METUŠALAH, NOA, MELKISEDEK

Uvod

Metušalah, Noa i Melkisedek su starozavjetni likovi iz knjige Postanka, koji se pojavljuju i u

nekanonskim spisima kao protagosnisti te kao posebni pojedinci među Adamovim

potomcima. O ova tri lika pisano je i u Etiopskom Henoku (Hen et) i Slavenskom Henoku

(Hen slav) i to kao potomcima pravednog Henoka.

1. Metušalah, Noa i Melkisedek u Bibliji

Metušalah se spominje u Post 5 kao Henokov sin, Lamekov otac, koji je “živio u svemu

devest stotina šezdeset i devet godina” što ga čini najdugovječnijim likom u knjizi Postanka. Noa

je Lamekov sin i pri rođenju nejgov otac je rekao za njega “ovaj će nam pribavljati u turdu i

naporu naših ruku utjehu iz zemlje koju je Bog prokleo”1. Noa, Metušalahov unuk, je imao 3

sina, Šema, Hama i Jafeta. Bog se obraća Noi i naređuje mu da izgradi veliku lađu, korablju, u

koju treba staviti, prema Post 6, 19 “od svega što je živo-od svih bića-od svakoga po dvoje da s

tobom preživi, i neka budu muško i žensko.” Uz životinje s Noom u lađu su ušli njegovi sinovi i

njihove žene. Bog, naime, šalje potop na zemlju da uništi ljudski rod jer “se u očima Božjim

zemlja bila iskvarila; nepravdom napunila”. Nakon potopa Bog je sklopio savez s Noom kao

novim začetnikom. Melkisedek se spominje u Bibliji kao poslijepotopni lik. On je kralj Šalema i

“svećenik Boga svevišnjega” koji je u susretu blagoslovio Abrama. Poslanica Hebrejima

spominje Melkisedeka kao figuru koja odgovara slici Kristovog svećeništva:”Kralj salemski,

Kralj mira, koji je bez oca, bez majke, bez rodoslovlja, koji nema ni početka danima ni svršetka

životu…”2

2. Metušalah

Henokov sin Metušalah spominje se u Hen et kada Henok Metušalahu, kao svom

najstarijem sinu, nalaže da napiše knjigu o njegovim objavama i da on, kako piše J. R. Porter:

“predstavlja kontinuitet, kanal kroz koji je Henokovo naučavanje saučvano i prenošeno.”3

Metušalah se javlja i u Hen slav u govoru o svećeništvu i njegovu podrijetlu. Naime, Henok

1 B. DUDA – J. KAŠTELAN (ur.), Biblija, Zagreb, 2009., 4.2 Isto, 1333.3 J. R. PORTER, Izgubljena Biblija.Otkriveni zaboravljeni spisi, Zagreb, 2011., 38.

1

svoje svećeništvo daje u nasljedstvo sinu Metušalahu koji mora svoga unuka Nira, brata puno

poznatijeg Noe, uvesti u svećeničku službu.

3. Noa

Noa se spominje kao Metušalahov unuk i Lamekov sin u Hen et. Noa je zbog svoje

pravednosti pošteđen smrti usred velikog potopa kojim Bog kažnjava ljudsku zloću. U Hen slav

se, spominje i pripovijest o Noinom rođenju gdje je Noa prikazan kao nadljudsko dijete koje ima

sposobnost govoriti od trenutka rođenja. Zbog ove činejnice Lamek sumnja da mu je Noa uistinu

sin i odlazi svome ocu Metušalahu žaleći se na Noinu neobičnost te mu iznosi svoju smunju.

Metušalah odlazi pak svome ocu, Henoku, te ga moli da otkrije Lameku istinu o Noi. Henok

otkriva istinu na Metušalahovu zamolbu i potvrđuje Lameku da je Noin otac i uz to ustvrđuje da

su nadnaravni darovi znak da je Noa odabran za veliku budućnost. Naposlijetku Henok i upućuje

Lameka da dijete nazove Noa.4 Ova je legenda o Noinom rođenju napisana i u nekim svitcima

otkrivenima na Martvom moru.

4. Melkisedek

Treći lik, Melkisedek, je kao i Noa i Metušalah u Hen slav opisan kao sličan pravednom Henoku

i njegovom sinu Metušalahu. Prema Hen slav Melkisedek je Noin nećak, nije začet od čovjeka

jer mu je majka bila jalova, a otac nije s njom ima spolni odnos. Njegovo je rođenje

predstavljeno kao božanski zahvat. U Hen slav prikazan kao predpotopni lik te su mu svećeničke

časti udjeljene od rođenja.

Iz ove poredbe opisa likova Metušalaha, Noe i Melkisedeka u Henoku i u Bibliji evidentna je

glavna razika, a to je sklonost apokrifnog spisa da priča razne legende i detalje iz života likova,

odnosno daje svojevrsnu romansiranu biografiju, a dok je u Bibliji manje govora o privatnom

životu, a više je naglašena važnost likova u cjelokupnoj povijesti spasenja.

BIBLIOGRAFIJA

DUDA, B. – KAŠTELAN, J. (ur.), Biblija, Zagreb, 2009., 4., 1333.

PORTER, J. R., Izgubljena Biblija. Otkriveni zaboravljeni spisi, Zagreb, 2011. 38-39.

Branimir Šarić

4 Usp. J. R. PORTER, Izgubljena Biblija.Otkriveni i zaboravljeni spisi, 39.

2