Milenko Krčum Hibridni kazneni sudovi seminarski rad 18 06 09[1]

OTVORENI UNIVERZITET APEIRON U TRAVNIKU FAKULTET PRAVNIH NAUKA MAGISTARSKI STUDIJ

Milenko Krum, mr.sc.

INTERNACIONALIZIRANI (HIBRIDNI) KAZNENI SUDOVI IZ PERSPEKTIVE SISTEMSKOG MODELIRANJA Seminarski rad iz predmeta MEUNARODNO, KOMUNITARNO I BiH KAZNENO PRAVO Predmetni nastavnik: prof. dr. Miodrag SimoviSummaryThe internationalized (hybrid) penal courts are intended to be a new organizational means against impunity. They are also supposed to be a solution for the problems facing international courts on one hand (enormous costs) and of national courts on the other (lack of impartiality). In this paper an attempt is made to analyze the hybrid courts from the systems theory perspective. By defining the hybrid courts as systems, a framework for the a wider conceptualization of the internationalization has been provided. This framework enabled observation of different aspects of the internationalization, potentially usable in the future assessment of the effectiveness of the hybrid courts.

Travnik, lipanj 2009. godine

Sadraj

0. Uvod............................................................................................10.1. Znaaj internacionaliziranih kaznenih sudova .................................................1 0.2. Osnovni faktografski prikaz hibridnih sudova..................................................1Specijalni sud za Sierra Leone ....................................................................................1 Posebni odjeli Suda Bosne i Hercegovine.....................................................................2 Vanredni odjeli u sudovima Kamboe..........................................................................3 Sudovi na Kosovu..........................................................................................................3 Hibridno sudstvo u Istonom Timoru............................................................................4 Hibridni sudovi u nastanku: Specijalni sud u Libanu i sud za Burundi.........................4 Iraki tribunal neostvareni hibridni sud.....................................................................4

0.3. Problemi koje rjeavaju i problemi koje stvaraju hibridni sudovi.....................5

1. Primijenjene metode konceptualni modeli ...............................71.1. Struktura suda kao funkcionalnog sistema .......................................................7 1.2. Pozicija hibridnih sudova u globalnom sistemu kaznenog sudstva..................9

2. Internacionalizacija u modelu hibridnog suda............................102.1. Podsistemi i njihova internacionalizacija........................................................11Ciljevi (svrhe) kaznenog suda kao sistema..................................................................11 Internacionalizacija u podsistemu ciljeva...................................................................12

2.2. Podsustav sudionika (personalni podsustav)...................................................12Poinitelj i internacionalizacija u odnosu na poinitelja...........................................12 rtva (oteeni) i internacionalizacija .......................................................................12 Javnost (javnosti) i internacionalizacija.....................................................................14 Suci i internacionalizacija..........................................................................................15 Tuitelj(stvo) i internacionalizacija.............................................................................15 Branitelji i internacionalzacija...................................................................................16 Ostali sudionici (svjedoci, vjetaci, prijatelji suda, sekretarijat)................................16

2.3. Normativni podsistem.....................................................................................17Materijalno kazneno pravo kao podsistem..................................................................17 Procesno kazneno pravo kao podsistem......................................................................17 Organizacione norme..................................................................................................18

2.4. Podsistem resursa............................................................................................18 2.5. Internacionalizacija nekih relacija u modelu...................................................19Odnos ciljeva i resursa u hibridnom modelu...............................................................19 Utjecaj sistem ciljeva na procesno kazneno prava.....................................................21 Javnost i ciljevi hibridnog suda..................................................................................22 Javnost ciljevi personalna internacionalizacija....................................................22

3. Zakljuci....................................................................................25 Nomografske reference.................................................................26 Bibliografske reference.................................................................28 Lista akronima..............................................................................29 Lista dijagrama.............................................................................29

0. Uvod0.1. Znaaj internacionaliziranih kaznenih sudova

Sudovi kao to su Sud Bosne i Hercegovine (sa svojim odjelima za ratne zloine i za organizirani kriminal), Specijalni sud u Sierra Leoneu, sudovi sa specijalnim odjelima za ratne zloine u Kambodi i Sud u Istonom Timoru pod nadzorom UN-a primjeri su tzv. hibridnih sudova. To su u osnovi nacionalni (domai) sudovi1 kojima je pridrueno neko svojstvo internacionalnosti. Uglavnom se radi o personalnoj internacionalizaciji, dakle pridruivanju stranaca domaim sucima i/ili tuiteljima. Meutim, internacionalizacija kod hibridnih sudova ima i druge aspekte, koji nisu vidljivi na prvi pogled, a od znaaja su za bolje razumijevanje ovog fenomena. Da bismo mogli sagledati te druge aspekte, u Poglavlju 1 smo konstruirali konceptualni model hibridnog suda kao sistema sa etiri podsistema, ija struktura je objanjena u poglavlju 1. Primjena tako konstruiranog konceptualnog modela dana je u Poglavlju 2. No, prethodno pruamo koncizan faktografski pregled hibridnih sudova, kako razmatranje ne bi otilo u prazne apstrakcije bez veze sa injenicama na koje se odnosi. 0.2. Osnovni faktografski prikaz hibridnih sudova Specijalni sud za Sierra Leone2

Sud je uspostavljen ugovorom izmeu UN i vlasti ove drave 2002. godine3. Nadlean je za procesuiranje zloina poinjenih nakon1

Iako se ponegdje u literaturi inzistira na distinkciji izmeu termina tribunal i sud, pri emu je tribunal oznaka za ad hoc sudove, a sud oznaava stalne sudske institucije, mi smatramo da je ta distinkcija preuranjena jer nije prihvaena u slubenoj komunikaciji (npr. Special Court for Sierra Leone). 2 Izvor faktografskih informacija o ovom Sudu nalazi se na slubenom sajtu Suda Special Court for Sierra Leone http://www.sc-sl.org/ (last retr. 11.06.2009) 3 Agreement between the United Nations and The Government Of Sierra Leone on the Establishment of a Special Court for Sierra Leone (od 14.08.2000) http://www.sc-l.org/LinkClick.aspx?fileticket=

64163487.doc

Str. 1 od ukupno 31

30.11.1996.godine. Specifinost zloina za koje se sudi na ovom Sudu ogleda se u rairenoj praksi sakaenja, seksualnih zloina, te u regrutiranju djece u vojne postrojbe4. Jedna posebnost ovog Suda je da je za suenje jednoj osobi formiran zaseban odjel. Naime Odjel II formiran je za suenje bivem predsjedniku S. Leonea Charlsu Tayloru, kojeg optunica tereti za zapovjednu i osobnu odgovornost za brojne i raznovrsne zloine protiv civila, masovna ubojstva, seksualne zloine, te zbog regrutiranja djece. Posebni odjeli Suda Bosne i Hercegovine5

Sud Bosne i Hercegovine ustanovljen je odlukom Visokog predstavnika kojom je proglaen Zakon o sudu BiH 2000.godine, a Parlamentarna skuptina je tu odluku usvojila 2002. godine, te akt visokog predstavnika pretvorila u normalan zakon. Sud spada u hibridne, jer od ukupno pedeset i jednog suca, trenutno ih je 10 meunarodnih (stranaca)6. Za razliku od drugih hibridnih sudova, u Sudu BiH se internacionalizacija ne odnosi samo na suenje za zloine iz oblasti humanitarnog prava, nego je formiran i poseban Odjel za organizirani kriminal. Pored internacionalizacije Suda, internacionalizirana je i tuiteljska funkcija, tako da su u Tuiteljstvu BiH ustavnovljeni odjeli koji korespondiraju posebnim odjelima Suda BiH.

CLk1rMQtCHg%3d&tabid=200 4 Erste Urteile gegen Kinder-Rekrutierer. Sweizer-Fernsehen. Tageschau 19.07.2007. http://tagesschau.sf.tv/nachrichten/archiv/2007/07/19/international/erste_urteile_gegen_kinder_rekruti erer (last retr. 16.06.2009)5

Slubeni sajt Suda BiH je posluio kao izvor faktografskih informacija, kao i za osvrt na organizaciju suda u kasnijem dijelu rada. http://www.sudbih.gov.ba 6 Nadlenost, struktura i organizacija Suda BiH. http://www.sudbih.gov.ba/?opcija= sadrzaj&kat=3&id=3&jezik=b

64163487.doc

Str. 2 od ukupno 31

Vanredni odjeli u sudovima Kamboe7

Sporazumom izmeu UN-a i Kamboe iz 2003. godine, nakon 6 godina pregovaranja formirani su Vanredni odjeli u sudovima Kambode za progon zloina poinjenih u vrijeme Demokratske Kapuije. Demokratska Kampuiija je naziv za ultrakomunistiki reim nastao 1975. godine kada su Crveni Kmeri preuzeli vlast. Za manje od etiri godine nestalo je oko 3 milijuna ljudi. Za ove zloine je karakteristino da ih je vlast poinila protiv svog naroda, tako da se ovaj oblik zloina sve ee naziva democidom8. Zloini nisu usmjeravane na neku posebnu etniku (nacionalnu) skupinu, nego je Komunizam kamenog doba (Steinzeitkommunismus) kako ga je nazvalo bio usmjeren protiv dijela stanovnitva koje je na bilo koji nain bilo povezano s urbanom kulturom, a posebnom su metom bili intelektualci. Mnoge rtve su stradale samo zato to su nosile naoale. Sudovi na Kosovu

Internanacionalizacija sudova na Kosovu poela je 2000. godine Uredbom9 2000/6 koju je donio Bernard Couchner, Specijalni predstavnik Generalnog tajnika UN-a, a Dopunom Uredbe10 proirena je internacionalizacija na sve sudove na Kosovu.

7

Faktografski podaci preuzeti sa slubenog sajta Izvandrednih odjela u sudovima Kambode. Extraordinary Chambers in the Courts of Cambodia http://www.eccc.gov.kh/english/about_eccc.aspx (last retr. 15.06.2009) 8 Rummel, R.J. (2002). Definition of Democide. http://www.hawaii.edu/pwerkills/ DBG.CHAP2.HTM

Uredba br. 2000/6 UNMIK/URED/2000/6 15. februar 2000. godine o postavljanju i razreenju meunarodnih sudija i meunarodnih tuilaca iz slube. http://www.unmikonline.org/regulations/unmikgazette/04serbian/SC20 00regs/RSC2000_06.pdf 10 Dopuna uredbe br. 2000/6 o imenovanju i smenjivanju sa dunosti meunarodnih sudija i meunarodnih tuilaca. UNMIK/URED/2000/349

http://www.unmikonline.org/regulations/unmikgazette/04serbian/SC20 00regs/RSC2000_34.pdf64163487.doc Str. 3 od ukupno 31

Hibridno sudstvo u Istonom Timoru

Privremena UN uprava u Istonom Timoru (UNTAET) bila je prijelazna faza ka neovisnosti. UNTAET je u skladu s rezolucijom Vijea sigurnosti br. 1272 od 25.10.1999. godine uveo SCU11 (Jedinicu za ozbiljne zloine). Kada je rasformiran UNTAET, Vijee sigurnosti je novom rezolucijom br. 1410 od 17.05.2001. godine zadralo funkcioniranje SCU kao hibridnog suda. Hibridni sudovi u nastanku: Specijalni sud u Libanu i sud za Burundi

Specijalni sud u Libanu nije jo poeo s radom, ali je njegov budui rad ureen sporazumom UN-a i vlade Libana12. Za predsjednika suda je izabran meunarodno priznati autoritet za meunarodno kazneno prave Antonio Casseze13 Imenovan je i tuitelj iz Kanade. Specijalni sud e suditi samo osobama osumnjienim za ubojstvo premijera Haririja u napadu 2005. godine kada je uz premijera poginulo jo nekoliko osoba14. Iako optunica nije podignuta, vjerojatno e se optuenicima staviti na teret akt terorizma. UN i vlada Burundija zapoeli su 2005. godine pregovore o uspostavi specijalnog hibridnog suda za progon ratnih zloina.

Iraki tribunal neostvareni hibridni sud

Iraki tribunal zanimljiv je u prikazu hibridnih sudova, iako nominalno on nikad nije funkcionirao kao hibridni sud, jer u njegovom radu nisuNashidi, Rachland (2006) East Timor's http://www.etan.org/et2004/april/30/27ethybrd.htm11 12 13

Hybrid

Court.

Antonio Cassese elected president of the Special Tribunal for Lebanon. internationallawobserver.eu 30.03.2009. http://internationallawobserver.eu/2009/03/30/antonio-cassese-appointed-president-of-thespecial-tribunal-for-lebanon/ 14 Barea, Philli (2009) Special Tribunal for Lebanon Goes to Work

http://lebanon.suite101.com/article.cfm/special_tribunal_for_lebanon_goes_to_work64163487.doc Str. 4 od ukupno 31

sudjelovali stani suci i tuitelji. Pravila Suda15 su predviala da predsjednik Specijalnog tribunala imenuje strance koji e sudjelovati u radu bilo kao promatrai u prvoj i drugoj instanci, bilo kao pomo domaim sucima. Uzimajui u obzir da je Specijalni sud uspostavljen aktom okupatorskih snaga (snaga koalicije), pomo i promatraka uloga moda su imala neto drugaiji smisao od obinog. Inae, Statut, za koji bi se oekivalo da je uraen po anglosaksonskom modelu ima vie elemenata civilnog prava. Tako Statut sadri odredbe o istranom sucu i sline odredbe koje upuuju da je pripreman po uzoru na rjeenja europskog kontinentalnog prava. 0.3. Problemi koje rjeavaju i problemi koje stvaraju hibridni sudovi Neadekvatnost nacionalnih sudova moe biti odreena razliitim okolnostima. Da nacionalni sudovi uvijek dobro funkcioniraju, vjerojatno nikada ne bi ni bila prihvaena ideja osnivanja meunarodnih sudova. Glavni problem vezan za nacionalne sudove je to su oni preesto put u nekanjenost: kazneni postupak se moe voditi bez namjere da se poinioci kaznenih djela osude16. Jednako tako mogue je da se istraga (ili pred-istrana faza tuiteljskog posla) otegne toliko da bude dovedena pod sumnju i sama namjera da se kazneni progon obavi profesionalno i nepristrano. Drugi problem je nepovjerenje u objektivnost nacionalnih sudova iz suprotnih razloga: kazneni progon moe postati instrumentom sluiti kao sredstva politikog razraunavanja. Kao odgovor na manjkavosti nacionalnih sudova formirani su meunarodni sudovi, najprije ad hoc, a konano i Stalni meunarodni kazneni sud. Glavni, ali svakako ne i jedini problem povezan s meunarodnim sudovima je da se radi o izuzetno skupim institucijama17. Enormni trokovi odreuju potrebu da se rad meunarodnih sudova ogranii, bili vremenski (kao kod ad hoc sudova za bivu Jugoslaviju i za15

Coalition Provisional Authority. The Statute of the Iraqi Special Tribunal.

http://www.globalpolicy.org /images/pdfs/1210iraqistatute.pdf16

Zbog toga je u meunarodnom pravu dolo do modifikacije klasinog kaznenopravnog naela ne bis in idem. 17 Tako je u jednom trenutku godinji proraun Suda za zloine poinjenog u bivoj Jugoslaviji dostigao jednu desetinu prorauna UN

64163487.doc

Str. 5 od ukupno 31

Ruandu), ili personalno, na progon samo najodgovornijih osoba za najtea zlodjela. Zbog toga je problem nekanjenosti uspostavom meunarodnih sudova samo dijelom rijeen. Hibridni sudovi trebali bi osigurati nepristranost i dosljednost u kaznenom progonu povrede meunarodnog humanitarnog prava, a da pri tom ne iziskuju enormne trokove. U kakvim organizacijskim modelima i s kakvim uspjehom se ostvaruju takve svrhe, te mogu li se one ostvariti kroz drugaije modele internacionalizacije sudova predmetom je ovog naeg istraivanja. Problemom konceptualizacije internacionalizacije u modelima hibridnih kaznenih sudova razmatrala je i autorica Neha Jain (2008),18 ali je taj rad usmjeren pronalaenje kriterija po kojima se moe utvrditi je li neki sud hibridni ili nije. To pitanje autorica smatra vanim, jer po njenom shvaanju, od odgovora ovisi koje e pravo sudovi primjenjivati. Mi smatramo da je fenomen hibridnih sudova jo uvijek u nastanku, te da je broj sudova koji su poeli funkcionirati jo uvijek premali, tako da je prerano utvrivati klasifikacijske kriterije. Umjesto toga, mi smo konstruirali sistemski model suda, iji podsistemi i relacije meu podsistemima mogu biti u manjoj ili veoj mjeri internacionalizirani. Naime, mi vjerujemo da je kod fenomena in statu nascendi umjesto klasifikacija i analogija bolje primijeniti sistemski nain miljenja: smjestiti fenomen u iri kontekst (nadsistem), te prouiti njegove podsisteme i relacije meu njima. Naravno, ovakav poduhvat se ne moe u cijelosti ostvariti u radu kakav je ovaj. Problem je kod svakog holistikog pristupa izuavanja (koji predmetu prilazi kao kompleksnom sistemu cjelini) da on tek nakon dugotrajne elaboracije od nacrta (skice, skeleta) postaje potpuno razumijevanje predmeta. Stoga i ovaj na rad ima mnotvo upljina, dijelova koji nisu dovoljno elaborirani. Ali zar su naa znanja ikada drugaija? Jesu li upljine ikada sasvim popunjene?

18

Jain, Nehu (2008). Conceptualising Internationalisation in Hybrid Criminal Courts. AsianSIL. ASIAN SOCIETY OF INTERNATIONAL LAW, Working Paper 2008/8 http://law.nus.edu.sg/asiansil/workingpapers/2008/doc/08_Neha%20Jain.pdf64163487.doc Str. 6 od ukupno 31

1. Primijenjene metode konceptualni modeliOsnovna metoda koju primjenjujemo u ovom razmatranju je modeliranje suda kao sistema. Kako je znanstveno modeliranje // proces stvaranja apstraktnih pojmovnih, grafikih ili matematikih modela,19 te kako predmet istraivanja nije pogodan za primjenu matematikih modela, mi smo se opredijelili za konstrukciju grafike prezentacije sistema. Ako sud promatramo kao sistem, onda se internacionalizacija suda moe odnositi na bilo koji od elemenata strukture, funkcije ili dinamike sistema. Stoga je, da bismo mogli klasificirati vidove internacionalizacije, potrebno prethodno definirati sud kao sistem. Ne postoji naravno, nikakva univerzalna definicija bilo kojeg sistema, pa tako ni suda kao sistema. Naime, sistem je uglavnom nain opservacije predmeta istraivanja, a ne objektivna realnost. Sistemski model kaznenog suda kojeg prezentiramo u prvom poglavlju samo je jedna od moguih opservacija, namijenjena istraivanju internacionalizacije kaznenih sudova. 1.1. Struktura suda kao funkcionalnog sistema

Struktura modela kako smo ga mi za potrebe ovog razmatranja konceptualizirali dana je u dijagramu br. 1. U dijagramu nismo naznaili relacije meu podsistemima niti meu elementima. To je stoga to se u ovoj fazi razumijevanja hibridnih sudova kao nastajueg modela, u nedostatku boljeg poznavanja, ne treba iskljuiti niti jednu moguu relaciji izmeu pojedinih dijelova sistema. Detaljno istraivanje meusobnih utjecaja pojedinih dijelova sistema prevazilazi ambicije ovog rada, tako da e se samo u dijelu 3.5 dati primjeri takvih meusobnih interakcija.

19

Scientific modelling. Wikipedia. www.en.wikipedia.org/scientific_modelling

64163487.doc

Str. 7 od ukupno 31

PODSISTEM SUDIONIKA

SUCI DRUGE INSTANCE

JAVNOST

POSISTEM CILJEVA Posredni ciljevi

Krajnji cilj : sigurnost pojedinca i zajenice Neposredni ciljevi Osloboditi nevonog

OSTALI SUDIONICI

SUCI PRVE INSTANCE

TUITELJ

PRETPRO CESNI SUCI

BRANITELJ

Osuditi krivca

RTVA (OTEENI )

NAVODNI POINITELJ

PROCESNO KAZNENO PRAVO

ORGANIZACIJSKA PRAVILA

MATERIJALNO KAZNENO PRAVO

PODSISTEM RESURSA

N

W

E

NORMATIVNI PODSISTEM

S

Dijagram 1 Sistem i podsistemi konceptualnog modela kaznenog suda

64163487.doc

Str. 8 od ukupno 31

1.2. Pozicija hibridnih sudova u globalnom sistemu kaznenog sudstva U dijagramu dva vizualno je prikazana pozicija internacionaliziranih (hibridnih) sudova u svjetskom sistemu kaznenih sudova. Sam naziv govori da se radi o nekoj kombinaciji nacionalnih i meunarodnih sudova. Zasad se uglavnom radi o unoenju internacionalnih personalnih elemenata u nacionalne sudove. No, odnos izmeu nacionalnih i internacionalnih komponenti moe biti razliit u konkretnim sluajevima. Dijagram sugerira bliskost hibridnih sudova sa ad hoc meunarodnim sudovima. Naime, iako su sudovi za Ruandu i bivu Jugoslaviju meunarodni, a ne hibridni, oni su hibridnim sudovima blii od Stalnog meunarodnog kaznenog suda, upravo zbog toga to i hibridni sudovi imaju ad hoc karakter i to su vremenski ogranienog trajanja.

MEUNARODNI SUDOVI AD HOC STALNI HIBRIDNI SUDOVI NACIONALNI SUDOVIMEUNARODNI VANKAZNENI SUDOVI KAO INSTANCE U KAZNENIM STVARIMA

Dijagram 2 - Mjesto hibridnih sudova u sistemu kaznenih sudova

U Dijagramu 2. smo kao jedva vidljivu komponentu (providnu elipsu) naznaili ulogu meunarodnih sudova koji nisu kazneni, ali mogu odluivati u kaznenim stvarima. Zasada je jedini konkretan primjer toga Europski sud za ljudska prava. Taj je sud dostupan okrivljenim osobama64163487.doc Str. 9 od ukupno 31

nakon to one iscrpe sve pravne lijekove u BiH, kad se okrivljenici pozivaju na povredu ljudskih prava zajamenih Konvencijom za zatitu ljudskih prava (1950) Vijea Europe. Ovdje se najee radi o procesno-pravnim povredama ljudskih prava (trajanje kaznenog postupka kojim se povrjeuje pravo na suenje u razumnom roku, pritvor koji ne zadovoljava propisane causae arresti i sl.)

2. Internacionalizacija u modelu hibridnog sudaNeka je kazneni sud sistem koji ima jednu ili vie svrha (ciljeva), svoje elemente (podsisteme) i relacije meu tim elementima. U opem modelu sistema nismo naznaili odnose meu podsistemima. Naime, za nae potrebe dovoljno je prikazati samo podsisteme u kojima se moe ostvariti internacionalizacija. Diferenciranje sistema prema relacijama meu elementima je takoer znaajno, ali nije predmet ovog naeg razmatranja. Razgledanjem modela lako je uoiti nekoliko njegovih oiglednih karakteristika. Najprije, u modelu nisu naznaene relacije meu elementima i podsistemima. To je na svjestan izbor. Bez tih relacija ne bi se moglo govoriti o sistemu. Stoga model i nosi naslov kakav smo mu dali. Lako je pretpostaviti da se skup relacija meu elementima pribliava punoj strukturi, dakle da skoro svaki element ili podsistem stoji u nekoj smislenoj relaciji prema drugom elementima ili podsistemima. Kod takvog stanja opravdano je u poetnom modelu zanemariti relacije meu podsistema i elementima. Rei da je sve povezano sa svaim blizu je tautologije.Mi smo sistem koncipirali (modelirali) na nain da smo u jedan podsistem grupirali ciljeve, u drugi personalni podsisteme, u trei normativni podsistem, a u etvrtom podsistemu elemente resursa neophodnih za funkcioniranje suda. Pod internalizacijom u uobiajenom smislu podrazumijeva se pridruivanje stranih sudaca i/ili tuitelja nacionalnim sudovima. Prema naem konceptualnom modelu suda kao sistema, radilo bi se o internacionalizaciji u domeni personalnog podsistema. Meutim uz pomo sistemskog modela kao konceptualne sheme u mogunosti smo na internacionalizaciju gledati na jedan iri nain, te internacionalizaciju64163487.doc Str. 10 od ukupno 31

prepoznati ne samo u personalnom podsistemu, nego i u drugim podsistemima i elementima. 2.1. Podsistemi i njihova internacionalizacija Ciljevi (svrhe) kaznenog suda kao sistema

Neposredna svrha (cilj) kaznenog suda kao sistema je utvrditi injenice i izrei presudu (oslobaajuu ili osuujuu). Sud utvruje injenice s nekim stupnjem sigurnosti, odnosno nuno s nekim stupnjem neizvjesnosti ili rizika da je injenice utvrdio nepravilno. Idealno, sud bi trebao osuditi svakog krivca i osloboditi svakog nevino optuenog ili ak osigurati da u sluaju nedovoljne osnovanosti sumnje kazneni proces i ne otpone (odbijanjem potvrenja optunice). Sudsko odluivanje je stoga zapravo vieciljno, jer ima barem dva meusobno konkurirajua cilja: maksimiziranje broja krivaca koji e biti osueni, te minimiziranje rizika da nevini budu osueni. Ukoliko se eli smanjiti rizik osude nevinih, doputa se da potencijalni krivci budu osloboeni. Izreka da je bolje da sto krivaca bude osloboeno nego da jedan nevini bude osuen, izraz je preferencija u pravnom odluivanju. Ta izreka ima niz razliitih inaica u raznim krajevima svijeta, gdje umjesto broja 100 figurira neki drugi20. Posredni, dalji ciljevi (svrhe) kaznenog suda kao sistema su oni zbog kojih se i donose i same norme materijalnog kaznenog prava. Tu spadaju odvraanje (potencijalnih poinitelja kaznenog djela), zadovoljenje potrebe za pravdom kod oteenih i javnosti, stvaranje povjerenja u pravednost sustava i in ultima linea zadovoljenje potrebe za sigurnou pojedinaca i zajednice21.20

Intrigantno razmatranje ovog trade-off problema dao je Volokh, u Volokh, A. (2007): n Guilty Men http://www.law.ucla.edu/volokh/guilty.htm (last retr. 27.01.2009)21

Upravo sigurnost pojedinca i zajednice kao svrha kaznenog prava po naem miljenju predstavlja racionalu angairanja Vijea sigurnosti UN-a u stvarima meunarodnog kaznenog prava. Naravno, ta je racionala filozofska, a nije pravni argument u raspravi kakva je otvorena Memorandumom od 27.05.1999.godine koji je predsjedniku Vijea sigurnosti uputila World Progress Organization (v. Memorandum on the Indictment of the President of the Federal Republic of Yugoslavia, the President of the Republic of Serbia and Other Officials of Yugoslavia by the "International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 http://i-p-o.org/yu-tribunalmemo1999.htm ) (last retr. 12.06.2009)

64163487.doc

Str. 11 od ukupno 31

Internacionalizacija u podsistemu ciljeva

Meunarodno kazneno pravo uvelike se temelji na meunarodnoj prihvaenosti ideje o nunosti da se okona praksa nekanjenosti (impunity). Ta svijest se vrlo jasno ogleda u meunarodnim dokumentima kao to su Aurirani skup naela za promidbu ljudskih prava kroz akciju suzbijanja nekanjenosti22 2.2. Podsustav sudionika (personalni podsustav) Poinitelj i internacionalizacija u odnosu na poinitelja

Zato smo navodnog poinitelja uveli u model kao element suda? Naa je opravdanje sljedee: nema kaznenog djela bez poinitelja. Poinitelj moe biti hipotetiki (kao u materijalnom kaznenom pravu), moe biti nepoznat (kao u fazi otkrivanja poinitelja), moe biti osumnjien, optuen i osuen (odnosno osloboen), kao u procesnom kaznenom pravu. Ali bez poinitelja nema kaznenog djela. U odnosu na poinitelja internacionalizacija se ostvaruje kroz univerzalnu jurisdikciju. Zemlja koja prihvata naelo univerzalne jurisdikcije i koja je to naelo ugradila u svoje zakone, duna je ili izruiti poinitelja ili mu suditi (aut dedere, aut iudicare). Ovo naelo prevae nad drugim normama kaznenog prava. Kod hibridnih sudova karakteristino je pravilo da se sudi samo ogranienom krugu poinitelja najodgovornijim osobama za najtee zloine. Ovo je uvjetovano ogranienim resursima (financijskim donacijama) i ogranienim vremenskim trajanjem hibridnih sudova.

rtva (oteeni) i internacionalizacija

22

Orentlicher, Diane (2005) Impunity. Updated Set of principles for the protection and promotion of human rights through action to combat impunity. http://derechos.org/nizkor/impu/principles.html64163487.doc Str. 12 od ukupno 31

Oteeni moe, ali ne mora biti stranka u kaznenom postupku. To ovisi od konkretnog procesno-pravnog sustava. Neki nacionalni sustavi daju oteenom (rtvi) ovlatenja stranke, bilo supsidijarna, bilo ovlatenja koja su paralelna tuiteljevim (kao u njemakom procesnom pravu, n. Verletzte als Beiklger, oteeni kao sutuitelj, ili paralelni tuitelj). U nekim kazneno-procesnim sistemima, kao to je sistem ITCY, oteeni nije stranka, niti ima bilo kakva ovlatenja, dok u drugim, kao to je sistem ICC-a, oteeni ima izvjesna procesna ovlatenja. Bez obzira na to to oteeni u nekom konkretnom procesnom sustavu ne mora imati ovlatenja stranke, on figurira kao subjekt o ijim interesima se vodi rauna u toku cijelog postupka. Stoga smo ga uveli kao element u sistemu. U odnosu na rtvu internacionalizacija se ostvaruje na vie naina. Dok tradicionalno kazneno pravo sudi strancu za djelo koje nije poinjeno na teritoriju drave kojoj sud pripada ako je oteeni dravljanin te drave (pa tako drava titi svoje graane ili svoje stanovnike), preko naela univerzalne jurisdikcije ostvaruje se i internacionalna zatita interesa rtve. Pored toga, u sprezi sa aktivizmom javnosti, rtve dobivaju i podrku stranih i meunarodnih udruga i institucija. rtva (oteeni) dugo u meunarodnom kaznenom pravu nije imala status stranke. Otuda je i u Zakonu o kaznenom postupku Bosne i Hercegovine, putem posredne recepcije anglosaksonskog kaznenog prava (preko meunarodnog prava na koje je anglosaksonsko pravo ostvarilo snaan utjecaj) dolo do toga da oteeni nema puni status stranke (nego ima samo legitimaciju za podnoenje albe protiv dijela presude kojim se odluuje o imovinsko-pravnom zahtjevu). Procesni poloaj rtava (oteenih) sasvim je drugaiji je na internacionaliziranim sudovima u Kambodi. Na tim sudivima je uvedena znaajna inovacija: Jedinica za rtve (Victims Unit). Ova organizaciona jedinica ima zadatak pruati rtvama i njihovim zakonskim zastupnicima pomo radi njihovog efektivnog sudjelovanja u postupku. Pomo rtvama se ostvaruje razliitim oblicima, kao to su pruanje pravne pomoi ili dodjela odvjetnika, a podstie se i

64163487.doc


organiziranje u skupine rtava radi lakeg ostvarivanja prava po materijalno-pravnim zahtjevima23. Javnost (javnosti) i internacionalizacija

U sistemu pravne terminologije javnost je javlja kao naelo postupka, pa je u tom smislu dio onog podsistema koji smo mi nazvali normativnim. No, u drutvenoj realnosti, koju mi pokuavamo konceptualno modelirati, na javnost se moe gledati kao na skupinu subjekata koji pokazuju interes za sudski postupak. Koliko je ta skupina homogena ili heterogena i moe li se govoriti o jednoj javnosti ili o razliitim javnostima, moe biti zanimljivo kod detaljnije analize uloge javnosti u sudskom procesu. Javnost se javlja i kao recipijent poruke. Pravednost postupka i pravednost presude poruka je javnosti. Javnost je i pretpostavljeni instrument zatite estitosti sudionika u postupku. Modaliteti sudjelovanja javnosti mogu biti razliiti, ali je uloga javnosti u civiliziranom kaznenom postupku (ali ne samo kaznenom) neto to se podrazumijeva. Osim kao na element sudskog sistema, javnost se javlja sve ee i kao njegov moralni pokreta. Vjerojatno mnogi postupci ne bi ni bili pokrenuti da donositelji politikih i pravnih odluka nisu morali voditi rauna o stavovima javnosti. U meunarodnom kaznenom pravu to vai barem toliko koliko i u domaem. Naravno, koliko god da je uloga javnosti nuna za dobro funkcioniranje sudova, valja voditi rauna da javnost moe imati i negativan utjecaj. Mnogi su mogui izvori disfunkcionalnog djelovanja javnosti: kontrola nad medijima od strane posebnih interesnih skupina (posebno velikih korporacija), manipulacija, a esto i nedovoljno razumijevanje kaznenog procesa iz kojeg proisteknu takvi komentari koji kod javnosti stvaraju nepovjerenje u sudske institucije. I na javnost se moe gledati kao na cjelinu sastavljenu od meusobno povezanih dijelova, tako da bi se moglo govoriti i o posebnim23

Victims Unit. Exraodinary Chambers http://www.eccc.gov.kh/english/victims_unit.aspx

in

the

Courts

of

Cambodia.

64163487.doc


dijelovima javnosti. Za sudski proces vjerojatno znaajniju ulogu ima struna javnost ili miljenje profesionalnog stalea kojem suci i tuitelji pripadaju. Konano, jedan vaan aspekt javnosti su nove tehnologije koje omoguavaju pristup informacijama u takvoj mjeri, da pojam javnosti dobiva novi smisao. Dokumenti iz sudskih procesa kada dospiju na internet izlau sudu javnosti ulogu svih aktera u postupku, a svojim zadravanjem na mrei produavaju izloenost sudu javnosti kakva se prije interneta nije mogla zamisliti.

Suci i internacionalizacija

Suci u razliitim fazama postupka obavljaju razliite funkcije koje smo u dijagramu diferencirali (uloga u pred-procesnoj fazi24, u prvostupanjskom postupku i u postupku po albi). Pod internacionalizacijom sudova (njihovim pretvaranje u hibridne sudove) uglavnom se podrazumijeva pridruivanje stranih sudaca domaima.

Tuitelj(stvo) i internacionalizacija

Internacionalizacija u pogledu tuiteljske funkcije redovno prati pridruivanje stranih sudaca sudu. Ukoliko u nekoj zemlji ne postoji spremnost za kazneni progon, pridruivanje samo stranih sudaca oigledno ne moe rijeiti problem. Naime, bez funkcije tuitelja nije mogue pokrenuti postupak. U Bosni i Hercegovini tuiteljska funkcija za progon ratnih zloina povjerena je stranom tuitelju, koji rukovodi Posebnim odjelom za ratne zloine - Odjelom I i ujedno je zamjenik Glavnog tuitelja25. Za ovo Tuiteljstvo je karakteristino da osim to stranac rukovodi odjelom za24

Pod ulogom sudaca u pred-procesnoj fazi podrazumijevamo sve aktivnosti sudaca koje, ovisno o modelima kaznenog procesa mogu biti prethodni postupak, prethodno sasluanje (kao u BiH) ili uloga istranih sudaca, tamo gdje nije prihvaen model tuiteljske istrage (Kamboda). 25 Organizaciona shema Odjela za ratne zloine Tuiteljstva BiH http://www.tuzilastvobih.gov.ba/files/docs/ODJEL_RZ-BOS.pdf

64163487.doc


ratne zloine, internacionalizacije je provedena i na podruju progona organiziranog kriminala i korupcije. Na elu Odjela II za organizirani kriminal i korupciju takoer je postavljen stranac. U Kambodi je zakonskim aktom uspostavljen institut su-tuitelja (coprosecutors,26) koji imaju manja ovlatenja, s obzirom da je pred hibridnim sudovima u Kambodi zadrana institucija istranog suca. Branitelji i internacionalzacija

Dok je u graansko-pravnom sporu odvjetnik samo produena ruka ili glas stranke koja ga je opunomoila, u kaznenim postupcima branitelj ima neto veu samostalnost. Naime, moe funkcionirati, pod odreenim uvjetima i protiv volje optuenog (branitelj po slubenoj dunosti, kojeg sud moe postaviti i protiv volje optuenog). Internacionalizacija sudova ima i svoj aspekt u odnosu na branitelje. Ne samo da se na meunarodnim sudovima pojavljuju branitelji iz zemalja koje nisu zemlja poinjenja zloina ili zemlja poinitelja, nego je to postaje praksa i na hibridnim sudovima. Iskustva kambodanskih hibridnih sudova, na kojima je organizira i sektor za pomo obrani,27 ukazuju na vanost potivanja jednakosti oruja. Bez organiziranja posebne jedinice za pomo obrani i bez angamana meunarodno priznatih odvjetnika, meunarodni angaman na strani tuiteljstva na izvjestan nain bi dovodio u sumnju pravednost suenja. Ostali sudionici (svjedoci, vjetaci, prijatelji suda, sekretarijat)

Moglo se i oekivati da e hibridni sudovi recipirati neka od procesnopravnih rjeenja meunarodnih sudova. To e imati za posljedicu da se pravni sistemi zemalja u kojima funkcioniraju hibridni sudovi upoznaju sa dosad nepoznatim subjektima procesnog prava. Tako je SCSL u postupku protiv Charlesa Taylora iskoristio rjeenja meunarodnih sudova i imenovao profesora Philippe Sandsa da kao amicus curiae u26

Poglavlje VI Zakona o uspostavi (Law on the Establishment of the Extraordinary Chambers, with inclusion of amendments as promulgated on 27 October 2004 (NS/RKM/1004/006) http://www.eccc.gov.kh/ english/cabinet/law/4/KR_Law_as_amended_27_Oct_2004_Eng.pdf)27

Defence Support Section (DSS) Extraordinary Chambers in the Courts of Cambodia http://www.eccc.gov.kh/english/defence_office.aspx64163487.doc Str. 16 od ukupno 31

podnesku izloi svoje miljenje o nadlenosti suda za suenje Tayloru, kao efu drave28. I u ovom dijelu personalnog podsistema moe se ostvariti internacionalizacija, tako da smo odluili da u naem apstraktnom modelu suda ne izostane. 2.3. Normativni podsistem Materijalno kazneno pravo kao podsistem

Materijalno kazneno pravo definira kaznena djela, odgovornosti i kaznu. Za sud kao sistem, norme materijalnog kaznenog prava su zadatak, nalog da utvrdi je li ostvarena hipoteza dispozicije i nalog da u ovisnosti od toga da presudom odredi sankciju ili oslobodi optuenika optubi. Ukratko, materijalno pravo je uputa sudu to treba initi. Procesno kazneno pravo kao podsistem

Procesno kazneno pravo predstavlja uputu sudu kako ispuniti zadatke sadrane u materijalno-pravnoj normi. Skup normi (ili moda korektnije sistem) procesnog kaznenog prava ujedno specificira zadatak, propisuje uvjete, ogranienja i redoslijed postupaka sudionicima. Pod utjecajem meunarodnih sudova, kao i kroz neposredni utjecaj pojedinih vodeih zemalja, kazneno procesno pravo niza zemalja ugradilo je nova, ranije nepoznata rjeenja u procesno-pravni sistem. Kod internacionaliziranih sudova postavlja se i pitanje procesnog prava koje oni primjenjuju, pa se modeli internacionalizacije i po ovom aspektu mogu razlikovati. Rjeenja se razlikuju zbog razliitih pravnih tradicija s jedne strane, kao i zbog naina na koji je ostvarena recepcija stranih procesno-pravnih rjeenja. Tako je u Bosni i Hercegovini recepcija vrena posredno: mnoga rjeenja anglosaksonskog prava preuzeta preko procesnih pravila meunarodnog prava.28

Case No. SCSL-2004-14-T THE PROSECUTOR OF THE SPECIAL COURT V. SAM HINGA NORMAN MOININA FOFANA ALLIEU KONDEWA http://www.sc-sl.org/LinkClick.aspx? fileticket=j0IL5eouGEQ%3D&tabid=154

64163487.doc


Organizacione norme

Ustanovljenje suda i njegova organizacija najee su predmetom zasebnog skupa normi. U nacionalnim pravnim sustavima to su propisi o sudstvu i tuiteljstvu, kao i o organizaciji izvrenja kaznenih sankcija (koje su izvan domena naeg razmatranja). Kod hibridnih sudova organizaciono-normativna rjeenja su razliita. U Bosni i Hercegovini taj skup normi spada u domae pravo, jer je najprije ureen zakonom o Sudu BiH (odlukom kojom je Visoki predstavnik proglasio Zakon o sudu BiH, koju je naknadnim usvajanjem Parlamentarna skuptina pretvorila u regularan zakonski akt. U Sierra Leoneu najvanije odredbe koje se odnose na ovaj podsistem sadrane su u Sporazumu izmeu UN i vlade Sierra Leonea o uspostavi specijalnog suda za Sierra Leone29. Razumljivo je da se na teritorijima na kojima je postojalo formalno ili barem prividno administriranje od strane UN-a, organizacione norme donose u formi dekreta (uredbi) specijalnih izaslanika generalnog tajnika UN-a, kako je to uinjeno u Istonom Timoru i na Kosovu. 2.4. Podsistem resursa

U podsistem organizacijskih resursa smo ubrojili onaj dio sistema u kojem se osiguravaju materijalne pretpostavke funkcioniranja suda. Iako ovaj podsistem nije predmetom razmatranja pravne teorije, njegova uloga u funkcioniranju sudova je toliko znaajna da odreuje nain na koji se sudovi organiziraju u veoj mjeri nego drugi podsistemi. Posebno je znaajan njegov utjecaj na vremensko ogranienje u funkcioniranju posebnih sudova, kao i specijalnih odjela u sudovima. Jedan od razloga formiranja hibridnih sudova je i oekivanje da e ti sudovi za svoje funkcioniranje troiti manje financijskih sredstava, nego meunarodni sudovi. Iako je ve na prvi pogled jasno da je to oekivanje opravdano (jer su trokovi ad hoc meunarodnih sudova eskalirali do neoekivanih razmjera30)29

Agreement between the United Nations and The Government Of Sierra Leone on the Establishment of a Special Court For Sierra Leone (od 14.08.2000) http://www.scsl.org/LinkClick.aspx?fileticket=CLk1rMQtCHg%3d&tabid=200

64163487.doc


P ro ra u n IC T Y4 0 0 .0 0 0 .0 0 0 3 5 0 .0 0 0 .0 0 0 3 0 0 .0 0 0 .0 0 0 2 5 0 .0 0 0 .0 0 0 2 0 0 .0 0 0 .0 0 0 1 5 0 .0 0 0 .0 0 0 1 0 0 .0 0 0 .0 0 0 5 0 .0 0 0 .0 0 0 0 2 0 0 2 -2 0 0 3 2 0 0 4 -2 0 0 5 2 0 0 6 -2 0 0 7 Dijagram 3 Rast prorauna ICTY31 2 0 0 8 -2 0 0 9

2.5.

Internacionalizacija nekih relacija u modelu

Sistem je kao to smo rekli u poglavlju 1. odreen ne samo elementima (podsistemima) nego i relacijama izmeu tih elemenata. Grana matematike koja se zove kombinatorika pomae nam da izraunamo broj moguih parova elemenata i da uoimo kako je lako zanemariti pojedine relacije u sistemu, ukoliko se analizi relacija ne pristupa sistematski. Iscrpna analiza svih moguih relacija prevazilazi pretenzije ovog rada. Ovdje emo se osvrnuti samo na nekoliko najvanijih relacija i zapaanja o njihovom znaaju u funkcioniranju hibridnih sudova. Odnos ciljeva i resursa u hibridnom modelu

30

U travnju 2009. godine ICTY imao je 1118 zaposlenih te proraun za 2008-2009 od 343 milijuna dolara, pram The Cost of Justice. ICTY, http://www.icty.org/sid/325 31 Ibidem.

64163487.doc


Ciljevi zbog kojih se pristupilo internacionalizaciji sudova uspostavi hibridnih sudova utjeu na sve druge podsisteme. Najprije, namjera da se smanje enormni trokovi koje iziskuje funkcioniranje meunarodnih sudova bitan je razlog za uspostavu hibridnih sudova. Trokovi funkcioniranja hibridnih sudova su, s druge strane, doveli do smanjivanja aspiracija redefinicije ciljeva hibridnih sudova. Upravo to se dogaa sa hibridnim modelom Suda BiH, kada ogranieni resursi dovode u pitanje dalje funkcioniranje Suda po hibridnom modelu.

CILJEVI

PODSISTEM RESURSA

Dijagram 4 - Odnos ciljeva i resursa

Na nastajanje i funkcioniranje (pa vjerojatno i prestanak ili polagano iezavanje) hibridnih sudova imaju resursi presudnu ulogu. Za njihovo formiranje uvijek je nuna meunarodna financijska pomo. Ona se osigurava sporazumima o osnivanju, kao i donacijama pojedinih zemalja ili regionalnih organizacija. Posebno je zanimljiva jedna svrha (cilj) hibridnih sudova sa stajalita utjecaja na resursa. Taj se cilj naziva legacy (zaostavtina). O kontekstu hibridnih sudova pod zaostavtinom se podrazumijeva uinak koji funkcioniranje hibridnih sudova ima na kulturu vladavine prava u jednoj zemlji i nakon to iezne internacionalni angaman u sudstvu32. Po naem miljenju prevaljivanje trokova funkcioniranje na zemlju domaina, ako se obavlja planski, moe doprinijeti ostvarenju zaostavtine.Rule-Of-Law Tools for Post-Conflict States: Maximizing the legacy of hybrid courts New York & Geneve: UNITED NATIONS, 2008 p. 432

64163487.doc


Financiranje specijalnih odjela Suda BiH omogueno je donacijama, od kojih su najvei dio osigurale SAD33 Ovih dana (lipanj 2009.) je kulminirao problem nastavka rada Sud zbog nemogunosti ili nespremnosti da se osiguraju financijska sredstva za njegovo funkcioniranje. Slino je i sa drugim sudovima, jer za sve vai pravilo da njihov opstanak ovisi o donacijama. Utjecaj sistem ciljeva na procesno kazneno prava

Ako je cilj hibridnih sudova ne samo sprijeiti nekanjenost, nego i ostvariti trajan doprinos kulturi vladavine prava u zemlji nakon to hibridni sudovi prestanu funkcionirati (zaostavtina, e. legacy), onda se to svakako odraava i u procesnom pravu koje primjenjuju hibridni sudovi. Uvoenje koncepata zakonitosti dokaza, odnosno nedopustivosti nezakonito pribavljenih dokaza, zatim pravila kojima se osigurava u najveoj mjeri zatita ljudskih prava osumnjienika, te se u ta prava dira samo u mjeri u kojoj je to nuno za voenje postupka, predstavljaju doprinos vladavini prava i nakon prestanka rada hibridnih sudova, u onim zemljama u kojima takva rjeenja nisu bili sastavnim dijelom procesnog prava. Naalost, nekad je zbog potrebe da se ostvari svrha hibridnog suda, recepcija novih pravila vodila ka eroziji prava osumnjienika, odnosno optuenika. Tako je Zakonom o ustupanju predmeta MKSJ34 u cilju ekonominosti postupka prihvaeno naelo da se mogu koristiti dokazi koji su pribavljeni od strane MKSJ, pa se kao dokazi mogu koristiti i iskazi svjedoka dati istraiteljima tuiteljstva MKSJ. Iako su ova pravila ublaena dodatnim pravilom da Sudovi ne mogu zasnivati osuujuu33

Ivanievi, Bogdan (2008): Odjel za ratne zloine u Bosni i Hercegovini: Od hibridnog do domaeg suda. New York: Meunarodni centar za tranzicijsku pravdu: Internationa Center for Transitional Justice34

Zakon o ustupanju predmeta od strane Meunarodnog krivinog suda za bivu jugoslaviju Tuilatvu Bosne i Hercegovine i koritenju dokaza pribavljenih od meunarodnog krivinog suda za bivu jugoslaviju u postupcima pred sudovima u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, 61/04, 46/06, 53/06, 76/06)64163487.doc Str. 21 od ukupno 31

presudu iskljuivo ili u odluujuoj mjeri na prethodnim iskazima svjedoka koji nisu dali usmeni iskaz na glavnom pretresu (stavak 2. lanka 4. Zakona), ovdje se radi o znaajnom pogoranju procesnog poloaja optuenika koje ide ispod standarda prava na pravedno suenje. Javnost i ciljevi hibridnog suda

Naroito je za post-konfliktne zajednice vaan utjecaj koji hibridni sudovi ostvaruju na javnost. Ovaj aspekt rada sudova bolje je istraen za meunarodne sudove35, nego za hibridne. U post-konfliktnim zajednicama vrlo se esto radi o javnostima, a ne o javnosti: toliko je javnost polarizirana oko svih pitanja, pa i oko pitanja ratnih zloina, da se postavlja pitanje doprinose li sudovi pomirenju i pribliavanju stavova ili samo raspiruju tinjajui konflikt. Ovo sigurno zahtijeva detaljnija socioloka istraivanja. No, bez obzira na neizvjesnost u tom pogledu, suenja u postkonfliktnim zajednicama moraju demonstrirati pravilo da je nekanjenost neprihvatljiva i moraju demonstrirati vanost vladavine prava. Stoga je funkcija odnosa s javnou i dostupnost informacije na najlaki nain, potpomognut suvremenim tehnolokim rjeenjima od izuzetne vanosti. Gotovo svi hibridni sudovi pridaju vanost ovom aspektu svoga rada, ali nisu svi jednako temeljiti u tome. Pri tome valja voditi rauna da javnost na koju ciljaju slube za odnose s javnou nije samo opa javnost, nego da treba voditi rauna i o potrebama strune javnosti. Primjer slubenog sajta Suda BiH, na kojem se pretraivanje po predmetima, po odjelima i po imenima obavlja s lakoom, te daju faksimili sudskih dokumenata mogao bi posluiti buduim hibridnim sudovima. Javnost ciljevi personalna internacionalizacija35

Stromseth, Jane (2009) Justice on the Ground: Can International Criminal Courts Strengthen Domestic Rule of Law in Post-Conflict Societies? Hague Journal on the Rule of Law, 1: 8797, 2009 http://journals.cambridge.org/action/displayFulltext? type=1&fid=4614176&jid=ROL&volumeId=1&issueId=01&aid=4614172

64163487.doc


Prethodne relacije koje smo ilustrirali spadaju u tzv. binarne (odnos izmeu dva elementa). Ovdje emo se pozabaviti jednom trinarnom relacijom (relacijom izmeu tri elementa (podsistema).

CILJEVI

JAVNOST

STRANI SUCI I TUITELJDijagram 5 - Odnos ciljeva, javnosti i stranih sucaca i tuitelja

Neka je cilj hibridnog suda utjecati na javnost (javnosti) na nain da se pravednim suenjem dovede to prihvaanja temeljnih naela humanitarnog prava, vrijednosti ljudskih prava. Uloga stranaca (sudaca i tuitelja), je prije svega, osigurati nepristranost i kredibilitet suda. Meutim, injenica da su suci stranci sama po sebi ne proizvodi taj uinak. Ukoliko se ne vodi rauna o stavovima (esto podijeljene) javnost, te o mehanizmima za osiguranje nepristranosti, hibridni sudovi nee postii ciljevi zbog kojih su sudovi internacionalizirani. U amerikom procesnom pravu postoje mehanizmi za osiguranje nepristranosti porote stranke u postupku imaju pravo traiti eliminaciju onih lanova za koje pretpostavljaju da mogu biti pristrani. Dovoljna je njihova ocjena, dakle ne postavlja se zahtjev da stranke uine vjerojatnim pristranost ili da je ak dokazuju. Iako se takvi mehanizmi primjenjuju na porotu, a ne na vijea sudaca-profesionalaca, funkcija

64163487.doc


Kakvi su stvarni uinci pridruivanja stranih sudaca i tuitelja na promjene stavova javnosti je upitno i zahtijeva adekvatna drutvena istraivanja.

64163487.doc


3. ZakljuciKazneni sudovi u ijem radu zajedniki sudjeluju strani i domai suci i tuitelji (hibridni kazneni sudovi) relativno su nova pojava i svega nekoliko takvih sudova je do sada uspostavljeno. Stoga je prerano za generalizacije o ovom modelu sudova. Teorijska razmatranja mogu se ograniiti uglavnom na studije sluaja i komparacije. Ipak, u ovom radu smo pokuali o hibridnim sudovima razmiljati uz pomo koncepta sistema, dakle cjeline sastavljene dijelova i relacija meu tim dijelovima. Hibridni sud smo konceptualno modelirani kao sistem koji se sastoji od etiri podsistema: personalni (podsistem subjekata), normativni podsistem (podsistem materijalnog, procesnog i organizacionog prava), te podsistem ciljeva i podsistem resursa. Od uobiajenog pravnog shvaanja pojma suda, na sistemski koncept se razlikuje to u personalnom podsistemu ukljuuje i subjekte nisu elementi suda u uobiajenom znaenju, ali bez koji sud ne bi mogao ili ne bi trebao funkcionirati. Tako su kao elementi ukljueni poinitelj (hipotetiko, osumnjieni, optueni, okrivljeni), suci u razliitim funkcijama (pred-procesnoj, prvostupanjskoj i apelacionoj), tuitelji, oteeni (koji ne mora biti stranka u postupku, ali je subjekt o kojem se u postupku vodi rauna). Konano, u koncept personalnog podsistema je ukljuena i javnost, kao bitan subjekt (ili subjekti, kada ne govorimo o homogenoj javnosti), U takvom konceptualnom modelu sistema pokuali smo proces internacionalizacije razmatrati izvan uskog uobiajenog shvaanja, koje pod internacionalizacijom podrazumijeva samo sudjelovanje stranih sudaca i tuitelja. Iz apstraktnog modela pokuali smo prepoznati aspekte internacionalizacije podsistema ciljeva, personalnog i normativnog podsistema, te podsistema resursa. Sistemski pristup pomae da se bolje razumiju fenomeni, ali holistiki pristup na kojem se temelji uvijek dovodi razumijevanja predmeta istraivanja u kojem se stalno otkrivaju praznine, novi nedostaci znanja, to je zapravo i najstimulativniji aspekt sistemskog pristupa. Prikaz internacionalizacije u sistemskom modelu hibridnog suda, koji smo ovdje dali, vjerojatno otvorio vie pitanja, nego to je pruio odgovora.

64163487.doc


Nomografske reference(1) Accord pour et Statut du Tribunal Spcial pour la Sierra Leone, 16 janvier 2002. Comit international de la Croix-Rouge http://www.icrc.org/dih.nsf/0/1adf75435d6055ebc1256c21003d544c? OpenDocument (2) Agreement between the United Nations and The Government Of Sierra Leone on the Establishment of a Special Court For Sierra Leone (od 14.08.2000) http://www.sc-sl.org/LinkClick.aspx?fileticket=CLk1rMQtCHg %3d&tabid=200 (3) Agreement between the United Nations and the Royal Government of Cambodia Concerning the Prosecution Under Cambodian Law Of Crimes Committed During the Period Of Democratic Kampuchea of 06 June 2003 http://www.cambodia.gov.kh/krt/pdfs/Agreement%20between%20UN%20and %20RGC.pdf (4) Budget January 2009-December 2010. Special Court for Sierra Leone. http://www.sc-sl.org/LinkClick.aspx?fileticket=eSgWkj%2fdxSU %3d&tabid=204 (5) Case No. SCSL-2004-14-T THE PROSECUTOR OF THE SPECIAL COURT V. SAM HINGA NORMAN MOININA FOFANA ALLIEU KONDEWA Special Court for Sierra Leone http://www.scsl.org/LinkClick.aspx?fileticket= j0IL5eouGEQ%3D&tabid=154 (last.ret. 18.06.2009) (6) Coalition Provisional Authority. The Statute of the Iraqi Special Tribunal. http://www.globalpolicy.org /images/pdfs/1210iraqistatute.pdf (7) Dopuna uredbe br. 2000/6 o imenovanju i smenjivanju sa dunosti meunarodnih sudija i meunarodnih tuilaca. UNMIK/URED/2000/34 http://www.unmikonline.org/regulations/unmikgazette/04serbia n/SC2000regs/RSC2000_34.pdf (8) Kram dated February 8, 1993 on Criminal Procedure. State Council of the Peoples Republic of Cambodia http://www.bigpond.com.kh/Council_of_Jurists/Penal/pen002g.htm#Art102 (9) Law on the Establishment of the Extraordinary Chambers, with inclusion of amendments as promulgated on 27 October 2004 (NS/RKM/1004/006) http://www.eccc.gov.kh/english/cabinet/law/4/KR_Law_as_amended_27_Oct_2 004_Eng.pdf

64163487.doc


(10) Uredba br. 2000/6 UNMIK/URED/2000/6 15. februar 2000. godine o postavljanju i razreenju meunarodnih sudija i meunarodnih tuilaca iz slube. http://www.unmikonline.org/regulations/unmikgazette/04serbia n/SC2000regs/RSC2000_06.pdf (11) Zakon o kaznenom postupku (nesubena preiena verzija) na sajtu Suda BiH Zakon o sudu Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, br. 29/00, 16/24, br. 16/02 br. 24/02 , br. 03/03 , br. 37/03, br. 42/03, br. 04/04, br. 09/04, br. 35/04, br. 61/04) (12) Zakon o sudu Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, br. 29/00, 16/24, br. 16/02 br. 24/02 , br. 03/03 , br. 37/03, br. 42/03, br. 04/04, br. 09/04, br. 35/04, br. 61/04) (13) Zakon o ustupanju predmeta od strane Meunarodnog krivinog suda za bivu jugoslaviju Tuilatvu Bosne i Hercegovine i koritenju dokaza pribavljenih od meunarodnog krivinog suda za bivu jugoslaviju u postupcima pred sudovima u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, 61/04, 46/06, 53/06, 76/06) (14) Zakon o usvajanju izmjena Zakona o Sudu BiH, Slubeni glasnik BiH br. 32/07) (15) Zakon o usvajanju izmjena Zakona o Sudu BiH, Slubeni glasnik BiH br. 32/07)

64163487.doc


Bibliografske reference1. Bhm, von Andrea (2006). Sierra Leone als gutes Beispiel. Die Zeit 06.04.2006 Nr.15. http://www.zeit.de/2006/15/Glossar_S_12 2. Defence Support Section (DSS) Exraodinary Chambers in the Courts of Cambodia http://www.eccc.gov.kh/english/defence_office.aspx 3. Erste Urteile gegen Kinder-Rekrutierer. Sweizer-Fernsehen. 19.07.2007. http://tagesschau.sf.tv/nachrichten/archiv/2007/07/19/international/erste_urte ile_gegen_kinder_rekrutierer (last retr. 16.06.2009) 4. http://de.wikipedia.org/wiki/Sondergerichtshof_f%C3%BCr_Sierra_Leone 5. Introduction to the ECCC. Extraordinary Chambers in the Courts of Cambodia. http://www.eccc.gov.kh/english/about_eccc.aspx 6. Ivanievi, Bogdan (2008): Odjel za ratne zloine u Bosni i Hercegovini: Od hibridnog do domaeg suda. New York: Meunarodni centar za tranzicijsku pravdu: Internationa Center for Transitional Justice 7. Jain, Nehu (2008). Conceptualising Internationalisation in Hybrid Criminal Courts.AsianSIL. ASIAN SOCIETY OF INTERNATIONAL LAW, Working Paper http://law.nus.edu.sg/asiansil/workingpapers/2008/doc/08_Neha%20Jain.pdf 2008/8

8. Mllers, Wolfgang (2001) Massenmord am eigenen Volk. http://www.inwent.org/ez/articles/068410/index.de.shtml 9. Orentlicher, Diane (2005) Impunity. Updated Set of principles for the protection and promotion of human rights through action to combat impunity. http://derechos.org/nizkor/impu/principles.html 10. Organizaciona shema Odjela za ratne zloine Tuiteljstva BiH http://www.tuzilastvobih.gov.ba/files/docs/ODJEL_RZ-BOS.pdf 11. Regina, K.(2009). Das spte Gericht: 30 Jahre nach der Vertreibung der Roten Khmer aus Kambodscha beginnt das Vlkermord-Tribunal gegen einen Haupttter. Berliner Zeitung. 17.02.2009 Textarchiv http://www.berlinonline.de/berliner-zeitung/archiv/.bin/dump.fcgi/2009/ 0217/horizonte/0001/index.html (last retr. 15.06.2009) 12. RULE-OF-LAW TOOLS FOR POST-CONFLICT STATES: Maximizing the legacy of hybrid courts New York & Geneve: UNITED NATIONS, 2008 13. Rummel, R.J. (2002). Definition of Democide. http://www.hawaii.edu/ pwerkills/DBG.CHAP2.HTM 14. Sondergerichtshof fr Sierra Leone. Wikipedira (njemako izdanje) 15. Special Court for Sierra Leone http://www.sc-sl.org/ (last retr. 11.06.2009) 16. Stromseth, Jane (2009) Justice on the Ground: Can International Criminal Courts Strengthen Domestic Rule of Law in Post-Conflict Societies? Hague Journal on the Rule of Law, 1: 8797, 2009 http://journals.cambridge.org /action/displayFulltext? type=1&fid=4614176&jid=ROL&volumeId=1&issueId=01&aid=4614172 17. The Cost of Justice. ICTY, http://www.icty.org/sid/325 18. Victims Unit. Exraodinary Chambers in the Courts of Cambodia. http://www.eccc.gov.kh/english/victims_unit.aspx

64163487.doc


Lista akronima BiH Bosna i Hercegovina ICJ Internatilna Criminal Court (Meunarodni kazneni sud) ICTY - International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia SCSL Specijalni sud za Siera Leone (Special Court For Sierra Leone) UNTAET UNITED NATIONS TRANSITIONAL ADMINISTRATION IN EASTTIMOR (Prijelazna uprava UN-a za Istoni Timor)

MKSJ v. ICTY

Lista dijagramaDijagram 1 Sistem i podsistemi konceptualnog modela kaznenog suda.................................................................................................8 Dijagram 2 - Mjesto hibridnih sudova u sistemu kaznenih sudova. 9 Dijagram 3 Rast prorauna ICTY...............................................19 Dijagram 4 - Odnos ciljeva i resursa.............................................20 Dijagram 5 - Odnos ciljeva, javnosti i stranih sucaca i tuitelja....23....................................................................................................................

64163487.doc


Documents

Milenko Krčum Hibridni kazneni sudovi seminarski rad 18 06 09[1]