Omladina Brkog priprema se za doek Sovjetske omladinske delegacije

UNIVERZITET U TUZLI

Filozofski fakultet

Odsjek: HISTORIJA

Drugi ciklus studija

Predmet: Metodologija historijskih istraivanja sa osnovama historiografije Bosne i Hercegovine

Dario Pavi

(Pristupni rad)

BRKO PO PISANJU FRONTA SLOBODE (1945-1949)

Mentor: dr. sci. Sead Selimovi, vanr. prof.

Tuzla, februar 2012.I.UvodBrko nakon drugog svjetskog rata, se obnavlja u svim segmentima kako na infrastrukturnom tako i na kulturnom i duhovnom polju. Unaprjeenje ivotnog standarda izgradnja, obrazovanje, kulturni napredak i sl. Svi segmenti obnove i razvoja predstavljeni su u sedminom tuzlanskom listu Front Slobode. U ovom radu predstavio sam sva pisanja, navedenog lista, o Brkom i pojedinim njegovim prigradskim naseljima u periodu od 1945. do 1949. godine. Subjektivni razlozi zbog kojih sam odabrao Brko, kriju se zbog zanimacije za ustrojem suivota arolikih etnikih grupacija ovoga grada, u poslijeratnom periodu, organizacija i izgradnja tada, a moe se rei i za nae vrijeme impozatnog graevinskog poduhvata pruge Brko- Banovii.

itajui ove izvore prvoga reda, mogue je spoznati odgovore, kako ovih mojih tako i drugih slinih pitanja o gradu Brkom neposredno nakon Drugog svjetskog rata.II. Brko po pisanju Fronta Slobode 1945. godine2.1.Omladina Brkog priprema se za doek Sovjetske omladinske delegacijeKako bi to ljepe doekali bratsku Sovjetsku omladinu , omladina Brkog zakazala je meusobno takmienje jer je svjesna da e udarniki rad biti zaista najljepi poklon Sovjetskoj omladini. U toj akciji omladina Brkog postigla je vrlo dobre rezultate. Za kratko vrijeme sakupljeno je po gradu i okolici preko 5 vagona starog gvoa, pola vagona paira, preko pola vagona stakla i drugih sitnih stvari.

Meu omaldinom Brkog ima veliki broj omladinaca i mladinki koji su svojim radom zasluili naziv udarnika. U dosadanjim radnim akcijama naroito su se istakli Haso Hantalaevi, uenik,Fata Buri,radnica u tampariji, koja se istie i na kulturno-prosvjetnom radu. Alija Kapidi, Vera uru, Mara Stefanovi i Mujesira avali. Za doek Sovjetske omladine novoformirana omladinska kulturna ekipa priredie svoju prvu priredbu To e biti velika manifestacija ljubavi antifaistike omladine Brkog prema bratskom Sovjetskom Savezu, uvaru mira i ljubavi u cjelom svijetu.

2.2. 11 novembar velika pobjeda nad svim narodnim neprijateljima

Dosadanji rezultati izbora u tuzlanskom okruguU BRANSKOM SREZU

U birake spiskove upisano je 28.220 glasaa, a glasalo je 27.070, t.j. 99%. Za kandidate N. F. Za Saveznu skuptinu glasalo je 26. 655 t.j.97,45%, a u kutiju bez liste 415, t.j. 1, 55%. Za kandidate N.F. za Skuptinu naroda glasalo je 26. 457 T. J. 97,73%, a u kutiju bez liste 572.

Prvi kandidat, Buri Hasan, dobio je 19.406 glasova, a drugi kandidat, Miki Zaharije, dobio je 7.249 glasova.

2.3. I Brko spontanim manifestacijama proslavilo 29 novembar

Ve rano u jutro poele su u Brkom spontane manifestacije radnika i omladine kojima se pridruilo ostalo rodoljubivo graanstvo i vojska. Povorka sa muzikom transparentima, pjesmom i poklicima Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji republici, Maralu Titu i Ustavotvornoj skuptini prola je gradom i zaustavila se na trgu pred Gradskim narodnim odborom, gdje se dugo klicalo, pjevalo i igralo. Po podne , oko 17.30 asova ponovno su otpoele oduevljene manifestacije graana i vojske. Na vijest da je Ustavotvorna skuptina proglasila nau zemlju Narodnom Republikom, narod je izaao na ulice i za kratko vrijeme stigao na trg gdje su manifestacije ve otpoele. Uskoro se na tragu okupilo 2.000 ljudi, pred kojima su predstavnici Narodnog fronta, narodnih vlasti i Jugoslavenske armije govorili o znaaju proglaenja nae zemlje republikom. Na vee je odrana sveana akademija na kojoj je proitan referat o II zasjedanju AVNO_a i vanosti odluka koje su na njemu donijete.

2.4. ene Brkog povele su akciju za kolonizaciju djece

Prije kratkog vremena narodne vlasti su povele akciju kolonizacije ratne siroadi i antifaistkinje grada brkog odmah su se odazvale ovoj akciji. Odmah je odreen izvjestan broj drugarica , koje su otile u sela da bi popisale svu ratnu siroad, a ujedno da potrae i potene porodice, koje e ovu djecu palih naih boraca primiti na izdravanje i odgoj. I u tom ene su poluile vidne rezultate. Do sada je naen smjetaj za 320 djece. Iz oblinjih sela ve su poele stizati djeca i Gradski odbor AF_a osnovano je prihvatilite za ovu djecu gdje se djeci daje prva pomo u hrani, odjei, vri se ljekarski preged kako djece tako i famelija, koja e djecu primati. Izvravajui ove poslove ene Brkog su svjesne da izvravaju zadatak, koji im je dao voljeni drug Tito na I kongresu ena u Beogradu, i onee budno paziti i voditi brigu nad pravilnim odogojem ove djece, jer emo samo na taj nain ostvariti ljude, koji e umjeti braniti slobodu i uvati tekovine za koje su dali svoje ivote njihovi najmiliji.

2.5. U branskom srezu formirane su agarne komisije

Brko, 14 marta prije nekoliko dana krenula je grupa najboljih frontovaca, ena i omladine iz Brkog u okolna sela sa zadatkom da narodu protumai Zakon o agarnoj reformi. Dan je bio hladan i kiovit, ali to nije nimalo smetalo naim aktivistima da krenu u selo i odre sa seljacima konferencije na kojima su pored tumaenja Zakona o agarnoj reformi izabrane i mjesne agarne komisije, kao idelegati za sresku i okrunu agrarnu komisiju. Na konferencijama seljaci su sa oduevljenjem pozdravili zakon o agrarnoj reformi, traili objanjenja za razna pitanja koja su im bila nejasna. Jedna ena iz Brezika rekla je: - Eto, doekali smo vrijeme kada novac nee vie rjeavati seljake parnice oko zemlje i kada siromani seljak nee vie imati razloga da upotrebljava sjekiru i kolce kao jedino sredstvo borbe protiv seoskih veleposjednika koji su mu oduzimali zemlju. Agrarne mjesne komisije ve su otpoele sa radom uz veliku pomo seljaka a uskoro e se prei na dodjeljivanje zemlje agrarnim interesima.

III. Brko po pisanju Fronta Slobode 1946. godine

3.1. Okruna stolarska radiona u Brkom otpoela je sa radom

Prije izvjesnog vremena inicijativom narodnih vlasti i sdikata u Brkom formirana je Okruna stolarska radionica koja je pod upravom Okrunog narodnog odbora u Tuzli, a koja izrauje potreban namjetaj i druge stvari za podruje tuzlanskog okruga. Radnici ove radione uvidjevi veliku potrebu brze obnove zemlje udarnikim radom nastoje da podmire potrebe ovog okruga izradom namjetaja i drvenarija za obnovu kua. Do sada je izraena velika koliina kolskog i kancelarijskog namjetaja te sva drvenarija za podizanje velikog fiskulturnog doma u Brkom. Radnici radione pronali su nov tip kolske klupe koji se odlikuje velikom utedom materijala, zgodnom formom, a ujedno je omoguena bra izrada. Poto postoje svi uslovi da se u Brkom osnuje stolarska zadruga ima nade da e se ista formirati u vrlo kratkom vremenu.

3.2. U Brkom je otvoren srednjokolski internat

13. februara otvoren je u Brkom srednjokolski internat nastojanjem i pomou narodnih vlasti a i zalaganjem mjesnih prosvjetnih radnika i ustanova. Internat je smjeten u lijepoj zgradi i u njemu je smjeteno 46 uenika Srba, Hrvata i Muslimana. Tu su uenici gimnazije, Trgovake akademije i polaznici --------- teaja. Internat ima dvije spavaonice, jednu sa 12 dvospratnih kreveta, a drugu manju sa 5. Trpezarija je smjetena u prostranom predsoblju. Sve je uredno i isto, uenici se ve sami brinu za to. Internatom privremeno rukovodi drug Hasib Imamovi, profesor gimnazije. Narodne vlasti ai samograanstvo se ponose tim svojim djelom i im se ukae potreba, internatu se odmah priskae u pomo. Tako su narodne vlasti ovih dana dale za internat 500 kg. Kukuruza u zrnu 200kg. Brana i 6000 dinara u gotovu. Gradski odbor dao je internatu pored ovoga jo i 22 kg. Vune. I graani ne zaostaju. Ovdanji trgovac Pero Pavlovi dao je za internat izvjesnu koliinu raznih itarica. ivot se u internatu odvija sa puno poleta u stvaralakom radu.

3.3. ene branskog sreza u obnovi zemlje

I ene branskog sreza kao i cio ostali narod uestvuju u obnovi zemlje i postiu dobre rezultate. Tako su ene iz Brezovog polja dale 200 radnih dana na popravci puta Bijeljina- Brko koji je doskora bio neprolazan, pa se moralo sluiti slavonskim putem, ime se put znatno produavao. Put Bijeljina-Brko potpuno je popravljen i puten u promet. Isto tako ene grada Brkog dale su preko 300 radnih dana na tucanju kamena za koje su vrijeme istucale vie desetina kubika kamena za posipanje ceste.

3.4. ene Brkog za nau ratnu siroad

Na svoj praznik, 8 mart gradski odbor AF-a u brkom otkupio je od obuarske zadruge 109 pari cipela i darovao ih ratnoj siroadi koja su kolonizirana u Brkom. Osim toga podijeljeno je i vie komada odjee.

3.5. Pripreme za gradnju pruge Brko- Banovii na veliki zadatak

U naem okrugu otpoee 1 maja radovi na izgradnji nove eljeznike pruge Brko- Banovii. Bivi reimi za vrijeme stare Jugoslavije, kao i Ndhpotroili su milione dolara na planiranje i trasiranje ove pruge, ali to je sve bila obmana narod, jer na kraj nije dobio ovu potrebnu i dragocjenu prugu, a na bogati rudnik ostao je i dalje neiskorien. Samo naa istinski narodna vlast, koja eli i svesrdno se zalae da do maksimuma iskoristi sva naa rudna i privredna bogastva, koja e naem narodu i dravi donijeti bolji i dostojniji ivot, mogla je i pored tekih materijalnih mogunosti, oslanjajui se na veliki radni polet i oduevljenje naeg naroda, a naroito omladine, koja je dala obavezu da e dobrovoljno dati radnu snagu za gradnju ove eljeznike pruge, da jo u toku ove godine pokrene ovaj veliki posao. Ovo e biti ujedno prva eljeznika pruga, koju gradi naa drava poslije rata. Na podizanju pomenute pruge uzee uea 24.00 naboljih i najportvovanijih omladinaca i omladinki Jugoslavije.Ova eljeznika pruga bie od velike koristi, kako za nau dravu, tako i za narodnaeg kraja. Pruga e omoguiti da ovaj bogati rudnik uglja odlinog kvaliteta udestrostrui svoju dosadanju produkciju i na taj nain bude u mogunosti da snabdije nae fabrike, eljeznice i elektrine centrale posebniim koliinama uglja. Ona e istovremeno omoguiti jo snaniji razvitak itavog tuzlanskog bazena, koji obiluje raznovrsnim bogastvima. Pruga e utediti izdatke koje danas drava ima zbog pretovara u Brodu, a takoe rasteretie se za 50% do maksimuma preoptereena pruga Sarajevo- Brod. Najzad, ova eljeznika pruga e direktno povezati tuzlanski bazen, kao i itav ovaj kraj sa Vojvodinom i Beogradom, gdje idustrije oskudjevaju u uglju dobrog kvaliteta. Osim uglja ovom prugom e se prevoziti drvo, so, ljiva i ostali produkti tuzlanskog okruga, tako da e njena izgradnja mnogo doprinjeti i naglom razvitku itavog naeg okruga. Rad u ovom krupnom i dravnom poslu bie od velike koristi i za omladinu koja u njemu uestvuje. Ova akcija bie za omladinu jedna velika radna kola, koja e vaspitati, prekaliti i usavriti nove, mlade graditelje, spremne na velike radove koji ekaju u budunosti na narod i omladinu. Pored toga ona e uiti da bi znala bolje raditi, tako da e se ona na ovom poslu iskovati i prekaliti nove kadrove, koji e kasnije svojim bogatim iskustvom steenim u ovoj akciji, moi bolje da pomognu svojim organizacijama, a isto e biti odlini rukovodioci radnih jedinica u gradovima i selima i najzad posluie u vaspitavanju novih graditelja na obnovi i privrednom podizanju nae zemlje.

Napominjemo da je ovo jedan krupan i obilan posao, koji spada meu najvee dosadnje radove. Da bi se on u odreeno vrijeme poeo i nesmetano radio jednim tempom potrebno je je za ovo prilino kratko vrijeme izvriti sve pripremne poslove u vezi sa izgradnjom pruge. Na narod i sve nae masovne organizacije a naroito naa omladina treba da se svesrdno zaloe i prue najveu pomo svim tehnikim organima na pripremnim radovima.Kako najbolje pomoi na pripremnim radovima naim organima za prugu i gdje treba da se manifestuje aktivnost naeg naroda i omladine? Pomo treba da bude slijedea:

Da bi se planski i brzo izveli svi pripremni radovi, formirane su u srezovima kroz koje prolazi pruga komisije, od predstavnika svih organizacija, koje e u svim selima kraj pruge pomoi seoskim odborima na rjeavanju svih ovih pitanja. Na sastancima mjesnih odbora kao i konferencijama sa cijelim narodom, na kojima e prisustvovati predstavnici ove komisije, treba da se u detalje pretresu svi ovi zadaci i predvidi koji se putevi i mostovi treba da poprave, kako da se poduzmu na njima radovi, koliko se moe smjestiti omladine u kue, magaze, ardake, zatim preuzeti opravku svih prostorija koje mogu da se poprave, izvre raspored zgrada u selu, oistiti ih i okreiti itd. Pored toga to e se vei broj omladine smjestiti u prostorije za ostale treba odmah otpoeti praviti barake, prema potrebi jednog sela, koje treba da budu sagraene izmeu sela da bi omladina bila poteena od velikog pjeaenja. Svako selo treba da se obavee da sagradi po nekoliko baraka. Najzad, potrebno je pronaene magazine za hranu i ostali materijal.

3.6. U Brkom su zavrene agrarne rasprave

S prvim proljetnim danima, kada se priroda budi a zemlja kao da zove vrijedne ruke da je zaliju znojem, prva agrarna rasprava u Brkom liila je na simboliku svetkovinu. Iako zemljini odnosi u ovom mjestu ne pokazuju ba jako otre suprotnosti ipak je na prvoj raspravi uzeo uea veliki broj lica: agrarnih interesanata, zemljoposjednika, graana i omladine. Pred poetak rasprave omladina je klicala, pjevala, i oduevljeno pozdravila privoenje u ivot zakona o agrarnoj reformi, jedne od tekovina nae borbe. Lakoa kojom je tekla ova prva a i sve ostale rasprave, pokazuje da je ideja pravinog rijeenja agrarnog pitanja pravilno shvaena kako od strane onih koji zemlju oekuju, tako i od strane onih kojima e se djelomino oduzeti. To najbolje dokazuje primjer druga Alekse Ilievia. Na poziv komisije on pristupa veseo i raspoloen, kao da e mu se zemlja dodjeliti a ne oduzeti. Njegova otvorena izjava da nije zemljoradnik, pozdravljena je burno od prisutnih. Komisija mu saoptava da mu od 42 dun. Po zakonu ostaje skoro 30 dunuma. Skoro sa svima zainteresovanim rasprava je tekla brzo i lako. Oko posjeda Save i Anke Uzunovi, komisija je imala neto vie posla. Njihov posjed iznosi 400 dunuma. Savo, istina, izjavljuje da nije zemljoradnik, ali njegova ena Anka pokuava da komisiju uvjeri da je njezin sin Mihajlo koji je svrio trgovaku akademiju, jo iz djetinstva pokazivao veliku volju za zemljoradnjom. Anka pri tome vadi iz tane pokazuje sliku koja prikazuje njenog sina kako ore na njivi. To izaziva veselost i smijeh u sali. Prisutni dobacuju kako se nije teko slikat sa plugom nja njivi. Posjed Uzunovia u cjelosti je eksprprisan zajedno sa pripadajui inventarom, mada je Anka i u pogledu inventara inila razne prigovore. I tu je narod brzo donio odluku. Kada je Anka Uzunovividjela da narod najbolje zna ta pripada zemlji kao inventar, a ta kui ona se okrenula prisutnima, zauzela govorniku pozu i zajedljivo rekla da je ona cjelog svog ivota radila i stvarala dok je stekla takav imetak.Neka se, veli Anka, ugledaju na mene svi pa i one ene koje danas izlaze na ulicu da tucaju kamen ili nasipaju puteve. Neka se ne stide posla kao to ga se ni ja nikad nisam stidila. Narodje ovaj zajedljivi savjet Ankin doekao sa smjehom, dobacujui da je ona imanje stekla gulei narod, a ne svojim vlastitim radom, i da mu takav primjer isticanja nije potreban.Ukupna povrina zemlje koja je bila predmet rasprava iznosi u Brkom oko 4. 800 dunuma. U zemljini fond ulo je oko 3.800, dok je vlasnicima ostavljeno oko 1.000 dunuma.

3.7. Omladina i narod branskog sreza radom na popravci puteva utedili su 2, 110. 425 dinara

Omladina i radni narod sreza branskog eli da to vie doprinese za obnovu nae zemlje u okviru prvomajskog takmienja samo na izgradnji puteva i mostova dali su 3.589 dobrovoljnih radnih dana i 7.803 kolske nadnice, za koje vrijeme je nabavljeno 3.320 kub. Metara lomljenog kamena, izveeno na put i istucano, te ugraeno ljunka i tucanika 2.1400 kubika, oieno 8.550 metara jarka, ugraeno 6 komada betonskih cijevi i napravljena 4 nova mosta u duini od 69 metara.Kada bi se radna snaga plaala izdaci oko tih radova iznoslili bi 2.110.425 dinara to je veliki doprinos za izgradnju i obnovu nae zemlje

I inovnici i slubenicusreskog narodnog odbora nisu htjeli da izostanu. Poslije radnog vremena, zajedno sa povjerenicima, sekretarima i pretsjednicima oni su uzimali ekie, krampei lopate te tucali kameni popravljali puteve. Stojan Kaurinovi, iako mu je preko 60 godina.uzeo je eki i tuca kamen. Ne sinko, ni ja neu da stojim po strani i da gledam. Jo ja mogu dosta dati od sebe. Svi moramo da radimo za napredaj nae zemlje- govorio je dok je kamen prtao pod odmjerenim udarcima njegova ekia.

3.8. Brko je sveano proslavilo dan svog osloboenja

U prvim proljetnim danima, kada se prioroda obnavlja i zaogre u novo ruho, graani Brkog proslavili su 7 april, dan godinjice svog osloboenja. Pripreme za taj dan poele su ranije, jer Brko je htjelo da toga dana pokae svoje napore i rezultate u obnovi svoga grada, smatrajui da e tako najljepe proslaviti taj dan i izrazitih zahvalnost svojim rukovodiocima kao i odati poast palim rtvama. U pripremama za prosalvu uestvovalo je cjelokupno graanstvo. Trebalo je da 7 aprila centar grada bude kaldrmisan; da se otvori fiskulturno vjebalite, narodna biblioteka i itaonica da na gradkom trgu bude otkrivena spomen ploa palim rtvama za slobodu itd. Zato su se na branskim ulicamaposljednjih dana mogle da vide divne slike portvovanja i svijesti cjelokupnog granstva. U tucanju kamena, nasipanju i ienju ulica, aovljenju terena, uzimali su svakodnevno uea svi, kako Gradski narodni odborpoev od pretsjednika pa do gradskog istaa tako i ostali kulturnoprosvjetni radnici. Na dan proslave je bilo gotovo. Grad je osvanuoist i svje, pun mirisa proljetnog behara. Zastave su vihorile na svakoj kui, ilimi na prozorima davali su gradu svean izgled.

3.9. Otvaranje djejeg obdanita u Brkom

U toku prvomajskog takmienja otvoreno je u Brkom Djeje obdanitenu kojem majke radnice ostavljaju svoju djecu za vrijeme rada.Otvaranje ove korisne ustanove omoguio je socijalni otsjek Gradskog narodnog odbora u Brkom a on e i nadalje potpomagati rad obdanita. Na radovima oko ureenja naroito su se zaloile ene Brkog koje su na dobrovoljnoj bazi prikupile sav potreban inventar za obdanite i uredile ga. Osim toga one su se obavezale da e obdanite i u budue potpomagati.Obdanite e za sad primiti 30 djece tj. one kojima je to najpotrebnije.

3.10. U Brkom je zavren prvi teaj za zadrune knjigovoe

Na godinjoj skuptini Meduzadrunog Saveza Majevica, koja je nedavno odrana u Brkom, donesen je zakljuak da se hitno pristupi podizanju strunih kadrova za rukovodstvo u naim seoskim zadrugama.Na putu ostvarivanja toga vanog zadatka, ovih dana je zavrila rad prva grupa, zadrunih teajaca. Teaj je organizovala Majevica, a predavali su nastavnici ovdanje trgovake akademije. Teaj je trajao mjesec dana, a pohaalo ga je 24 teajaca. Za mjesec dana uloeno je dosta truda kako sa strane nastavnika tako i sa strane slualaca, koji su u toku teaja stekli osnovna znanja iz zadrunog knjigovodstva, trgovake raunice, korespodencije i pravopisa. Iakose meu teajcima nalazio pretean broj mladih ljudi sa sela od kojih je dobar dio pohaao samo osnovnu kolu, a nisu nikada uili knjigovodstvo ni trgovaku raunicu, ipak je ovaj teaj dao dobre rezultate. Od 24 teajca osposobljeno je njih 9 za potpuno samostalne knjigovoeu seoskim zadrugama. Ostali su osposobljeni kao pomoen sile, koji e naim seoskim zadrugamabiti od velike koristi.

3.11. Odrana je godinja skuptina podrunice Napretka u Brkom Dana 3 ov. mj. Odrana je glavna godinja skuptina Napretkapodrunice Brko. Drug pretsjednik Zembi Slavko otvorio je skuptinu, pozdravio je sve prisutne i pozvao da se 1 minutom utnje oda pota palim borcima.

Tajnik drug Ivica Brki, iznio je u svojem izvjetaju rad podrunice od ponovnog poetka djelovanja. U kratkom obuhvaenom izvjetaju, naglasio je da je popravljeno u domu sveto je bilo mogue i najnunije. Okupator nije samo zgradu otetio, ve je i inventar raznio.

Istaknut je rad sekcije ena, koje su sudjelovale u svim granama obnove, te marljivou pokazale mnogo uspjeha.

Omladinska sekcija, isto tako pokazala je uspjeh u svom radu i u obilasku sela davala priredbe, radei na zbliavanju sela i grada.

Davano je ve priredbi, koje su vrlo dobro uspjele, te su izvedbe bile po svojem programu na potpunoj visini.

Podrunica je primila patronat nad 2 ratne siroadi.Potrebe koje se nameu podrunici su velke pa e ubudue jo vie trebati pregnuti u radu.

Izabran je i novi odbor u koji su uli:pretsjednik Slavko Zembi, potpretsjednik uro Miki, tajnik Ivica Brki, blagajnik Pandi Marija. Za lanove odbra Dr. Ante Mari, Cvjetkovi Ankica, Kancir Viktor, Gluac Milo, Dr. Iki Martin,Tot Dimitrije, Beljan Emil Iki Ricika, Mamula- Radi Ankica, Oruli Luka. Od omladine TomiiViktor, Imrek Olgica, Zdenka Jurkovi. U nadzorni odbor Ilievi Aleksa i upani Ivan.Nakon toga doneena je jednoglasno rezolucija, koja je upuena Ministru Rankovu u kojoj trai izruenje Ante Pavelia.

Rezolucija glasi:

Ministru unutranjih poslova Savezne vlade

drugu Aleksandru Rankoviu

Beograd.

lanstvo podrunice Hrvatskog kulturno prosvjetnog drutva Napredak u Brkom sa svoje redovne glavne skuptine koristi priliku da Vas pozdravi i estita- kako Vama, tako i ostalim budnim uvarima dravne bezbjednosti i tekovina narodno oslobodilake borbe, hvatanje izdajnika bratskog srpskog naroda Drae Mihajlova i njegovo privoenje sudu.Hrvati grada Brkog ale, to jo do danas nije u rukama pravde najvei izdajnik svih vijekova hrvatske prolosti rijedak krvolok kome je teko nai slinog meu mnogim narodima svijeta, prokleti sluga Hitlera i Musolinija Ante Paveli.

Molimo Vas drue Ministre, da sa ostalim drugovima Ministrima Savezne vlade nastojite da se taj izrod preda naem sudu, kako bi pravednom osudom ovog zloinca data zadovoljtina hrvatskoj narodnoj demokratskoj prolosti kao i dato ohrabrenje u dananjem politkom i socijalnom stremljenju ogromne veine hrvatskog naroda.

Brko, dne 3 maja 1946.

Hrvati grada Brkog.

3.12. Rad prosvjetnih radnika sreza branskogZa vrijeme okupacije veina kola po selima bila je zatvorena, mnoge znatno otene, a neke potpuno unitene. Odmah se po osloboenju pristupilo popravci i otvaranju onih kola koje su bile manje osteene, ai onih vie oteenih. Iako se nailazilo na velike potekoezbog nedostatka uila i drugog prosvjetni radnici su ih savladavali i nastojali da to vie dadu od sebe na prosvjetnom polju.

U toku prvomajskog takmienja prosvjetni radnici sreza branskog uinili su dosta da se stanje osnovnih kola popravi, da se povea broj kola kako bi se na taj nain mogao obuhvatiti to vei broj nepismene djece. Razultati tog rada su sljedei:

Podignute su 3 nove osnovne kole, a poravljene, te je na taj nain, otvoreno i popunjeno 6 osnovnihkola. Redovan polazak uenika u kolu poean je za 20%.

Napravljeno je 58 kolskih klupa, popravljena su i oiena 2 vea bunara, pripremljen je materijal i ograeno 7 kolskih dvorita, napravljena 4 nunika, okreeno 7 kolskih zgrada, uzorane 4 kolske bate i napravljena 4 sanduka za pokretne knjiice. Ovi radovi izvreni su besplatno sa dobrovoljnom radnom snagom a svota koja je tima uteena iznosi 336. 433. dinara. Osim toga osnovana su i zavrena 34 analfabetska teaja na kojima se nauilo itati i pisati 1435 polaznika. Osnovan je i zavren kurs za rukovodicce analfabetskih teajeva na kojem je osposobljen 21 rukovodioc. Pored toga osnovana su 2 mjesna prosvjetna odbora potkraj 14 knjiga, postojeih i 3 doma kulture. Otvoreno je 9 knjinica i itaonicaa proitano je 677 knjiga, osnovano 57 italakih grupa sa 243 sastanka, 4 redakcije zidnih novina koje su izdale 54 broja zidnih novina. Formirano je 12 redakcija usmenih novina koje su odrale 41 usmene novine, 12 pjevakih horova sa 31 nastupom i rasturen 1341 broj novina. Prosvjetni radnici nastojali si da se stanje nai kola na selu popravi i da se obuhvati to vei broj djece. Odravanjem analfabetskih teajeva znatno se smanjio broj odraslih nepismenih na podruju sreza branskog. Postignuti su dobri rezultati ali prosvjetni radnici sreza branskog nee ovdje stati. Oni obeavaju da e i poslije prvo majskog takmienja produiti rada na narodnom prosvjeivanju sa istim elanom i tempom kao i za vrijeme prvomajskog takmienja samo da bi to vie doprinjeli na izgradnji i obnovi zemlje.

3.13. Radniko obuarksa zadruga u BrkomNa incijativu Narodnih vlasti osnovana je u Brkom radniko-obuarksa zadruga koja je otpoela sa radom poetkom 1946 godine. Zadruga broji 52 lana i njom su obuhvaeni svi,izuzev malog dijela (7) obuara u Brkom.Osnivanjem ove zadruge svaki zadrugar je poloio ulog od 500 Dinara, i unio alat sa kojim je raspolagao. Osim zadrugara u zadruzi radi i 9 naunika kojima se poklanja naroita panja za njihovo to bolje osposobljavanje u radu.

U svojim zadacima, pored nabave alata i izrade obue, zadurga se pri svom osnivanju obavezala da obrazuje teajeve radi strunog i opteg obrazovanja svojih lanova i jaanja zanatske privrede.

Odmah po osnivanju zadruge a posredstvom narodnih vlasti dodjeljen joj je kredit od Sreskog zadrunog saveza Majevica tako da je mogla na vrijeme nabaviti potreban materijal i otpoeti sa radom. Samo do prvomajskog takmienja izraeno je: 1808 pari cipela , 2611 pari opanaka, 670 pari poluonova, 27 pari izama, kao i opravljeno 4264 para obue. Plan postavljen u prvomajskom takmienju ova zadruga je u putpunosti ispunila i pored toga to materijala nije bilo(..) Obavezu koju je dala za izgradnju Omladinske pruge na 312 dana takoe je u cjelosti izvrena.U svome radu zadruga nema nikakvih dobiti niti se ona time rukovodi, a to dokazuje i cjenik koga je ona predloila narodnim vlastima na odobrenje, veje njen jedini cilj da udovolji potrebama najirih narodnih slojeva.

Ovih dana poto su izvrene cve pripreme zadruga osniva i svoje filijale u Gornjem Rahiu, Brezovu Polju i Koraju u kojima e uposliti oko 32 obuarska radnika, a pored toga bie i potrebe naroda na vrijeme zadovoljene.

3.14. Posljednja grupa izbjeglica iz grada i sreza Brko, otputovala je u svoje mjestoPoetkom maja pristupilo se repatriranju ostataka izbjeglica sa podruja grada i sreza branskog. Ranije, za vrijeme prvomajskog takmienja repatrirane su dvije partije, ali radi oskudice u vagonima u aprilu nisu mogli biti svi repatrirani. Tako je 2, 3 i 4 maja 1946 godine repatriran je ostatak izbjeglica u tri transporta, te je tom prilikom povraeno 2.800 izbjeglica svojim domovima sa podruja mostarskog i sarajevskog okruga.

Izbjeglice su kod odpremanja snabdjevene sa hranom za put, dijeljeni su paketi i roba onima kojima je bila potrebna.

Ovdje treba podvui da su kod prevoza izbjeglica kolari pokazali visoku svijest, jer su dobrovoljno tri dana prevozili izbjeglice od mjesta boravka do eljeznike staniceu Gunji, esto puta daleko i po 23 kilometra.Prilikom odlaska transporta sa izbjeglicama se oprostio Huska Belagi, povjerenik socijalnog odjeljenja SNO Brko zaelivi im sretan put, i da po dolasku svojim kuama nastave sa radom na obnovi i izgradnji nae zemlje.

3.15. U Brko je stigla omladinska radna brigada Julijske KrajineBrko, 30 maj. Sino je u Brkom oduevljeno doekana radna brigada antifaistike omladine Julijske Krajine koja je uestvovala na gradnji omladinske pruge Brko-Banovii.

Voz kojim su omladinci iz Julijske Krajine stigli u Brko bio je iskien zelenilom i zastavama. Omladina Brkog doekala je svoje drugove iz Julijske krajine sa najveim oduevljenjem, zasipajui ih cvijeem i kliui jugoslavenskoj Istri i jugoslavenskom Trstu.Ing. arko Kapon koji je pozdravio omladince iz Julijske Krajine, u ime uprava gradilita pruge, istkao je da e njihov dolazak na omladinsku prugu najrjeitiji odgovor svima onima koji ele da Julijsku Krajinu odvoje od ivog tijela Jugoslavije. U ime omladinske brigade Julijske Krajine govorio je omladinac Gorah, koji je rekao:

Doli smo ovamo s velikom voljom da radimo, jer znamo da gradei Omladinsku prugu gradimo nau domovinu. Jo nam se jednom pruila prilika da ponovno utvrdimo bratstvo meu naim narodima, kako smo ga utvrivali u toku borbe, na vojnim poljima

Kako smo znali izdrati 20 godina otpora protiv mrskog faizma i 4 godine kroz narodno-oslobodilaku borbu, znaemo jo jednom dokazati svim nai zajednikim neprijateljima da ne trpimo nasilje i nepravdu i da elimo da ivimo u Titovoj Jugoslaviji.Dokazaemo da ne priznajemo vjetake linije koje su strani strunjaci crtali u Parizu kojima su htjeli da nas odvoje od majke domovine.

Na kraju je govorio komandir radne ete italijanskih antifaista iz Julijske Krajine, Enco Marijo, koji je naglasio da Italijanski antifaistiki omladinci dolaze na izgradnju Omladinske pruge da time pred cijelim svijetom potvrde svoju elju da ive sa Jugoslovenima.

Omladinci Julijske Krajine odmah po svom dolasku uputili su telegram maralu Titu u kome se izmeu ostalog kae:Danas se na graenju pruge nalaze omladinci iz svih krajeva Jugoslavije. To je odgovor svima onima koji ele da nas otrgnu od federativne Narodne Republike Jugoslavije, u kojoj cvjeta sloboda i pravdaJutros su omladinci iz Julijske Krajine kamionima otputovali na prugu i odmah zapoeli sa radom. U najskorije vrijeme doi e jo jedna grupa omladinaca na graenje pruge, i to ne samo iz zone B, nego i iz zone A Julijske Krajine.

3.16. 100 kubika ljunka prilog za izgradnju pruge Brko- Banovii Seljani pojedinih sela sreza Branskog kuda prolazi Omladinska pruga takmie se kako i na koji nain to bolje da potpomognu izgradnju pruge. Dok jedni daju obaveze da e izgraditi pojedine dijelove pruge, drugi daju radnu snagu, a trei koji su udaljeni nastoje sa prilozima u materijalu da dadnu svoj udio u izgradnji Omladinske pruge.

Tako su seljani Donjeg abara obavezali da e izvaditi i izvesti 100 kubika ljunka kao prilog za izgradnju Omladinske pruge Brko- Banovii. Oni su, iako udaljeni od gradnje pruge , odmah pristupili radu i tu svoju obavezu ovih dana e potpuno ispuniti i izvesti 100 kubika ljunka.Seljani sela Raljevo, da nezaostanu za drugim, iako su stradali najvie u toku faistike okupacije, iako su udaljeni od pruge 20 km. Dali su obavezu da iz vlastite ume izvezu 20 metara drva kao svoj prilog za izgradnju Omladinske pruge Brko-Banovii.

3.17. Postavljaju se ine na prvoj dionici Omladinske pruge

Na teem kilometru I dionice radi se ubrzano. Omladinci vojvoanske brigade u samim gaicama, preplanulih lea kao bakar, razmjeravaju, planiraju planiraju i polau pragove na koje donose i montiraju ine. Iz brkog im dolazi u susret lokomotiva izvijajuu guste oblake dima, gurajui vagone pune ljunka , pragova i ostalog potrebnog materijala. Na treem kilometru ostavlja vagone na pruzi i, hukui vraa se ponovo u Brko. Omladinci brzo skau na prispjele vagone, istovaraju ljunak, pragove i ine i postavljaju ih za montiranje. Na ovim radovima se omladinci takmie, te se do sad u prebacivanju, smjetaju i zavrtanju ina naroito iste omladinac Stevo Opai.Strunjaci su sa njima zadovoljni. Veina njih, objanjava mi jedan od strunjaka, pokazujui rukom na omladince, u ovim radovima nisu nita znali, ali, eto nauili su se. Ima ih koji ve mnoge poslove samostalno rade. Sve su to savladali za mjesec dana. Ne treba im puno govoriti. Pokae im ta treba da rade,i kad se najmanje nada, posao je ve gotov. Sa takvom je omladinom lako raditi, zavrava ponosno gledajui u omladince.

Ritmiki se diu i sputaju ruke koje podiu i smjetaju ine, napreu se miii pojavlju se krupne grak znoja ali omladina ne osjea umor. Oni ure da nadoknade izgubljeno vvrijeme jer su ine iz brkog stigle sa dva sata zakanjenja.

Malo dalje od njih, sa zastavama pobijenim na nasipu, na zemljanim radovima, radi druga grupa omladinaca sa jednom etom graana grada Brkog. Oni podiu nasip na treem kilometru, preko jedne uvale duboke 5 metara na kojoj je napravljen betonski propust. Sa ogromnom lupom motorai zvukova gusjenica , bager kopa i navlai zemlju na uvalu, a da bi taj nasipbio gotov, omladinci su na brzu ruku napravili provizorni drveni most preko kojeg sa vagonetima dovoze zemlju, sipaju u uvalu, i uti nasip zemlje sve vie raste. Oni hoe da rad na polaganju ina ne zaostane radi ovoga nasipa koji je samo jo par stotina metara udaljen od ete koja polae pragove i montira ine..- Mi neemo dozvoliti govori omladinac Cibulja da rad zapne na ovome nasipu. On mora biti gotov sutra u podne. Mi emo zato i po ni raditi ... Evo, montirali smo i sijalice i sutra e na ovome mjestu ve biti postavljeni pragovi i montirane ine.No. Nebo je presvueno crnim oblacima i nigdje nema ni jedne zvijezde. Na usjeku i nasipu sve do velikih betonskih stubovagdje e biti postavljena konstrukcija eljeznog mosta na rijeici Brkui na etvrtom kilometru od Brkog gore elektrine sijalice. Omladinci I tuzlanske brigade kopaju zemlju bacaju u vagonete i odvoze polakm daleko od samog mosta. Ovdje se istie u radu omladinac Fadil Muharemovi iz Bijeljine, koji sam gura i puni vagonet, dok taj posao na ostalim vagonetima rade po dvojica. Omladinac Safet Beganovi za 6 sati vozi 634 kolica zemlje i veli da nee ii sa pruge dok ne bude gotova. Obadvojica su predloeni za udarnike.I preko noi i radnici Brkog rade zajedno sa omladinom. Osim to nasipaju nasip pored betonskog stuba, dubok 6 metara. Odluili su da rade prekonoi, od 5 sati poslije podne, kad zavri dnevni posao, kako bi to prije ispunili svoje obaveze.

Ovo je ve trei dan kako omladinci Ituzlanske brigade rade gotovo itavu no i kau da ne osjeaju umora. Odluili su da rade inou samo da nasip pred mostombude gotov kako rad na postavljanju ina ne bi ostao.

3.18. 13 vagona ljunka natovarila je omladina amca za Omladinsku prugu

Omladina amca koja nije otla na prugu, a elei da i sama neto doprinese njenoj izgradnji radila je dva dana na utovaru . tom priliko datasu 54 radana, a utovareno je 13 vagona ljunka.

Pored omladine su na utovaru ljunka radili i pioniri amca i dali 36 radnih dana. Omladina svih sela sreza amakog pored ovih radova radila je istovremno i na okopavanju kukuruza porodicama iji se lanovi nalaze napruzi i dala za ovo 436 radna dana..u izgradnji pruge zajedno sa omladinom amca radila je i bratska omladina Makedonije i na tom radu jo jednom se rjeito manifestvovalo bratstvo i jedinstvo iskovano u borbi, a produbljeno u obnovi nae zemlje.

3.19. Omladina sreza branskog u toku Omaldinske nedjelje primila je nove obaveze

U tokuOmladinske nedelje omladina grada i sreza branskog popravila je 7 kilometara dravnog puta, i 15 kilometara seoskog puta. Ovdje se naroito istakla omladina Mjesnog narodnog odbora Gorice sa kojom je i narod poao pa su sami popravili 3 kilomet. dravnog puta i 4 kilometra seoskog puta koji je bio skoro neupotrebljiv. Tako isto uspostavljena je i telefonska veza izmeu SNO Brkog i Mjesnog narodnog odbora Donja Bukovica, kojom je prilikom omladina napravila 5 kilometara telefonske linije. Osim ovih radova dali su na izgradnji Omladinske pruge Brko-Banovii 1500 radnih dana.Na sve ove radove omladina je utroila u toku Omladinske nedjelje 4.200 radnih dana, apored tih izvrenih radova odrano je na selima 9 priredaba, te je sakupljeno 54.000 dinara. Omladina je posjetila Bransku radnu brigadu i Brigadu Julijske Krajinenaizgradnji pruge kojom je prilikom odnijela im sabrano voe i ostale ivene namirnice. Omladinska brigada Julijske Krajine sa omladinom sreza branskog posjetila je omladinu i narod sela Cerik gdje su bili oduevljeno doekani.

Osim toga u toku Omladinske nedjelje omladina sreza branskog dala je obavezu da e spremiti 100 omladinaca na izgradnju Omladinske pruge pored onih 240 koji su ve ranije otpremljeni, a 200 omladinaca e biti otpremljeni na rad na utvrivanje Savskog nasipa kod Bosanskog amca. Jo je dala obavezu da e u toku od 3 mjeseca sa narodom, pored davanja radne snage na izgradnju pruge dovesti u ispravno stanje sve puteve na podruju sreza branskog.

3.20. Sindikalno organizovani radnici grada Brkog dali su 1537 radnih dana na gradnji pruge Brko-Banovii

Sindikalno organizovani radnici grada Brkog na izgradnji pruge Brko-Banovii dalu su do 16 maja 1537 radnih dana. Oni rade u raznim preduzeima i ustanovama i taj broj radnih dana dali su tako da preduzea kao ni ustanove kao ni ustanove nisu trpjele u svojim poslovima. Mnogi su, esto puta, svoje poslove radili i nou po dolasku s rada sa pruge samo da bi mogli dati to vie na izgradnji Omladinske pruge.Na samoj izgradnji pruge od radnika najvie se istakla Milka Obrenovi, rodom sa Romanije. Zaposlena je u Sreskoj bolnici u Brkom kao bolniarka i do sada je dala najvie radnih dana.

Po radu, a i po broju datih rad. Dana takoe se istiu podrunica koaraca i prehrabna podrunica broj 2 Majevica.

Ali sindikalno organizovani radnici grada Brkog nee ovdje stati. Oni se se obavezali da e dati 6.000 radnih dana na izgradnji pruge Brko-Banovii.oni e tu svoju obavezu u cijelosti ispuniti, a radie i preko te obaveze, ako bude bilo potrebno.

3.21. ENE BRKOG POSJETILE SU OMLADINU NA PRUZIDana 7 jula o.g. delegacija gradskog odbora AF-a Brkog i mjesnog odbora Brezovo Polje, Raaljeva, Brke i Rahia Gornjeg posjetili su ehoslovaku omladinsku brigadu i brigadu Julijske Krajine. Tom prilikom one su mladim graditeljima kao svoj dar podijelile veu koliinu ivenih namjernica i cigareta.

3.22. Brko i Doboj uskoro e dobiti jeftinu elektrinu struju iz Kreke

Elektrina centrala u Kreki je najvea u naem okrugu. Prije rata ona je osim Tuzle snabdjevala elektrinom enrgijom itav niz manjih mjesta, meu kojima Doboj, Brko i Bijeljinu. Neprocjenjive su koristi koje je narod toga kraja imao od elektricne energije upotrebljavajui je ne samo za osvjetljenje svojih domova, nego kao i pogonsku energiju na svojim imanjima, u industriji itd.

Za vrijeme okupacije elektrina centrala u Kreki bila je potpuno unitena. Svi strojevi, kotlovi i instalacije bili su minirani i zgrada zapaljena, tako da su snijeg i kia padali po razlupanim strojevima. Elektrini dalekovodi su potpuno uniteni. Odmah po osloboenju Tuzle u septembru 1944 godine, dok su borbe bjesnile na sve strane oko grada, nae narodne vlasti, ocjenivi vanost i potrebu elektrine energije za grad, odmah su pristupile podizanju centrale iz ruevina. Zahvaljujui naporima naih vrijednih radnika i narodnih vlasti, elektrina centrala u Kreki bila je za nekoliko mjeseci obnovljena i putena u rad, tako da su najnunije potrebe u elektricitetu bile podmirene ve u zimu 1944 godine.Ali su potrebe za elektrinom nergijom poveavale iz dana u dan i postojee maine nisu mogle da podmire ni najnunije potrebe. Trebalo je nabaviti nove strojeve i montirati ih. Ali gdje ih nabaviti i kako montirati? Za ovakve poslove trebalo je prije 6 mjeseci i stranih strunjaka jer nai nisu osposobljeni, a sad je trebalo svriti sve za 3 mjeseca i bez stranih strunjaka. U Zenici je pronaena jedna stara turbina koja je leala u magazinukao nesposobna. Trebalo je mnogo strunog rada, pada se ova turbina dovede u red i tek onda montira. Sav rad oko popravke i montae ove turbine svren je za rekordno kratko vrijeme (za svega 38 dana). Nova turbina putena je u pogon i odlino funkcionie. Hiljade konjskih snagapojurilo je icama da pomogne naim vrijednim radnicima u oknu, u radionici, u labaratorijiu itd. Iznad turbine na velikoj petokrakoj zvijezdi stoji natpis ANKO. Radnici su ovu turbinu posvetili drugu anku Sepeu, koji je nekada rukovodio turbinom (koja je stojala na mjestu nove turbine) a koji je poginuo kao borac NOV u januaru 1944 godine.Potrebe za elektrinu energiju i ovoga puta podmirene su samo djelomino- osposobljavanjem raznih fabrika na pr. velike solane, tvornice pirita i kvasca,itavog niza rudnikih okana i dr. pokazlo se, da elektrina centrala nije u stanju da podmiri ovako velike potrebe.

Prije kratkog vremena poelo se sa izgradnjom dalekovoda Kreka-Doboj. Treba postaviti oko 150 km.ice koja e sprovoditi elektrinu energiju u Doboj (ve je postavljeno oko 50 km. icei radovi su u toku). Oekuje se da e ovaj dalekovod u najskorije vrijeme biti gotov. Pored toga sada se vre oreipreme za pruanje dalekovoda Kreka-Brko i elektrifikacije itavog niza sela tuzlanskog okruga. Banoviki ugljeni bazen koji se znatno proiruje i koji je jo u toku ove godine treba za nekoliko putta da povea proizvodnu uglja, predvia vrlo veliku potronju elektrine energije za pogon bagera, elektrinih lokomotiva i ostalog alata. Prema tome postojea elektrina centrala u Krekinee moi da podmiri najnunije potrebe u elektrinoj energiji. U perspektivi je izgradnja jedne velike kalorine centrale od nekoliko desetina hiljada konjskih snaga u blizini Banovia. Ova elektrina centrala snabdjevala bi osim tuzlanskog okruga i jedan dio Srema i Banata sa jeftinom elektrinom energijom putem dalekovoda, koji bi u tu svrhu bili izgraeni. Izgradnjom jedne velike elektrine centrale na jeftinom banovikom uglju, omoguila bi se iroka primjena elektrine energije kako u gradu tako i na selu, u industriji itd. Briga, koju nae narodne vlasti posveuju elektrifikaciji zemlje, oituju se u izgradnji itavog niza novih elektrinih centrala kao napr:hidrocentrala u Bogatiu kod Sarajeva, koja e bitijo u toku ove godine zavrena i putena u rad, hidrocentrala u Jablanici i druge. Radnici eletrine centrale u Kreki trude se svim silama da poveaju kapacitet svoje centrale kako bi podmirili najnunije potrebe naeg okruga, dok ne bude izgraena nova centrala. Ovih dana e se poeti sa montaom nove turbine od nekoliko hiljada konjskih snaga (montau vre domai strunjaci).Nedostatak vode za hlaenje kondezatora je za sad jeddna od najveih potekoa i izaziva poskupljenje struje radi slabe manipulacije. Da bi ovaj nedostatak uklonili i poboljali manipulaciju, radnici si se odluili da dobrovoljnim prekovremenim radom izgrade rezervoar od 200. 000 litara te da na taj naiosiguraju dovoljnu koliinu vode za hlaenje kondezatora. Marljivim i ustrajnim radom radnici elektrine centrale u kreki u prvomajskom takmienju su poveali proizvodnju elektrine energije u odnosu na 1939 godinu za 33%. Montaom nove turbine i izgradnjom rezervoara ovaj procenat e znatno porasti. Nae narodne vlasti nastoje da iskoriste lektrinu energiju najoptijom upotrebom. Elektrina energija je znaajan faktor ekonomske snage jedne zemlje u privatnoj upotrebi ona podie ivotni standar naroda a industrija i poljoprivreda se danas ne mogu zamisliti bez nje. Kao pogonsko sredstvo ona je najekonominija au higijenskom pogledi ne moe se niim zamijeniti tako da je s te strane socijalna zatita radnika obezbijeena.

3.23. Sreska plenarna konferencija AF-a u Brkom

Poetkom ovofa mjeseca odrana je u Brkom sreska plenarna konferencija AF-a sa podruja ovoga sreza. Konferenciju je otvorila drugarica Ankica Mamula, poslije ega se prelo na podnoenje izvjetaja.

Iz izvjetaja o radu AF-a na podruju sreza branskog moglo se vidjeti da je organizacija u toku prologa mjeseca dala vidne rezultate. Ona je samo u izgradnji Omladinske pruge, pripremanju iienju stanova i pranju rublja za Omladinu dala: ene grada Brkog 5866 radnih dana, ene Mjesnog odbora u Bukviku 1247 radnih dana, ene Bijele 780 a ene Brezika 320 radnih dana. Osim toga organizovana je sabirna akcija za prikupljanje raznih ivenih namirnica za omladinsku bolnicu u Brkom, Bukviku i Bijeloj. ene koje su udaljene od pruge i ne mogu lino uestvovati u njenoj izgradnji sakupljaju ivene namirnice i alju kako svoj dar omladini na pruzi.Poslije ovog prelo se na izvjee o kulturno prosvjetnom radu ena, u toku prologa mjeseca na podruju ovoga sreza pa se moglo vidjeti da je u tom razdoblju samo u gradu Brkom formirano 18 italakih grupa. One su formirane i po svim mjesnim odborima pojedinih sela. Osim ovog u gradu su odrana i dva predavanja. Jedno je odrala drugarica Kancir, profesor, a drugo drugarica Dr. Maglov sa temom: O higijeni ene. Ovom posljednjem predavanju prisustvovale su u velikom broju i ene sa sela.Po podneenim izvjetajima razvila se dosta iva diskusija u kojoj su uoeni nedostatci i propusti u radu kao i to da se neke drugarice nisju dovoljno aktivirale u pojedinim akcijama AF-a. Radi toga je predloeno da se ee odravaju a prema potrebi konferencije po selima kako bi se dosadanji nedostatci to prije otklonili.

Na kraju je drugarica Ankica Mamula zakljuivi konferenciju pozvala sve drugarice da prue malo vie pomoi u radu naih mjesnih odbora a naroito sada u jeku etve i vridbe koje treba to prije da se obavi.

3.24. U Brkom je otpoeo sa radom administrativni kurs za invalideSocijalno odjeljenje Sreskog narodnog odbora u Brkom, u okviru novembarskog takmienja, pored ostalog, predvidio je i jednomjeseni dministrativni kurs za invalide J. A. sa podruja sreza branskog. U tu svrhu izvrne su sve pripreme, to je kurs otpoeo sa radom 1 oktobra ove godine.

Do sad se za pohaanje ovog kursa prijavilo 19 invalida, dok je bilo predvieno 30, teukoliko se taj broj ne bi poveao sa invalidima one se upotpuniti sa drugaricama koje imaju volju za pohaanje toga kursa. Na kurs se primaju samo oni koji su pismneni, a oni invalidi koji nisu pismeni, prvenstveno e se opismeniti putem analfabetskih teajeva. Pored pohaanja raznih predavanja koje organizira radniko kulturno-prosvjetno drutvo Vaso Pelagi u Brkom, na ovom konkursu drae se 175 radnih sati. Za to vrijeme polaznicima kursa dae se osnovno znanje iz dravnog raunovodstva, knjigovodstva, matematike, daktilografije, ekspedicije, a osim toga odravati e se i politiko- vaspitna predavanja, koja e znanja polaznici kursa kasnije upotpuniti praktinim radom. Za uspjean rad administrativnog kursa predvieni su dobri nastavnici, koji besplatno odravju asove, polaznici kursa prate izlaganja nastavnika sa velikim interesovanjem.Sve trokove oko izdravanja kursa snosi socijalno odjeljenje SNOu Brkom, koje jo od ranije pritedjelo sredstva, atako isto i organizacija AF-a grada i sreza branskog daje pomo koja se sastoji u sakupljanju ivenih namirnica, odravanju istoe, kao i pripremanju hrane kursistima.

Po zavrenom kursu polaznici e biti razmjeteni poraznim ustanovama, pa stoga ovim kursom Narodne vlasti sreza branskog rjeavaju pitanje osposobljavanja kadrova s jedne strane, a s druge strane nai invalidi ukopavaju se u konstruktivan rad na izgradnji i obnovi nae zemlje, gradei u miru ono zato su se borili na bojnom polju.

3.25. Odrana je Sreska omladinska izborna konferencija u Brkom

Ovih dana odrana je omladinska konferencija za srez branski kojoj su bili prisutni izborni delegati iz mjesnih odbora No za izbor rukovodstava Sreskog odbora Narodne omladine, te Pored delegata bili su prisutni i predstavnici Narodnih vlasti, Fronta, AF-a a ispred Okrnog odbora Narodne omladine, drug Neboja Spasojev.Nakon izabranog radnog predsjednitva drugarica Kobi Fadila podnijela je referat o radu omladine u proteklom razdoblju. Iz podneenog referata vidljivo je da je omladina sreza branskog aktivno uestvovala u izgradnji i obnovi zemlje, te je samo u toku 1946 godine dala 16. 000 radnih sati na raznim radovima. Pored toga na izgradnju Omladinske pruge u tri smjene otilo je 430 omladinaca, na izgradnji savskog nasipa u Semberiji 140, a na podizanju kua kolonistima 70 omladinaca. Tako isto i u kulturno-prosvjetnom radu omladina je uzela vidnog uea. Izdavane su zidne novine, ana italakim grupama preraivana je omladinska tampa, Statut NOJ, Kako se kalio eli o komsomolu i razne druge knjige i broure. Pored toga omladina je nauila itati i pisati 2000 nepismenih drugova i drugarica. Poslije podneenog referata razvil se vrloiva diskusija kroz koju su uoeni nedostatci u dotadanjem radu, kao i to ta sve treba poduzeti da se ti nedostatci otklone.

Pozavrenoj diskusiji uzeo je rije drug Ostoja Tomi, lan Sreskog odbora Narodnog fronta iz Brkog, koji se zahvalio omladini sreza branskogna njenom dosadanjem radu, u kojem je izvravajui postavljene zadatke, postigla dobre rezultate. Podvukao je da omladina kao god to je bila prva u etverogodinjoj borbi ne alei svoje ivote, ona je isto tako danas prva o obnovi i izgradnji nae zemlje, ona ulae ogromne napore za stvaranje to boljeg i sretnijeg ivota nae zajednice. Naglasio je da omladina treba i dalje da ide, da to vie ui, da se naoruava znanjem, kako bi mogla izvriti zadatke koji se pred nju postavljaju...Zatim je uzeo rije drug Meho Rami lan MSV iz Brkog koji je govorioo ulozi omladine u stvaranju i produbljivanju bratstva i jedinstva naih naroda, a poslije govora druga Ramia prelo se na izbor rukovodstva Sreskog odbora Narodne omladine. je izabrano 30 omladinaca i omladinki, dok su 50 drugova i drugarica izabrani kao delegati za okrunu konferenciju koja e izvriti izbor okrunog rukovodstva Narodne omladine za okrug tuzlanski.Na kraju konferencije govorio je drug Neboja Spasojevi lan Okrunog odbora NO, koji je u svome govoru rekao da izruuje pozdrave koje je uputio maral Tito omladini tuzlanskog okruga, a onima koji stoje po strani preporuuje da uu u organizaciju NOJ. Tako isto i on je podvukao ostvareno bratstvo i jedinstvo nae omladine to se to najbolje manifestuje na radu, u nai kolama i tvornicama. Naglasio je da naa omladina treba da se ugleda na sovjetsku omladinu koja nam daje primjer portvovnosti.

U svome daljnjem izlaganju iznio je uspjehe omladine sreza branskog i odao joj priznanje u njenom radu .pozvao ih je da i dalje i sa istim elanom nastave sa dosadanjim radom kako bi postigli to bolje rezultate, a naroito da se to bolje podigne kulturno-prosvjetni rad da bi na svretku godine dobili i prelaznu zastavicu. Na kraju svog govora pozdravio je omladinu sreza branskogispred Okrunog odbora Narodne omladine zaelivi im uspjeha u daljnjem radu.

3. 26. Narod Brkog dostojno je ispratio demobilisane borce J.A.Povodom demobilizacije boraca J.A. iz garnizona Brkog odran je 23 o. mj. m u prepunoj Sali fiskulturnog doma kome su pored graanstva prisustvovali predstavnici J. A. i Narodnih vlasti.

Na ovom mitingu ispred jedinice kojoj su pripadali demobilasani borci govorio je drug Mate Kolvon kapetan J. A., koji je podvukao portvovanje boraca u J. A. kao i ogromne rtve koje su oni doprinjeli za osloboenje naih naroda. Naglasio je da demobilisani borci kao god to su bili udarnici u J. A., u borbi protiv neprijatelja nai naroda, zatim u uzfraivanju nae Armije treba isto tako da udu udarnici u izgraivanju i obnovi nae zemlje.Ispred boraca koji odlaze kuama govorio je demobilisani borac Radojkovi uro koji je izmeu ostalog rekao da demobilisani borci kao god to su u toku borbe prolijevali svoju krv, ne alei pri tome ni svoje ivote nee ni u ovoj borbi, u borbi na obnovi i izgradnji nae zemlje aliti svoga znoja.

Zatim je uzeo rije Busija Slavko, borac J. A. koji se u ime boracakoji ostaju u J. A. oprostio sa demobilisanim borcima i zahvalio im se na preneenom iskustvu steenom u toku borbe sa neprijateljem, zavjetujui se da e borci koji ostaju u J. A. znati uvati tekovine NOB-a za koju su prolijevali krv nai najbolji drugovi i drugarice. Na kraju je ispred Narodnih vlasti govorio drug Muhamed Begi, lan izvrnog GNO Brko koji je u svom govoru odao priznanje nai borcima podvlaei da su Narodne vlasti djelo naeg naroda, herojsko djelo boraca J.A. koja je za njih bila kola kovanica novih, boljih i nikad do sada nezapamenih ljudi pozivajui ih da po dolasku svojim kuama uestvuju u izgradnji i obnovi nae zemlje i pomognu naim Narodnim vlastima.Za itavo vrijeme mitinga govornici su od prisutnog graanstva bili esto prek. dani, poklicima J. A., maralu Titu, Sovjetskom Savezu, Komunistikoj partiji, bratstvu i jedinstvu naih naroda.

Poslije mitinga pioniri, omladina, radnici i ene grada Brkog razdijelili su obilne darove demobilisanim borcima, a zatim su demobilisani borci sa graanima i omladinom razvili kozarako kolo. Kasno u no pred polazak voza, graani, omladina i radnici grada Brkog na elu sa vojnom muzikom ispratili su sa mitinga do eljeznike stanice demobilisane borce J. A.

3.27. Odrano je redovno zasjedanje skuptine Sreskog N. odbora u Brkom

U prostorijama gradske vijenice u Brkom odrana je ovih dana skuptina Sreskog narodnog odbora kojoj su pored lanova skuptine i granstva bili prisutni pretsjednici i sekretari mjesnih narodnih odbora sa podruja sreza branskog. Skuptini je prisustvovao i drug Edhem amo, sekretar ONO iz Tuzle. Nakon izabranog radnog pretsjednitva prelo se na itanje odluka i zakljuaka sa prolog zasjedanja, poslije ega je izabran odbor za donoenje odluka i zakljuaka, a zatim je drug Savo Simi, lan izvrnog odbora SNO u proteklom razdoblju od prolog zasjedanja. Iz podneenog izvjetaja vidi se da su neka odjelenja SNO-a postigla dobre rezultate u svome radu. Tako je privredno odjeljenje izvrilo otkup bijelih itarica za 99,5%, a sjetva jesenjih usjeva odvija se po predvienom sjetvenom planu. Do sada je zasijano 156.150 dunuma sa penicom i ostalim ozimim usjevima. Obrada zemljita i raspodjela sjemenske penice dobro je organizovana, tako da je izdijeljeno 15 vagona preiene i zapraene penice za sjeme. Zemljoradnicima, kojima je to bilo potrebno izdavan je i poljoprivredni alat putem kreditiranja na dugoronu otplatu. I ovogodinji rod ljive racionalno je iskoriten tako da je vei dio ljive preraen za ljudsku prehranu, dok je peenje rakije svedeno na najmanju mjeru. Predajom suheljive, bijelih itarica i kukuruza za otkupnu stanicu proizvai se snabdjevaju sa obuom, tekstilom i potrebnim poljoprivrednim alatom, a tako isto i za neproizvae dodjeljuje se putem Ze-Me i zadruga kontigenti razne robe. Koliine eera, soli i petroleja redovito se dodjeljuju, a za zimnicu izdane su vanredne koliine soli. Za posljednja tri mjeseca izdato je siromanim potroaima 33.474 kg. hrane. Tako isto u zavretku je i plan za snabdjevanje stanovnitva sa hranom za cijelu godinu dana. Prosvjetno odjelenje u svojem radu proteklom periodu takoer je bilo aktivno. Na podruju sreza ima 17 kola sposobnih za izvoenje nastave, do kojih 16 rade, a jedna eka na postavljnje uitelja, dok je prosvjetno odjeljenje obavezalo se da e opismeniti 3000 lica na podruju sreza. U tu svrhu prosvjetno odjeljenje SNO-a izradilo je 18 kolskih tabli kao i dovoljan broj bukvara irilicom i latinicom, a analfabetski teajevi ve su otpoeli sa radom. nastupom dugih zimskih noi oivljavaju se i drugi oblici narodnog prosvjeivanja kao tu su knjiice, itaonice, te italake grupe preko kojih se nastoji da se podigne kulturni nivo naeg sela.Socijalno odjeljenje SNO-a dodjeljuje redovito socijalnu pomoneopskrbljenim porodicama palih boraca JA., porodicama rtava faistikog terora, kao i boraca JA. Socijalno ugroenim licima izdano je u toku proteklog razdoblja 450 blokova za besplatnu mjesenu socijalnu pomo u hrani, koja je dodijeljena na 450 porodica sa 1263 lana. Osim toga onima kojima je to potrebno daju se i jednokratne mjesene pomoi, a tako isto i enama trudnicama. Za novoroenad dobivena je suma od 49. 000d dinara, a za koloniziranu ratnu siroad nabavljena je odjea i obua. Osim toga vri se isplata pomoi starateljima kolonizirane djece ratne siroadi. Tako isto za izdravanje djeijih kolskih kuhinja odobrena je vea suma novca, od kojeg se nabavlja hrana za iste. Od prolog do ovog zasjedanja skuptine Sreskog N. odbora socijalno odjelenje izdijelilo je siromanom stanovnitvu i socijalno ugroenim 22 bale polovnog tekstila, 120 vrea i 17 bala obue, a za 9 kolskih dodijeljeno je i izdano 650 kg. eera za spremanje zimnice te 160 paketa. Pored navedenog ovo odjeljenje organiziralo je i jednomjeseni administrativni kurs za invalide JA., od kojih je 9 osposobljeno za kancelarijske sile te su dodijeljni na rad narodnim odborima i nekim seoskim zadrugama.Graevinsko odjelenje nabavilo je 5000 kub. m. ljunka od koga je razvezlo 4.200 kub. m., izgradilo 1 drveni most od 2 metra duine i dovrilo mist na rijeci Tinji dugaak 32 metra. Izdata je pomo u novcu i materijalu za podizanje 216 kua, izgraeno je 8 kua za koloniste i iskopana su 3 bunara. Izvrena je djelomina popravka nekoliko kolskih zgrada, dok su neke jo u radu. Ali ovo odjelenje nije se moglo snai u radu i u proteklom periodu nije ostvarivalo zakljuke koji su doneeni na prolom zasjedanju skuptine S. N. O. umarski otsjek izdao je stanovnitvu 49 kub. m. grae i 610 kub. m. ogrevnog drveta, te 10 kub. m. kamena. Osim toga izdato je besplatno siromanim licima 24 kub. m. grae i 400 kub. m. ogrevnog drveta. U zadnje vrijeme primjeeno je opadanje umske tete to je dokaz da je narod pravilni shvatio znaj uvanja naih uma. U Nedjlji ume odrana su 3 predavanja i 2 konferencije o vanosti uvanja uma i o umskim poarima, a vei kompleks ume oien je od gusjenice i dobrovoljnim ueem AF-a i omladine.U zadnje vrijeme rad Sreskog suda bilo je dosta slab. Zaostalih predmeta po raznim referatima bilo je 913 komada, prispjelo je novih 178, a svega rijeeno 107 komada. Finansijsko odjelenje isto nije u cjelosti ostvarilo zakljuke sa prolog zasjedanja skuptine SNO. Naroito je bio slab rad u naplati poreza. Izvren je razrez poreza obveznika II grupe na 14 MNO. Prihod je utvrivan po domainstvima. Prema dosadanjim zapaanjima izvrenih ocjena prihoda zemlje konstatovano je da su mnoge komisije utvrivale sasvim niske ocjene, pa ak i u sluajevima gdje je prihod oito vei. Priprema se razrez poreza IV. grupe, kako na teritoriju grada tako i sreza. Oekuje se da e finansijsko odjeljenje u buduem radu postii bolje rezultate i otkloniti dosadanje nedostatke. Poslije podneenih referata razvila se iva diskusija kroz koju su uoeni nedostatci u radu, naroito kod graevinskog djelenja ija je djelatnost bila vrlo slaba od prolog zasjedanja skuptine SNO-a. Tako isto izneen je i nepravilan rad nekih odbornika MNO-a kao rad Pave Zdravca iz MNO Dubrave koji je prilikom popisivanja hrane manje upisao u svom zaseoku oko tri vagona hrane, a i sam je htio da prikrije nekoliko metara. Ustanovljeno je da neke zadruge po selima nisu shvatile svoju funkciju nego su stale na kapitalistiko stanovnite vodei profitersku politiku, a zadruni savez Majevica nije vodio dovoljno kontrole nad cijenama u tim zadrugama. Zatim su doneeni zakljuci u koje je ulo i to da se greke u dosadanjem radu otklone, da se sjetveni plan koji je u odnosu na prologodinju sjetvu za 40% vei ostvari u cijelosti, a tako isto da se i zakljuci sa prolog zasjedanja koji nisu ostvareni izvre u najkraem vremenu.Nakon diskusije, poto su povjerenici Graevinskog i prosvjetnog odjeljenja podnijeli ostavke, skuptina je izabrala za povjerenika graevinskog odjeljenja druga Muharema Begia. Na ovom zasjedanju skuptine SNO-a Brko doneeni se zakljuci i plan za budui rad, koji treba da postigne bolje uspjehe u radu, otkloni dosadanje greke, a tako isto iz Narodnih vlasti otkloni ljude koji nanose tete Narodnim vlastima, kao i samom narodu.

3.28. U Brkom je odrano savjetovanje pretstavnika Nar. vlasti i NF-a

U sali Radnikog doma u Brkom odrano je ovih dana savjetovanje pretstavnika Narodnih vlasti i Fronta, kome su prisustvovali pretsjednici i sekretari gradskog, sreskog i mjesnih NO i odbora Narodnog fronta grada i sreza branskog, zatim pretstavnici ostalih masovnih organizacija kao i druge Edhem amo, sekretar Okrunog narodnog odbora Tuzla.Na savjetovanju koje je trajalo dva dana raspravljalo se o prehranbenom planu, agrarnoj reformi, jesenjoj sjetvi, Zimskoj kampanji narodnog prosvjeivanja kao i drugim raznim problemima koji stoje pred Narodnim vlastima, Frontom i ostalim masovnim organizacijama. Kroz diskusiju koja se razvila poslije referata uoeni su nedostatci u dosadanjem radu a koji su esto proizlazili uslijed nepovezanosti izmeu Narodnih vlasti, Fronta i ostalih masovnih organizacija, a tako isto raskrinkani su i razni protunarodni elementi koji su se uvukli u nae organizacije i nastavljaju sa svojim protunarodnim radom. Na ovom savjetovanju doneeni su i zakljuci da se plan jesenje sjetve to prije ostvari i da se pri sprovoenju prehranbenog plana u ivot nastoji da se otkupi svako zrno hrane. Pored toga zakljueno je da se nastoji angaovati to vei broj lica u akciji za suzbijanju nepismenosti u toku Zimske kampanje narodnog preosvjeivanja, a kroz italake grupe da se podigne kulturni nivo naroda na podruju branskog. Na kraju je podvueno da u ovim akcijama treba ostvariti to tjenju saradnju i povezanost izmeu Narodnih vlasti, Fronta i ostalih masovnih organizacija.

3. 29. Odrano je zasjedanje Gradskog N. odbora u Brkom

U gradskoj vijenici u Brkom odrano je ovih dana redovno zasjedanje gradske skuptine, na kojoj je izvrni odbor GNO-a Brko podnio izvjetaj o svome radu od prolog zasjedanja do danas. Pored lanova skuptine ovom zasjedanju prisustvovao je i drug Cvjetko Peri, predsjednik ONO-a iz Tuzle i Huska Belagi, pomonik Javnog tuioca za srez loparski i branski. Nakon izabranog radnog pretsjednitva i itanja odluka i zakljuaka od prole skuptine sekretar G-N. O. podnio je izvjetaj o radu Izvrnog odbora u proteklom periodu iz kojeg se vidi da su neka odjeljenja GNO-a postigla u svome radu dobre rezultate. Tako je privredno odjeljenje ostvarilo sjetveni plan za 87% a sjetva industrijskog bilja premaena je za 17%. Stanovnitvo se na vrijeme snabdijeva sa ivenim namirnicama, a tako isto i sa raspoloivim tekstilom. Rad u oblasti industrije i zanatstva odvija se prema predvienom planu. U peridou od prole skuptine rad u privatnom sektoru zanastva je mnogo ivlji radi lake nabavke potrebnih sirovina. Preduzea u gradu premaila su proizvodni plan. Paromlin Jedinstvo u Brkom premaio je proizvodni plan za 81%, snizio potronju goriva za 35%, sproveo utedu u mazivu za 100% i premaio predratnu proizvodnju za 24%.Graevinsko djeljenje popravilo je 186 metara ivinjaka, 320 kvadratnih metara plonika i trotoara, popravilo jedan i po kilometar glavnih i sporednih ulinih cesta. Osim toga uz pomo antifaistikih organizacija izvreno je u nekoliko mahova detaljno ienje ulica u gradu.

Odjeljenje za socijalnupolitiku i narodno zdravlje neopskrbljnim porodicama boraca J.A., palih boraca i rtava faistikog terora podijelio je na ime socijalne pomoiod prolog zasjedanja gradske skuptine 471.675 dinara, a socijalno ugroenim i za rad nesposobnim licima izdalo je za mjesec septembar, oktobar i novembar 393 bloka za besplatnu hranu u vrijednosti 34.321 dinar. Odjea i obua koja je primarna komisijski je raspakivana, te je jedan dio od toga dodijeljen socijalnim ustanovama, a ostalo najsiromanijim porodicama dodjeljivalo preko masovnih organizacija.Rad u zdrastvenoj stanici odvija se normalno. U gradu je izvreno zapraivanje stanovnitva i domova, kao i kolske djece.

Stambeno pitanje u gradu dosta je teko, a naroito u zadnje vrijeme, kada se izgradnjom Omladinske pruge svakodnevno poveao broj slubenih lica, koja se po slubenoj potrebi premjetaju u Brko. Iz diskusije koja se na kraju razvila po ovom referatu konstatovano je da u gradu Brkom ima vei broj kua kojima je potrebna djelomina popravka i da bi se popravkom istih unekoliko rijeilo stanbeno pitanje. Prosvjetno odjeljenje Gradskog narodnog odboraa bilo je aktivno u svome radu. Izvrena je popravka i kreenje kolske zgrade u kojoj sada radi 10 nastavnika i vode 18 odjelenja. Namjetaj i uila djelomino su popravljeni, a 60 klupa dobrovoljno su izradili radnici Okrune stolarske radione u Brkom.Nedelja narodnog prosvjeivanja bila je dosta plodna. Preko razglasne stanice, plakata i predavanja najiri narodni slojevi ubjeivani su u potrebu opismenjivanja. Tom prilikom sakupljeno je 12.000 dinara to je upotrebljeno za nabavku tabli kao i ostalog materijala koji je potreban za izvoenje nastave putem analfabetskih teajeva u kojima je obuhvaeno 335 nepismenih lica. Ukupan broj nepismenih u gradu iznosi 584, koji e takoer naknadno biti obuhvaeni ovim teajevima, jer su prosvjetni radnici uzeli obavezu da u toku ove Zimske kampanje narodnog prosvjeenja likvidiraju nepismenost u gradu.Pored predavanja koja se odravaju redovito, kulturno prosvjetni rad odvija se i preko italakih grupa, kojih danas ima 35. na italakim grupama ita se dnevna tampa prorauje materijal koji se planski prireuje za pojedine italake grupe. Tako isto kulturno prosvjetni odbor rukovodi planski i organizaciono itavim kulturno prosvjetnim ivotom u gradu. Problemi koji se nalaze pred prosvjetnim odjeljenjem jesu pomanjkanje prostorija za izvoenje osnovne kolske nastave, jer u osnovnoj koli koja sada radi, pod jednim krovom nalazi se 1.152 aka, a osim toga ni ove prostorije ne odgovaraju svojim uslovima za kolu.Radi toga bi bilo neophodno potrebnoda se u sadanjoj klosterskoj zgradi otvori jo jedna kolau koju bi se prebacila polovina kolske djece, a pored kole u istoj zgradi moglo bi se smjestiti i djeije obdanite koje se sada nalazi u privatnoj zgradi i nehigijenskim prostorijama.Finansijsko odjeljenje nije pravilno poslovalo tako da je izvren preizdatak u sumi od 218.369 dinara, a prilikom ubiranja poreza u gradu nije se dovoljno zaloilo u tom radu. Tako isto komisije koje su bile odreene za ubiranje poreza po gradu povrno su shvatile svoju dunost, te su napravile niz propusta u ubiranju poreza tako, da pojedina lica navodno nisu porez mogla platiti, dok su u isto vrijeme kupovala kue po gradu.Rad suda takoer je bio slab u proteklom periodu to se vidi iz nekoliko stotina zaostalih predmeta.

Nakon podneenih referata razvila se vrlo iva diskusija, kroz koju su uoeni propusti i nedostatci u dosadanjem radu Izvrnog odbora nije se vodilo dovoljno kontrole nad cijenama u gradu, a finansijsko odjeljenje GNO-anije dovoljno zauzelo pravilan stav prema crnoberzijancima.

Poslije diskusije uzeo je rije drug Cvjetko Peri, pretsjednik O. N. O. iz Tuzle, koji je izmeu ostalog rekao dase GNO, iako je imao povoljne uslove za rad, nije dovoljno upoznao sa strukturom rada, nije bilo kolektivnog rada i nije bilo oslona na masovne organizacije. Zatim je naglasio da neki odbornici, ne dolazei na sjednice, stavljaju svoje line interese pred interese zajednice i na kraju podvukao da GNO uz pomoa masovnih organizacija treba da povede strogu kontrolu u radnjama i peduzeima i da treba da postoji jai kontakt izmeu narodnih vlasti i masovnih organizacija u gradu.Nakon toga, poto su u prosvjetnom i privrednom odjelenju mjesta povjerenika bila upranjena, lanovi skuptine izabrali su za povjerenika prosvjetnog odjelenja Perkanovi Predraga, a za povjerenika privrednog odjeljenja Meduni Miku. Tako isto pretsjednik GNO-a podnio je ostavku te je na skuptini jednoglasno izabran GNO-adrug Suljo Kahriman , radnik iz Brkog. Osim toga izabrano je 10 sudija prorotnika sa kojim je izvrena dopuna suda. Na kraju skuptine doneeni su zakljuci za rad u iduem periodu kojie biti plodniji i pokazati bolje rezultate po svim sektorima rada.

IV. Brko po pisanju Fronta Slobode 1947. godine4.1. Formiran je teaj za rukovodioce analfabetskih teajeva sind. podrunice u BrkomMjesno sindikalno vijee u Brkom formiralo je teaj za rukovodioceanalfabetskih teajeva pri podrunicama koje pohaa 30 nepismenih. Ovaj teaj na kome e se predavanja odravati redovno svake veeri poslije zavrenog rada trajae tri mjeseca. Teajem rukovodi drug Meho Rami, potpretsjednik Mjesnog sindikalnog vijea u Brkom.

4.2. U gradu Brkom radi 14 analfabetskih teajeva sa 146 polaznikaU toku ovogodinje kampanje narodnog prosvjeivanja u Brkom je formirano 14 analfabetskih sa416 polaznika. Ovih dana otpoee sa radom jo dva teaja, kako bi se u ovoj kampanji narodnog prosvjeivanja u kojoj je do danas obuhvaeno 73,6% nepismenih ispunile date obaveze i nepismenost u gradu potpuno likvidirala. Dosadaniji uspjeh ovih teajeva i pored pomanjkanja bukvara je zadovoljavajui.

4.3. ene Brkog zalau se za uspjean rad analfabetskih teajeva

U ovogodinjoj kampanji narodnog prosvjeivanja aktivistkinje AF grada Brkog uzele su ivog uea.one su se naroito zaloile za to uspjeniji rad analfabetskih teajeva u gradu. Obilazei ove teajeve ponekad su bile i iznenaene uspjehom i radom teajki a naroito onih, koje ranije nisu ni najmanje pokazivale volje da pohaaju teaj. Za primjer se moe posluiti teajka Fatima koja zajedno sa svojim drugom i djetetom pohaa teaj i ui,zatim drugarica Esma koja odgovara na sva pitanja koja joj rukovodilac postavlja i koja se osjea vrlo sretnom, jer zna da ita i pie. Drugarica uhreta, poslije jednomjesenog rada na teaju, napisala je lanak za Novu enu.neka nam ovo poslui kao primjer i jo jedan dokaza da s malo vie treuda i volje svaka ena moe da naui itati i pisati.

4.4. Odran je sastanak Sreskog i Gradskog odbora NF-a u Brkom

Ovih dana odran je u Brkom plenum Sreskog i Gradskog odbora Narodnog fronta kome su prisistvovali drug Nikola Cvijeti, lan Okrunog odbora Narodnog fronta i drug Jeronim Blinija, povjerenik ONO Tuzla.

Plenum je otvorio drug Branko Simi, pretsjednik Sreskog odbora NF-a i dao rije sekretaru odbora NF-a drugu Savi ivkoviu. U svom govoru drug ivkovi je iznio znaaj Narodnog fronta uoptei njegovu ogromnu vanost u obnovi i izgradnji zemlje. Na elu Narodnog fronta rekao je drug ivkovi stoje nai najbolji drugovi, koji su bili prvi u ratu i prvi u obnovi. Njihovim pravilnim rukovoenjem i zalaganjem lanova, Narodni front je postigao vidne rezultate, ali se ne smijemo zaustaviti na tome. Rad Fronta je svestran i on se odrazio i na naem terenu, kako na izgradnji Omladinske pruge tako ina ostalim radovima obnove i izgradnje, zatim na kulturno-prosvjetnom radu, gdje su takoe zapaeni vidni rezultati. Analfabetski teajevi i italake grupe obuhvatili su veliki broj posjetiocakoji se iz dana poveava. Meutim, ovaj rad - je nastavio drug ivkovi, pokuavaju da ometaju ne pomirljivi neprijatelji Narodnog fronta. Njihov razorni rada odraava se kako u pripremanju hrane tako i u uzdizanju naeg naroda. I protiv njih moramo voditi otru i nepomirljivu borbu. Na I Kongresu Narodnog fronta Bosne i Hercegovine nastavio je drug ivkovi, bie izneeni rezultati i u dosadanjem radu NF-a i date smjernice za budui rad Delegati koji e dananji plenum izabrati zastupae nas na Kongresu, iznijete rezultate dosadanjeg rada i donijeti nove zadatke i obaveze. Poslije govora druga ivkovia razvila se diskusija u kojoj je uzeo uea vei broj prisutnih i jroz koju su uoeni nedostatci i propusti u dosadanjem radu Fronta, a zatim se prelo na biranje delegata za I. Kongres NF-a Bosne i Hercegovine, te su izabrani slijedei drugovi i drugarice: Muhamed Begi, Sadeta ehi, Zeid Tahirovi, Dr. Martin Iki, Hafa Selmanovi, Tihomir Vratanovi i uro Miki iz Brkog, zatim Branko Simi, Fadila Kobi, Nikola ukanovi, Goja uri, Franjo Petrovi, Hazim Salki, erim Deli, Huska Vili, Ahmet Bugar, Milorad Kati, Vidan Mai i Hajro Zaimovi, sa podruja sreza branskog.Izbor delegata srdano je podravljen od prisutnih.

4.5. Konferencija omladine III kvarta u Brkom

U nedelju 12-og ov. mj. odrana je konferencija Narodne omladine III kvarta u Brkom, kojoj su pored veeg broja omladine prisustvovali i drugarica Fadila Kobi, pretsjednikGradskog odbora Narodne omladine i Mubina Sulji, lan pionirskog odjela Okrunog odbora Narodne omladine.

Na ovoj konferenciji koj aje sazvana u cilju postavljanja novih zadataka pred omladinsku organizaciju i izvravanja istih putem radnih takmienja, omladinska organizacija uzela je na sebe i konkretne obaveze, izmeu kojih i tu da e do kraja ovoga mjeseca za 100% obuhvatiti omladinu svoga kvarta u organizaciju. Po zavrenoj konferenciji otvoren aje omladinska itaonica, a zatim se manifestujui prolo kroz grad.

4.6. Odran je plenum Mjesnog sindikalnog vijea u BrkomU prostorijama Radnikog doma u Brkom, odran je ovih dana plenarni sastanak MSV, kojem su prisustvovali lanovi uprava svih podrunica, kao i predstavnici prosvjetnih odjelenja Gradskoi Sreskog narodnog odbora.

Prije prelaza na dnevni red priutnima je proitan telegram koje je primilo MSV od Generalne Unije Albanskih sindikata iz Tirane, u kojem se u ime radnike klase i itavog naroda Albanije izraava zahvalnost radnicima i namjetenicima grada Brkog za veliku pomo koju su oni uputili za postradale u Albaniji i podvlae nerazrjeive veze i ljubav izmeu albanskog naroda i nove Jugoslavije, koji su vrsto odluili da budu i ostanu vrsti i uporni uvari i branioci mira i sigurnosti na Balkanu.Na plenumu su drugovi Tihomir Vratanovi, Meho Rami i Mehmedalija Dervievi podnijeli referate o organizacionim pitanjima i reorganizaciji, o planskoj proizvodnji i takmienju i, o kulturno prosvjetnom i fiskulturnom radu. Svi su referati u svojim postavkama zasnivali na odlukama IV. Plenuma Centralnog odbora analogno prilikama i uslovima u Brkom.

Posvim referatima vodila se dosta iva diskusija. Doneeni su konani zakljuci i postavljeni zadaci za rad na reorganizaciji pojedinih podrunica, za formiranje pojedinih komisij aza sektore rada, kao i razne izmjene u upravnim odborim anekih podrunica.

Plenum je odobrio i pozdracio nastojanje Izvrnog odbora da osnuje veernji sindikalni kur, koji e pohaati prvenstvenosindikalni funkcioneri kao i oni radnici koji imaju volje ka o i uslova d ase osposobljavaju za sindikalne rukovodioce . ovaj kurs otpoee sa radom oko polovine januara 1947 godine.

Tako isto na ovom plenumu isvojen je prijedlog da MSv ustanovi prelaznu zastavicu, koja bi se svakog mjeseca dodjeljivala naboljem radnom kolektivu u Brkom i u Brezovom Polju, koje je u sastavu MSV u Brkom. Pored toga usvojena je prijedlog da kulturno-umjetniko drutvo Vaso Pelagi koje djeluje pri MSVu Brkom ustanovi jednomjesenu prelaznu zastavicu kojue dodjeljivati svakog mjeseca onoj podrunici koja u kulturno-prosvjetnom radu postigne najbolje rezultate.Na kraju ovog plenuma izvreno je popunjavanje izvrnog odbora i finasijske kontrole MSV, jer su neki drugovi koji su ranije izabrani, uslijed preoptereenosti posla sprijeeni da vre tu dunost.

4.7. Nagraeni radnici tamparije SNO-a u Brkom

Ovih dana odran je sastanak radnika tamparije SNOu Brkom na kojem su ) drugova i drugarica novano nagraeni, a 3 pismeno pohvaljena.

Na ovom sastanku govorio je drug Meho Rami, rukovodilac tamparije koji je iznio uspjehe u radu u 1946 godini, osvrnuvi se ujedno i na zadatke koji stoje ped grafikim radnicima, a zatim se drug Tihomir Vratanovi, sekretar Mjesnog sindikalnog vijea zahvalio nagraenim na portvovanom radu i ozbiljnou kojom su shvatili zadatke koji stoje pred njima, znajui da rade za dobro svoje i svoje zajednice.

Na kraju se ispred nagraenih i pohvaljenih zahvalio drug Sadik Spahali i obeao da e radni kolektiv tamparije u Brkom izvriti i sprovesti u djelo i u budue sve zadatke koji se pred njih budu postavljali.

4.8. U Brkom se vre pripreme za otvaranje plivakog bazena

U svom povlaenju okupator je unitio u Brkom gradsko kupatilo na Savi tako da poslije osloboenja grad uope nije imao kupatila. Inicijativom FD Jedinstva, koje je imalo svoju plivaku sekciju potaknuto je pitanje da grad Brko dobije kupatilo koje bi odgovaralo potrebama graana i razvitku plivakog sporta. Uspjesi plivake sekcije tokom 1946 godine pokazali su da grad Brko ima uslova da postane jaki plivaki centar. Potekoa koja je ometala pravilan razvoj ove grane fiskulture bila je u tome to nije bilo plivakog bazena, koji bi omoguavao sistematski rad. Ispravno uviajui ovaj nedostatak narodne vlasti i mjesne masovne organizacije poduzeli su potrebne mjere da se u toku proljea i ljeta 1947 godine sagradi kupatilo na savskoj plai i propisan bazen, kojie omoguiti osim treniranja i odravanje natjecanja. Veina radova na ovom bazenu, ije e dimenzijebiti 50x20, putem masovnih organizacija izvrie se dobrovoljnom radnom snagom. Za izvoenje ovih radova ve je otpoelo sakupljanje novca, a tako isto i narodne vlasti potpomagae izgradnju ovog bazena sa novanim sredstvima.

4.9. Konferencija takmiara za ZREN u Brkom

U nedjelju 19 januara odrana je u Sali Fiskulturnog doma u Brkom konferencija takmiara za ZREN. Na ovoj konferenciji o takmienju i pripremama za isto govorio je drug Zrelec. Takmiari e pristupiti popunjavanju takmiarskih listi i poeti sa redovnim vjebama.

4.10. Rezultati rada sindikalnih podrunica u Brkom

U prvomajsko takmienje na podruju branskog srezaukljueni su svi radni kolektivi od kojih su se svojim radom naroito istakle podrunica prosvjetnih radnika sa sela i podrunica i podrunica elektriara iz grada. Zahvaljujui zalaganju podrunice prosvjetnih radnika svi analfabetski teajevi na podruju ovoga sreza zavrili su uspjeno, kvalitet nastave pri osnovnim kolama znatno se poboljao. Pri svim osnovnim kolama otvorene su kolske kuhinje. Od 1. maja 1946 do 1. maja 1947 godine otvoreno je 9 osnovnih kola.Sindikalna podrunica elektriara kao priznanje za svoj rad dobila je od Mjesnog sindikalnog vijea prelaznu zastavicu za mjesec april. Ova podrunica uspjela da smanji gubitke okoproizvodnje struje za 8%. U 1946 godini proizvela je 43.179 kilovata struje dok je u prvom tromjesjeju 1947 proizvela 52. 432 kilovata.

Podrunica graevinara broj 1 dala je u ovom takmienju 1950 dobrovoljnih radnih sati od kojih je bilo 804 struna sata.

Podrunica slubenika dravno administrativnih i pravosudnih ustanova uspjela je da potpuno sredi rad u podrunici. Podrunica je u toku ovog takmienja drala tri predavanja. U radu podrunice naroito su se istakli Fetija Dautovi i Smiljka Tanackovi.Podrunica ishrane broj 2 uredila je parni stroj i sva postrojenja ovog mlina, tako da su isti sad 100% u ispravnom stanju. Disciplina podrunice se uvrstila to se ogleda u tome da ni jedan radnik nije izostao sa rada niti sa konferencije. Nepismenost u podrunici je likvidirana. Meu radnicima naroito su se istakli udarnici podrunice drugovi lica Bodako i Klebi. To je jedna od najboljih podrunica na terenu grada.

4.11. Radnici Brkog pomau proletirijat panije

Mjesno sindikalno vijee u Brkom organizovalo je preko svojih podrunica akciju za prikupljanje pomoi radnom narodu panije, koji se bori za osloboenje ispod krvavog terora Frankovog reima. Do danas je sakupljeno oko 48.200 dinara.

4.12. etva na podruju branskog sreza u punom je jeku

Zbog kia koje su padale koncem juna etva na podruju branskog sreza otpoela je devet dana kasnije nego to je to bilo prethodno predvieno. Po svim mjesnim podrujima ovog sreza ona je sada u najveem jeku i obavie se sa oko 12% kosaicama- samovozaicama, a ostalo sa runom radnom snagom, do 20-og ov. mj.

Mainsko- traktorska stanica u Brkom blagovremeno je izvrila popravak kosaica, osigurala potrebno gorivo a plan ugovora za etvu ostvarila za 150%. Ona je u zajednici sa poljoprivrednim otsjekom SNO-a sastavila plan za etvu i vridbu prema kojem je izvrena raspodjela rada brigada brigada po mjesnim podrujima. Svaka brigada dobila je svoj zadatak za prvim 3 dana rada najbolje rezultate, koji se svakodnevno oznuju ... poznata je Iv etaaka brigada koja je pod vodostvom brigadira Anmetagia Avde poela 458 dunuma ita. Poto je etva otpoela sa zakanjenjem , dok se pod itom nalaze velike povrine zemljita, to je potreba za kosaicama na ovom terenu dosta velika. Zemljoradnici zadnjih dana svakodnevno dolaze u stanicu radi sklapanja ugovora za etvu, koje MTS ne moe da primi, jer je svoj plan prema broju kosaica ve prebacila za 50% da bi broj sklopljenih ugovora mogla realizovati ona se, s obzirom da se etva u bijeljinskom srezu nalazi u zavrnoj fazi, obratila MTS Bijeljini koja joj je stavila na raspolaganje jednu etaku brigadu. Osim toga, u cilju to breg odvijanja rada oko obavljanja etve MTS u Brkom uvela je ovih dana i nonu smjenu, koja e preko noi tanjirati strnita. U pripremama za etvu na podruju branskog sreza uinjeno je niz propusta, koji su se nepovoljno odrazili na terenu. Tako na primjer plan etve koji je sastavio SNO nije bio razraen po mjesnim podrujima, koja su ablonski sklapala ugovore za etvu. MNO Brka sklopilo je ugovor sa Mainsko-traktorskom stanicom u Brkom za etvu 2000 dunuma ita, a dolaskom etake brigade na teren uspostavilo se da MNO nema popisanih interesanata, nego se oni naknadno prijavljuju. Slian je sluaj i u MNO-u Lonari, dok u nekim podrujima broj prijavljenih interesanata premauje ugovorenu povrinu za etvu.

Pored toga, to se etva uglavnom obavlja sa runom radnom snagom, pokazalo se da u nekim mjesnim podrujima nema dovoljno kosa ni srpova za etvu.

Uviajui ove propuste u pripremama za etvu narodne vlasti i masovne organizacije ovog sreza poduzele potrebne mjere da isti blagovremeno otklone. U mejsnimpodrujima, gdje je potreba u srpovima vea, organizovana je izrada srpova sa runom radnom snagom. Masovne organizacije ispomazu obavijanje etve siromanim porodicama omladine koja se nalazi na izgradnji pruge amac-Sarajevo i Stupari-Kladanj. Uporedo sa pripremama za etvu izvrene su pripreme za vridbu, te popravak vranica kako MTS tako i privatnim koje su obuhvaene vrdbenim planom. Svakoj vralici je dodijeljen proizvodni zadatak, ito e biti svezeno na vea gumna kako bi se uteu vremenu. Osim toga narodne vlasti uz pomo masovnih organizacija organizovae svaku vranicu radne druine. Vridba koja e poeti 10 juna trajae oko 45 dana.

4.13. U branskom srezu osnovana je trea seljaka radna zadruga Veljko Luki

Nedaleko od Brkog u ustanikoselu Bukovici osnovana je seljaka radna zadruga Veljko Luki Kurjak trea u branskom srezu. Seljani sela Bukovice jo od poetka ove godine pripremali su se za osnivanje zadruge. Oni su posmatrali rad radne zadruge Naste Naki u Bukviku, posmatrali njihove uspjehe i odluili da i u svome selu osnuju radnu zadrugu. Tu svoju odluku ostvarili su ovog ljeta 24 juna ove godine odrali su u selu konferenciju na kojoj su predstavnicima narodnih vlasti izjavili da u svome selu osnivaju seljaku radnu zadrugu, uputili su molbu narodnim vlastima za odobrenje i jo istog dana 31 domainstvo sa 155 lanova stupilo je u zadrugu u koju su unijeli 1.759 dunuma vlastite zemlje, od ega je 964 dunuma oranice, dok ostalo otpada na okunicu, vonjake, livade i ume. Pored zemlje zadrugari su u zadrugu unijeli 11 pari zaprene stoke, 11 kola, 21 plug, 10 kopaih plugova, 19 drljaa, 4 dvoredne sijaice, kao i ostali krupniji poljoprivredni alat. Tom prilikom su na konferenciji odluili da zadruga nosi ime njihovog prvoborca i narodnog heroja Veljke Lukia- Kurjaka koji je u toku prolog rata pao na bojnom polju za bolji ivot radnog naroda.

4.13.1. ZASIJANI USJEVI SU ZADRUNI

Poto je zadruga osnovana u vrijeme kada su svi usjevi zasijani, a neki u toku obrade, dok su jeam i penica bili prispjeli za etvu, mnogi su sa strana postavljali pitanje kako e zadrugari podijeliti prihode sa zemlje, koja je do osnivanja zadrugeve bila obraena. Ali zadrugari su to pitanje rijeili na taj nain to su sami odluili da se svi usjevi kako jesenj, tako i proljetni unose u zadrugu, a da se svakom domainstvu priznaju dati radni dani za obradu usjeva, a na kraju godine dijelie se prihodi prema radu, sa dodjeljivanjem radnih danaza one koji su nesposobni za rad. Tom prilikom zadrugari su sastavili i norme pokojima zadrugari obraivati zadruno imanje i prema kojima e se zadrugarima priznati dosadanja obrada zemlje. Po tim normama za 4 dunuma jesenjeg oranja priznaje se 1.5 radni dan, a tako isto i za proljetno oranje i drljanje. Na 15 dunuma jesenjeg sijanja priznaje se 1.5 radni dan, a za proljetno sijanje sa mainom na 20 dunuma 1.5 radni dan; dok se za 1 dunum kopanja kukuruza prvi puta priznaje 1 radni dan, za drugi puta1 radni dan, a za kopanje kukuruza trei puta na 4 dunuma 1 radni dan. Za praenje kukuruza na 12 dunuma priznaje se 1.5 radni dan, a za konjovodca 1 radni dan. Za koenje sijena na 4 dunuma priznaje se 1.5 radni dan, a za kupljenje sijena na 4 dunuma 0. 75 radnih dana.

Prema ovim normama svakom domainstvu se priznaje radna snaga koja je utroena na obradi zemljeprije stupanja u zadrugu, i u tu svrhu formirana je komisija od nekoliko zadrugara, koja e izvriti pregled zasijanih i obraenih povrina svakog domainstva, koje je stupilo u zadrugu i odrediti broj utroenih radnih dana.

4.13.2. ZADRUNI POSLOVI USPJENO SE ODVIJAJU

Seljaka radna zadruga Veljke Luki Kurjak ima 53 l, sposobna za rad. Zadrugari govore kako su oduevljeni zadrunim ivotom, te ih ima mnogo iz okolnih mjesta koji govore dae na jesen pristupiti u ovu zadrugu. Takoe, planira se u susjednim mjestima organizovati rad seljakih radnih zadruga... Zaista mi smo nau zadrugu osnovali u vrijeme kad su svi usjevi zasijani, kad neki od njih ve i zriju pa je bilo i takvih koji su nam sa strane govorili da je nezgodno osnivati zadrugu u doba u koje smon je mi osnovali nego da priekamo do jeseni. A, eto mi smo to pobili i primjerom dokazali da se zadruga moe osnovati kako u jesen tako i u pola ljeta samo ako za to ima volje kod onih koji je osnivaju...Uporedo sa etvom zadrugari e odmah zaorati svoja strnita, a na jesen odluili su da iskre mee, koje ih ometaju u radu i od malih sitnih parcela stvorie velike zadrune komplekse.

4.14. Rad ciglana na terenu sreza branskog

I pored velikih kia koje su znatno oteale rad poljskih ciglana na terenu sreza branskog, izraeno je 59. 000 kom. peene i 166.800 kom. sirove cigle. Na ovome poslu frontovci srza branskog dali su 128 strunih, 1354 obinih i 379 kolskih nadnica, osim pomoi ciglanama za koje je odobrena investicija. U radu ovih ciglana i pored ravog vremena radi kojeg je tokom prolog mjeseca pokvareno desetine hiljada sirove cigle, koja se nije imala ime pokriti,osjea se veliki nedostatak u strunom osoblju (pecaima), tako da se isti moraju prebacivati iz jedne ciglane na drugu kako bi se bar unekoliko udovoljilo stvarnim potrebama, akad bi se ovi nedostatci otklonili na ciglanama, kojih ima 11 na terenu ovog sreza, mogao bi biti mnog uspjeniji rad.

4.15. Preduzee Bosnaplod u Brkom izvrilo je pripreme za berbu ljivaPreduzee Bosnaplod u Brkom obuhvata devet najboljih voarskih srezova tuzlanskog okrugau kojima su ljive dobro rodile, a s obzirom na klimatske prilike kvalitativno bolje nego prole godine. ljiva je naroito dobro ponijela u gradaakom i bijeljinskom srezu, dok je na podruju branskog i loparskog sreza uslijed elementarnih nepogoda rodljiva neto podbacio u odnosu na prolu godinu.

Kako je ovogodinji kvalitet ljivebolji od prologodinjeg, to e se nastojati da se ona sa ovog podruja baci na domaa istrana u sirovom stanju i na taj nain to bolje iskoristi za ljudsku prehranu. U tu svrhu Bosnaplod je osigurao dovoljno ambalanog materijala i izvrene su sve pripreme kako bi se berba ljiva mogla odvijati bezikakvog zastoja. ljiva koja ne bi bila izena u sirovom stanju bie osuena. Zahvaljujui nastojanju narodnih vlasti blagovremeno je osiguran dovoljan broj sunica, doke peenje rakije svesti na najmanju mjeru. Tako isto ovih dana je Bosnaplod u Brkom preko sreskih zadrunih zemljoradnikih zadruga pristupio na svom podruju kontrahiranju voa, kao i isplati predujma voarima.

4.16. Otkup vune u srezu branskom izven je za 100%

Kampanja otkupa vune koja je ovih dana sprovedena u srezu branskom uspjela je 100%. Uspjeh je postignut pravilnim objanjavanjem znaaja otkupa i zalaganjem grupe agitatora. Otkupljeno je 3068 kg. Vune, ime je plan ispunjen 100%.

4.17. Mainsko-traktorska stanica u Brkom pred zavretkom vridbe

Vridba ita, koju obavlja mainsko traktorska stanica u Brkom privodi se kraju. Rad vralica odvijao se uglavnom po brigadama i ova se forma rada pokazala dobrom. Naroitom znaajnu ulogu vralice su odigrale u brdskim krajevima kao o su loparski srez. Kroz itavo vrijeme rada traktori su imali normalnu potronju goriva. Izvjetajna sluba bila je na visini, tako da je MTS mogla svakodnevno imati taan pregled obavljenog posla. Dobava goriva takoer se pravilno odvijala. U radu je bilo i potekoa, a jedna od glavnih smetnji i konica bila je ta to je 80% ljudstva prvi puta radilo na vridbi. Osim toga mala gumna takoer su ometala da se rad bre odvija, a bilo je i sluajeva da su se vralice morale vraati u ona podruja gdje su ve bila samo radi toga to mjesni narodni odbori nisu imali razraeni plan. Pored propusta koje su inili odbori, bilo je i greaka kod pojedinaca. Tako je na primjer Haim Dindi traio da teka maina tipa Maral pree u njegovu njivu koja se nalazila preko puta od gumna gdje se vrila, iako je iamo svega 11 granica penice i to porazbacane po cijeloj njivi.U ovogodinjoj vridbenoj kampanji kako u radu tako i redovnom slanju izvjetaja naroito se istakla II. brigada ove stanice.

4.18. U analfabetske teajeve u Brkom bie obuhvaeno 6000 nepismenih

Pripreme za sprovoenje Zimske kampanje narodnog prosvjeivanja na podruju sreza branskog ve su u punom jeku. Naroita panja poklanja se opismenjavanju nepismenih. Po planu Ministarstva prosvjete, srez branski, treba da u ovoj kampanji opismeni 4.000 nepismenih. Sresko prosvjetno odjelenje uzelo je u obavezu da e u pretstojeoj kampanji obuhvatit u analfabetske teajeve 6.000 polaznika. Popis nepismenih po podrujima ve se pravi i nastoji se da ni jedna mahala ni zaseok ne ostane po strani. Na mjesnim podrujima osiguravaju se prostorije, drva za ogrijev, lampe i sve ostalo to je potrebno za pravilan rad teajeva. Potreban materijal kao bukvari, sveske, olovke i table sabiru se od prole godine, a popuna istog se predvidila. Na terenu uitelji na konferencijama ve govore narodu o kampanji opismenjavanja. Prema popisu Sresko prosvjetno odjelenje raspolae sa 80 rukovodilaca analfabetskih teajeva , dok e kurs za osposobljenje daljnih 80 poeti 1 oktobra.za ovaj kurs ve su uinjene sve pripreme t. J.napravljen je plan rada, osigurane prostorije i hrana.Da bi se rad oko opismenjavanja kao i rad na ostalim kulturno prosvjetnim formamato bolje odvijao u svakom mjesnom podruju