BESPLATNO KVARTOVSKO GLASILO - · PDF filebus zaustavlja na prometnome traku i iskrcava putnike. ... “Prečko” i Vijeća gradske četvrti Trešnjevka jug pred-laže da se nasuprot

broj 28/29jesen/zima 2014.BESPLATNO KVARTOVSKO GLASILO

Može li se Trešnjevka grijati besplatno na geotermalnim izvorima?

POVIJESNI FELJTON INDUSTRIJSKA PROŠLOST KVARTA

PROJEKT LANGUAGE CAFÉ

POZNATI IZ SUSJEDSTVA INTERVJU: LEA DEKLEVA

2

glas trešnjevke | jesen / zima

Novosti iz četvrti

Idemo u CeKaTe

Trešnjevačka posla

od 7 do 107

Kvartovski puls

Poznati iz susjedstva

Povijesni feljton

riječ urednice

Dragi Trešnjevčani i Trešnjevčanke,

pred vama je još jedan broj kvartovskog lista Glas Trešnjevke u kojem ćemo vam i ovoga puta predstaviti neke od tema koje su možda zaobišli ostali mediji. Prisjetili smo se starih trešnjevačkih tvornica, doznali smo zašto kvart ne koristi termalne izvore te što će se sve u granicama naše gradske četvrti graditi. Donosimo vam i priču o Selskoj cesti, a što će se sve događati s ostalim ulicama u naselju te kako će se riješiti problem nedostatka parkirnih mjesta, pokušali smo pronaći u prometnoj studiji koja nudi odgovore na ta pitanja. Za vas smo otkrili i kakav se to antikafić krije na Remizi, a ako pak uz omiljeni napitak želite obnoviti svoje znanje stranih jezika, svi ste pozvani u CeKaTeov jezični kafić. Možete pročitati i što ćete u sljedećoj godini moći gledati na daskama Teatra na Trešnjevci, tko ima koncert za Valentinovo u Domu sportova te koja naša poznata susjeda šeće psa u pidžami. Donosimo vam i priču o Šahovskome klubu »Ericsson Nikola Tesla« i o obljetnici trešnjevačke 149. brigade.

Ako smo nešto zaboravili napisati, sve vas pozivamo da nam se sa svojim prijedlozima i idejama javite na e-adresu [email protected] ili nazovete broj (01) 3027 411.

Uživajte u čitanju!

Anita Končar

mailto:[email protected]

Trešnjevka sjever

str. 4-5

Trešnjevka jug

str. 6-7

Riječ imaju predsjednici

str. 8

Projekt Language café

str. 9

Radionica “Expander” Publika u središtu rada kulturnih ustanova

str. 10-11

Problem s parkiranjem u kvartu

str. 15

Geotermalni izvori na “Mladosti”

str. 16-17

Kolumna Nives Opačić

str. 18

Obljetnica osnivanja 149. brigade

str. 22

Prva makedonska pravoslavna crkva u Hrvatskoj

str. 23

Šahovski klub “Ericsson Nikola Tesla”

str. 19

Zapadni megakampus

str. 20-21

Kolumna Dubravke Miljković

str. 24

Događanja u knjižnicama

str. 25

Intervju: Lea Dekleva

str. 26-27

Bogata industrijska prošlost Trešnjevke

str. 28-29

Antikafić “Lutajući sat”

str. 30

Najave događanjaMassimo Savić

str. 31

glas trešnjevke | jesen / zima | str. 3

sadržaj

Premijera “Don Juan” u CeKaTeu

str. 12

Retrovizor

str. 13

Najave

str. 14


NOVOSTI IZ ČETVRTI

TREŠ NJEV KA SJEV ER Vijećnici protiv

prodaje gradske imovine

4

Tekst: Vesna Rems Dobrin Foto: arhiva CeKaTea

IZ VIJEĆA PORUČUJU DA NIJE VRIJEME ZA PRODAJU JER SU CIJENE NEKRETNINA NEPOVOLJNE

Bliži se kraj godine pa se zbrajaju rezul-tati rada. Većina radova iz Plana malih komunalnih akcija već je ili

obavljena ili se privodi kraju, no jedna je akcija i ove godine ispala iz plana. Na sjed-nici Vijeća gradske četvrti koja je održana 23. listopada promijenjen je dio plana koji se odnosi na uređenje zelene površine u Novoj cesti 4, i to ponovno zbog neriješenih imo-vinsko-pravnih odnosa. Riječ je o atraktiv-noj parceli koja se nalazi nasuprot proda-vaonice Lidl pokraj Doma sportova. Naime, Grad Zagreb još se nije uknjižio kao njezin vlasnik. Zahtjev za uknjižbu prava vlasniš-tva predan je još 2007. godine i od tada se predmet vuče po sudovima. U Vijeću kažu da neće odustati od ideje da parcelu urede kao zelenu površinu te da će njezino uređe-nje uvrstiti i u plan za 2015. godinu.

inicijative vijeća

Za blagdan Svih svetih vijećnici četvrti Trešnjevka sjever položili su vijence na četirima lokacijama. Na Dan sjećanja na Vukovar, 18. studenoga, vijećnici su s članovima HVIDRA-e Trešnjevka zapalili nekoliko stotina svijeća, koje je pomoglo nabaviti Vijeće, duž Vuko-varske ulice od Trešnjevačkog trga do Savske ceste.

Personalizirana Parkirna mjesta za invalide

Na sjednici Vijeća gradske četvrti koja je održana 30. rujna razmatrano je da se parkirna mjesta za osobe s invalid-nošću personaliziraju, odnosno da se uz ploču s oznakom parkirnog mjesta ispiše registarski broj automobila koji će se ondje parkirati. Na takvo persona-lizirano parkirno mjesto imale bi pravo isključivo osobe u invalidskim kolici-ma. Inače, u Zagrebu postoje takva per-sonalizirana parkirna mjesta, no ona se plaćaju prema komercijalnim uvjetima.

novosti iz četvrti


5

Grad PomoGne kad uzmanjka novca

Park Zvonimira Milčeca smje-šten je u trokutu Vukovarske, Trešnjevačkog trga i Nove ceste, a novo ruho dobio je zahvalju-jući financijskoj pomoći Grada. Akciju je iniciralo Radio Sljeme, Vijeće gradske četvrti platilo je projektno-tehničku dokumen-taciju, a Grad je uredio park. Grad je financirao i uređenje betonskog zida uz Puljsku ulicu, nasuprot ZET-a, i to na inicijati-vu Vijeća gradske četvrti i No-gometnoga kluba “Trešnjevka”.

ne Podržava se Prodaja Gradske imovine

Svako malo na dnevnome se redu sjednice Vijeća gradske četvrti nađe upit iz Grada po-vezan s prodajom neke parcele, koje obično nisu dovoljno veli-ke da bi se na njima gradilo. Bez obzira na to o kojoj je parceli riječ, vijećnici se uvijek očituju protiv. Opći je stav Vijeća grad-ske četvrti Trešnjevka sjever da se gradska imovina ne treba prodavati. Iz Vijeća poručuju da nije vrijeme za prodaju jer je cijena nekretnina na tržištu nepovoljna. Nažalost, Grad ne mora uzeti u obzir mišljenje Vi-jeća gradske četvrti jer ga ono ni na što ne obavezuje.

stuPići i žardinijere Protiv automobila

Nije rijedak prizor da žardini-jere, letve, palete i slično leže na nogostupu s natpisom: “Ne parkiraj pred mojom kućom!” Već smo pisali kako to nije do-pušteno, odnosno, za takvo što predviđena je kazna od 700 kuna. U Vijeću ističu kako uče-stalo dobivaju zahtjeve za po-stavljanje stupića ispred ograde radi sprečavanja parkiranja. To najčešće traže privatne osobe i takve zahtjeve Vijeće niti može niti smije podržavati jer nije u pitanju javni interes. Kad su u pitanju javni objekti poput vr-tića i škola, gdje postoji javni interes, Vijeće će rado podržati takve zahtjeve te ih, prema mo-gućnostima, financirati.

Prometna studija

Nakon niza godina čekanja izrađena je prometna studija za gradsku četvrt, a neke su prepo-ruke već u primjeni. Budući da je gradnja nove infrastrukture jako skupa, treba optimizirati ono čime gradska četvrt raspo-laže. Ove godine već je izrađen i realiziran projekt u Mjesnome odboru “Nikola Tesla”, 2015. projekt bi se trebao provesti i na području odbora “Ljubljani-ca” i “Pongračevo”, a do kraja mandata ovog saziva Vijeća i na cijelome području gradske če-tvrti. Smjernice su projekta da se, gdje je to moguće, uvede jed-nosmjerni promet koji će prori-jediti promet kroz kvart. Jedna bi strana ulice bila rezervirana za pješake, a na drugoj bi strani bila parkirna mjesta s naplatom.

Povjerenstva za sPecifičnu Problematiku

U sklopu Vijeća gradske četvrti Trešnjevka sjever djeluju radna tijela zadužena za različite dje-latnosti, a zovu se povjerenstva. Tako imamo osam povjeren-stava čiji članovi rade besplat-no i u svoje slobodno vrijeme. Povjerenstvo može predlagati rješenja o nekoj temi povezanoj s djelatnošću kojom se bavi, no ti prijedlozi nisu obvezujući za Vijeće. Ako netko ima ambicija baviti se nekom problematikom, ima vremena, znanja i volje, uvi-jek je dobrodošao.

autobusno uGibalište u selskoj

Postoji još jedan gorući pro-blem koji Vijeće ne može riješiti svojim sredstvima i za koji nije mjerodavno. Riječ je o sigurno-sti prometa oko Osnovne škole »August Šenoa« gdje se auto-bus zaustavlja na prometnome traku i iskrcava putnike. Budući da je ugrožena sigurnost ljudi, poglavito djece koja polaze školu, Vijeću su se obratili čelni ljudi ustanova s tog područja te zatražili uređenje ugibališta za autobus. Vijeće je zatražilo od Gradskog ureda za izgradnju grada komisijski očevid pa se očekuje izlazak komisije na teren koja će utvrditi opravdanost tog zahtjeva. Nakon toga slijedi pro-jekt i troškovnik i onda, nadamo se, uređenje ugibališta.

TREŠ NJEV KA JUG

6


novosti iz četvrti

Tekst: Vesna Rems Dobrin Foto: arhiva CeKaTea, www.mapiranjetresnjevke.com

KONAČNI PLAN MKA IZRADIT ĆE SE POČETKOM SLJEDEĆE GODINE NA TEMELJU PROCJENA I TROŠKOVNIKA

Plan malih komunalnih akcija za 2014. godinu privodi se kraju, a Vijeće gradske četvrti priprema

plan za 2015. godinu. Stoga je donijelo zaključak o utvrđivanju prioriteta u kojem je navedeno: uređivanje trinaest ulica, četiri prijedloga iscrtavanja parkira-lišta, šesnaest akcija saniranja nogostupa, projektiranje pet dječjih igrališta, obnova dvaju sportskih igrališta, uređenje parka i postavljanje zaštitne ograde uz sport-sko igralište. Na popisu je i izrada troš-kovnika za obnovu sedam staza, obnova osam dječjih igrališta i gradnja triju trim-staza. Konačni plan izradit će se počet-kom sljedeće godine na temelju procjena i troškovnika, i to nakon što zagrebačka gradska skupština donese proračun za 2015. godinu. U Vijeću se nadaju kako će se realizirati većina predloženih akcija, ali to, dakako, ovisi o novcu.

akcije koje će financirati Grad

Vijeće gradske četvrti donijelo je zaključak o utvrđivanju prijedloga za Program gradnje objekata i ure-đaja komunalne infrastrukture na području Grada Zagreba za 2015. Gradskog ureda za prostorno ure-đenje. Tim je programom planirano: uređenje platoa na križanju Hrgovića i Ulice Augusta Prosenika, saniranje jugozapadne strane platoa Hrgovići

– Horvaćanska, projektiranje četiriju dječjih igrališta (Lopatinečka – Vrba-ni), proširenje parkirališta u Barano-vićevoj ulici, projektiranje i uređenje nogostupa i ceste u Našičkoj ulici, od Ulice Hrvatskog sokola do Ulice Marice Barić, gradnja vodovoda i odvodnje te cesta u naselju Petrine – Županići i uređenje preostalih ulica u kojima su pretežno obiteljske kuće.U zaključku o utvrđivanju prijedloga za taj program Vijeće je predložilo asfaltiranje i sanaciju Ulice braće Domany, Ulice Hinka Würtha, Sta-re Knežija, Ulice Josipa Hatzea i Ulice Lovre Matačića. U program pojačanog održavanja predložene su Marinska, Krašićka, Pakoštan-ska, Trogirska i druge manje ulice.

U 2015. obnovit će se osam dječjih igrališta

novosti iz četvrti


7

obilježeni dani mjesnih odbora

Svih šest mjesnih odbora obilježilo je svoje dane za-bavno-kulturnim sadržajem i druženjem. Na Danima Knežije s građanima se družio hrvatski predsjednik dr. Ivo Josipović. Predsjednik je tom prigodom izjavio kako je do-bro što Trešnjevka održava takve manifestacije jer one daju prigodu onima koji se bave obrazovanjem i drugim djelatnostima da pokažu što znaju, a djeci da se zabave.

zanimacija za umirovljenike

Na području Trešnjevke jug nema ni jednog doma umi-rovljenika. Postoji Zaklada

“Zajednički put” u sklopu koje starije osobe imaju na raspola-ganju četiri stana, a na adresi Hrgovići 93 umirovljenici mogu pronaći različite sadr-žaje za zanimaciju. Zajednička inicijativa Mjesnog odbora

“Prečko” i Vijeća gradske četvrti Trešnjevka jug pred-laže da se nasuprot Osnovne škole “Nikola Tesla” pokraj okretišta tramvaja u Prečkom sagradi dom umirovljenika.

osnovna škola “horvati” na novoj lokaciji

Seli se zgrada Osnovne škole “Horvati”, najstarije osnovne škole u četvrti Trešnjevka jug, koja je ujedno i zaštićeni spo-menik kulture. Njezin je grijeh što se nalazi na trasi nove ceste pa se mora ukloniti kad se cesta bude gradila. Grad je već počeo s projektiranjem nove školske zgrade koja će se nalaziti na križanju Horva-ćanske i Ulice Tina Ujevića.

kad se remiza seli u blato?

Prema današnjem GUP-u, u Blatu je prostor rezervi-ran za preseljenje remize s Ljubljanice, a o tome smo pisali prije nekoliko godina u Glasu Trešnjevke. Građane zanima što se čeka i kad će inicijativa zaživjeti. Iz Grada poručuju da još nije done-sena odluka hoće li se tamo premjestiti cijela remiza.

Problemi s Parkiranjem

U Prečkom nema dovoljno parkirnih mjesta pa stanari moraju parkirati na zelenim površinama i na neoznače-nim mjestima uz cestu. Pauk odvozi automobile, a stanari plaćaju kazne. Kako bi se ovaj problem riješio, iz Gradske uprave obećavaju da će izra-diti projektnu dokumentaciju za veći broj parkirnih mjesta. U Ulici majstora Radonje na Srednjacima parkirna mjesta označena su tik uz pješački prijelaz, a zbog loše ulične rasvjete pješaci se ne vide po mraku pa taj prijelaz za pješa-ke postaje opasan. U planu je postavljanje ulične rasvjete.

jarunske vrane kao iz hitchcockovih “Ptica”

Problem s vranama već dugo muči stanovnike Jaruna, točnije Hanžekovićeve po-ljane. Iz Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo pozivaju građane da ne ba-caju otpatke hrane u blizini gnjezdišta vrana, a oni će uklanjati gnijezda vrana sukladno zakonskim odred-bama i preporukama struke.

hoće li se telekomunikacijske antene skinuti s trGovačkoG centra Point?

Stanovnici Mjesnog odbora “Vrbani” vrlo su se žestoko borili protiv odašiljača. Osam tisuća ljudi potpisalo je peti-ciju za uklanjanje antene. Iz Gradske uprave poručili su da je izmjena GUP-a u tijeku i da će se razmotriti inicijativa gra-đana Vrbana III, no uklanjanje antene ovisi o sudskom sporu između Point centra i teleko-munikacijskog operatera.

uređuje se dom invalida na jarunu

Napokon se uređuje derutna zgrada nasuprot crkve Svete Mati Slobode na Jarunu. Grad Zagreb stekao je vlasništvo nad nekretninom u srpnju ove godine i odmah krenuo u či-šćenje prostora. Nagađa se da će se u zgradu smjestiti salezi-janska katolička osnovna škola, ali u Gradu nam to nisu potvr-dili nego rekli da će se o namje-ni tog prostora tek odlučivati.

riječ imaju predsjednici


Dragi Trešnjevčani!

Istekom zadnjih dana ove godine možemo uspješno ocijeniti rad Vijeća gradske četvrti Trešnjevka jug i vijeća mjesnih odbora (“Gajevo”, “Hor-vati – Srednjaci”, “Jarun”, “Knežija”,

“Prečko” i “Vrbani”) i u realizaciji Plana malih komunalnih akcija za 2014. godinu i u drugim aktivnostima i područjima djelovanja.

Treba istaknuti kako su veoma uspješno u Jarunu i Gajevu, Prečkom, Horvatima – Srednjacima, Vrbanima i Knežiji protekla društveno-kulturna događanja – dani mjesnih odbora. Na Danu Knežije posjetio nas je i predsjed-nik Republike Ivo Josipović.

Vijeće gradske četvrti i Vijeće Mjesnog odbora “Vrbani” uključeno je u akciju pomoći građanima Vrbana u uklanjanju baznih stanica postavljenih na trgovač-kom centru Point u Vrbanima III. Zatra-žili smo u izmjenama Generalnog urbani-stičkog plana Grada Zagreba regulaciju mogućnosti postavljanja baznih stanica u Zagrebu da bi ograničenje elektroma-gnetskog zračenja bilo u skladu sa stan-dardima većine gradova Europske unije.

U novoj 2015. planiramo još više aktivnosti u organizaciji raznih doga-đanja i suradnji s civilnim sektorom.

Želim svima sretnu i uspješnu 2015. godinu.

Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka jug Saša Molan

Poštovani sugrađani,

proletjela je još jedna godina. Godinu smo dana stariji i četvrt nam je uređe-nija za nekoliko desetaka ulica, igrali-šta i parkića. No, znamo da nikad nije gotovo. Obično se na kraju godine radi rekapitulacija, a ja se ne bih osvrtao na ono što smo napravili jer već gledam u budućnost. Istaknuo bih kako je napravljena “lista želja”, to jest popis prioriteta za sljedeću, 2015. godinu.

Na popisu se nalazi sve što su pri-kupili mjesni odbori, sve što su pred-ložili građani i ustanove s područja gradske četvrti te vijećnici. Prema gruboj procjeni, popisani radovi teški su oko 20 milijuna kuna, a naš prora-čun za male komunalne akcije iznosi tek nešto malo više od osam milijuna. Dakle, brižno će se raditi selekcija. Ništa novo. Kao i svake godine, neke će akcije otpasti već u prvoj rundi jer i ne spadaju u male komunalne akcije ili se odnose na parcele koje nisu u vla-

sništvu Grada. Ono što ostane morat ćemo dobro analizirati, izdvojiti prio-ritete te rasporediti tako da svaki mje-sni odbor bude podjednako zastupljen. Naravno, ne možemo vagati u lipu, ali nitko ne smije biti zapostavljen. Plan malih komunalnih akcija trebao bi biti usvojen u veljači 2015.

Vijeće gradske četvrti također će, kao i ove godine, predlagati razne inicijative prepoznajući probleme na terenu. Za ono što ne možemo sami, tražit ćemo pomoć i podršku Grada. Vjerujem i dalje u dobru suradnju s Gradom i njegovim ustanovama u sljedećoj godini.

Nadam se i želim da u sljedećoj godini svi budemo još bolji i uspješniji u svome radu.

Posebno želim, poštovane Treš-njevčanke i Trešnjevčani, vama i vašim obiteljima čestit i blagoslovljen Božić te svako dobro u novoj, 2015. godini.

Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka sjever Ivan Butorac

POPIS RADOVA ZA 2015.

TEŽAK JE 20 MILIJUNA

KUNA, A PRORAČUN

ZA MKA IZNOSI OSAM

VIjEćE GRADskE čETVRTI

TREšnjEVkA jUG

VIjEćE GRADskE čETVRTI

TREšnjEVkA sjEVER

U NOVOJ 2015.

PLANIRAMO JOŠ VIŠE

AKTIVNOSTI!

8


Koliko je u današ-njem svijetu aktu-alna latinska po-

slovica “Koliko jezika go-voriš, toliko ljudi vrijediš”, govori i činjenica da se u zemljama Europske unije znanje jednoga stranoga jezika više ne smatra do-voljnim. Zbog želje da se očuva europska jezična i kulturna raznolikost, na-glasak je na višejezično-sti, a to znači da bi se tije-kom obveznog obrazova-nja svakom učeniku tre-balo omogućiti učenje ba-rem dvaju stranih jezika. Kako bi učenicima, ali i njihovim roditeljima, po-mogli da u praksi i ostva-re taj cilj, na sam Dan eu-ropskih jezika Centar za kulturu “Trešnjevka” po-krenuo je novi program

“Language café”. Jezični kafić pruža mogućnost da u neformalnoj i prija-teljskoj atmosferi sretnete i upoznate nove ljude dok vježbate konverzaciju na stranome jeziku. Tako smo za vas u CeKaTeu pripre-

mili engleski, talijanski i francuski stol za razgo-vor i druženje uz malu okrepu. Sve koji nemaju vremena da kontinuirano polaze tečajeve stranih je-zika pozivamo da nam se pridruže svakog drugog petka od 18:30 sati, a de-taljan raspored koji će se jezici učiti uz kavu zain-teresirani polaznici mogu pronaći na mrežnoj strani-ci www.cekate.hr. Ovaj ne-formalni tečaj jezika stoji 40 kuna, a studenti i umi-rovljenici plaćaju 20 kuna. Svi su pozvani da bez lo-ših ocjena i padanja ispi-ta obnove svoje znanje u 90 minuta u našem kafi-ću. Popravite svoje kon-verzacijske vještine, nau-čite novi jezik ili obnovite znanje onoga koji ste već savladali.

IDEMO U

CeKaTeZnAnjE jE IMAnjE

CEKATEOV LANGUAGE CAFÉ

Tekst: Anita Končar

U sVIjETU sE DAnAs GoVoRI oko 6000 jEZIkA

Prema nekim podacima, u svijetu se danas govori oko 6000 jezika. Iako djeca diljem svijeta već u vrtiću poči-nju učiti engleski jezik, taj jezik ipak nije najrašireniji jezik na svijetu. Njime govore stanovnici Velike Brita-nije, Kanade, Australije i Sjedinjenih Američkih Država, a službeni je jezik i mnogih Afrikanaca. U Kini, državi s najviše stanovnika, čak milijarda ljudi govori mandarinskim jezikom. Papua Nova Gvineja otočna je država blizu Indonezije u kojoj živi oko šest mili-juna ljudi, a koristi se čak 830 jezika.

Jezični kafić pruža vam mogućnost da u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi sretnete i upoznate nove ljude dok vježbate konverzaciju na stranome jeziku

9

idemo u CeKaTe


10

Europska mreža centara za kulturu (ENCC) inicirala je projekt u sklopu kojeg se održala radionica o razvoju publike, a uz onu u Zagrebu, na istu temu paralelno se održala i radionica u Beču

Publika u središtu svega

što kulturne ustanove rade!

Centar za kulturu “Trešnjevka”, Na-rodno sveučilište “Dubrava” i Kul-turno-informativni centar (kIC)

organizirali su radionicu “Expander” koja se sredinom studenoga održala u kIC-u. U sklopu radionice bilo je riječi o razvoju pu-blike, što podrazumijeva taj koncept, kakve strategije postoje, zašto je to danas pojam koji je u središtu zanimanja, kakva je veza između jednostavnog razvoja publike i ra-zvoja odnosa s publikom koja potencijalno može postati i donator, a rasprava se vodila i o razvoju publike kao važnog dijela proce-sa poslovanja kulturnih ustanova odnosno strateškog planiranja.

Europska mreža centara za kulturu (EnCC) inicirala je projekt u sklopu kojeg se odr-žala radionica o razvoju publike, a uz onu u Zagrebu, na istu temu paralelno se održala i radionica u Beču. U radionici su sudjelovali: dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić iz Odjela za kul-turu i komunikacije Instituta za razvoj i među-narodne odnose, Ljiljana Perišić iz Centra za kulturu “Trešnjevka”, Leo Vukelić iz Narod-nog sveučilišta “Dubrava”, Veselko Leutar iz Centra za kulturu “Trešnjevka”, Zdenka Svi-ben iz Knjižnica grada Zagreba te stručni surad-nici iz svih zagrebačkih centara za kulturu.

Prema riječima ravnateljice Centra za kul-turu “Trešnjevka” Ljiljane Perišić, CeKaTe je

izuzetno aktivan u radu Europske mreže za kulturu koja trenutačno ima 14 nacionalnih mreža i okuplja 3000 centara unutar Europ-ske unije. Iako Hrvatskoj nedostaje nacio-nalna mreža, umrežavanje zagrebačkih cen-tara za kulturu već je započelo, i to projektnim umrežavanjem – KvARTurom.

“Ove je godine u Europi počeo novi pro-gram, ‘Kreativna Europa’, u sklopu kojeg je Europska mreža financirana, a dio je pro-grama za koji su osigurana sredstva i ‘Strate-gija razvoja publike’”, objasnila je CeKaTeova ravnateljica razlog održavanja ove radionice.

Daniela Angelina Jelinčić predstavila je koncept razvoja publike, njezino značenje, kao i uobičajenu metodologiju i pravila razvoja publike. U svome izlaganju usredotočila se na nekoliko vrsta kulturne publike prema podjeli Michaela Kaisera, a poseban naglasak bio je na potrebi razvijanja odnosa s publikom radi održavanja i stalnog broja korisnika u kulturi i privlačenja potencijalnih donatora. Govoreći o razvoju publike podsjetila je kako je cilj pri-dobiti novu publiku, no i zadržati je.

“Kad govorimo o konceptu razvoja publike, onda publiku ne možemo doživ-ljavati pasivno jer ona može postati aktivan sudionik u poslovanju kulturne organizacije. Ne zovemo ih samo da dođu i plate ulaznicu”, objasnila je Jelinčić. Istaknula je kako, svidjelo

RADIONICA “EXPANDER”

Tekst: Anita Končar Foto: Anita Končar, ENCC

idemo u CeKaTe


11

se to nama ili ne, trenutačno raste popularna kultura, što bi trebalo iskoristiti. S druge strane, upozorila je, nikad radi povećanja broja posjetitelja ne smijemo umanjivati kva-litetu sadržaja. Također, Jelinčić smatra i kako se trebamo odmaknuti od razmišljanja da je ono što je komercijalno nužno i loše jer svaka vrsta kulture ima svoju publiku.

Govoreći o konkretnim primjerima uvo-đenja elemenata popularne kulture u elitnu kulturu, a koji onda mogu donijeti uspjeh u vidu razvoja publike, Jelinčić se pozvala na nedavno održan HRT-ov šou “Maestro” koji je popularizirao klasičnu glazbu, ali i promi-jenio dosadašnju percepciju poziva dirigenta. No, prije nego što se centri odluče za uvođenje popularne kulture u svoje prostore, Jelinčić upozorava kako je nužno istražiti tko im je sada publika te koga žele dobiti.

“Osnovno načelo razvoja publike jest da je ona u središtu svega što kulturna ustanova radi”, zaključila je Jelinčić.

Da je publika sigurno bila u središtu zani-manja Narodnog sveučilišta “Dubrava” kad su krenuli u organizaciju Noći kazališta, potvrđuju i ovogodišnji podaci prema kojima je manifestaciju posjetilo 42.000 građana. O tim primjerima dobre prakse govorio je Leo Vukelić, jedan od organizatora, koji je rekao kako je sve počelo 2008. i da je već na tome

probnome izdanju bilo dovoljno publike da se cijela priča zarola.

“Već je sljedeće godine manifestacija dignuta na nacionalnu razinu, a te je godine bilo 30.000 posjetitelja”, kazao je Vukelić. Iako je iz godine u godinu posjetitelja Noći kazališta sve više, novca kojim je manife-stacija financirana sve je manje. S istim pro-blemom bore se i organizatori Noći knjige o kojoj je govorila Zdenka Sviben. O Festivalu dječje knjige govorio je Veselko Leutar. Festi-val je tijekom sedam godina odvijanja stvorio jednu sasvim novu kulturnu scenu. Cilj mu je bio umrežiti škole, udruge, klubove i knjiž-nice kako bi se stvorila nova publika.

Naglasio je kako jedna kulturna scena mora imati prepoznatljive programe i mjesta okupljanja te dobro umreženu i koherentnu publiku. “Osmislili smo raznolika događa-nja najviše umjetničke i pedagoške razine te povezali i umrežili niz udruga, klubova i inicijativa stvarajući publiku koja aktivno sudjeluje u kreiranju programa. Na Festivalu potičemo djecu i na solidarnost jer se priku-pljene knjige doniraju mališanima Matoševa Tovarnika”.

Radionicu je zaključila ravnateljica Centra za kulturu “Trešnjevka” koja je poručila da se unatoč malim sredstvima, uz partnere i umre-žavanje svi programi u kulturi mogu ostvariti.

idemo u CeKaTe


12

Tekst: Anita Končar Foto: CeKaTe, Sara Bertić i Ivan Mijić

Centar za kulturu “Treš-njevka” potkraj studenoga bio je domaćin premijerne

izvedbe predstave “Don Juan” redatelja Ivice Kunčevića. Nakon što je lani na dodjeli Nagrada hrvatskoga glumišta osvojio nagradu za najbolje redateljsko ostvarenje za izuzetno hvaljenu dramu “Cyrano”, redatelj i osni-vač Teatra “Manje je više” u svojoj je poznatoj maniri zguš-njavanja gorostasnih komada na kazališne daske postavio Molièreva “Don Juana”. Uloga najvećeg zavodnika povjerena je Hrvoju Klobučaru, u pripro-stog Sganarellea glumački se uvukao Filip Riđički, a role prosjakinja nose mlade i talen-

tirane Mia Krajcar i Anja Mat-ković. Scenografiju potpisuje Ivica Prlender, za glazbenu je kulisu zadužen Neven Frangeš, a za kostime Danica Dedijer.

“Nastavljamo s interpretaci-jama najvećih dramskih naslova u dramaturškim obradama za minimalan broj glumaca, u inscenaciji i kostimeriji sve-denoj na bitno, uvjereni da nas odbacivanje spektakularnog nužno privodi poetskoj esen-ciji djela”, kazao je Kunčević o svojoj predstavi. Istaknuo je i kako je Don Juan u svakod-nevnome govoru postao sino-nim za zavodnika. “ Ali, on je i čovjek koji se ne obazire ni na čije opomene i smatra buda-laštinama sve u što mi vjeru-jemo. Sotona i heretik. Pa i u zavodništvu je dijaboličan. Kad osvoji – odbacuje. Uzbuđuje ga sam čin osvajanja. Osvojeno ostavlja slomljeno i poniženo.

Najveći je to zločinac kojega je zemlja ikad nosila, koji ne vje-ruje ni u Boga, ni u vraga… Tako ga vidi priprosti Sganarelle. I velikim dijelom ima pravo.”

Kunčević je rekao i kako njegova interpretacija ovog djela pokušava odgovoriti i na pita-nja je li Don Juanova pobuna usmjerena prema metafizičkom ili društvenom Bogu. “Ostaje međutim onaj skriveni, unutarnji život tog očajničkog pobunjenika, neka fundamentalna pitanja kojima, provocirajući sve opće-prihvaćene društvene vrijednosti, pokušava polemizirati sa samim Bogom. Neće ga u tome zausta-viti ni molbe ostavljene ljubav-nice, ni prijetnje oca, ni kameni kip koji je progovorio. On uporno srlja u svoju zlu kob. Je li ga, na kraju, zgromio Bog? Ili, možda, društvo koje svojim životom i nazorima neprestano dovodi pod sumnju?” zaključio je Kunčević.

PREMIJERA

KUNČEVIĆEV “DON JUAN” NA CEKATEOVIM DASKAMATeatar “Manje je više” ovom predstavom nastavlja s interpretacijama najvećih dramskih naslova u dramaturškim obradama za minimalan broj glumaca

traže se Glumci za mjuzikl “ana k.”Na novome projektu radi i Medley Teatar pa nas u 2015. godini očekuje i premijera “Ane K.”, žestokog i provokativnog glazbeno-scenskog rock-spektakla. Za tu će nesvakidašnju adaptaciju Ane Karenjine sljedeće godine u CeKaTeu biti održana i audicija.


CeKaTe

Retrovizor

obRAZoVnA RADIonICA sAMoZAPošljAVAnjAZavršnim okupljanjem na koje su bili pozvani svi sudionici obra-zovne radionice samozapošljavanja završen je potkraj listopada ciklus radionica “Mi kreiramo svoj posao

– od ideje do samozapošljavanja”. Cilj radionice bio je da svaki pola-znik po završenome mentoriranju bude osposobljen sam kreirati svoj posao te napisati poslovni plan.

obITEljskI fEsTIVAl U PARkUCeKaTeov tradicionalan ispra-ćaj ljeta i pozdrav jeseni i ove smo godine obilježili u Parku Stara Trešnjevka na manife-staciji “Obiteljski festival u parku”. Pridružili su nam se susjedi iz kvarta, mali i veliki, a svi su uživali u hula-hup igra-lištu, kreativnim radionicama i koncertima na kojima su mogli slušati Puhački orkestar ZET-a, Dječji zbor “Čarobni zvuci” te Ženski vokalni ansambl “Čip-kice”. Istoga dana Centar je u sklopu programa “Vrata širom otvorena” predstavio svoje pro-grame, radionice i tečajeve.

kVARToVskI DEMo bEnDoVIRobija Hrvata, ČudNoReĐe, Mnogi Drugi, Razlika, K’o Zmaj, Tar-zanPanter i Ministarstvo napada bendovi su koji su u lipnju u sklopu Prečko festa nastupili na posljednjem ovogodišnjem kon-certu koji se na igralištu Osnovne škole “Prečko” održao u sklopu projekta “KvARTovski demo bendovi 2014.”. Svi bendovi koji su nastu-pili na ukupno četiri kvartovska koncerta snimljeni su i zastupljeni u glazbeno-dokumentarnom filmu

“KvARTovski demo bendovi 2014.”. Koncerti su realizirani u sklopu

“KvARTure”, projektnog umreža-vanja centara za kulturu grada Zagreba, a u projektu je sudjelovalo pet zagrebačkih centara za kulturu.

“EMIGRAnTI” U CEkATEUU studenom smo ponovno ugo-stili “Emigrante” Slawomira Mro-žeka te Umjetničku akademiju iz Osijeka i njene studente. Naime, Poljska kulturna udruga “Miko-laj Kopernik” iz Zagreba bila je suorganizator kulturne manifesta-cije “Poljska jesen u Zagrebu”, a vrhunac niza kulturnih zbivanja u tome ciklusu bila je ova predstava u režiji Jasmina Novljakovića. Pot-poru ovom događaju, osim Savjeta za nacionalne manjine, pruža i Veleposlanstvo Republike Poljske.

TREćI ljETnI DIskonT kUlTURETreću godinu uzastopce organi-ziran je Ljetni diskont kulture, a ovogodišnju manifestaciju otvorio je koncert Gospel zbora

“Sunce” i Vitomira Ivanjeka. U sklopu ljetnog programa orga-nizirana je i izložba fotografija i tribini “Pitaj sportsko zlato”, a u CeKaTeovu atriju moglo se i zaplesati. Za ljubitelje knjiga organizirali smo “BookCrossing”, a za ljubitelje kazališta predstavu

“Emigranti”. Ljetni diskont nezamisliv je i bez radiodrame Ivana Bauera, a ovogodišnja,

“Trešnjevački taubeki”, pisana je upravo prema CeKaTeovoj narudžbi. Na samom kraju pro-grama mogla se pogledati i euri-tmijska predstava “M-Kursa”.

IZložbA “DIZAjn I PlEs: 10 GoDInA čAsoPIsA Kretanja”Izložba autorice Nade Dogan

“Dizajn i ples: 10 godina časopisa Kretanja” mogla se u studenome pogledati u Galeriji “Modu-lor”. Časopis Kretanja tijekom 10 godina svojeg postojanja djelovao je kao pokretač za daljnje aktivno-sti i istraživanja u području plesa i osigurao relevantno prisustvo hrvatske plesne scene na europ-skoj plesnoj sceni. Dizajn časopisa, kao i dizajn svih daljnjih izdanja, svojom je kvalitetom potpomogao osnovnu ideju promocije plesa.


IZložbA “AnAToMIjA oTokA”Viška udruga “Lavurat za poja” izradila je 2012. godine petogodišnji program pod nazivom “Anatomija otoka”. Cilj je programa podiza-nje razine kulturne ponude otoka Visa. Program se realizira na sim-pozijima i radionicama te tijekom pratećih projekata na otoku Visu, a ova izložba predstavit će dosadašnje rezultate. Boško Budisavljević autor je izložbe koja će se moći pogledati u Galeriji “Modulor” u veljači 2015.

MoDA, MoDAO modi kao važnome i nezaobi-laznome dijelu identiteta mladih govorit će se u sklopu projekta

“Moda, moda” koji u veljači organi-ziramo u CeKaTeu. Osmu godinu uzastopce potpuno besplatno tije-kom tri mjeseca mladi će sudio-nici učiti o nastanku i povijesnim preinakama odjeće i mode, njenoj zaštitnoj funkciji, ali i značenju u religiji, društvu i simboličkoj komunikaciji. Predavači su poznati umjetnici, modni dizajneri, sociolozi i teoretičari mode, a voditeljica je modna dizajnerica Ivana Čuljak.

kARnEVAl ZA DjECUPozivamo naše male sugrađane da nam se u veljači pridruže na već tra-dicionalnome karnevalu i zablistaju u vlastitim maštovitim kreacijama. Za najoriginalnije kostime i maske pripremit ćemo zanimljive nagrade. Kostimi će se birati u više kategorija: najmlađa, najstrašnija, najsmješnija, najekološkija, najkreativnija, najgru-pna. Prednost u osvajanja nagrada na našem karnevalu uvijek imaju maske i kostimi iz kućne radinosti.

RADIonICE TIjEkoM školskIH PRAZnIkAZa svake školske praznike pripremamo poseban program namijenjen djeci i mladima. Svi su dobrodošli! Možete sudjelovati u likovnoj ili kreativnoj radionici. Zabavi se s prijateljima i upoznaj nove! Broj je mjesta ograničen pa je potrebno predbilježiti se! Više informacija na www.cekate.hr. bookART woRksHoP

Likovna radionica stvaranja umjetničkih knjiga, Bookart workshop, počinje u CeKaTeu 19.siječnja. U sklopu radionice obradit će se teorija i povijest umjetničkih knjiga, značaj i razvoj unutar suvremene umjetnosti, a (knjigo)radioničari bit će vođeni u stvaranju vlastitih knjiga tematski i individualno. Autorica i voditeljica radionice je Irena Frantal, a radionica traje tri mjeseca.

noć MUZEjA U CEkATEUPosljednjeg petka u siječnju, 30. siječnja, Galerija “Modulor” već tradicionalno sudjeluje u Noći muzeja. Posjetitelji će moći pogledati izložbu pod nazivom

“Vinoreli – slikanje vinom” te slikati vinom na radionici istoga naziva. Na izložbi predstavljamo radove iz zbirke Galerije “Katunar” s Krka. Vinarija Katunar već nekoliko godina organizira koloniju slikanja vinom na otoku Krku te posjeduje impresivnu zbirku vinorela. Autor je izložbe i voditelj radionice u Noći muzeja Ivica Kiš.

Najave događanja u

CeKaTeu


15

TREŠNJEVAČ

KA POSLA

Uz brojne probleme koje bi jedna Trešnjevčanka ili Trešnjevčanin mogli izdvojiti u svojoj četvrti, onaj možda najočitiji je problem s parkiranjem. Prometna

studija Trešnjevke, koju je prošle godine izradila tvrtka Prometis, daje neka moguća rješenja.

Logično je da naplata parkiranja, kako se širi od središta prema periferiji, sa sobom donosi problem ilegalnih par-kirnih površina i divljeg parkiranja, a tu je i preizgrađenost te uske ulice. Studija je ipak utvrdila da Trešnjevka sjever i Trešnjevka jug imaju dovoljno prostora za parkiranje, ali uz bolju organizaciju prometa i nekoliko pametnih rješenja. Za neke dijelove četvrti gotovo jedino rješenje bilo bi uvođenje jednosmjernog prometa kako bi se dio ulice mogao koristiti za parkiranje vozila. Takvo se rješenje međutim nije svidjelo stanarima nekih trešnjevačkih ulica.

S druge strane, postoji mogućnost gradnje višekatnih parkirnih objekata, a potencijalne su lokacije parkirni pro-stori u Jarnovićevoj i Štefanićevoj ulici te dvije lokacije u Sibeliusovoj. Na krovu objekta mogli bi se nalaziti parkovi ili dječja igrališta pa bi time prostor bio u cijelosti iskorišten. Slični višekatni objekti predlažu se kao rješenje i na Knežiji i Srednjacima. Oni bi imali najviše dva kata, a ostale bi razine bile ispod razine tla. Naravno, takva rješenja mora pratiti i širenje mreže javnog prijevoza te uspostavljanje sustava park and ride, dakle da građani do određene točke dolaze automo-bilom pa dalje nastavljaju javnim prijevozom.

TREŠNJEVAČKI PLACPrometna studija predlaže i parkiranje pokraj Trešnjevačkog placa. Spas naime vidi u objektu smještenom ispod Trešnjevačkog trga i susjednih prometnica. Takvo rješenje nije neobično i može se pronaći u mnogim europskim metropolama.

Sibeliusova ulica

PRoMETnA sTUDIjA

BOLJOM ORGANIZACIJOM DO VIŠE PARKIRNIH MJESTAZa neke dijelove četvrti gotovo jedino rješenje bilo bi uvođenje jednosmjernog prometa

Tekst: Lana Kunić Foto: arhiva CeKaTe

NEIskORIštENO PRIRODNO blAgO

MOŽE LI SE TREŠNJEVKA GRIJATI BESPLATNO NA GEOTERMALNIM IZVORIMA?Od trinaest bušotina na području Zagrebačke županije i Grada Zagreba danas se koriste tek dvije, i to one na području gradske četvrti Trešnjevka jug

Jeste li znali da Zagreb leži na bazenima tople vode? Dok se u svijetu ovakav

izvor energije koristi za zagri-javanje, kod nas je neiskori-šten. Iako se mnogo govori o potrebi korištenja obnovljivih izvora energije kako bi se čuvala priroda i snizili troš-kovi grijanja, Zagrepčanima i ove zime stižu astronomski računi za grijanje, a iz gradskih toplana suklja crn smrdljiv dim.

Na području Zagrebačke županije i Grada Zagreba duž rijeke Save nalazi se trina-est bušotina vruće vode na koje su, prije gotovo četrdeset godina, u potrazi za naftom nabasali Inini radnici. Te su bušotine danas u Molovu vlasništvu, a smještene su na području Trešnjevke uz Savu, na Laništu kraj Arene, pokraj Hrvatskog Leskovca, u Stupniku, Lučkom i na području Blata. Stariji se Zagrepčani sigurno sjećaju kako se nikad završena bol-nica u Blatu, čija je gradnja počela osamdesetih godina sredstvima samodopri-

nosa, trebala grijati jednom od bušotina vruće vode.

Od tih trinaest bušotina danas se koriste tek dvije, i to one na području četvrti Trešnjevka jug. Smještene su u kompleksu Sportsko-rekreacijskog centra “Mladost” i koriste se za grijanje prostora i bazena. Temperatura vode iznosi 80 Celzijevih stupnjeva pa osoblje u Centru “Mladost” otvara prozore usred ciče zime.

Studentski dom “Stjepan Radić”, koji se nalazi nasuprot Centra “Mladost”, ne koristi ovaj izvor energije, nego je priključen na gradsku toplanu.

Vijećnik Mjesnog odbora “Jarun” Antun Bartolić uložio je mnogo truda da bi popula-rizirao ideju o korištenju geo-termalne vode za zagrijavanje.

“Popularno je govoriti o ener-getskoj učinkovitosti, o nužnosti korištenja obnovljivih izvora energije, o jeftinoj energiji koja istodobno čuva zdrav okoliš”, kaže Bartolić, “a čini se da nitko nije zainteresiran jer postoje anonimni centri moći koji lju-bomorno čuvaju svoje pozicije.”

Dodaje kako je obilazio čelne ljude Agencije za energetsku učinkovitost, Studentskog doma “Stjepan Radić” i zagrebačke gradske uprave. Razočarano ističe kako ne razumije kako, na primjer, budući aka-demski građani koji žive u Studentskome domu “Stjepan Radić” i čiji prozori gledaju u bušotine vruće vode preko puta nisu zainteresirani i nemaju inicijative za spas okoliša.

Podrška iz Gradske četvrtiNa Bartolićevu inicijativu odr-žana je u prostorijama Vijeća gradske četvrti Trešnjevka sjever i Trešnjevka jug tribina na kojoj su, osim vijećnika, sudjelovali i stručnjaci. Svi su se složili kako je preporučljivo korištenje geotermalnih voda jer je ekološki prihvatljivo.

“Nažalost”, ističe Bartolić, “ja sam u svemu ovome slobodan strijelac, odnosno nemam nika-kvu udrugu koja bi me pra-tila. Volio bih zaštititi prirodu i stvarno mislim da je suludo što ne koristimo tu raskoš koju nam je priroda darovala. Kad se

16

trešnjevačka posla


Tekst: Vesna Rems Dobrin Foto: arhiva CeKaTea

iskoristi, topla voda vraća se u zemlju i to je potpuno ekološki.

U Agenciji za energetsku učinkovitost rekli su mi da je za realizaciju moje ideje potrebno mnogo novca. To nije istina jer je jedina investicija napraviti bušotinu, a poslije su potrebni samo agregati koji nisu skupi.”

iPak se mijenjaDa se u Gradu ipak nešto počelo mijenjati, svjedoči pri-mjer nove škole na Kajzerici koja se grije geotermalnom energijom. U školi su naime ugrađene toplinske pumpe čije su cijevi zabijene u zemlju. Kako tijekom cijele godine u tlu prevladavaju stalne tempe-rature, cijevi zimi griju, a ljeti hlade. Ovaj je izvor topline neiscrpan, a nema ni emi-sije ugljikova dioksida. Još je nekoliko takvih svijetlih primjera u Hrvatskoj, pri-mjerice, Tehnička škola u Požegi i Srednjoškolski cen-tar “Mate Blažina” u Labinu.

Fakultet strojarstva i bro-dogradnje u Zagrebu u surad-nji s Hrvatskim geološkim

institutom provodi projekt “Istraživanje i promocija plit-kih geotermalnih potencijala u RH” vrijedan pola milijuna eura. Osamdeset posto novca dobiveno je iz strukturnih fondova Europske unije, a voditelj je projekta dr. Vladimir Soldo koji je vodio gradnju bušotine u Tehničkoj školi u Požegi, gdje je i sam nekad bio učenik. Cilj je projekta utvr-đivanje toplinskih potencijala tla u Hrvatskoj. Na osam mje-sta u Hrvatskoj, i to u Osijeku, Požegi, Čakovcu, Poreču, Gospiću, Zadru, Dugopolju i Zagrebu, bit će bušotine na 100 metara dubine koje će biti izvor topline za primjenu dizalica topline u sustavima grijanja odnosno hlađenja.

dizalice toPline nekad i danasU razvijenom svijetu davno je prepoznata ova tehnolo-gija pa je, prema podacima iz 2010. godine, u zemljama Europske unije bilo više od milijun dizalica topline, i to najviše u Švedskoj (378.000),

Njemačkoj (205.000) i Francuskoj (152.000).

Danas se u Europi vruća voda iz zemlje koristi nave-liko. Island obiluje izvorima vruće vode i ondje se čitavi gradovi griju na geotermalne izvore. Mnogo takvih primjera možemo naći i u susjedstvu. Na primjer, u nekim talijan-skim gradovima ulice imaju podno grijanje na geoter-malnu energiju da se zimi ne bi moralo trošiti na sol i ralice za čišćenje snijega.

Valjalo bi spomenuti da je primjena dizalica topline za grijanje u Europi počela još 1939. godine kad je u Zürichu u Švicarskoj sagrađen pogon za grijanje gradske vijećnice. Izvor energije bila je riječna voda, a uređaj je još i danas u pogonu.

Četrdeset godina poslije, 1979. godine, svjetlo dana ugle-dala je prva dizalica topline u tadašnjoj Jugoslaviji. Za zagrijavanje i hlađenje pro-storija Lučkog terminala u Splitu koristila se dizalica topline, a obnovljiv izvor ener-gije bila je morska voda.

17

trešnjevačka posla



18

ulicama kružim

Nives Opačić:

Selskom iz grada u sela

Selska je i danas poveznica Ilice s negdašnjim selima i “preko Save”

I Zagreb je šireći se progutao negdašnja sela Šestine, Gračane, Markuševec, Jarun, Horvate i mnoga druga. Davnija prošlost tu i tamo

izviri iz imena današnjih ulica. Takva je i Selska cesta. Zašto se tako dugačka i prometno vrlo živa ulica (i naziv cesta kazuje da je to nešto veće od ulice) zove tako “seoski”: Selska cesta. Tako je pro-zvana još 1905., jer od križanja Ilice i Sv. Duha ide preko cijele Trešnjevke, presijeca Prilaz baruna Filipovića i Ozaljsku, razdvaja Srednjake od Knežije, prolazi kroz Horvate i završava kod Save na Savskoj cesti. Vodila je, dakle, “iz grada prema selima”. Među tim selima (bilo ih je više od 20) najveće su bili Horvati (južno od Horvaćanske ceste do Jadranskog mosta), oko 1850. imalo je 30 kuća i 240 stanovnika. Tu su živjeli prebjezi s područja južno od Kupe, no kako je pripadalo slobodnom kraljevskom Gradecu, crkveno je bilo pod župom sv. Marka. Danas, u jurnjavi auto-mobilima da bi se uhvatilo zeleno svjetlo na kri-žanju Selske i Horvaćanske, rijetki primijete da se s desne strane blizu toga raskrižja (smjer jug

– sjever) nalazi jedno raspelo. Onakvo kakva su i bila seoska raspela: drveno, s krovićem, urešeno pokojim lampašem i kiticom cvijeća. Jedno takvo sjeća nas da je i ovdje nekad bilo selo, Horvati, po kojima je prozvana i važna cesta, Horvaćanska, i Horvaćanski zavoj (poznat svim sportašima koji se motaju oko “Mladosti”).

Nekoć je Selska bila grbava, drndalo se naj-prije po blatnoj zemlji, zatim po granitnim koc-

kama. Kloparali su željezni kotači seoskih kola, kasnije “gumenjaka”, a još kasnije automobila i autobusa. Selska je i danas poveznica Ilice s neg-dašnjim selima i “preko Save”. Kod Horvaćanske mahne autobusu kad preko Save tutnji prema Dugavama (i one su dobile ime po katastarskim česticama). Današnje uređenje (prolazi ispod željezničke pruge i autoceste) Selska zahvaljuje Univerzijadi (1987), prvom većem proplamsaju prema želji za izlaskom iz čvrstoga jugozagrljaja. I moja Baštijanova uvire u Selsku poput manjeg pritoka. Svaki put kad dospijem do Selske tako da mi autobus ne pobjegne pred nosom čestitam sama sebi. Radosti miće.

No Selska nije važna samo prometno. Ona je i opjevana: riječju, notama i perom. Posljednja adresa Tina Ujevića bila je upravo u Selskoj, na broju 116c. “Dolazim s Trešnjevke. Idem na Trešnjevku ... Zadovoljstvo: naći usred grada selo” (T. Ujević, Tramvaji do Selske). Pa još jedan iz društva mrtvih pjesnika, Drago Britvić: Od Selske do vječnosti: “Na Selskoj stanem, a Puljska će idi. / I već me magla kao oblak nosi”, dok Kuće mojih ljudi “padaju ko vlati. / Pogažene pruge, vrtovi bez volje. / Trešnjevka i Trnje putuju u bolje.” Taj put u

“bolje”, tu izgubljenu bitku oronulih starica s bage-rima, uspio je još skicirati majstor crteža Matija Pokrivka. A Zvonko Špišić odjenuti u šarmantno ruho šansone. Možda uz dječje kazalište Trešnja (ugao Selske i Mošćeničke) raste neki novi poet buduće Trešnjevke?


19

OD 7

DO 107

Polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća, sve-tom misom za sve poginule branitelje, ali i sportskim aktivnostima obilježeni su počet-

kom listopada Dani 149. brigade Hrvatske vojske koje je organizirala Udruga branitelja Domovin-skog rata – Trešnjevka. Tijekom četiriju dana obilje-žavanja obljetnice na igralištu Osnovne škole “Ma-tija Gubec” na Knežiji održan je malonogometni turnir te turnir u šahu, a turnir u stolnome tenisu održan je u Domu kulture “Prečko”. Slavna treš-njevačka brigada imala je više od tri tisuće pripad-nika, što ne čudi jer je devedesetih godina Trešnjev-ka po veličini bila ravna petom najvećem gradu u Hrvatskoj. Mnogo godina nakon osnivanja njezini se članovi danas uglavnom viđaju i druže u sklopu programa koji provodi krovna udruga branitelja Trešnjevke. Prema riječima tajnika Udruge Branka Lerinca, uz protokolarne dužnosti, unutar Udruge djeluje i nekoliko povjerenstava koja su na raspola-ganju braniteljima te im pomažu u svim pitanjima koja se tiču ostvarivanja njihovih prava.

“Nažalost, prava su sve manja i sve se češće mi-jenjaju”, kaže nam tajnik Udruge. Ističe da, što se

tiče održavanja zdravlja branitelja, i sami provode neke aktivnosti. “Družimo se u Planinarskome domu ‘Sv. Gera’, organiziramo sportske manife-stacije, a sudjelujemo i na turnirima koje organi-ziraju ostale brigade”, kaže Lerinc. Da su u tome i uspješni, dokazuju i brojni trofeji i medalje koje su pripadnici 149. brigade osvojili na raznim tur-nirima, a koje uskoro neće imati gdje pohraniti jer je polica s nagradama postala premalena. Iako je trešnjevačka brigada skupila impresivan broj medalja, kad je u pitanju nogomet, priznaju da su dečki iz Susedgrada ipak uspješniji.

“Nemamo dečkima više što ponuditi pa se onda družimo na sportskim aktivnostima”, objašnja-va Lerinc. Prema riječima predsjednika Udruge Ivana Rubčića, sve je manje nogometa, a sve više šaha pa su za one koji teže trče osigurali i druženje u ribičkome klubu na Jarunu. “Godišnje aktivno-sti završit ćemo uoči Božića, i to turnirom u beli”, rekao je tajnik Lerinc. Kaže kako aktivnosti ima tijekom cijele godine, no i kako im je zbog prema-log prostora koji im je ustupljen na korištenje teško održavati sastanke i više aktivnosti.

Park nazvan Po briGadiSkupštinski odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova još je 2012. godine odlučio da sve zagre-bačke brigade dobiju svoje javne površine. Tad je pokrenuta procedura da tri parka dobiju imena po trima brigadama koje još nisu dobile svoje javne površine. Riječ je o parku imenovanom po 99. peščeničkoj brigadi, 100. brigadi te trešnje-vačkoj 149. brigadi koja je dobila park između Ulice Hrvoja Matanovića, Široline i Koprivničke.

obljETnICA

DVADESET I TRI GODINE OD OSNIVANJA 149. BRIGADESlavna trešnjevačka brigada imala je više od tri tisuće pripadnika

Tekst i foto: Anita Končar

Spomenik poginulim braniteljima podignut je u Parku Stara Trešnjevka

od 7 do 107


20

ZAPADNI MEGAKAMPUS

Sportsko-edukacijski centar za 80.000 ljudiNovac za centar, vrijedan 170 milijuna kuna, namjeravaju povući iz europskih fondova, a dekan Kineziološkog fakulteta u Zagrebu Damir Knjaz ističe da projekt zadovoljava sve potrebne kriterije

Tekst: Lana Kunić Foto: arhiva CeKaTea

Veliki sportski megakampus u skoroj bi budućnosti trebao krasiti prostore današnjega Kineziološkog fakulteta u

Zagrebu i okolnog zemljišta, a u konačnici bi trebao obuhvaćati i Studentski dom “Stjepan Radić” te Sportski park “Mladost”. To je tzv. Zapadni kampus koji bi, prema postojećim planovima, trebao postati primarno sportsko i rekreativno središte Sveučilišta u Zagrebu. Tako bismo za otprilike godinu dana mogli na prostoru gdje je danas livada dočekati postavljanje kamena temeljca za nove sport-ske objekte, a riječ je o zemljištu koje omeđuju Selska, Horvaćanska, Haberleova i Jarunska ulica.

Kako nam je objasnio dekan Kineziološ-kog fakulteta u Zagrebu Damir Knjaz, projekt bi se trebao realizirati u nekoliko faza. Sad je u centru zanimanja gradnja sportsko-eduka-cijskog centra Kineziološkog fakulteta. Dok smo pripremali ovaj broj Glasa Trešnjevke, natječaj za arhitektonsko rješenje toga kom-pleksa bio je u tijeku.

“Natječaj završava 10. prosinca, kad će stručni žiri odrediti pobjednika, a prvona-građeni će imati pravo gradnje”, ističe dekan. Prema njegovim riječima, novi kampus odno-sno sportski centar činile bi dvije nove poli-valentne sportske dvorane, vanjski sportski tereni za odbojku, košarku, rukomet i nogo-met, trim-staza, studentski trg te uređeni park

sa stazama i klupicama. U kasnijoj fazi tu bi trebala biti i trenažna atletska dvorana kao i još neki drugi namjenski prostori.

Natječaj koji je organiziran preko Udru-ženja hrvatskih arhitekata međunarodnoga je karaktera, a dekan Knjaz očekuje najma-nje 50 prijava odnosno toliki broj arhitekton-skih rješenja za sportski centar. Nakon što se odabere najbolji projekt, potrebno je izra-diti studiju izvodljivosti koja će u konačnici definirati svaki centimetar prostora. Zatim se projekt prijavljuje Ministarstvu regional-nog razvoja i fondova Europske unije da bi se našla “potrebna sredstva” koja se namjera-vaju povući iz europskih fondova. Ova prva faza gradnje stajala bi oko 170 milijuna kuna, ali s obzirom na to da se studija izvodljivosti tek treba izraditi, možda će se taj iznos morati u određenoj mjeri i preinačiti.

Inače, dekan Damir Knjaz ističe da je tvrtka Deloitte u suradnji s Kineziološkim fakulte-tom napravila vrlo kvalitetnu studiju pre-dizvodljivosti, što mjerodavnim ustanovama može poslužiti za prepoznavanje kvalitete i osmišljenosti projekta koji, prema mišljenju dekana, zadovoljava sve kriterije za uspješno povlačenje novca iz fondova.

“Hrvatska je dobila novac, ali ga je dosad morala vraćati jer projekti nisu zadovoljavali uvjete. Ovaj projekt zadovoljava sve kriterije i usklađen je sa svim europskim direktivama”,

od 7 do 107


21

smatra dekan. Ističe da je riječ o prostorima namijenjenima tjelesnim aktivnostima usmjerenima zdravlju, a projekt je ujedno namijenjen visokom obrazovanju.

Također, u prilog svemu navedenom ide i to da fakultet ima crpnu stanicu pa planira cijeli kompleks, uključujući i Dom “Stje-pan Radić”, grijati na toplu vodu, čime bi se mnogo uštedjelo. Uz to, na zgradama se pla-niraju postaviti solarni paneli, a sve to znatno povećava energetsku učinkovitost pa time i šanse da se za projekt dobije novac iz EU-ovih fondova.

Prostori u kampusu bit će namijenjeni stu-dentima cijelog Sveučilišta, kao i zaposleni-cima, što znači za više od 80.000 ljudi. Dekan ističe da će se graditi veliki institut za kine-ziologiju i dijagnostički centar u koji, osim vrhunskih i profesionalnih sportaša, mogu doći rekreativci koji žele dobiti kompletnu sliku tijela, kao i preporuke o mogućim tjele-snim aktivnostima. U tim novim prostorima rekreativci će također moći provoditi te pre-poručene programe. Dakle, novi će se kam-pus orijentirati na rekreaciju građana, što je dobra vijest s obzirom na to da Hrvatska po tom pitanju kaska za većinom zemalja Europ-ske unije. Kad prvi dio projekta bude gotov, krenut će se u spajanje prostora kampusa i uređenje popratnog sadržaja, a trebao bi to biti jedan od najvećih takvih centara u regiji.

EUROPSKE SVEUČILIŠNE IGRE U NOVIM PROSTORIMA?

Hrvatski sveučilišni sportski savez zajedno sa Sveučilištem u Zagrebu i Sveučilištem u Rijeci kandidirao se i dobio organizaciju Europskih sveučilišnih igara 2016. godine. Početak gradnje sportsko-edukacijskog centra očekuje se potkraj 2015. ili početkom 2016. godine, a postoje nade da će dio projekta biti dovršen do početka ovog velikog sportskog natjecanja. Naime, prema sadašnjim procjenama, gradnja ovih objekata na površini od 140.000 četvornih metara trebala bi trajati oko godinu dana.

od 7 do 107


22

T očno 40 godina postojanja važna je obljetnica kojom se može pohvaliti Šahovski klub “Ericsson Nikola Tesla”. Klub je naime pod imenom šk “Nikola Tesla”

osnovan 1974., a 1995. mijenja ime u šk “Ericsson Nikola Tesla”, kao i tvrtka unutar koje djeluje. Ovaj okrugli rođen-dan nedavno su proslavili upravo ovdje na Trešnjevki pod pokroviteljstvom Gordane Kovačević, predsjednice istoi-mene kompanije.

“Klub ima 46 stalnih članova, a uz staru ekipu, imamo sedamnaestero kadeta i kadetkinja te četvero omladinaca”, objašnjava nam tajnik Kluba Zdravko Margitić, diplomirani inženjer elektrotehnike u mirovini. On je ujedno zaslužan za odgajanje više naraštaja vrsnih šahista. Naime, iz ljubavi prema šahu i želje da je prenese na mlađe, Zdravko Margitić, uz rad u Klubu, volonterski poučava šah u osnovnim ško-lama “Brezovica” i “Trnsko”.

Osim višedesetljetnog djelovanja, Klub se može pohvaliti i izvrsnim rezultatima. Na Kadetskome prvenstvu Zagreba ove je godine uzeo titulu najuspješnijega kluba.

“Također, naša ženska ekipa ove je godine osvojila prvo mjesto na jedinstvenoj ženskoj drugoj ligi Hrvatske pa se plasirala u prvu ligu u 2015., no za sudjelovanje potrebna su financijska sredstva koja nemamo pa to, nažalost, nije sigurno”, kaže Margitić. To bi bila velika šteta jer fascinira podatak da su u toj ligi, uz jednu pravu seniorku, igrale tri djevojčice stare između 10 i 15 godina. Dakle, uz kapetanicu Irinu Vodopiju, igrale su Marija i Lucija Smetiško te Ana Samardžić i ostvarile odličan rezultat. Uz navedene mlade šahistice, tajnik Kluba ističe još neka mlada imena, primje-rice Renatu i Josipa Smetiška te Bornu Navratila. Inače, za njihove uspjehe dio zasluga pripada i velemajstoru Jurju Nikolcu, profesor fizike u mirovini, koji ih volonterski tre-nira posljednje dvije godine.

Ako smo vas ovime imalo zainteresirali, sve potrebne informacije o besplatnoj šahovskoj školi koja se održava u Krapinskoj ulici u prostorijama Kluba možete naći na mrež-noj stranici www.skent.hr. Oni koji bi se željeli prijaviti odmah mogu se javiti na broj 091/ 3880 659.

IzvRsNI REzultAtI

Šahovski klub

“Ericsson Nikola Tesla” proslavio 40. rođendanNa Kadetskome prvenstvu Zagreba ove je godine uzeo titulu najuspješnijega kluba, a može se pohvaliti vrlo mladim i iznimno nadarenim članicama i članovima

Tekst: Lana Kunić Foto: ŠK “Ericsson Nikola Tesla”

http://www.skent.hr


23

StARA KNEŽIJA

Počela gradnja prve makedonske pravoslavne crkve u HrvatskojOsim crkve, pastoralni centar imat će i višefunkcijsku dvoranu u kojoj planiraju organizirati izložbe, koncerte te tečajeve učenja makedonskog jezika

Postavljanjem kamena temeljca Knežija je postala domom Makedonske pravoslavne crkve i pasto-ralnog centra koji se grade na lokaciji omeđenoj

Zagrebačkom avenijom i Novom cestom. Riječ je o prvoj makedonskoj pravoslavnoj crkvi koja se gradi u regiji, a gradnja je u Zagrebu, kako nam je objasnio protoje-rej Kirko Velinski, počela upravo zato što Hrvatska ima jedan od najboljih zakona o vjerskim zajed-nicama u Europi.

Makedonska pravoslavna crkva na ovim je prostorima počela djelovati 1993. godine, a do 2003. godine svećenik je iz Makedonije dolazio samo za proslave velikih blagdana. Godine 2003. međutim potpisan je ugovor s hrvatskom vladom pa tad dolazi prvi redovni svećenik.

“Iako nismo imali redovnog svećenika, Makedonci su se nedjeljom okupljali u kapelici sv.

Roka koju je pokojni kardinal Franjo Kuharić dao na korištenje još 1995. godine”, kazao je protojerej Velinski te dodao kako je u Zagreb kao prvi makedon-ski stalni svećenik došao na četiri, a ostao 11 godina. Što se tiče same gradnje dugoočekivane crkve, ona će imati 700 četvornih metara, a zemljište na kojem se

gradi Makedonska pravoslavna crkva kupila je od Grada Zagreba, i to za 1,4 milijuna kuna. Osim crkve, pastoralni centar imat će i višefunkcijsku dvoranu u kojoj planiraju organizirati izložbe, koncerte te tečajeve učenja makedonskog jezika. “Teško je reći kad će crkva biti dovršena jer se gradi donacijama pa ne možemo predvidjeti kad će biti gotova”, istaknuo je Velinski, te dodao kako je u Hrvatskoj oko dvije tisuće vjernika koji su se izjasnili pripadnicima Make-donske pravoslavne crkve.

Tekst: Anita Končar Foto: arhiva Makedonske pravoslavne crkve

obožAVATEljI žElE I UlICU TošE PRoEskoGObožavatelji Toše Proeskog, najpoznatijeg makedonskog pjevača koji je poginuo u Hrvatskoj, zainteresirani su da dio Nove ceste koji se proteže uz buduću crkvu bude preimenovan u ulicu koja će nositi ime po tome pjevaču. Iako inicijativa postoji, službeni prijedlog još nije došao do mjerodavog skupštinskog odbora.

od 7 do 107

od 7 do 107


24

Piše: Dubravka Miljković

PRIHVAtItE SE POSLA

Trebao sam, mogao sam...Uspješni ljudi ne prihvaćaju najlakše zadatke u životu, one koji ne predstavljaju nikakav izazov

Prije nekih petnaestak godina opazim među studentima psihologije

dvoje njih, očito starijih i očito povezanih. Naravno, nije tre-balo puno vremena da doznam priču: Renato i Tea već su osmu godinu bili u braku. Vjenčali su se nakon sedam godina hoda-nja u Čakovcu, gdje su i živjeli u svome stanu. Renato je tada radio kao tehničar u veterinar-skoj apoteci, a Tea je bila apsol-ventica na studiju informatike i u jednoj maloj firmi honorarno radila na računovodstvenim poslovima. Tek su prešli tride-setu, a svakodnevna ih je rutina već počela ubijati i Tea je jednoga dana predložila: “Ajmo upi-sati studij psihologije!” Dali su otkaz, nabavili literaturu i slje-dećih se sedam mjeseci inten-zivno pripremali za prijamni ispit. Oboje su ga uspjeli položiti. U roku su diplomirali i vratili se kući. Oboje su ubrzo našli posao u kojem uživaju. Neki dan Tea je navršila 44 godine. Uskoro će doktorirati.

Nezadovoljni ste, nešto biste i sami voljeli učiniti sa svojim životom, ali ne znate što biste?

U jednom eksperimentu tim psihologa želio je otkriti kako se ponašaju uspješni ljudi. Rekli su ispitanicima da će sudjelovati u igri u kojoj je

njihov zadatak da mali kružni obruč bacaju na štap koji je bio zaboden u pod. No, nisu im rekli koliko moraju biti uda-ljeni od štapa. Neki bi stali vrlo blizu štapa, a neki su pak odlazili predaleko. Bilo je međutim i ljudi koji bi stali predaleko, ali kad bi vidjeli da su neuspješni, počeli bi se pri-bližavati štapu. Bilo je i onih koji bi stali preblizu, ali kad bi vidjeli da je to prelagano, počeli su se udaljavati dok ne bi imali nekoliko neuspješnih pokušaja. Kad su se dovoljno uvježbali da bi zadatak s te udaljenosti postao prelagan, ponovno bi se malo udaljili.

Ovakva strategija odlikuje uspješne ljude. Oni ne prihva-ćaju najlakše zadatke u životu, one koji ne predstavljaju nika-kav izazov. Realni su. Koriste povratne informacije kako bi izabrali zadatke koji će im biti izazovni. Budite poput njih: postavite izazove pred sebe, ali ne pretjerujte. Razmislite koji ciljevi odgovaraju vašoj ličnosti i vašim životnim vrijednostima. Evo nekih pitanja koja vam mogu pomoći: Je li cilj vrijedan napora koji ću morati uložiti da ga postignem? Odražava li cilj mene

– moj identitet, ličnost i težnje? Što ću dobiti kad ga ostvarim? Neki je mudrac rekao: “Pronađite što

je to što najviše volite raditi, a onda nađite nekoga da vas za to plaća.” Možda ćete reći: “Želim svaki dan spavati do podne i onda se izležavati na plaži” ili

“Želim otići u mirovinu tako da ne moram ništa raditi”. E, to nisu ciljevi, to je samo pokušaj bijega iz situacije kojom nismo zadovoljni.

Pogreška je i biranje visoko-statusnih ciljeva, na primjer:

“Želim imati kuću na Pantov-čaku, najnoviji mercedes i jahtu od dvadeset metara.” S jedne strane, to nije lako ostvariti. A s druge strane, doista biste otišli s Trešnjevke? I onda bili pra-zni i nezadovoljni? Neki ljudi kažu kako čekaju da zarade dovoljno novca pa da onda rade ono što zaista žele. No to se rijetko događa.

Sve ste to sad lijepo pročitali, čak ste dobili i poneku ideju, ali ju je odmah presjekla neka od ovih: Nemam vremena. Sada mi je već prekasno. Imam previše godina... Kad je prešla četrdesetu, Tea je mogla misliti kako je pre-stara za studij i da će imati već 45 kad ga završi. Pa, 45 bi imala i ovako i onako, i s doktoratom i bez njega. Nije li onda bolje s njim? Ne dopustite si da sažetak vašeg života sadrži izjave tipa:

“Trebao sam, mogao sam…” Pri-hvatite se posla.


Tekst i foto: Maja Cvek

knjIžnICA knEžIjA VOLJEtI SLIKOM i PJESMOMU povodu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige Knjižnica Knežija organizirala je 13. studenoga tri-binu na kojoj je ovogodišnja tema, ljubav, dominirala na izloženim slikama, u poeziji i glazbi. Naime, članovi Zaklade “Zajednički put”, pod vodstvom slikarice Irene Sare Mraz, izložili su svoje slikarske radove na temu ljubavi, čitani su stihovi Vesne Parun, Zvonimira Goloba, Kemala Montena, Mirja-ne Mikulec, Ivana Mlačića i Maje Cvek, a mladi zagrebački pjevač Matija Cvek otpjevao je nekoliko popularnih ljubavnih pjesama uz pratnju gitarista Lovre Krpana.

knjIžnICA PREčko PJESNIČKI SUSREt: DIANA BURAZERKnjižnica Prečko organizirala je 15. listopada, u povodu Mjeseca hrvatske knjige, pjesnički susret s poznatom hrvatskom pjesnikinjom Dianom Burazer. Ova članica Druš-tva hrvatskih književnika, Društva književnika BiH te hrvatskog PEn-a objavila je šest samostalnih zbirki pjesama među kojima su zbirke

“Druga kuća” i “Naranča” ušle u najuži izbor za prestižnu godišnju nagradu “Tin Ujević”. Tijekom su-sreta pjesnikinja je razgovarala s publikom, ukratko je upoznala na-zočne sa svojim radom, odnosom prema pisanju i poeziji te pročitala desetak svojih pjesama.

knjIžnICA sTAGlIšćE SANJA gRČIĆ – POEtSKA VEČERU povodu Mjeseca hrvatske knjige u prostorima Knjižnice Staglišće 7. studenoga održana je i poetska večer Sanje Grčić, stalne suradnice pjevačkog ansambla Gradskoga kazališta “Komedija”. Grčić je svestrana umjetnica; koncertna je solistica, pjesnikinja i likovna umjetnica koja se bavi oslikava-njem i oblikovanjem stakla u razli-čitim tehnikama. Ovaj put izvela je recital ljubavne poezije s dvje-ma mladim članicama glumačke družine, Katarinom Bevandom i Klaudijom Fulir.

Sanja Grčić

Književna večer u čast nobelovca Pabla Nerude

Tribina na temu ljubavi u Knjižnici Knežija

knjIžnICA TIn UjEVIć Pablo neruda: o Pjesmama ljubavi i nadeU Mjesecu hrvatske knjige Knjižnica Tin Ujević, glavna trešnjevačka knjiž-nica, organizirala je 29. listopada književnu večer o životu i radu velikana pjesništva i nobelovca Pabla Nerude. Budući da se ove godine obilježava 110. godišnjica njegova rođenja, na početku književne večeri govorila je Gordana Matić, asistentica na Katedri za španjolsku i hispansko-američku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Jedinstvene i neponovljive stihove velikog pjesnika dojmljivo su predstavili studenti Akademije za dramsku umjetnost Iva Šimić i Ivan Čuić. Sve to bilo je popraćeno pjesmom i preludiranjem na gitari koje je izveo Stjepo Martinović.

knjIžnICA VolTIno POEtSKO-gLAZBENI SUSREtMoto je ovogodišnje kulturne ma-nifestacije Mjesec hrvatske knjige:

“O čemu govorimo kad govorimo o ljubavi?”. Budući da su ljubav i poezija usko povezane, Knjižnica Voltino organizirala je 23. listopada poetsko-glazbeni susret na kojem je glumac Ivan Jončić čitao ljubavne stihove Préverta, Lorce, Jesenjina, Tina Ujevića, Arsena Dedića i Do-briše Cesarića. Ugođaj je upotpu-nila pjevačica Ljubica Gurdulić uz pratnju Domagoja Leljaka na gitari, kao i završna glazbena točka koju je na harmonici izveo Vid Begić.

TREŠNJEVAČKE KNJIŽNICE

Lea Dekleva, mlada pjevačica i kantautorica, na Trešnjevki živi svoj cijeli život. Bez glazbe jednostavno ne može živjeti, a smatra kako

ljudi koji se bave ovim poslom moraju slijediti srce i biti iskreni. Talentirana glazbenica svira klavir i obou, a prvi samostalni album “emociJA” obja-vila je 2005. godine. Album je postao prvi hrvatski album koji je uvršten u iTunes, najveći svjetski ser-vis za preuzimanje glazbe. Autorica je većeg dijela pjesama s albuma Olivera Dragojevića “Vridilo je” objavljenog 2005., a surađivala je i s Majom Vučić i Marko Toljom. Njena pjesma «Dogodila se ljubav» u izvedbi s tBF-om osvojila je Porin u kate-gorijama za vokalnu suradnju i pjesmu godine.

GT : Koliko dugo živite na Trešnjevki i jeste li zado-voljni životom u tome kvartu? Ispunjava li on sve Vaše potrebe?Na Trešnjevci živim od rođenja. Nisam se micala odavde, dovoljno je mirno, iako ne kao nekada, dovoljno blizu centru, Jarunu s druge strane ili pak većem trgovačkom centru. Sve je na 5 – 10 minuta, a kad se vratim, imam svoj mir. Park, mali kvartovski dućan, vrtić, škola, divna tržnica, pa čak i RtL televizija – imamo sve! Otvorile su se i neke nove firme u blizini, što se ne odražava najbolje na par-king. To je jedino što mi smeta. Najvažnije od svega, svi se znamo dugi niz godina, a i novi susjedi nekako su se prirodno uklopili u naš stil života u kvartu, pa nikomu nije čudno kad ujutro prošećem psa u pidžami. E, to je za mene neprocjenjivo.

GT : Uz to što ste pjevačica, Vi ste i kantautorica. U čemu uživate više, skladanju ili izvođenju?Skladanje mi podiže adrenalin, ali me i smi-ruje, dakle ispunjava me u potpunosti. Sama biram vrijeme kada ću sjesti za klavir, sve radim u miru svoje sobe, uz čaj, polako, bez pri-tiska, rokova ili polaganja računa bilo komu... Uživam u miru noćnih sati... Baviti se time i od toga živjeti danas je velik privilegij. Biti izvo-đač već je nešto drugo. U određeno vrijeme, na određenom mjestu, u različitim uvjetima, to je već malo manje komotno, a i trema igra svoju ulogu pa neminovno izaziva mali stres. Kod skladanja svega toga nema.

GT : Koji su Vaši domaći i inozemni glazbeni uzori? Uz kakvu se glazbu opuštate u slobodno vrijeme?Oduvijek su me više intrigirali ljudi koji sami pišu i izvode svoje pjesme, dakle kantautori, nego oni koji su pjevali tuđe pjesme. Tako da se tu nameću Arsen Dedić i Leonard Cohen. Dug bi bio popis ljudi koje volim. Tu su sva-kako Beatlesi, Sting, Norah Jones, Carol King, Randy Crawford... Mogla bih tako nabrajati, ali uvijek tražim mir, melodičnost, poruku. Bježim od agresivne, površne i brzo-potrošne muzike. Volim svu glazbu koja u meni potakne emociju, od koje se naježim.

GT : Surađivali ste s brojnim glazbenicima, no šira Vas je javnost ipak najbolje upoznala tijekom suradnje s Tbf-om na pjesmi “Dogodila se

TAlEnTIRAnA GlAZbEnICA

Lea Dekleva: U SUSJEDSTVU NIKOMU NIJE ČUDNO KAD UJUTRO PROŠEĆEM PSA U PIDŽAMI!Na Trešnjevci živim od rođenja. Nisam se micala odavde, dovoljno je mirno, iako ne kao nekada, dovoljno blizu centru, Jarunu s druge strane ili pak većem trgovačkom centru. Sve je na 5 – 10 minuta

Autor: Davor Ivanov Foto: privatni album


26

POZNATI IZ SUSJEDSTVA


27

ljubav”. Možete li nam opisati kako je došlo do suradnje te planirate li možda još koji projekt s dečkima iz Tbf-a?Put do Mladena i Saše iz tBF-a bio je dug, ali pravedan. Završili smo ipak zajedno, u istoj pjesmi, jer je to tako trebalo biti. Sve drugo bilo bi pogrešno. Kada sam napisala pjesmu, čula sam u glavi njihove glasove i kako zvuči tekst koji izgovaraju. Tri sam godine čekala slučajan susret jer je najgore nekomu smetati. Tom se mišlju vodim i za sve drugo u životu. Konačno smo se slučajno sreli i shvatili su koliko mi znači da u toj pjesmi budu baš oni. Tako se dogodila “Dogodila se ljubav”. Kada se dogodi takva jedna suradnja, a pritom bude i na taj način prihvaćena od publike, suludo je pokušati je ponoviti. To bi bilo forsiranje stvari i ne bi imalo nikakvog smisla, niti ima potrebe za tim. Prava se suradnja događa kad pjesma nameće izvođače, a ne kad ih autori zamišljaju, iako postoji i taj put. Pjesma bira, ne ja. Tko zna koga će mi ponovo dovesti, ako uopće hoće. Kako god, ja ću je pratiti.

GT: Kako ocjenjujete stanje na domaćoj glazbenoj sceni? Imaju li mladi glazbenici dovoljno pri-goda za pokazati svoj talent i što biste savjetovali onima koji razmišljaju o glazbenoj karijeri?Teško pitanje jer uvijek može bolje, a može i gore. Za neka vremena za koja smo tada govorili da nisu najbolja, danas se sjećamo s nostalgijom i sve bismo dali da se vrate. Meni generalno fali duše, prave pjesme. Sve su pjesme danas brzopotrošne i uglavnom služe kao neka glaz-bena kulisa – u autu, u kafiću, u dućanu. Malo se sluša kao što se i malo čita. Sluša se površno, a čitaju se portali. Mislim da je to loše, ali takvo je vrijeme. Izgleda da nema nazad. Srećom, dio sam generacije koja je okusila živjeti “po starom” i tih se navika ne odričem. Imala sam prilike biti dio tog dobrog vremena, a što će novi klinci koji to nisu uspjeli spoznati?

Više ne znam što je prilika za pokazati talent. Bilo je divne djece po talent-šouima, koji u moje doba nisu postojali, ali bili su potrošna roba televiziji. Tako to ide svugdje u svijetu. Pobjed-niku se posveti još neka kratka medijska pažnja, a onda ih se sve ostavi. Takve emisije nisu bila loša odskočna daska, ali za sve poslije toga moraš se pobrinuti sam. Koje ćeš pjesme pjevati, gdje, komu, kako ih plasirati i kako financirati cijelu priču da bi dočekao trenutak kada ti se

to može početi vraćati, ali pritom biti svjestan da se to možda nikada neće dogoditi. Lijepo pjevanje i talent, nažalost, nisu garancija ni za što. Ipak mislim da treba slijediti srce, biti iskren. To se na kraju ipak prepozna.

GT : Planovi za budućnost? Koncerti, turneje, surad-nje, albumi....Moj je glavni plan da nema plana. Zazirem od normi, kalupa, uniformiranosti. Živim po osjećaju. Drugi se album polako piše. Kada će biti, ne znam, niti mi je važno. Muzika će diktirati daljnji život. Bitno je da još koristim emocije i ne kal-kuliram. Muzika uvijek odvede na bolje mjesto nego što ga čovjek može isplanirati. Ići ću za tim.

poznati iz susjedstva

POVIJESNI FELJTON

NESTANAK TVORNICA

Bogata industrijska prošlost Trešnjevke

Prva tvornica na trešnjevačkome području bila je Tvornica šibica “Pulzer i Moses” koja je između 1873. i 1890. proizvodila šibice u kućicama u Savskoj 139

Tekst: Vanja Radovanović Foto: www.mapiranjetresnjevke.com

Zanimljivo je promatrati razvoj gradova, njihovo širenje, promjene, raspo-

djelu životnih aktivnosti po grad-skim kvartovima... Jedna je od konstanti razvoja svih gradova u svijetu trend bježanja industrije iz centra grada na njegove rubne dijelove. Razloga za takve selidbe ima više: može biti riječ o oneči-šćenju (koje nekad, u doba Ruba, nije bilo važno), o prometnim problemima (potraga za dostu-pnijom lokacijom, priključku na željeznicu ili autocestu), o cijeni zemljišta (u nekom je trenutku isplativije kupiti novo jeftino zemljište i preseliti tvornicu, a na starome sagraditi stambene ili poslovne prostore)…

Trešnjevka je već davno iza sebe ostavila prvu, pionirsku

fazu egzistencije unutar grada. Ona se dogodila početkom druge polovine 19. stoljeća kad je u Zagreb došla željeznica i s dviju strana obgrlila Trešnjevku i učinila je tako idealnom lokaci-jom za smještaj tadašnjih tvor-nica i skladišta. Nije čudno što su se prve trešnjevačke industrijske zone razvile baš u blizini želje-znice i glavnih pristupa gradu, to jest u Savskoj cesti, kao glav-nom gradskom prilazu s juga, te u novoj Magazinskoj cesti, koja je svojim pružanjem na zapad pratila željeznicu, i Ilicu, glavni prilaz gradu s te strane.

Prva tvornica na trešnjevač-kome području bila je Tvornica šibica “Pulzer i Moses” koja je između 1873. i 1890. proizvo-dila šibice u kućicama u Savskoj 139. S njom je povezan i jedan od važnijih datuma u povijesti radničkog pokreta Hrvatske, 10. svibnja 1875., kad je održan prvi štrajk radnica na području današnje Hrvatske. Nedugo nakon te tvornice, 1877., došao je Gradski vodovod koji, istina, nije bio klasična tvornica, ali bio je to prvi iskorak u trešnjevač-kom području jugozapadno od željeznice. Iste godine proradila je i paropila, Parna pilana Vje-koslava Heinzela na prostoru

današnjeg Studentskog centra. Nju je nešto poslije naslijedila Tvornica namještaja “Bothe & Hermann” koju je 1937. zami-jenio Zagrebački zbor, preteča Zagrebačkog velesajma, da bi se kao posljednji korisnik na toj lokaciji 1957. doselio Studentski centar, koji je nakon preuređe-nja svoja vrata otvorio studen-tima 15. travnja 1959. Povijest te lokacije zapravo pokazuje i povijest društvenog i ekonom-skog razvoja Trešnjevke: nakon grube obrade sirovina (pilana) došla je izrada finalnih proi-zvoda (namještaj) da bi ju naslije-dila trgovačka djelatnost (sajam) nakon kojeg je došla javna namjena, briga o studentima.

Osjetno je manje glamuro-zna povijest Kraljevske zemalj-ske bubare koja je u današnjoj Adžijinoj (a nekadašnjoj Samo-borskoj cesti odnosno Ulici Kate Dumbović) otvorena 1892. Nije poznato kad je bubara zatvorena, no naslijedile su je u poratno doba servisne radi-onice Taxi remonta koji je taj prostor koristio između 1951. i 1991. Spletom čudnih pre-tvorbenih priča (ne smije se zanemariti to da je tvrtka kon-trolirala izuzetno atraktivno zemljište u blizini centra grada)


28

dotad uspješno poduzeće pre-stalo je raditi i taj je prostor već više od dva desetljeća posve zanemaren.

Ne tako daleko, u Magazin-skoj cesti 13, otvorena je 1898. Prva hrvatska tvornica strojeva i ljevaonica željeza Antuna Eise-nhuta, a malo dalje, u Magazin-skoj 49, djelovala je i canjkfabrik, sakupljalište prnja i otpada raznih vrsta (svojevrsna pre-teča današnjih reciklažnih dvo-rišta) gdje se prikupljao i tek-stilni otpad za potrebe zagre-bačke i riječke tvornice papira. Od tih tvornica danas nije ostao nikakav trag. Tvornica strojeva vjerojatno se nalazila pokraj tvornice “Heruc”, a canjkfabrik (i njene nasljednice, poduzeća

“Sirovina” i “Obnova”) na mje-stu današnje suvremene Raiffe-isenove zgrade.

Vratimo se ponovno do Savske ceste uz koju su pred sami kraj 19. stoljeća, 1898., otvorene dvije slične tvornice: u Savskoj 27 bila je Tiskara i litografija “Rožankovski”, koju je nakon Drugog svjet-skog rata naslijedila Tiskara

“Ognjen Prica” koja je tiskala tiskanice i formulare, da bi ju nakon osamostaljenja Hrvat-ske naslijedio Hrvatski nov-

čarski zavod. Dakle, to je pro-stor kojim vlada kontinuitet tiskarske djelatnosti već više od 100 godina! S druge strane, u Savskoj 28, radila je Stro-jevna kartonaža “Schmidt i Hudetz” koju je u suvremeno doba zamijenio Košarkaški centar “Dražen Petrović”.

S druge strane pruge, južno od nadvožnjaka, od 1928. godine nalazila se Tvornica keksa “Bizjak” koja je bila jedna od sastavnica naše najpoznatije tvornice slatkiša “Kraš” (nekad

“Josip Kraš”). Nakon keksa na toj su se adresi izrađivale dječje cipele u Tvornici dječjih cipela

“Zagreb”, no i njoj je potkraj osamdesetih i početkom deve-desetih došao kraj te je na njenu mjestu sagrađen poslovni objekt Hoto Tower pa je proi-zvodna djelatnost ustupila mje-sto uredskim prostorima.

Nakon ovog kratkog i nepot-punog pregleda može se zaklju-čiti kako je vrhunac industrij-skih aktivnosti daleko iza nas. Isto tako, vidljivo je da treš-njevačka industrijska prošlost pruža šansu budućem razvoju cijelog tog područja, prije svega drukčijim korištenjem lokacija na kojima su postojali razni pogoni i skladišta.

Od 1955. godine na Novoj cesti, na kućnom broju 57, radila je tvornica ženske modne konfekcije Vesna

Nekadašnja najveća zagrebačka tvornica “Končar”

Bivša gumara “Marijan Čavić” u Ivanečkoj ulici

povijesni feljton


29

kvartovski puls


30

KVARTOVSKI PULS

antikafić “lutajući sat”

PROSTOR U KOJEM SE PLAĆA SAMO PROVEDENO VRIJEME

Svaki posjetitelj na ulazu dobije

karticu na kojoj je otisnuto vrijeme

dolaska. Plaća se na izlazu, a

jedna minuta stoji 25 lipa

Tekst: Davor Ivanov Foto: “Lutajući sat”

Ako vam je već dosadio boravak u klasičnim zadimljenim kafi-

ćima gdje od buke jedva čujete osobu s kojom razgovarate, a kad dođe račun umalo se one-svijestite, imamo dobre vijesti za vas. U neposrednoj blizini tramvajskog okretišta, na adresi Ljubljanica 4, otvorio se

“Lutajući sat”, svojevrsni anti-kafić u kojem ne plaćate piće koje konzumirate nego samo provedeno vrijeme. Na ovu neobičnu ideju vlasnica “Luta-jućeg sata” Ana Manzin došla je tijekom boravka u Armeniji gdje je posjetila sličan antika-fić. Odlučila provjeriti kako bi takav koncept prošao u Hrvat-skoj. “Lutajući sat” otvoren je u listopadu, a zadovoljna vlasnica

kaže kako je odaziv i više nego zadovoljavajući.

“Ovo nije klasičan kafić, nego prostor za igranje i druženje. Ljudi mogu doći ovdje i raditi što žele. U kuhinji uvijek ima keksa, kave, čajeva i sokova, a naši prostori opremljeni su s više od 20 društvenih igara”, kaže Manzin. U “Lutajućem satu” nema konobara. Naime, svi se posjetitelji sami poslužuju u prostranoj kuhinji.

Prostor je podijeljen na kuhi-nju, dnevni boravak i tavan, a u svakoj se prostoriji posjetitelji mogu ugodno smjestiti, zaigrati pictionary, scrabble, twister ili pak neku od igara za popularan Nintendo Wii. Tu je i mogućnost organizacije predavanja ili radi-onica pa se ovaj simpatičan pro-

stor ne koristi samo u zabavne nego i u obrazovne svrhe.

“Svaki posjetitelj na ulazu dobije karticu na kojoj je oti-snuto vrijeme dolaska. Plaćate na izlazu, i to 25 lipa za jednu minutu, a ako se odlučite učla-niti, minuta boravka stajat će vas 20 lipa”, kaže Manzin te dodajte kako se u “Lutajućem satu” trudi stvoriti domaću atmosferu u čemu je, sudeći prema reakci-jama gostiju, i uspjela. Stoga ako se nađete u blizini Ljublja-nice i trebate ubiti sat vremena, umjesto da sjednete u klasičan kafić, potražite “Lutajući sat”, udobno se smjestite, pročitajte knjigu ili zaigrajte neku od broj-nih igara. Vjerujemo kako će vas šarmantni prostor već na prvu osvojiti i da ćete se brzo vratiti.

31

MASSIMO DOM SPORTOVA, 15. VELJAČE 2015.

U prigodi obilježavanja Valentinova, pozna-tog kao Dana zaljubljenih, u Domu sportova već tradicionalno nastupa poznati domaći umjetnik Massimo. Svi oni koji su zaljubljeni, ali naravno i oni koji to možda nisu, Massi-ma mogu doći poslušati 15. veljače 2015. u 20 sati. Ulaznice za stajanje na parteru stoje 130 kuna, za sjedenje na tribinama 160 kuna, a za VIP-ulaznice morat ćete izdvojiti 200 kuna. Dostupne su online putem mrežne stranice www.eventim.hr te u Aquarius Music Shopo-vima u Zagrebu i na ostalim Eventinovim prodajnim mjestima.

Massimo Savić


Glavna urednicaAnita Končar

Zamjenica glavne uredniceLana Kunić

Art direktorTrpimir Ježić

KolumnisticeNives Opačić,Dubravka Miljković

LekturaAna Stipčić

SuradniciMaja Cvek, Vesna Rems Dobrin, Veselko Leutar, Vanja Radovanović, Davor Ivanov

Fotografije na koricama:Vanja Radovanović

NakladnikCentar za kulturu TrešnjevkaPark Stara Trešnjevka 110 000 ZagrebUz potporu gradskih četvrtiTrešnjevka sjever i Trešnjevka jug

Za nakladnikaLjiljana Perišić

TisakVemako tisak

Dinamika izlaženjakvartalno

Telefon01 30 27 41101 30 27 032

Faks 01 30 24 247

[email protected]

MB3239632

Žiro-računZABA2360000-1101429565

Naklada5 000 primjeraka

ISSN1846–503X

KVARTOVSKI METRONOM

Tekst: Lana Kunić

www.cekate.hr

Documents

BESPLATNO KVARTOVSKO GLASILO - · PDF filebus zaustavlja na prometnome traku i iskrcava putnike. ... “Prečko” i Vijeća gradske četvrti Trešnjevka jug pred-laže da se nasuprot