Metropola u borbi za prestižnu titulu - · PDF fileproblemu stajališta za autobus koji se zaustavlja i iskrcava putnike na prometnome traku u Selskoj cesti. ... “Prečko” na

broj 30/31proljeće / ljeto 2015.BESPLATNO KVARTOVSKO GLASILO

europska prijestolnica kulture 2020

Metropola u borbi za prestižnu titulu

POVIJESNI FELJTON ELEKTR ČNA TREŠNJEVKA

PROJEKT FILMSKA KULTURA: ŠKOLA U KINU

POZNATI IZ SUSJEDSTVA INTERVJU: VERA ZIMA

2

glas trešnjevke | proljeće / ljeto

Novosti iz četvrti

Idemo u CeKaTe

Trešnjevačka posla

od 7 do 107

Poznati iz susjedstva

Povijesni feljton

riječ urednice

Dragi Trešnjevčani i Trešnjevčanke,

pred vama je još jedan broj kvartovskog lista Glas Trešnjevke u kojem ćemo vam i ovoga puta predstaviti neke od tema koje su možda ostale ispod radara ostalih medija. Tako smo istražili zašto bi se, na primjer, naš kvart mogao zvati i električnim.

Donosimo vam i priču o novome bloku ulica koje su imenovane po zaslužnim ženama.

Za vas smo otkrili i gdje se krije kvartovski studio stripa te gdje u naselju možete pronaći i kupiti ekološko povrće. Možete pročitati i što će se tijekom ljetnih mjeseci događati u CeKaTeu te što ove godine planiraju napraviti naša vijeća gradskih četvrti u sklopu malih komunalnih akcija.

Donosimo vam i priču o tome koje se knjige najčešće posuđuju u trešnjevačkim knjižnicama i što se sve radi u jednoj od najpoznatijih škola u našem naselju, u Osnovnoj školi Matije Gupca. Zašto voli živjeti na Trešnjevki, otkrila nam je naša poznata susjeda Vera Zima, a još jedna dama iz kvarta, Dubravka Miljković, počastila nas je svojom novom, uvijek inspirativnom kolumnom.

Uživajte u čitanju!

Anita Končar

Trešnjevka – sjever

str. 4-5

Trešnjevka – jug

str. 6-8

Projekt Filmska kultura: škola u kinu

str. 9

EPK 2020 Metropola u borbi za prestižnu titulu

str. 10-11

Trešnjevačke knjižnice Što i koliko čitamo?

str. 13

Ekotržnica Vrbani

str. 14-15

Imenovanje ulica Novi ženski blok na Trešnjevki

str. 20-21

Kolumna Dubravke Miljković

str. 22

Nove avanture Osvetnika, Hulka i X-Mena nastaju na Trešnjevki

str. 16-17

oš Matije Gupca Obljetnica škole s Knežije

str. 18-19

Intervju: Vera Zima

str. 23-24

Električna Trešnjevka

str. 25-26

glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 3

sadržaj

Četvrti ljetni diskont kulture

str. 12

Tjedan kineske kulture u CeKaTeu

str. 12


4

Više od sedam milijuna kuna za uređenje kvarta

4BIT ĆE IZVEDENO OKO 40 POSTO MANJE RADOVA NEGO LANI

Vijeće gradske četvrti Trešnjevka – sjever usvo-jilo je na 28. sjednici održanoj 5. ožujka 2015. Plan malih komunalnih akcija za 2015. Prora-

čun za ovogodišnje komunalne akcije iznosi 7,1 mili-jun kuna što je gotovo za trećinu manje nego lani. Osim što je odobreno 15 posto manje novca, posku-pjeli su radovi. Naime, od ove godine gradska podu-zeća koja izvode većinu radova malih komunalnih akcija, Zagrebačke ceste i Zrinjevac, više neće odobra-vati 20 posto popusta na fakture kako što je bilo dosad.

“Nažalost, moram istaknuti da će ove godine, sa sredstvima koja su nam na raspolaganju, biti izve-deno oko 40 posto manje radova u odnosu na prošlu godinu”, rekao je predsjednik Vijeća Ivan Butorac i dodao kako zbog toga neće trpjeti dječja igrališta, par-kovi i zelene površine.

Za uređenje igrališta i zelenih površina izdvojeno je 3,06 milijuna kuna, više od 40 posto ukupnog pro-računa. Za sanaciju cesta, kolnika i nogostupa nami-jenjeno je 3,6 milijuna, a preostalih pola milijuna kuna potrošit će se na prostorije mjesne samouprave, izradu projektne dokumentacije i geodetskog elaborata za uređenje javne rasvjete, betoniranje rampi za osobe s invalidnošću i uređenje ulaznoga stubišta Župe sv. Leopolda Mandića.

TREŠ NJEV KA – SJEV ER

OŠ “Julija Klovića”

najviše novca za dječja igrališta i zelene površine

Novim sjajem u 2015. godini za-sjat će igrališta oko dječjih vrtića, i to ona vrtića “Grigor Vitez” u Rudešu, “Potočnica” u Vukovar-skoj, “Zvončić” u Hanamanovoj,

“Bajka” u Zorkovačkoj te igrališta oko osnovnih škola “Julije Klović” i “Kralj Tomislav” u Novoj cesti,

“Ljubljanica” u Svetoivanskoj i Športske gimnazije u Selskoj. Uredit će se zelena površina kod Nogometnoga kluba “Trešnjev-ka” u Veprinačkoj, zelene povr-šine kod Ulice grada Vukovara, i to južna strana od Cerničke do Gornjanske i od Ulice Florijana Andrašeca do Šetališta Jurija Ga-garina. Ogradit će se dječje igra-lište u Šibenskoj ulici, a uredit će se zelena površina te park za pse na zelenoj površine između Kra-pinske i Zagorske ulice.

NOVOSTI IZ ČETVRTI

Tekst: Vesna Rems Dobrin Foto: mapiranjetresnjvke.com (gP), CeKaTeova arhiva

novosti iz četvrti


5

trešnjevka za djecu – poticanje zdravog psihofizičkog razvoja

Osnovana je radna skupina inicijative “Trešnjevka za djecu” koja okuplja pedagoge, pedijatre, liječnike, kineziologe i druge stručnjake kako bi za novac koji se ulaže u dječja igrališta dobili što kvalitetnija igrališta. Predsjednik je radne skupine dr. Mario Bajić, koji je ujedno i predsjednik Mjesnog odbora “Antun Miha-nović”, inače prodekan za nastavu na Kineziološkome fakultetu. Na tome je fakultetu u ožujku održan okrugli stol koji je okupio stručnjake iz ovog područja. Stručnjaci su se složili da djeca koja vježbaju imaju bolju koncentraciju, lakše savladavaju školsko gradivo, a zbog vremena provedenog u prirodi trčeći, penjući se po spravama i radeći druge fizičke aktivnosti manje su sklona debljanju koje je sve veći problem među djecom i mladima. Ovo je bio prvi okrugli stol na tu temu, a na njemu su se čula razna rješenja koja će gradska četvrt Trešnjevka – sjever realizirati u suradnji s Gradom, Centrom za kulturu Trešnjevka, udrugama, odgojno-obrazovnim i drugim ustanovama.

spomenik juriju gagarinu

Među inicijativama koje smo pokrenuli i ona je za postavljanje biste prvom čovjeku u svemiru Juriju Gagarinu koja bi se treba-la postaviti na početku Šetali-šta Jurija Gagarina kod Savske ulice. Bista se već nalazi u Za-grebu, a grad bi time dobio još jednu oplemenjenu površinu i, vjerujemo, turističku atrakciju za mnoge posjetitelje kojih je iz godine u godinu sve više. Po-stavljanje biste potaknuo je Ko-ordinacijski savjet ruskih suna-rodnjaka u Republici Hrvatskoj.

poduzetništvo na trešnjevki

Ivan Havelka, član vijeća grad-ske četvrti, pokretač je inicijative za razvoj i pomoć trešnjevač-kom poduzetništvu. Nakon što je Grad Zagreb osnovao Podu-zetnički centar, tzv. Plavi ured, iz Vijeća gradske četvrti Treš-njevka – sjever krenula je inicija-tiva da se u suradnji s gradskim organizira Poduzetnički centar na Trešnjevki – sjever koji bi bio namijenjen svim trešnjevačkim poduzetnicima.

i iz plana MKA u škrabicu

Za uređivanje ulaznog stubišta i izradu rampe za osobe s invalid-nošću ispred Župe sv. Leopolda Mandića na Voltinom izdvoje-no je oko 140.000 kuna.

Vijeće gradske četvrti ovime želi pokazati kako su im sve usta-nove jednako važne i da sredstva koja su im na raspolaganju, a uvijek su nedostatna, pokuša-vaju što pravednije raspodijeliti kako bi svi dobili ponešto.

i dječje igralište u novoj cesti 4

O dječjem igralištu u Novoj cesti 4 mnogo smo puta pisali i više puta najavljivali njegovo uređenje. Ra-dovi su odgađani zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, a Vi-jeće i ove godine planira 510.000 kuna potrošiti na uređenje te po-vršine. Hoće li se napokon Grad uspjeti upisati kao vlasnik te par-cele – vidjet ćemo.

napokon ugibalište za autobus na selskoj

Već smo nekoliko puta pisali o ve-likom prometnom i sigurnosnom problemu stajališta za autobus koji se zaustavlja i iskrcava putnike na prometnome traku u Selskoj cesti. Među putnicima naime ima mnogo djece iz obližnjih škola i vrtića. Ove će se godine napokon problem rije-šiti pa je u planu osigurano 220.000 kuna za tehničku dokumentaciju i uređivanje ugibališta.

Uredit će se igralište u Novoj cesti

Šetali-šte Jurija Gagarina

Ugibalište autobusa na Selskoj

Trešnjevčani žele kvalitetnija dječja igrališta

TREŠ NJEV KA – JUG

6


Za nove komunalne akcije manje novca nego lani

NOVAC ĆE SE RASPOREDITI ZA REALIZACIJU 65 AKCIJA MEĐU KOJIMA JE 10 PRENESENO IZ 2014. GODINE

dječja igrališta

S Holdingovom podružnicom Zrinjevac za uređenje igrališta i zelenih površina ugovoreno je malih komunalnih akcija u vri-jednosti oko tri milijuna kuna. Riječ je o 23 nove akcije te četiri prenesene iz 2014. Prenesene akcije odnose se na projektira-nje i rekonstrukciju triju dječjih igrališta, i to u Ulici Slavensko-ga u Prečkom, u Ulici Lovre Rat-kovića 2 i igrališta između Hrgo-vića i Poljane Zdenka Mikine na Jarunu te na sportsko igralište na križanju Ulice Bernarda Vu-kasa i Ulice Antuna Stipančića u Mjesnom odboru “Gajevo”.

Tekst: Vesna Rems Dobrin Foto: mapiranjetresnjvke.com (VR), CeKaTeova arhiva

Članovi vijeća gradske četvrti Trešnjevka – jug doni-jeli su Plan malih komunalnih akcija za 2015. na 15. sjednici Vijeća održanoj 26. veljače. Proračun

plana iznosi 8,8 milijuna kuna, što je osjetno manje nego lani. Novac će se rasporediti za realizaciju 65 akcija među kojima je 10 preneseno iz 2014. godine, a 55 je novih akcija, planiranih za 2015. godinu.

U obnovu javnoprometnih površina i objekata uložit će se 4,7 milijuna kuna. Riječ je o 22 nove akcije, a iz 2014. godine prenesena je jedna, i to izrada projektne dokumenta-cije za gradnju križanja Ulice Ferdinanda Budickog, Trpanj-ske ulice i Ulice Hrvatskog sokola.

Dječja igrališta i zelene površine drugo su najvažnije pod-ručje pa su za realizaciju 23 nove akcije i četiri prenesene iz 2014. godine odvojena 3 milijuna kuna. Prenesene četiri akcije povezane su s preuređenjem dječjih igrališta u Preč-kom (Ulica Slavenskoga i Lhotkina), s dvama igralištima na Jarunu (u Ulici Lovre Ratkovića 2 i između Hrgovića i Poljane Zdenka Mikine) te sa sportskim igralištem na križa-nju Ulice Bernarda Vukasa i Ulice Antuna Stipančića.

Na poboljšanje javne rasvjete potrošit će se 219.000 kuna u trima novim akcijama i četirima prenesenima iz 2014. godine. Prenesene su akcije izrade projektne doku-mentacije za rasvjetu na dječjim igralištima u Lipanjskoj i Ožujskoj ulici, u Ulici Hrvoja Macanovića sjeverno od kućnog broja 10-12, Mlake 2 i u Ulici Davorina Bazjanca na Knežiji. Još milijun kuna bit će uloženo u prostorije mjesne samouprave, a riječ je uglavnom o investicijskom održavanju i gradnji prilaznih rampi i prilagodbi prosto-rija kako bi bile pristupačne osobama s invalidnošću.

olakšati sugrađanima kretanje u kolicima

Za uređenje prostorija mjesne samouprave izdvojeno je oko milijun kuna. Za investicijsko održavanje prostorija četvrti Trešnjevka – jug namijenjeno je 150.000 kuna, a ostatak novca potrošit će se na gradnju ram-pi za osobe s invalidnošću te na druge manje zahvate koji će pomoći da se prostorije mjesne samouprave prilagode kretanju osoba s invalidnošću.

novosti iz četvrti

Ulica Hrvatskog sokola

novosti iz četvrti


7

uređivanje kolnika

Najveća je investicija uređenje i sanacija kolnika u Ulici Jo-sipa Hatzea u Prečkom za što je izdvojeno 733.000 kuna. U Mjesnom odboru “Gajevo” u Jelašićevoj ulici, na potezu od Ilirske do Predovečke, uredit će se kolnik, što bi trebalo stajati 650.000 kuna. Sanirat će se kolnik i u Ulici Gordana Jankovića na Jarunu, a vrijednost radova iznosi 450.000 kuna.

Dobre vijesti i za pješake. Na uređenje nogostupa Hor-vaćanske ceste od Selske do Srednjaka planira se potrošiti gotovo 600.000 kuna, a za nogostup u Travanjskoj na Vrba-nima oko 450.000 kuna. Nogostup će se sanirati i u Kikićevoj ulici, a radovi će stajati oko 300.000 kuna.

Spustit će se rubnjak na križanju Jarunske ulice i Hor-vaćanskog zavoja, u Jarnovićevoj ulici kod kućnog broja 23 (DV “Prečko”), u Ulici Bernarda Vukasa od križanja s Ulicom Antuna Stipančića do potoka Vrapčak. Sanirat će se nogostup u Ulici Josipa Prikrila od broja 1 do Ulice Vlade Ranogajca, sjeverno od Ulice Rudolfa Bićanića 16 (prolaz između Ulice Rudolfa Bićanića i Ulice braće Cvijića), u Hor-vaćanskoj cesti od Selske ceste do Srednjaka, u Kikićevoj ulici i Travanjskoj cesti.

dječje igralište u tijardovićevoj

Najveća je investicija uređenje dječjeg igralište u Tijardoviće-voj 8 i 10 u Mjesnom odboru

“Prečko” na koje se već dugo čeka. Stanovnici Prečkog kažu kako je napokon i to došlo na red. Uređenje će stajati goto-vo 600.000 kuna, a obuhvaća potpunu obnovu humusnog sloja površine parka te sadnju kvalitetnoga grmlja. Umjesto postojećih sprava i osam klupa koje će se demontirati i ukloniti, postavit će se dvije nove klupe s naslonom, dvosjedna ljuljačka, kombinirana sprava ljuljalica na opruzi i vrtuljak s klupom. Ispod svih sprava postavit će se antitraumatska zaštitna podlo-ga. Na novi humus posadit će se pet novih stabala bijelog jasena i 83 metra živice. Oko 100 četvor-nih metara igrališta uredit će se kao travnjak.

U tijeku je izrada projekta za rekonstrukciju dječjih igrališta u Ulici Bernarda Bernardija 1 i u Predovečkoj 9, dječjeg i sport-skog igrališta južno od Ulice Franje Fuisa 4 te rekonstruk-cija Parka hrvatskog proljeća na Knežiji. Primjerenu ogradu i požarni put dobit će i Dječji vrtić “Matija Gubec”, kuća na lokaciji Zagrebačke avenije 5A, za što je izdvojeno 222.000 kuna, a Osnovna škola “Hor-vati” dobit će zaštitnu ogradu oko sportskog igrališta.

nove prilazne staze na knežiji i srednjacima

Prilazne staze u parku uz dječje igralište te uz objekt mjesne samouprave u Albaharijevoj na Knežiji u cijelosti će se ob-noviti. Ti bi radovi trebali stajati oko 660.000 kuna. Staza na Vitasovićevoj poljani također će se urediti, za što je izdvojeno oko 100.000 kuna. U Parku Srednjaci također će se rekonstru-irati sve sjeverne prilazne staze što će stajati 376.000 kuna. Obnavlja se staza i plato u Ulici braće Cvijića 32 do Horva-ćanske ceste, a radovi stoje 260.000 kuna.

Horvaćanska cesta

OŠ “Horvati”

novosti iz četvrti


8

javna rasvjeta

Na uređenje javne rasvjete izdvojeno je 154.000 kuna za tri nove i 63.000 kuna za četiri stavke prenesene iz 2014. go-dine. Akcije iz 2014. odnose se na izra-du projektne dokumentacije za dječja igrališta u Lipanjskoj na Vrbanima, u Ulici H. Macanovića 10-12 u Gajevom, za igralište u Mlaki 2 u Prečkom te u Ulici Davorina Bazjanca na Knežiji.

Nove akcije iz 2015. obuhvaćaju i izradu snimke za dječje igralište u Lipanjskoj i Ožujskoj na Vrbanima te gradnju rasvjete u Ulici Hrvat-skog sokola.

FEŠTAMO NA DANE MJESNIH ODBORA

Vijeća gradske četvrti i mjesnih odbora u surad-nji s Centrom za kulturu ''Trešnjevka'' i ove godine pripremaju dane Gajeva - Jaruna, Preč-kog, Vrbana, Knežije i Horvata - Srednjaka.Dan Gajeva i Jaruna održat će se 6. lipnja, a feštat će se na dvjema lokacijama. Prijepodnevni program održavat će se u novoobnovljenom Parku Gajevo kod Dječjeg vrtića ''Jarun'', a poslijepodne i navečer zabava će biti na livadi Jaruna, Hrgovići 61. Dan Mje-snog odbora Prečko održat će se 12. lipnja u Domu kulture ''Prečko'' te na trima punktovima u kvartu.

Organizatori su pripremili bogat i raznovr-stan program: od kazališnih predstava, radionica i igraonica za najmlađe do zborova, orkestara i ple-snih sastava za odrasle. Predstavit će se škole i izviđači te niz udruga i klubova. Izviđački odred ''Jarun'' demonstrirat će postavljanje šatora i odr-žati prezentaciju ''Vještine za male kampere''.

U večernjim satima posjetitelji će uživati u nastupu Gospel zbora ''Sunce''. Za kraj programa planirana je čaga, a očekuju se gosti iznenađenja. Uz druženje i uži-vanje u kulturnome programu stanovnici Trešnjevke – jug moći će razgovarati s članovima vijeća mjesnih odbora i gradske četvrti Trešnjevka – jug te ih pitati o svemu što se tiče uređenja kvarta. Ovakva okupljanja sjajna su prigoda da se ostvari trajan dijalog između gra-đana i lokalne samouprave kako bi se zajedničkim idejama našla rješenja za kvalitetniji i ugodniji život u četvrti. Članovi vijeća poručuju kako je važno da se upoznamo tijekom ugodna druženja, podijelimo osje-ćaj pripadnosti našoj četvrti, pokušamo osjetiti što je u zajedničkome interesu svih nas i što je moguće uči-niti da nam suživot bude još ugodniji. Svi su programi besplatni i dar su Zagreba Zagrepčanima i gostima.

zagreb za mene – zagreb za građane

Na sjednici Vijeća Gradske četvrti Treš-njevka – jug 23. travnja predstavljen je projekt “Zagreb za mene”. Riječ je o pro-jektu revitalizacije javnih prostora da bi se poboljšala cjelokupna slika grada te unaprijedila kvaliteta urbanog života građana kad je riječ o stanovanju, rekre-aciji, odmoru i društvenoj koheziji. Pro-jekt ima 17 zahvata i intervencija ma-njeg do srednjeg obujma na različitim lokacijama. Za svaku lokaciju provest će se natječaj. Osim aktivnog uključi-vanja struke, očekuje se sudjelovanje građana te građanskih udruga i drugih inicijativa za razvoj grada. Dobrodošle su sve ideje o lokacijama koje bi se mo-gle obraditi ovim projektom.

Projekt “Zagreb za mene” provo-dit će Društvo arhitekata Zagreba u suradnji s Arhitektonskim fakultetom u Zagrebu i Gradom Zagrebom. Ovo je najveći projekt Društva arhitekata Zagreba unatrag nekoliko godina, a “zaradili” su ga u otvorenome postupku javne nabave.

Predstavljanje projekta “Zagreb za mene”

Dan Srednjaka

idemo u CeKaTe IDEMO U

CeKaTeNOVI PROJEKt

FILMSKA KULTURA: ŠKOLA U KINUUčenici će moći doznati kako se piše scenarij, što je knjiga snimanja, stop-animacija i filmska forma jednoga kadra

Tekst: Anita KončarFoto: CeKaTeova arhiva

U sklopu projekta učit će se i o nijemome filmu

9


Kulturno-obrazovno-odgojni projekt ''Filmska kultura: škola u kinu''

novi je projekt Centra za kulturu ''Trešnjevka'', a cilj mu je omogući-vanje filmskog odgoja školarcima i razvijanje filmske pismeno-sti na njima primjeren način.

U sklopu projekta održat će se osam susreta, predava-nja, za učenike petih, šestih i sedmih razreda, a svi oni bavit će se četirima temama: poviješću filma, animiranim, dokumentarnim te igranim filmom. Učenici će svoja zna-nja usvojena u školskim klu-pama moći nadograditi jer će o svakome filmu koji pogledaju morati pisati i domaće zadaće.

U sklopu projekta prikazi-vat će se filmovi koje predlaže Hrvatski nacionalni obrazovni standard za osnovnu školu, ali i nagrađivani filmski naslovi, pobjednici dječjih festivalskih programa, suvremene europske produkcije, ekranizirani lektirni naslovi, vrhunska ostvarenja svjetske i hrvatske kinematogra-fije. Za razliku od ostalih izva-ninstitucionalnih programa za filmsko obrazovanje koji obrazuju polaznike isključivo o jednoj fazi ili filmskome žanru, ovaj projekt sudionicima daje osnovna teo-rijska i praktična znanja za sve faze u razvoju filma: od ideje do finalnog proizvoda – filma. Također, ovakav tip programa

obrađuje filmske segmente koji i nisu tako često na repertoaru filmskih škola, kao što je, pri-mjerice, nijemi film ili filmska forma u jednome kadru i slično. Učenici će moći doznati i kako se piše scenarij, što je knjiga snimanja, stop-animacija i film-ska forma jednoga kadra... Uz filmske projekcije bit će organi-zirane i filmske izložbe koje bi tijekom školske godine trebale obići deset škola. Koordinator je projekta Centar za kulturu ''Trešnjevka'', no on će se održa-vati i u Narodnom sveučilištu ''Dubrava'', Kulturnom centru ''Peščenica'' te Kinu ''Tuškanac''.

idemo u CeKaTe


Metropola u borbi za

prestižnu titulu Grad Zagreb natječe se, zajedno

s osam hrvatskih gradova, za europsku prijestolnicu kul-

ture 2020. Riječ je o jednoj od najpre-stižnijih i najcjenjenijih kulturnih ini-cijativa u Europi kojom se promiče njezino kulturno bogatstvo i razno-likost. Prigoda je to da odabrani gra-dovi pokažu Europi i svijetu svoju kulturno-povijesnu baštinu i kulturni život grada te da povećaju kulturnu, socijalnu i gospodarsku vitalnost grada, ali i da promijene perspektivu i način na koji ga svijet gleda. Iako je, kad je Hrvatska u pitanju, konku-rencija žestoka, oformljena projektna ekipa radi punom parom jer su tije-kom pripreme kandidature organizi-rane brojne fokus-grupe na kojima se sastaju kulturni i gradski društveni radnici. S tih kreativnih sastanaka

Tekst: Anita Končar

Riječ je o jednoj od najprestižnijih i najcjenjenijih kulturnih inicijativa u Europi kojom se promiče njezino kulturno bogatstvo i raznolikost

epk 2020.

10

idemo u CeKaTe


11

proizašle su mnoge vrijedne ideje i projekti, a neki od njih već su pred-stavljeni na novim fokus-grupama među kojima je više njih održano upravo u Centru za kulturu “Treš-njevka”. Na posljednoj, održanoj u svibnju, još su se jednom brusile ideje, među kojima i projekt na kojem će zajednički raditi pet centara za kul-turu. Riječ je o postojećem projektu

”Park znanosti” – osmišljenom radi promicanja znanja i znanosti i vođe-nog idejom oplemenjivanja površina eksponatima zabavno-obrazovnog sadržaja – koji će centri za kulturu nadograditi i obogatiti kulturnim sadržajem. Dogovoreno je i kako će, bez obzira na ishod kandidature, taj projekt zajednički prijaviti u sklopu programa KvARTura 2016. Uz idej-nog začetnika projekta “Park znano-sti” Luku Vevereca, jedan od partnera na projektu bit će i Društvo arhitekata. Projekt bi trebao trajati dvije godine, a uoči same izvedbe provest će se i istraživanja po odabranim kvarto-vima da bi se građani koji žive u tim četvrtima izjasnili u kojim parkovima žele vidjeti glazbene ograde, zvučna zrcala ili pak park zrcala.

A upravo je uključivanje građana u stvaranje vizije kulture grada i procese uključivanja jedan od ciljeva zagrebačke kandidature. Prema infor-macijama projektne ekipe, u sklopu kandidature žele “povećati društveni angažman i odgovornost kulturnih i umjetničkih ustanova, organizacija i pojedinaca uz aktivno sudjelovanje

ATenA – pRVA euROpskA pRijesTOlnicA kulTuRe

Projekt europskih prijestolnica kulture pokrenut je na prijedlog tadašnje grčke ministrice kulture Meline Mercouri u ljeto 1985. u Ateni koja je zatim postala prvi grad s tom titulom. Naime, Melina Mercouri smatrala je da se tad, za razliku od politike i ekonomije, nije pridavala dovoljna važnost kul-turi Europske unije. Tijekom njemačkog predsjedanja Europskom unijom 1999., projekt “Europski grad kulture” preimenovan je u “Europsku prijestol-nicu kulture”. Studija koju je 2004. godine provela Europska komisija poka-zala je da titula služi kao katalizator kulturnog razvitka i transformacije grada. Sukladno tomu, dobrotvorni socioekonomski razvoj i učinak potencijalnog ostvarenja kandidature uzimaju se u obzir pri odabiru prijestolnice kulture.

građana”. Uz aktivnije sudjelovanje i brojne projekte, sama titula značila bi i novu infrastrukturu. Naime, s prijedlogom kandidature Zagreba za europsku prijestolnicu kulture 2020. složio se i Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada jer se kandi-datura poklapa s ciljevima Razvojne strategije Grada Zagreba, ZagrebPla-nom 2015., te prioritetima razvoja Grada Zagreba do 2020., odnosno s planiranim projektima iz kulturnog i kreativnog sektora tog ureda. Riječ je o projektima: Regija digitalnih muzeja, Muzej osjeta zamišljen u tunelu Grič, Zagrebački kreativni klaster u bivšoj tvornici Gredelj, revitalizacija Paro-mlina i bivše tvornice Badel, staroga grada Susedgrada i Zagrebačkog velesajma...

Ipak, prije svega toga, projekata, umrežavanja i novih mjesta okuplja-nja, čeka nas pripremanje dokume-nata. Naime, prestižnu titulu europ-ske prijestolnice kulture dodjeljuje Komisija Europske unije, a svake godine Vijeće ministara eu-a službeno potvrdi imenovanje dviju novih prije-stolnica kulture, jedne iz svake zemlje. Četrdeset gradova već je nosilo tu titulu, a ove su godine irski i hrvat-ski gradovi u procesu odabira. Iako je praksa dosad pokazala da glavni gradovi uglavnom ne dobivaju tu prestižnu titulu, ako kandidatura propadne, sigurno je da će iz raznih inicijativa i mreže suradnika koja je sklopljena izniknuti brojni novi kre-ativni projekti.


4. Tekst: Anita Končar

LJETNI DISKONT KULTUREOčekuju vas predstave, izložbe, koncerti, buvljaci i plesnjaci

Tjedan kineske kulture u CeKaTeu

Tekst: Anita Končar

Konfucijev institut Sveuči-lišta u Zagrebu organizirao je Tjedan kineske kulture koji se od 11. do 16. svib-nja održao u prostorijama Instituta i na brojnim drugim lokacijama među kojima je i CeKaTe. Tako su svi ljubitelji kineske kulture u ponedjeljak, 11. svibnja, mogli učiti kine-ski jezik u sklopu Language caffea. U četvrtak, 14. svib-nja, održano je predavanje prof. Wanga Qiana “Crtanje gracio-znih krugova života: taiji, drevna kineska borilačka vještina”, a nakon predavanja u Parku Stara Trešnjevka bila je i demonstra-cija taijija. U sklopu kineskog tjedna sve su radionice bile besplatne i otvorene za javnost.

Centar za kulturu “Trešnjevka” četvrtu godinu uza-stopce organizira Ljetni diskont kulture koji obuhva-ća koncerte, predstave, izložbe, plesnjake, susrete s

umjetnicima, radionice cirkusa, kvizove i filmove.Ovogodišnji diskont u Parku Stara Trešnjevka otvorit ćemo

16. lipnja, a bogat program trajat će mjesec dana. U sklopu dis-konta obilježit ćemo i Svečanost glazbe – Fête de la Musique. Ova međunarodna manifestacija održava se diljem svijeta svake godine upravo na prvi dan ljeta, a od 2005. godine koncertom na otvorenoj pozornici obilježava ga i CeKaTe. Za nastavak vrućeg ljeta u gradu nudimo osvježenje u našem dvorištu. Uživajte s nama i u ovogodišnjem, još boljem ljet-nom programu. Pozivamo vas da nam se pridružite u vrhun-skim kulturnim i umjetničkim susretima, razgovorima, kon-certima, predstavama i plesnjacima. Zavrtite se s nama pod otvorenim nebom i predahnite od gradske vreve u miru našeg dvorišta. Razgledajte izložbu koju organiziramo s Udrugom trenutak 39. kao i međunarodnu izložbu kera-mike. Čekamo vas u srpnju!


idemo u CeKaTe

trešnjevačka posla


TREŠNJEVAČKA POSLA

Lani su Trešnjevčani posudili 326.215 svezaka knjiga.

Ako to podijelimo s 365 dana u godini, možemo slikovito reći da

su posuđivali gotovo 900 knjiga na dan. “Iz priloženih brojeva vidi se da je najči-tanija beletristika”, kaže knjižničarka Tea Grašić-Kvesić. Naime, od ukupnog broja posuđenih knjiga na beletristiku otpada 190.080, na znanstvenu literaturu 51.651 knjiga, a dječjih je knjiga u 2014. posuđeno ukupno 84.484. Iako je beletristika pobije-dila, Trešnjevčani su se ipak prilično zani-mali i za znanstvene teme, a posebno veseli činjenica da veliki udio u posuđenoj građi imaju upravo dječje knjige.

Inače, trešnjevačka mreža Knjižnice Tina Ujevića ima zapravo šest knjižnica. Čine ju Knjižnica Tina Ujevića koja je sre-dišnjica i pet ogranaka, a to su Knjižnica Voltino, Knjižnica Prečko, Knjižnica Lju-bljanica, Knjižnica Staglišće i Knjižnica Knežija. U prošloj je godini ova mreža knjižnica imala 26.360 članova. Žene su u čitanju nadmoćno pobijedile muškarce ako je suditi prema članskim iskaznicama

– njih 16.495 pripada ženama, a 9865 muš-karcima. Za one koji možda ne znaju, uz to što se u knjižnicama mogu pročitati novine, časopisi i posuditi knjige, gra-đani mogu posuđivati cD-e i DVD-e. Tako su lani posudili 4209 glazbenih djela i videosnimaka.

NAJČITANIJA DJELA

U posljednjih godinu dana među najčitanijim knjigama za odrasle našao se prvi dio “Stoljetne trilogije” Kena Folleta, a sljedeća tri mjesta na tome popisu zauzeo je Jo Nesbø s knjigama “Leopard”, “Fantom” i “Snjegović”. Slijedi ga “Inferno” Dana Browna te dijelovi trilogije “Pedeset nijansi sive” autorice E. L. James. Na devetom mjestu opet se našao Nesbø i njegovi “Lovci na glave”, a na desetome je mjestu kriminalistički roman “Svjedok vatre” Larsa Keplera. Kad su u pitanju dječje knjige, u prva tri mjeseca ove godine najpopularnije su bile knjige iz serije “Gregov dnevnik” autora Jeffa Kinneyja koje zauzimaju prva četiri mjesta po čitanosti. Naravno, važno je istaknuti da u ovu ljestvicu poretka nije uključena lektira nego ono što djeca sama odabiru i posuđuju.

TReŠnjeVAČke knjiŽnice

ŠTO I KOLIKO ČITAMO? Od 326.215 posuđenih knjiga na

beletristiku otpada njih 190.080

Tekst: Lana Kunić

trešnjevačka posla


14

Namirnice za zdrav obrok odnedavno se mogu nabaviti na Ekotržnici u Vrbanima koja radi srijedom od 17 do 19 i subotom

od 10 do 12 sati u prostorijama Udruge ''Vesti-gium'', Rudeška 142. Ondje svoje proizvode nude mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a osim voća, povrća i jaja, u ponudi se nađe ukrasnog i začinskog bilja, meda, kolača, mlijeka i mliječnih proizvoda, sojinih proizvoda…

''Surađujemo s više od dva-desetak OpG-ova i zadruga, i to isključivo s onima koji se bave ekološkom, biodinamičkom ili organskom proizvodnjom'', ističe predsjednica Udruge ''Vestigium'' Irena Borovina i dodaje: ''Neki od njih imaju cer-tifikat, neki još nisu prošli kroz trnovit put certificiranja, a naša

udruga nudi im podršku u smislu osiguranog tržišta za njihove proizvode. Sve smo ih posjetili na njihovim imanjima i uvjerili se u ekološki način uzgoja'', objašnjava Borovina.

Udruga ''Vestigium'' jedna je od sedam zagrebačkih grupa solidarne razmjene, pokreta nastalog u Japanu koji se prije nekoliko desetaka godina proši-rio po cijelome svijetu. Riječ je o pametno osmišljenome projektu suradnje između proizvođača i potrošača: poljoprivrednik se ne brine zbog viška robe, a kupac je siguran u podrijetlo hrane.

''Skraćujemo put od polja do stola i promičemo lokalne, male proizvođače zdrave hrane'', kažu u Udruzi i dodaju kako njihovi članovi pomažu pro-izvođačima hrane oko berbe, sadnje ili štete uzrokovane vre-

ekOTRŽnicA VRBAni

KRATAK PUT OD POLJA DO STOLANa placu svoje proizvode nude mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se bave ekološkom, biodinamičkom ili organskom proizvodnjom

Tekst: Vesna Rems Dobrin Foto: Udruga “Vestigium”

A CIJENE? GOTOVO SE NE RAZLIKUJU OD ONIH S OSTALIH ZAGREBAČKIH TRŽNICA

Blitva i raštika stoje 20 kuna, glavica salate pet kuna, kilogram mrkve i jabuke stoji 10 kuna, 10 komada doma-ćih jaja stoji 15 kuna, vezica rotkvice šest kuna, kilogram šparoga 60 kuna, mladog luka 15 kuna, a koprive 40 kuna. Vlasac, rikula, začin-sko bilje, cvjetna mješavina za salate i za smoothie stoje 100 kuna po kilogramu. Litra kozjeg mlijeka može se kupiti za 14 kuna, a litra kozjeg jogurta za 20 kuna.


15

menskim nepogodama te se obavezuju da će kupovati od domaćih proizvođača s kojima Udruga surađuje.

Na tržnici smo pronašli vla-snicu OpG-a Zdenku Dodig iz Velike Gorice oko čijeg je štanda bila najveća gužva. ''Osim eko-loški uzgojenog povrća, kup-cima nudimo i cvjetni miks te brojne začinske i mirisne jestive trave za smoothie i za salatu'', ističe Dodig. Dodaje kako je povrće ubrala toga jutra, što je ključno za kvalitetu namirnice. I uistinu, s pulta se šire bujne arome svježe ubranih začin-skih trava, a prevladava miris metvice.

''Pripremamo kolače bez mlijeka, jaja i šećera koji se jedu bez termičke obrade'', poručuju supružnici Mirka i Toni čiji je štand sa sirovim tortama od malina i limuna također jedan od bolje posjećenih. ''Želimo pokazati da je sirova hrana zdrava i ukusna'', ističu.

Svoje oblizeke nudi i Branitelj-ska zadruga ''Arka'' iz Zagreba koja proizvodi voće i povrće te prerađevine poput sokova, octa i sličnoga. Jaja i sirevi, jogurt, mli-jeko i mliječni proizvodi dolaze iz OpG-a Ašperger iz Ašper-gera, OpG-a Kovač iz Saborskog, OpG-a Željke Đurić iz Novske, a kozje mlijeko i proizvode od kozjeg mlijeka nudi OpG Kruljac iz Demerja.

Ekološke žitarice, kruh iz krušne peći, sokove i vino nudi OpG Čegec iz Marinca Zelinskog, a za vegetarijance ili ljubitelje soje Kolektiv ''Pametna hrana'' prodaje tofu, sejtan i tempeh iz

vlastite proizvodnje. OpG Band i Ekomed iz Bede-kovčine proizvode domaći prirodni med, Miraw prodaje sirove slastice, a Ljekovito bilje Igrišće proizvodi pastu i sirup od medvjeđeg luka.

Na placu se može kupiti i kozmetika iz Tanjine ajurvedske ljekarne te hrenada, razni namazi i jabučni ocat od OpG-a Strancarić.

AKTIVNOSTI UDRUGE “VESTIGIUM”

Udruga ''Vestigium'' osno-vana je prije četiri godine i otad njezinu aktivnost obilježava niz kreativnih radionica za djecu i odrasle na kojima se izrađuje nakit od recikliranih materijala, uči o očuvanju zdravlja i prirode i ekološkoj proi-zvodnji hrane. Također, raz-mjenjuju se zdravi recepti te degustira zdrava hrana. Unatrag godinu dana za svoje članove organizira i isporuku zelenih košarica. One se sastoje od ekološkog voća i povrća, naručuju se unaprijed i dostavljaju na dogovorenim punktovima.


16

OD 7

DO 107

Pavletićeva ulica na Trešnjevki dom je jedinstvenog Studija stripa u kojem vrhunski crtači svakodnevno stvaraju

avanture nekih od najpopularnijih junaka devete umjetnosti poput Osvetnika, Hulka ili X-Mena.

“Ideja za studio rodila se iz skoro pa nužde. Naime, crtanje stripova, kao i ilustracija, poprilično je samački posao. Ima nas koji jed-nostavno osjećamo potrebu za društvom dok radimo. A opet, većina nas u studiju smatra kako je dobro odvojiti životni prostor od rad-noga. Budući da smo freelanceri, svi možemo raditi kod kuće, nemamo šefa, samo rokove. No, radeći kod kuće, nikad to nije disciplini-ran rad koliko bi trebao biti, a i privatni život hoće patiti uslijed mogućnosti da se stalno nešto crta. Ovako, radeći u studiju, lijepo odlazimo na posao i odlazimo s posla kao i svi. I nama ovako više odgovara”, kaže Dali-bor Talajić, crtač stripa za svjetski poznatu kompaniju Marvel.

Uz njega, trešnjevačku stripovsku ekipu čine: Miroslav Mrva (kolorist za Marvel i Dc), Ive Svorcina (kolorist za Marvel i Dc), Fran Strukan, Josip Sršen (autor stripa “Ma daj” koji je izlazio u Jutarnjem listu), Stipe Kalajžić i Robert Solanović (poznat po

“Mister Mačku”).

Na pitanje kakav je osjećaj raditi za strano tržište te ima li njegov posao mana, odgo-vara kako ako radiš ono što voliš, posao nema mana.

“Eventualna je mana sam status freelancera. To znači da zapravo ne postoje vikendi i pra-znici. Rok jednostavno mora biti ispoštovan. Nema plaćenih godišnjih, bolovanja i slično. Dakle, moguće je odmarati se, ali to valja i nadoknaditi. Prednosti rada za strano tržište su mnoge. Prvo, nevjerojatna je korektnost poslodavca u odnosu na išta ovdje. To kao da je drugi svemir. Može se sat naviti po isplati honorara. A kako je to igra na doslovno svjet-skoj razini, primoran si vječito se usavršavati. Uvijek naime dolaze novi, mlađi, talentiraniji, a samim time zadovoljan si i rezultatima svog posla”, objašnjava Talajić.

Renomirani strip-umjetnik tvrdi kako se u Hrvatskoj od stripa ne može živjeti jer se nakon raspada Jugoslavije tržište raspalo na više malih tržišta koja ne mogu zadovoljiti financijske potrebe izrade stripa.

“Ljudi često ne shvaćaju koliko je truda i vremena uloženo u izradu samo jedne stra-nice stripa. Privatni izdavači ne mogu to isfi-nancirati sami, a i nemaju poseban interes. S druge strane, država, grad ili takva neka usta-nova ne vide potrebu ulaganja u taj segment

sTuDiO sTRipA

Nove avanture Osvetnika, Hulka i X-Mena nastaju na TrešnjevkiRenomirani strip-umjetnik tvrdi kako se u Hrvatskoj od stripa ne može živjeti jer se nakon raspada Jugoslavije tržište raspalo na više malih tržišta koja ne mogu zadovoljiti financijske potrebe izrade stripa

Tekst: Davor Ivanov Foto: Studio stripa


17kulture. Nema zabune, strip jest kultura. Već samo malo ako se makneš iz Hrvatske, naći ćeš spomenike strip-junacima po gradovima, muzeje stripa i slično. Kod nas nema takvog poimanja stripa. Strip-publiku treba odgo-jiti, stvoriti, njegovati. To znači čitavu jednu generaciju stalno bombardirati stripom da bi ona sama sljedeću generaciju zaintrigirala za takav medij. Nema kod nas politike dugo-ročnog ni u čemu, pa tako ni u stripu”, rekao nam je Talajić.

Upravo je na njegovo inzistiranje studio osnovan baš na Trešnjevki.

“Moj sin ima izvjesne posebne potrebe. On pohađa Osnovnu školu ‘Kralj Tomi-slav’ na Novoj cesti i u slučaju frke ja sam doslovno za dvije minute u školi. A ispalo je da nam je svima nekako jednostavno doći u baš ovaj kvart.”

Na pitanje kakvi su im planovi za buduć-nost, strip-maheri s Trešnjevke kažu kako svatko do njih radi na svome projektu.

“Planovi su raditi, puno raditi i da jednoga dana svi imamo toliko novca da si kupimo po barem jedan otok i da nam životne dileme budu hoćemo li danas u wellness ili na jedre-nje”, kaže Talajić.

Crtači iz Studija stripa


18

OŠ MATije GupcA

SEDAMDESET I PET GODINA ŠKOLE S KNEŽIJE

Tekst: Anita Končar Foto: Saša Đukić

Međunarodni program za učenike, školski radio, učeničke zadruge i bezbroj izvanškolskih aktivnosti

dio su programa koje nudi Osnovna škola Matije Gupca na Knežiji koja ove godine slavi 75. rođendan.

Škola koju su nekad polazili isključivo Treš-njevčani odavno je poznata po svome međuna-rodnome programu pa je danas polaze stranci te svi oni učenici čiji su roditelji zbog raznih okolnosti odlučili živjeti u Hrvatskoj.

Prema riječima ravnateljice Ljiljane Klin-ger, škola ima 650 učenika, a posebni su po nekim programima koje provode.

“U našoj školi 150 učenika, stranih držav-ljana te hrvatskih državljana koji su se ško-lovali u inozemstvu, pohađa međunarodni program, i to hrvatski program na engleskom jeziku od predškole do 5. razreda te Internati-onal Baccalaureate Middle Years Programme od 6. do 8. razreda. Program se temelji na načelu obrazovanja i odgoja učenika kao vrijedne,

Uz međunarodni, škola je poznata i po brojnim drugim inovativnim programima

od 7 do 107


19

OŠ MATije GupcA

SEDAMDESET I PET GODINA ŠKOLE S KNEŽIJE

odgovorne, samopouzdane i tolerantne osobe koja učinkovito pridonosi zajednici u kojoj živi te je ostvarivši svoje potencijale spremna za cjeloživotno učenje. Hrvatski program na engleskom jeziku primjenjuje se u našoj školi od 1995. godine, a iB međunarodni program od rujna 2002.”, objasnila je ravnateljica.

Uz međunarodni, škola je poznata i po brojnim drugim inovativnim programima pa tako učenici s Knežije mogu sudjelovati u radu školskog zbora ili klape, a unutar škole djeluje još i dramska, vrtlarska, humanitarna, ekološka i likovna sku-pina, šašave švelje, foto-skupina, debatni klub...

U školi puno pažnje pridaju i programu zdrave prehrane, a imaju i posebnu prehranu za učenike koji su vegetari-janci, vegani ili koji pak iz vjerskih razloga ne jedu svinjetinu.

“Prva smo škola u Hrvatskoj i regiji, ali i jedna od rijetkih u svijetu, koja je dobila halal certi-fikat. Škola prema nače-lima halala hranu priprema još od početka školske godine, no sam certifikat svečano joj je dodijeljen potkraj siječnja”, istaknula je ravna-teljica. Da su u školi pravi gurmani, dokazuje i program domaćinstva na kojemu učenici uče kuhati, a kako imaju i permakulturni vrt, povrće sami i uzgajaju.

“Permakulturni vrt projekt je koji je krenuo, prije svega, od entuzijazma nekoliko učite-lja. Oni su prenijeli svoje dotadašnje znanje o vrtovima na učenike koji su zajedno s njima krenuli u taj pionirski pothvat. Očišćen je

prostor između škole i vrtića, podignute su visoke gredice, sagrađen hotel za kukce, nabavljen spremnik za navodnjavanje”, rekla je ravnateljica te dodala kako učenici s učiteljima danas na konkretnom primjeru uče o kompostiranju, nosi se zeleni materijal iz školske kuhinje, a djeca ne uče napamet da su gliste gujavice “najbolji poljoprivred-nici” nego to vide u praksi. Isto tako, u sklopu suradnje s jednom austrijskom udrugom i udrugom ZMAG, u školskome vrtu sagra-

đeno je vrtno jezerce kao dopuna permakul-turnom ozračju škole.

U školi djeluje i uče-nička zadruga, točnije mala škola poduzet-ništva, čiji je cilj stvara-nje pozitivnog odnosa učenika prema radu te pozitivne poduzetničke klime u školi i okolini.

Učenici zadrugari u različitim sekci-jama, pod vodstvom svojih učitelja, razvi-jaju i njeguju radne navike i sposobnosti te stječu poduzetničke

i osobne kompetencije kao što su odgovor-nost, timski rad, solidarnost, organiziranje, planiranje...

A o svim aktivnostima učenika može se slušati i na školskome radiju. Riječ je o projektu koji upoznaje učenike sa svijetom medija stvaranjem radijskog programa. Tije-kom praktičnog i kreativnog rada učenici uče o novim tehnologijama u obradi i emitiranju zvučnih zapisa, doznaju kako se snima i edi-tira zvuk, kako nastaje radijska emisija te što čini zanimljivu i poučnu radijsku reportažu.

MILENIJSKA FOTOGRAFIJA ZA OBLJETNICUPotkraj siječnja snimljena je milenijska fotografija na kojoj su svi učenici i učitelji svojim tije-lima oblikovali logo škole “Mg” i brojku “75”, a potkraj svibnja održana je i središnja proslava. Taj dan učenici su proveli u izmjeni nastavnih aktivnosti i sportskih igara, a održana je i humanitarna akcije pod nazivom “Daj 5 za Brezovicu”.

od 7 do 107

od 7 do 107


20

iMenOVAnje ulicA

NOVI ŽENSKI BLOK NA TREŠNJEVKIPiše: Lana Kunić Foto: zagreb.hr, wikipedia.hr

muškarci dominiraju brojem i položajem

Rezultati istraživanja pokazuju da su muška imena dominantna kad su u pitanju ulice, trgovi i par-kovi, što znači da im se pripisuje veća društvena vrijednost. Tako-đer, čak i tamo gdje javne površine nose ženska imena, ona su često smještena na periferiji, tj. muška imena postavljena su na važni-jim mjestima, bliže centru grada. Također, dio osobnih ženskih imena po kojima su nazvane ulice na području Zagreba zapravo su tek likovi iz književnih djela čiji su autori najčešće muškarci. Dobar su primjer za to Ulica Šenoine Branke ili, recimo, Dubravkin put koji je ime dobio prema Gundulićevu liku. Kad se to sve zbroji i oduzme, može se reći da manje od 40 javnih prometnih površina nosi ime po stvarnoj ženskoj osobi.

Na području MO-a “Pongračevo” svoje ulice dobile spisateljica i učiteljica Dragojla Jarnević, književnice Dora Pfanova, Sunčana Škrinjarić i Višnja Stahuljak, a jedna javna zelena površina u istom području imenovana je Parkom Kate Šoljić po junakinji Domovinskog rata i majci četvorice poginulih branitelja

Kad krenete šetati trešnjevačkim ulicama, teško ćete naići na neku “žensku” ulicu. Iako je ulica zapravo imenica ženskog roda, u našem gradu

u gotovo 99 posto slučajeva ulice i druge javne povr-šine pripadaju muškarcima.

Zato se može reći da se na Trešnjevki u travnju ove godine dogodila prava revolucija – četiri ulice i jedan park imenovani su po istaknutim i zaslužnim ženama. Tako su na području Mjesnog odbora “Pongračevo” svoje ulice dobile spisateljica i učiteljica Dragojla Jar-nević, književnice Dora Pfanova, Sunčana Škrinjarić i Višnja Stahuljak, a jedna javna zelena površina u istom području imenovana je Parkom Kate Šoljić po juna-kinji Domovinskog rata i majci četvorice poginulih branitelja.

Riječ je o bloku omeđenom Hruševečkom, Vite-zićevom i Baštijanovom ulicom te Selskom cestom. Službeno su ove ulice, koje se nalaze u četvrti Treš-njevka – sjever, dobile nova imena na 25. sjednici Grad-ske skupštine Grada Zagreba održanoj 28. travnja ove godine. Kako nam je objasnio Zoran Piličić, predsjed-nik Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, imena ovih žena odabrana su iz Fonda imena u kojemu se nalazi neko-liko stotina imena koja su prošla proceduru za oda-bir za imenovanje javnih površina. Upravo je Odbor odabrao i Skupštini predložio ova imena. S odlukom Odbora slažu se i stanari koji pozdravljaju nova žen-ska imena svojih ulica, a neslužbeno je ovaj prostor već poznat kao “klub književnica”.

Iako ne postoje točni podaci koliko na području Trešnjevke javnih površina nosi ime po ženama,


dovoljno je pogledati sliku Zagreba i vidjeti da su žene dobile tek oko 1 posto prostora na području cijelog Zagreba. Predsjednik Odbora ističe da u Zagrebu ima oko 6000 ulica, trgova, parkova i ostalih imenovanih površina pa bi to značilo da svega pedesetak tih povr-šina nosi žensko ime. Time se, nažalost, naš grad nalazi na samome začelju europskih metropola. No, Odbor za imenovanja odlučno želi to promijeniti.

“Što se tiče daljnjeg imenovanja javnih površina po ženskim imenima u gradu Zagrebu, ja, kao pred-sjednik Odbora, inicirao sam i imenovanja ovih ulica na Trešnjevki. Također sam i na posljednjoj sjednici Gradske skupštine pri donošenju odluke istaknuo da ćemo ubuduće sigurno nastaviti davati prioritet ime-novanju po ženskim imenima kako bismo pobjegli s neslavnog mjesta na začelju metropola Europske unije po tom pitanju”, ističe Piličić.

Nas je zanimalo koja su sljedeća ženska imena na redu kad je u pitanju imenovanje javnih površina te postoji li uopće nekakav red odnosno popis u tu svrhu. No, predsjednik Odbora objašnjava kako je u ovom trenutku teško govoriti o konkretnim ženskim ime-nima za sljedeća imenovanja jer to ovisi o samoj javnoj površini koja se imenuje – o njezinoj vrsti, mjestu gdje se nalazi i tomu slično. Odbor se, kaže, sukladno tomu postavi i odlučuje na svojim sjednicama.

Mnogi će reći da se time počinje ispravljati nepravda nanesena istaknutim ženama, iako je možda točnije reći da je to zapravo tek početak jer još nas dalek put dijeli do “ulične ravnopravnosti”. Naime, u Zagrebu postoje cijele četvrti koje nemaju niti jednu jedinu žen-sku ulicu, a nadamo se da će se i to uskoro promijeniti.

u rimu 3,5 posto “ženskih“ ulica, u madridu oko 7 posto

Ako pogledamo druge europske metropole, možemo primijetiti da je Zagreb doista na samome začelju po ženskim imenima ulica. Ni druge metropole međutim nisu daleko dogurale. U Rimu je po ženama imenovano samo 3,5 posto ulica, u Madridu oko sedam posto, a pro-cjenjuje se da je u francuskoj metro-poli pet puta više “muških” nego

“ženskih” ulica. Inače, profesorica zemljopisa iz Rima Maria Pia Erco-lini okupivši oko sebe skupinu od 26 žena bacila se na zamršen posao pregledavanja naziva ukupno 16.550 rimskih ulica kako bi došla do omjera muških i ženskih imena ulica. Ercolini je također pokrenula grupu na Facebooku pod nazivom

“Toponomastica femminile” (žen-ska toponimija) koja danas ima oko 8500 sljedbenika, a želja im nije da se mijenjaju nazivi ulica, nego da se novim ulicama u Rimu daju ženska imena. Ta se inicijativa počela širiti i na druge gradove pa i u zemlje kako bi se počelo mijenjati stanje koje nije zadovoljavajuće i ne korespondira sa stvarnošću.

od 7 do 107

od 7 do 107


22

Piše: Dubravka Miljković

OstAVItE sE MultItAsKINgA

Kad voziš – vozi!Istodobno obavljanje poslova manje je produktivno od onoga ‘’jedan po jedan’’

Možemo li obavl-jati više stvari ist-odobno? Odgovor

ukratko glasi – ne možemo! Ma koliko se mi uvjeravali da možemo. Pa vozimo auto, bicikl, kotrljamo se na rolama i usput mobiteliramo, pišemo poruke čak. U autu nabacu-jemo make up, čupamo dlake, kopamo nos, čitamo novine, rješavamo križaljke i sudoku, proučavamo poslovne knjige, pušimo, pijemo, svađamo se s djecom, psujemo druge vozače, pješake, šefove, političare...

Sjetite se sebe kad ste tek usvajali vještinu vožnje, bilo čega. Bili ste u cijelosti koncen-trirani na svaku radnju koju biste pritom trebali obaviti. Ne daj Bože da bi vam tko usput nešto nadugačko objašnjavao! A naravno da vam se i činilo kako nikad nećete uspjeti sav-ladati dotičnu vještinu. No, vježba stvara čuda. Ne samo da ste vještinu savladali, nego više i ne razmišljate o tome što radite: šaltate, žmigate, pre-strojavate se, i ne znate kako ste došli kući; skroz ste na automatskom pilotu. To vam ostavlja prostora za druge misli, a onda bome i za dodatne rad-nje. Naravno, sve dok vas ne iznenadi neka nepredviđena situacija pa morate na brzinu uključiti mozak koji onda odlučuje što treba učiniti pa vi to onda i učinite. Ili je već prekasno.

Osobito je opasno tutnuti slušalice u uši. Naravno, pod pretpostavkom da to ne radite samo zbog dekorativnih razloga nego da u mozak, koji je obično na kratkom razmaku od tih slušalica, direktno implanti-rate razne hipnotičke sadržaje: obično omiljenu glazbu, no teoretski je moguće i da to budu tečajevi stranih jezika, audioknjige, predavanja i slični obrazovni sadržaji. Kažem, teo-retski je moguće, ali u praksi to još nisam čula. Kad mi netko takav projuri, obično do mene dopre tek odjek neke tutnjave. Naravno da je to opasno: takva izravna buka toliko zaokupira i optereti senzorne kanale žrtve da se kroz tu gužvu teško može nešto drugo provući do mozga, na primjer neke životno važne ulične informacije. Poput zvuka nadolazeće kamionske priko-lice koja se otela kontroli. Da bismo mogli istodobno, pa još i uspješno, obavljati dvije ili čak više aktivnosti, morali bismo moći raspodjeljivati svoju pažnju. Dosad smo vidjeli da je to uglavnom nemoguće, a može biti i opasno ako je jedna od tih aktivnosti jurnjava. Što je sa situacijama u kojima uglavnom nema takve izravne opasnosti? E pa tu je razina samozavara-vanja još veća, a ima čak i naziv

– multitasking. Multimalosutra! Sva dosadašnja istraživanja na tu temu dokazuju da je tobož istodobno obavljanje poslova

manje produktivno od onoga “jedan po jedan”. Ponavljam još jednom: nije moguće istodobno raditi dvije stvari koje obje zahtijevaju pažnju . Posebno su proučavani oni koji vjeruju kako im multitasking povećava radni učinak. Radni učinak zapravo im je bio gori: imali su teškoća u organiziranju misli, nisu bili u stanju razdvojiti važne i nevažne informacije, slabije su pamtili i još su bili živčani. A najgore je od svega da im taj multitasking, koji, dakle, ne post-oji, trajno oštećuje mozak. (Ili im je mozak već bio oštećen pa su zato uvjereni da im multitasking uspijeva? I to je moguće.)

Uglavnom, ako ne znate o čemu ja to pišem, napravite mali test. Kad vas netko nazove, pokušajte s njim razgovarati i istodobno gledajte film na televiziji. Koliko se god trudili održavati razgovor i pratiti sadržaj filma, imat ćete rupe u prisjećanju i filma i razgovora. Isto je i kad sjedite na sastanku ili na predavanju pa usput pišete sMs-ove, mejlove, sur-fate internetom ili, skroz star-omodno, čitate novine, sve u uvjerenju kako nećete ništa propustiti. Naravno da hoćete. A plus, to je i nepristojno. Sve vi to već znate i mislite da je bez veze, odlični ste u multitaskingu i na poslu i u prometu i gdje god treba, a ja nemam pojma? Da, stvari su onda i gore nego što sam se bojala.

POZNATI IZ SUSJEDSTVA

GT : Rođeni ste u Pločama. Kako ste se odlučili upi-sati studij glume u Zagrebu i što su na sve to rekli Vaši roditelji?Išla sam i na druge prijamne da udovoljim roditeljima, no znala sam kako je gluma moj životni poziv. U Zagreb sam došla 1972. godine, a za prijamni ispit na Akademiji pri-premala sam se nekoliko mjeseci. Sjećam se kako sam, između ostalog, izvodila monolog Grušenjke iz romana “Braća Karamazovi” te da sam imala veliku tremu. Ipak, uspjela sam je svladati jer sam imala žestoke pripreme, a taj monolog znam i danas bez problema opaliti. Onima koji danas žele upisati studij glume preporučila bih da puno čitaju i dobro se pripreme. Danas postoji pet akademija i upisuje se previše studenata glume za koje na tržištu naprosto nema dovoljno posla. Nisu djeca kriva, razumijem da se teško oduprijeti glumačkom pozivu, ali mislim da bi se upisne kvote trebale uskladiti sa stvarnim potrebama.

GT : Imate li nakon bogatoga kazališnoga, filmskoga i televizijskoga iskustva i dalje tremu?Da, i mnogi me kolege zbog toga zafrkavaju. Trema je uvijek pristuna, ali rijetko kad mi se dogodi lapsus jer se za svaku ulogu detaljno pripremam.

GLUMICA

VERA ZIMA: Neki kolege ne pričaju sa mnom otkad sam otišla iz “Odmori se, zaslužio si” Te

kst:

Dav

or Iv

anov

Fo

to: B

runo

Kon

jevi

ć, D

avor

Ivan

ov

POZNATI IZ SUSJEDSTVA

V era Zima, naša popularna glu-mica, široj publici najpoznatija kao Ruža Kosmički iz serije

“Odmori se, zaslužio si”, na Trešnjevki živi proteklih osam godina i kaže kako joj se sve što joj treba nalazi pod nosom. Otvorena, pristupačna i duho-vita, ova rođena Pločanka otkriva nam što misli o trendu snimanja sapunica, bori li se još s tremom nakon desetljeća

filmskoga, televizijskoga i kazališnoga iskustva te zašto smatra da u Hrvat-skoj ima previše glumaca koji nemaju gdje raditi. S prijateljicom Ksenijom Erker nastupa u hit-predstavi “Nismo sve Karenjine” u kojoj glumica i pjeva-čica, kako same kažu, govore o slut-nji, žudnji, čežnji, ali i sramu te svemu onom što je, čini nam se, danas pomalo zaboravljeno.

23


POVIJESNI FELJTON

poznati iz susjedstva


24

GT: Šira Vas publika u posljednje vrijeme najčešće prepoznaje po ulozi Ruže Kosmički u izvrsno prihvaćenoj seriji “Odmori se, zaslužio si”. Iako se više ne snimaju nove epizode, reprize su vrlo gledane. Kako pamtite to razdoblje i zašto ste odlučili napustiti seriju?Tog razdoblja rado se sjetim pa tako i danas pogledam reprize. Ekipa i atomosfera na setu bila je odlična. Kad smo počeli snimati, tijekom prve tri sezone imali smo koliko-toliko nor-malno radno vrijeme. Na kraju smo radili sedam dana u tjednu, i to po 13 sati dnevno. U početku sam uživala, no poslije je postalo naporno i odlučila sam otići, zbog čega neki još uvijek sa mnom ne pričaju. Drago mi je da je serija tako dobro prihvaćena od publike i kritike, a mislim da je razlog tomu što opisuje situacije u kojima se svatko može prepoznati. Uz dobru ekipu, to je ključ uspjeha i razlog zašto se uspjela probiti ta barijera te su likovi na neki način zakoračili u dnevni boravak.

GT: Kakva je atmosfera vladala na setu? Možete li izdvojiti koju anegdotu?Predivno smo se slagali i atmosfera je zaista bila sjajna. Teško mi je izdvojiti samo jednu anegdotu jer bilo ih je toliko, svaki dan nizale su se dosjetke, no nažalost bilo je i tužnih tre-nutaka, kad su napustili dragi prijatelji i kolege poput Čede Martinovića i Predraga Vušovića.

GT : Kakav je osjećaj gledati se na televiziji? Tražite li sami sebi pogreške te mislite li da ste nešto mogli bolje odraditi?Ne tražim si pogreške i uživam gledajući seriju i prisjećati se trenutaka sa snimanja. Jedino što se ponekad znam uhvatiti kako samu sebe promatram i pitam se koliko sam kilograma imala te izgledam li debelo.

GT: Što mislite o trendu snimanja sapunica? Biste li se Vi upustili u takav projekt?Mislim da ne bih mogla pratiti taj tempo. To je prilika da se mladi glumci dokažu i nemam ništa protiv, neka ljudi rade. Jedino mi je žao kad vidim pod kojim se pritiskom nalaze zbog tempa snimanja.

GT : Kad biste imali priliku, s kojim biste glumačkim imenima voljeli surađivati?Obožavam BBC-jeve humoristične serije i bri-tanske filmske i televizijske legende poput Judi Dench, Helen Mirren ili Maggie Smith.

GT: Koja je tajna humora koji će privući široku publiku?Scenarij ne smije biti “papirnat”, to jest mora biti riječ o situacijama u kojima se svi možemo prepoznati. Ja sam se smijala čitajući i učeći scenarij Snježane i Gorana Tribusona.

GT: Kako Vam se sviđa život na Trešnjevki? Zado-voljava li ovaj kvart sve Vaše potrebe?Trešnjevka se nalazi na izvrsnome položaju. Sve je nadohvat ruke, blizu mi je tržnica koju oboža-vam, a blizu su i banke, ljekarne i sve ostalo što čovjeku može zatrebati. Jedino što mi smeta su biciklisti koji se ne pridržavaju pravila pona-šanja u prometu.

GT : Kako izgleda Vaš tipičan dan?Pijem kavu u omiljenom kafiću, čitam, gledam filmove i priznajem, mislim na sebe. Obožavam biti u vodi tako da često idem u bazen. Čim mi prsti dotaknu vodu, ja sam sretan čovjek.

GT: S Ksenijom Erker izvodite hit-predstavu “Nismo sve Karenjine”. Kad će Vas zagrebačka publika moći ponovno vidjeti?Na Opatovini ćemo nastupati potkraj srpnja. Jako me veseli ta suradnja i činjenica što je publika tako dobro reagirala na predstavu.

POVIJESNI FELJTON


25

E ektrična Trešnjevka

Drage čitateljice i čita-telji, vjerojatno vam je poznato da se uz Treš-

njevku vezuju različiti pridjevi. Najčešće su to “crvena”, s aso-cijacijama na boju trešanja, ali i na brojnost radničkog pokreta tijekom međuraća i Drugog svjetskog rata, “zelena” ili pak jednostavno “radnička”. Treš-njevka međutim ima sva prava nositi i pridjev “električna”. Znate li zašto?

Pravi život Trešnjevke, ova-kve kakvu je danas poznajemo, počinje 1862. godine dolaskom željeznice koja u to doba ipak još nije bila električna. Nešto poslije, 1878., na Trešnjevku dolazi Gradski vodovod, prva javna ustanova na trešnjevač-kome prostoru. No, ni on tad još nije upotrebljavao struju, i to zbog vrlo jednostavnog razloga: u Zagrebu naime tad još nije postojao ni jedan veći izvor električne energije. Istina, 19. ožujka 1873. u Hrvatskom je zemaljskom kazalištu, za

predstavu “Margareta” kojom je ravnao Ivan pl. Zajc, “elek-trično svjetlo priredio i ravnat će osobno iz blagonaklonosti profesor ovdašnje velike realke gosp. Ivan Stožir”. Dotad su u upotrebi bile plinske svjetiljke. Četiri godine poslije, 20. siječ-nja 1877., postavljena je i prva javna svjetiljka, i to na križanju Ilice i Gundulićeve ulice, no oba rasvjetna tijela bila su vezana uz izvore struje male snage (dinamo).

Velika promjena u životu Zagreba, a pogotovo Trešnjevke, zbila se 5. studenoga 1907. kad je proradila gradska munjara odnosno električna centrala. Mjesto za nju, na samome sje-veru Trešnjevke, nije odabrano slučajno. Ondje je bio Gradski vodovod, tad najveći potrošač struje, a isto tako i željeznica, najbrža i najbolja prometna veza toga doba. Ne smijemo zabora-viti ni tramvaj koji je već 1910. prešao s konjske na električnu vuču. Tadašnja remiza također

je bila na trešnjevačkome tlu, na mjestu današnjeg Tehničkog muzeja, sve do 1935. kad je pre-mještena na današnju lokaciju, na Ljubljanicu. Dakle, kao što vidimo, jedini proizvođač struje i dva najveća potrošača tad su bila na Trešnjevki, a situacija se do dana današnjega nije mnogo promijenila: na Trešnjevki se i sad nalazi jedna od dviju zagre-bačkih termoelektrana, to jest toplana (trenutačno proizvodi samo toplinsku paru za grijanje stanova, no u slučaju potrebe može se brzo prebaciti i na pro-izvodnju struje), a tu je i dalje sjedište sadašnjeg najvećeg gradskog potrošača električne energije, ZeT-a (Usput, znate li da se za tramvajski pogon još koristi istosmjerna struja, za razliku od svih drugih potro-šača, uključivši i željeznicu, koji koriste izmjeničnu struju?).

Sve navedeno bilo bi dovoljno da opravdamo pridjev

“električna”, no argumentima tu još nije kraj!

Tekst i foto: Vanja Radovanović

Trešnjevka je jedini kvart koji ima naselje nazvano prema pioniru proučavanja električne struje. Riječ je o Voltinom naselju nazvanom prema talijanskom fizičaru Alessandru Volti

povijesni feljton


mapiranje traseU sklopu projekta “Mapiranje Trešnjevke”, koji je pokrenuo Centar za kulturu “Trešnjevka” sa svojim vanjskim suradni-cima, planira se označavanje zanimljive trase koja bi pove-zivala sva u ovome članku spomenuta mjesta s još nekim zanimljivostima u kojima se također zrcali duh primjene električne energije u svakodnevnome životu: to su malene emajlirane pločice koje označavaju kućne kabelske pri-ključke i nekad su se nalazile u svakome haustoru, ulični šahtovi s natpisom “brzoglas” koji datiraju iz Drugog svjet-skog rata, električni stupovi koji drže električne vodove još iz šezdesetih, trafostanice stara izgleda... Planira se i izdava-nje prigodne knjižice u kojoj bi se, uz upute za obilazak trase, ukratko opisala povijest Trešnjevke gledana kroz prizmu dolaska i upotrebe električne struje na njezinu području.

26

Trešnjevka je jedini kvart koji ima naselje nazvano prema pioniru proučavanja električne struje. Riječ je o Voltinom nase-lju nazvanom prema talijan-skom fizičaru Alessandru Volti. Ne tako davno imala je i Pupi-novo naselje nazvano prema srpskom fizičaru Mihajlu Pupinu (sad nazvano Prilaz Pavla Vuk-Pavlovića). To nije sve! Ime našeg najpoznatijeg fizičara i izumitelja Nikole Tesle u Zagrebu je prvotno nosila sadašnja Golikova ulica, koja se proteže kroz već spomenuto Voltino naselje. A u Voltinome se nalazi i Hanamanova ulica, prozvana po hrvatskom fizi-čaru i izumitelju volframove niti u žarulji Franji Hanamanu (da ne zaboravimo, te se niti upotrebljavaju dan-danas, iako ne više tako često kao nekad). Nešto dalje, na Staroj Trešnjevki, nalazi se i Ulica Otona Kučere koji je bio poznati hrvatski pri-rodoznanstvenik, autor niza djela iz fizike i elektrotehnike. Razlog za sva ta imenovanja može se naći u dobu uznapre-dovale industrijalizacije Treš-njevke tijekom međuraća. Već 1929. godine na sadašnjem Fallerovu šetalištu (koje je tad

pripadalo općini Kustošija) naselilo se Prvo jugoslavensko Siemens d.o.o., elektrotehničko poduzeće koje je nakon Drugog svjetskog rata preimenovano u

“Rade Končar” i koje je, baveći se svim granama elektrotehnike jake struje, postalo jedno od naj-većih poduzeća tadašnje države. Nakon osamostaljenja Hrvatske poduzeće ponovno mijenja ime u “Končar” te nastavlja s uspješ-nim radom. Uz napredak i rast poduzeća rastao je i njegov utjecaj pa je s vremenom i cijela njegova okolica dobila ova-kav “električni” štih. S druge strane, za poslove povezane s elektrotehnikom slabe struje, odnosno poslije elektronikom i telekomunikacijama, zaduženo je bilo poduzeće “Nikola Tesla” koje se također udomaćilo na Trešnjevki, tek nekoliko stotina metara istočnije od “Končara”. Tvrtka je i danas iznimno važan igrač u telekomunikacijama i pod novim imenom “Ericsson Nikola Tesla” čini okosnicu takve industrije u Hrvatskoj.

Uzimajući sve ovo u obzir, zaista možemo reći da Treš-njevka s punim pravom može biti zvana i električnom Trešnjevkom!

27

JUBILARNI InMUSIC FESTIVAL OTOK HRVATSKE MLADEŽI, 22.-24 LIPNJA 2015.

Jarunsko jezero i ove će godine ugostiti inmu-sic festival, a koji se održava od 22. do 24. lipnja. Jubilarni inmusic festival uveličat će niz dosad objavljenih vrhunskih izvođača te ga učiniti najboljim festivalskim izdanjem do sada – Franz Ferdinand & Sparks, Placebo, Paolo Nutini, Of Monsters and Men, La Roux, Black Rebel Motorcylce Club, Death Cab For Cutie, Future Islands, Frank Turner, Eagles of Death Metal, Kate Tempest, Aziza Brahim, Batida, We Are Shining, i mnogi drugi.

Muscle Tribe of Danger and Excellence


Glavna urednicaAnita Končar

Zamjenica glavne uredniceLana Kunić

Art direktorTrpimir Ježić

KolumnisticaDubravka Miljković

LekturaAna Stipčić

SuradniciVesna Rems Dobrin, Veselko Leutar, Vanja Radovanović, Davor Ivanov

Fotografije na koricama:Vanja Radovanović

NakladnikCentar za kulturu TrešnjevkaPark Stara Trešnjevka 110 000 ZagrebUz potporu gradskih četvrtiTrešnjevka – sjever i Trešnjevka – jug

Za nakladnikaLjiljana Perišić

Dinamika izlaženjakvartalno

Telefon01 30 27 41101 30 27 032

Faks 01 30 24 247

[email protected]

MB3239632

Žiro-računZABA2360000-1101429565

Naklada5 000 primjeraka

ISSN1846–503X

KVARTOVSKI METRONOM

Tekst: Lana Kunić

www.cekate.hr

Documents

Metropola u borbi za prestižnu titulu - · PDF fileproblemu stajališta za autobus koji se zaustavlja i iskrcava putnike na prometnome traku u Selskoj cesti. ... “Prečko” na