekidno u

tijeku s problematikom svih

građana Kaštela i to mi je od

velike koristi.

Mislite li da bi Kaštela

upravo iz sporta mogla izvu-

ći veću korist?

Kaštela bi se mogla progla-

siti gradom odbojke, čak je i

ženski Odbojkaški klub ove

godine prvi put osvojio prvo

mjesto u Hrvatskoj. Mislim da

bismo to na neki način mogli

brandirati, u smislu odboj-

kaškog sportskog turizma.

Kaštela bi trebala postati od-

bojkaški centar u Hrvatskoj.

Osim sporta bavili ste se i

glazbom?

Svirao sam klarinet i sak-

sofon u HGD Biranj, jedan od

ponajboljih glazbenih društa-

va u Hrvatskoj. U Kaštelima

imamo dosta udruga i klapa

koje razvijaju glazbenu tradi-

ciju. I u toj djelatnosti imamo

potencijala. Svakako bismo

trebali raditi na unapređenju

rada naše Glazbene škole, ko-

ja sada djeluje kao Dislocira-

ni odjel Glazbene škole Josipa

Hatzea u Splitu.

Što će biti težište vašega

rada u budućoj gradskoj vla-

sti ukoliko, naravno, dobijete

potporu građana?

Osnažen sam iskustvom iz

prvog mandata, znam na ko-

ji način treba pristupiti rješa-

vanju najvažnijih problema s

kojima naša naselja muku mu-

če. Siguran sam da s mlađim

kolegom Goranom Samardži-

ćem i dr. Milijom Baldić Luk-

šić kao gradonačelnicom te uz

potporu svih vijećnika koji že-

le dobrobit ovom gradu, može-

mo napraviti da Kaštela posta-

nu mjestom ugodnim i poželj-

nim za život svim građanima.

Ljudi okupljeni oko Nezavisne

liste Josipa Berketa imaju do-

voljno dobrih ideja i načina

kako ih realizirati. Vjerujem

da će naši građani prepoznati

ono što im nudimo te da ćemo

zajedničkim snagama pokre-

nuti Kaštela u smjeru razvoja

svih potencijala.

15HRVATSKI VESLAČKI KLuBA MARINA KAŠTELAGospodin joško Berket, kao veliki vizionar i pokretač, dao je ideju te veliku financijsku potporu kako bi oplemenili prostor i mlade kaštelane i kaštelanke doveli na druženje s morem i čamcima. okupio je svoje prijatelje, koji su mu pomogli u realizaciji i pokretanju veslačkog kluba, te je 1996. god. osnovan Hrvatski veslački klub “Kaštela” po geslom “više veslača – MaNje pušača”. prvi predsjednik kluba bio je gospodin ante topić, a prvi trener bio je poznati veslački entuzijast Nikola stipaničev.Klub je prošle godine proslavio 20 godina postojanja, a kroz njega je prošlo više od tisuću kaštelanske djece.

ŽENSKI ODBOJKAŠKI KLuB MARINA KAŠTELA osnovan je 2000. godine i okuplja gotovo 200 djevojčica i djevojaka. ove sezone seniorska ekipa osvojila je superkup Hrvatske, Kup Hrvatske i prvenstvo Hrvatske, s rekordnim brojem pobijeđenih utakmica u povijesti hrvatske odbojke. i druga ekipa drži uvjerljivo prvo mjestu u regiji jug 2. Hrvatske lige.

JEDRILIČARSKI KLuB MARINA KAŠTELAokuplja sve veći broj djece koja treniraju u klasi optimist i natječu se na lokalnim, regionalnim i državnim natjecanjima. seniorska ekipa na jedrilici Marina Kaštela osvojila je brojne regate, uključujući splitsku Mrduju.

MIRNO MORE MARINA KAŠTELAdio je međunarodnog socijalno-pedagoškog projekta Mirno more flota mira, koji okuplja djecu i mlade iz raznih socijalno ugroženih skupina u tjednu jedrenj na moru. već deset godina organiziramo jedrenje za mlade s dijabetesom, djecu iz doma Miljenko i dobrila, korisnike centra za rehabilitaciju Mir i centra za osobe s mentalnim invaliditetom iz Bosne i Hercegovine.

16Pozivamo vas na

središnji skup Nezavisne liste

Josip Berket 18. svibnja u 20:00

sati na Brcu u Kaštel Starom,

uz koncert Emine Arapović i

uz dobru spizu