BANJA LUKA COLLEGE

BANJA LUKA

Miloša obilića 30

SEMINARSKI RAD IZ METODA I TEHNIKA

IZRADE ISTRAŽIVAČKOG RADA

Uticaj društvenih mreža na ponašanje mladih

Profesor: Student:

dr Nenad Novaković Br. Indeksa:

Banja Luka, decembar 2012. god.

Sadržaj:1. UVOD.................................................................................................................................2

2. OSNOVNI POJMOVI........................................................................................................3

2.1. Društvene mreže..........................................................................................................3

3. UTICAJ DRUŠTVENIH MREŽA NA PONAŠANJE MLADIH......................................5

3.1. Analiza društvenih mreža.............................................................................................5

3.2. Kako postati član društvenih mreža?...........................................................................6

3.3. Zavisnost od društvenih mreža....................................................................................7

3.3.1. Opasnosti društvenih mreža..................................................................................8

3.4. Mladi i društvene mreže...............................................................................................9

3.4.1. Mjere sigurnosti..................................................................................................10

3.5. Društvene mreže i poremećaji u ponašanju...............................................................11

4. ZAKLJUČAK...................................................................................................................13

5. LITERATURA..................................................................................................................14

1

1. UVOD

Tema mog seminarskog rada je „ Uticaj društvenih mreža na ponašanje mladih “.

Pošto je najpoznatija društvena mreža facebook poćećemo od nje.

Facebook je, prema riječima osnivača Marka Zuckerberga, zamišljen tako da se

putem interneta povežu oni ljudi koji se već poznaju u stvarnom životu, za razliku od

sličnih web servisa. Kao što početna stranica Facebooka kaže, on omogućuje korisnicima

povezivanje i socijalizaciju s ljudima koji su im bliski i koji rade, studiraju i žive oko njih.

Zuckerberg, inače student Harvarda, sa svojim je cimerom Dustinom Moskovitzem

4. veljače, 2003. u svojoj sobi na fakultetu osmislio društvenu stranicu kojoj je namjena

bila da se već međusobno stečeni prijatelji druže, dopisuju i razmjenjuju slike.

Ne znajući kako će im Facebook jednoga dana donijeti slavu i bogatstvo lansirali su

ga na internet i u samo par dana stranica je brojila preko 50.000 ljudi.

Unatoč kritikama, Facebook je danas najpopularniji servis za socijalizaciju s

rastućim brojem korisnika te je čak prozvan i "novim Internetom", a Mark Zuckerberg ima

nadimak "novi Bill Gates".

O vrijednosti Facebooka najbolje govori podatak da je Microsoft krajem 2007.

godine platio 240 milijuna dolara za 1,6 % udjela u dionicama.

Stranice za društveno umrežavanje danas predstavlju sve veću i veću važnost u kod

svakodnevnog korištenja Interneta, te su postale važan faktor našeg načina komuniciranja.

Ali, stranice za društveno umrežavanje imaju dugačku istoriju, koja seže do 70-tih godina

20. vijeka kada globalna mreža nije izgledao onako kako danas izgleda. Stranice za

društveno umrežavanje su prešle dugačak put od oskudnih web stranica koje su pružale

samo mogućnosti slanja poruka ostalim korisnicima, do toga da su danas postale okosnica

daljnjeg razvoja Interneta i Weba kakvog ga poznajemo. Stranice za društveno

umrežavanje kao što su Twitter, Facebook, Google+, Pinterest i ostale su postali glavni

akteri razvoja on-line iskustva. Vizualizacija odnosa na takvim društvenim mrežama

(posebice govoreći o Twitteru), može prikazati korisniku koja je unutarnja struktura nekih

događaj na Internetu. Tako je moguće vidjeti iz kojeg grada je krenula Egipatska

revolucija, kada su krenuli prosvjedi protiv Iranskog predsjednika i slično.

2

2. OSNOVNI POJMOVI

2.1. Društvene mreže

Društvene mreže predstavljaju online zajdnice koje skupljaju ljude sličnih

interesovanja. Igrom slučaja, ljudi ovo obično shvataju kao sajtove koji okupljaju ljude koji

se inače poznaju, u slučaju facebook-a iz realnog života, međutim, mnogo je šira definicija

društvenih mreža, pre svega što postoje brojni sajtovi od ranije koji nisu bili poput

facebook-a, recimo kao myspace koji je okupljao ljude koji slušaju istu muziku.

Neki početak društvenih mreža počinje već 1995. godine sa čuvenim sajtom

Classmates.com, da bi se kasnije, pojavio Myspace koji je dugo vremena bio najpopularniji

sajt tog tipa u svetu, sve do ove godine. Pojavom Myspace 2003. godine društvene mreže

dobijaju neki svoj, recimo, standardizovani oblik. Taj pojam se nekako zaokružio i počeli

su šitom sveta da niču slični sajtovi, da bismo 2006. godine dobili i facebook. Onda tokom

2007. godine počinje ekspanzija društvenih mreža. Ono što je Myspace, kao sajt, unjeo

novo u internet jeste ta mogućnost da svako kreira svoju sopstvenu stranu koju ima na

internetu.

Ono što je zanimljivo za društvene mreže jeste činjenica da ljudi jako puno vremena

provode na njima. Recimo na facebook-u po „Nilsen" istraživanju, prošle godine prosječno

vrijeme provedeno na sajtu po korisniku je dva sata i sedam minuta. Razlog popularnosti

facebook-a jeste i to da su se mnogi ljudi, koji se poznaju od ranije i koji se nisu videli

godinama, zahvaljujući tom sajtu i zahvaljujući činjenici da je postao popularan, ponovo

našli. Zatim, ljudi su formirali neke svoje zajednice, okupljaju se i viđaju se i u realnom

životu i slično. Zanimljiva činjenica je i to da u svetu društvene mreže predstavljaju

najpopularniji tip sajtova među mladim ljudima gde 70% mladih ljudi ima profile.

Dakle, kao što smo spomenuli, pored te neke mogućnosti da se ljudi umreže putem

društvenih mreža, moguće je li putem Linked In-a i sličnih sajtova i obezbjediti posao.

Poznato je da neki headhanteri širom sveta pre nego što zaposle nekog prvo odu na njegovu

Facebook stranicu, provere ko je on, šta je i kakvi su njegovi drugovi, statusi i šta je već

dostupno vidjeti i tek na osnovu toga donesu konačnu odluku.

3

Ovo opet otvara jednu novu dimenziju u celoj priči. To je privatnost vaših podataka,

a to je takođe jedna od tema koja je bila dosta spominjana i u medijima i u svijetu

generalno, ali sajtovi poput Facebook-a imaju jako detaljna podešvanja tako da možete

kontrolisati koji su podaci vidljivi širem svijetu, odnosno vašim prijateljima, odnosno kome

vi hoćete. Jedan od razloga uspjeha Facebook-a je i ta njegova otvorena struktura gde ljudi

mogu koristeći Facebook kao platformu da okupljaju ljude koji se vezuju za njihov

proizvod ili za neku zajednički interesnu sferu. Najbolji primjer za to su grupe koje su jako

popularne na Facebook-u i koje verovatno većina ljudi i ne zna, a služi kao osnovni izvor

informacija novinarima o novonastalim dešavanjima u zemlji.

Naprosto na osnovu broja ljudi koji se prijavljuju u određenu grupu oni mogu da

vide ša je to što ljude najviše interesuje u tom trenutku i da na osnovu toga da imaju

najaktuelnije vesti. Grupe takođe služe da okupe ljude koji se recimo intersuju za vaš

proizvod, i da ih direktno obavještavate o svojim promjenama na proizvodu, možete da

napravite neko mini istraživanje o tome da li bi neka promjena bila dobra ili ne. A recimo

super su primjeri, recimo poput emisije Interfejs koja ima svoju grupu i ljude koji gledaju

emisiju obaveštavaju redovno o tome šta će biti u sljedećoj emisiji, prave neke programe,

nagradne igre i na taj način ih animiraju da pričaju o emisiji i podstičnu na pozitivan efekat

u zajednici.

Iskreno vam savetujemo da pre pristupa bilo kojoj društvenoj mreži ispitate opcije

zaštite podataka i da pre satajanja u stvarnom svijetu sa nepoznatim osobama dobro

ramislite ko se krije sa druge strane tastature.

Društvene mreže vam ne mogu naneti štetu kao takve, ali potrebno je uvek čitati i

ugovor i ono što je napisano sitnim slovima.

U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo pravoj revoluciji Interneta kakvog ga

do sada poznajemo. Do početka razvoja društvenih mreža, što se može reći do pojave prve

stranice za društveno umrežavanje SixDegrees.com, sam koncept pretraživanja Interneta i

Weba je bio orijentisan samo na pasivno pregledavanja sadržaja na raznim Web

stranicama.1

1 Danah M, Boyd, Social Networking Sites: definition, history and scolarship, 2007, dostupno 11.01.2013 na: http://jcmc.indiana.edu/vol13/issue1/boyd.ellison.html

4

3. UTICAJ DRUŠTVENIH MREŽA NA PONAŠANJE MLADIH

3.1. Analiza društvenih mreža

Analiza društvenih mreža se pokazala kao glavnom tehnikom u modernoj sociologiji. Isto

tako je pridobila mnoge sljedbenike u antropologiji, biologiji, komunikacijskim naukama,

ekonomiji, geografiji, informacijskoj nauci, organizacijskim nauci, društvenoj psihologiji i

sociolingvistici, te je postala popularna tema za diskusije i proučavanja. Ljudi su koristili

ideju 'društvene mreže' na razne načine tokom vijekova kako bi prikazali kompleksne

odnose između članova društvenih sistema na svim razinama, od interpersonalne do

međunarodne razine. Godine 1954, J.A. Baren je počeo koristiti taj izraz kako bi označio

uzorke veza, samim time uklapajući koncepte koji su tradicionalno korišteni od strane

javnosti tj. puka i one koje koriste naučnici, kao što su: povezane grupe (plemena,

porodice) i društvene kategorije (pol, etnička pripadnost itd.). Naučnici kao što su S.D.

Berkowitz, Stephen Borgatti, Ronald Burt, Kathleen Carley Martin Everett, Katherine

Faust, Linton Freeman, Mark Granovetter, David Knoke, David Krackhardt, Peter

Marsden, Nicholas Mullins, Anatol Rapoport, Stanley Wasserman, Barry Wellman,

Douglas R. White, i Harrison White su proširili korištenje sisteme analize društvenih

mreža. Društvene mreže su organizovani kompleksni sistem, te se u tom obliku pojavljuju

na globalnoj razini. Ukoliko se kreće u analizu neke društvene mreže na globalnoj razini,

kao što su razine međusobnih odnosa svih ljudi na Zemlji ili regiji, sakupiti će se toliko

informacije koje će biti praktički neupotrebljive. Prema tome, društvene mreže se

analiziraju po broju i tipu veza vezano za temu koja se istražuje od strane istraživača.

Takve analize mogu biti ograničene na samo određenu skupinu osoba čije veze će

se analizirati i koje spadaju u neku određenu skalu, ili opet, mogu biti ciljane za analizu

kako bi se analizirali specifični tipovi odnosa neovisno od skale iako razine analiza nisu

međusobno isključive, generalno gledano postoje tri nivoa u kojima se mreža nalazi:

mikro, mezo i makro razina.2

2 Donath J, Signal in Social Supernets, Journal of Computer-Mediated Communication, 13(1), article 12., 2007

5

Prema Kaplanu i Haenleinu postoji šest tipova društvenih medija, a to su:

Kolabracijski projekti (eng collabration projects) (Wikipedija),

Blogovi i mikroblogovi (eng. blogs and microblogs) (Tumblr, Twitter),

Društva sadržaja (eng Content Network) (Youtube),

Stranice za društveno umrežavanje (eng. Social networking sites) (Facebook,

Google

Plus),

Virtualni svijetovi (eng Virtual Worlds) (World Of Warcraft), te

Virtualni društveni svjetovi (eng. Virtual Social Worlds) (Second Life)3

3.2. Kako postati član društvenih mreža?

Svaki registrovani član dobija svoju stanicu, popularnije nazvano profil.

Mogućnosti za podešavanja i uljepšavanja profila se svakim danom povećavaju ,kao

npr.uključivanja servisa sa drugih sajtova,chat sa onim prijateljima koji su online.

Vjerovatno jedan od ključnih razloga zbog kojeg se masovno koriste My Space i

Facebook jeste jednostavnost korisćenja. Sljedeći dobru navigaciju sajta lako možete

promjeniti izgled pozadine, dodati nove slike,omiljenu muziku...

Vi možete da odlučite ko će biti na vašoj listi prijatelja. Imate mogućnost pozivanja drugih

članova preko njihovih profila kao i prihvatanje ili odbijanja nečijeg poziva da mu budete

prijatelj.Veliko interesovanje i motivaciju pobuđuju komentari.Svako registrovani korisnik

može vam komentarisati sliki ili profil.

Korisnici društvenih mreža kao jednu od glavnih prednosti navode upravo

mogućnost da stalno budu u kontaktu sa prijateljima, a naročito onima koje dugo nisu

vidjeli -od osnovne,srednje škole, sa onima čije telefone neznaju, ali žele da znaju šta im se

u životu dešava.

3Jan H. Kietzmann, , Kristopher Hermkens , Ian P. McCarthy , Bruno S. Silvestre, Social media? Get serious! Understanding the functional building blocks of social media , 2011, str. 241

6

Jedan pogled na nečiji profil govori vam puno o njegovom životu. Problem može da

nastane kada se pretera sa provedenim vremenom na ovim sajtovoma. Vrlo lako se

adolescenti”navuku” na društvene mreže, pa postanu zavisni od pregledavanja svojih I

tuđih profila I komentara.

Jedno zanimljivo istazivanje sa Nortwestern Univerziteta pokazuje da se korisnici

interneta odlučuju za različite društvene mreže, u zavisnosti od svoje rase,etničkog porjekla

I obrazovanja roditelja .Pokazalo se da večina studenata bijele rase komunicira preko

Facebook-a,dok azijski I Azijsko Američki studenti uglavom koriste društvene mreže

Xanga I Frendter.Studenti hipsano porjekla uglavom koriste My Space.

3.3. Zavisnost od društvenih mreža

Lista zavnisnosti savremenog čovijeka sve je duža. U svijetu i kod nas sve je češća

zavisnost od društvenih mreža, prije svega od Fejsbuka. Stručnjaci upozoravaju da je

neposredna komunikacija nezamenljiva.

Sve je duža lista zavisnosti savremenog čovijeka, od kojih su mnoge i bizarne, kao

što su zavisnost od solarijuma, pirsinga, estetske hirurgije. U svijetu mnogo ranije, a kod

nas pre nekoliko godina, pojavila se i zavisnost od društvenih mreža, prije svih Fejsbuka.

Nekoliko desetina, uglavnom mladih u BiH, već se zbog toga lječilo.

Npr. moja kolegica ima 18 godina i više od 700 prijatelja na Fejsbuku. Dnevno na

toj društvenoj mreži provodi oko tri sata, pa se smatra umjerenim korisnikom.

"Dopisujem se, a kad mi je dosadno odigram neku igricu. Postoji i korist od Fejsbuka. Na

primjer, u odeljenju imamo grupu na fejsu. Na njoj razmenjujemo informacije u vezi sa

školom, kontrolnim, šta treba da se uči". Oni koji misle da im djeca na Fejsbuku dnevno

provede onoliko vremena koliko sede ispred kompjutera ili lap-topa, često nisu u pravu, jer

i većina telefona novije generacije može da se poveže na internet.

Trenutak koji je za uzbunu je onaj kada djete počne da zanemaruje prijatelje i obaveze i

kada, najčešće devojke, počinju da se goje. "Kada pitaju djete gde je bilo, ono kaže u

internet kafeu na 'Fejsu'", Stručnjaci podsećaju da je neposredna komunikacija

nezamenljiva, a virtuelna puna mana.

7

Virtuelna komunikacija je znatno siromašnija od komunikacije licem u lice. Tu ne

postoje nikakvi znaci neverbalne komunikacije. Drugačije je kuckati, a drugačije pričati.

Za lejčenje ove zavisnosti potrebno je najmanje godinu dana. Posle toga, sledi duži period

tokom kojeg se pacijent navikava na umjereno korišćenje društvenih mreža koje ga neće

izopštiti iz realnog života.

3.3.1. Opasnosti društvenih mreža

Rizik nastaje kada mlade osobe i djecu odavaju private informacije osobama koje

ustvari ne poznaju. Online svijet se mnogo razlikuje od stvarnog svijeta i djeca su često u

iskušenju da kažu ili urade stvari koje inače nikada nebi uradili u stvarnom svijetu. To

može uključivati i odavanje privatnih informacija, broja telefona ili slanje slika.

Nažalost, danas pedofili koriste ovakve stranice da bi lakše stupili u kontakt sa

djecom, koja ponekad imaju osjećaj da su nepobjediva, da imaju sve pod kontrolom i da se

ništa loše ne može desiti. Mlade osobe često mijenjaju prijatelje sa svojim online

prijateljima, misleći da mogu vjerovati svim online prijatelja svog prijatelja i da s njima

mogu pričati i nasamo, što najviše koriste pedofili kako bi u privatnosti pokušali dobiti sve

informacije koje su im potrebne kako bi se približili dijetu.

Ohrabrite svoju djecu da stavljaju slike koje biste i Vi sami odobrili. Također, djeca

ne bi smjela stavljati slike koje otkrivaju lokaciju škole, porodične kuće…Recite svojoj djeci

da ne postavljaju svoj broj telefona ili email adresu na svoj profil. Pomozite svom dijetu da

podesi svoj profil tako da ne može imati bilo kakvu komunikaciju sa nepoznatim osobama

ili osobama koje nisu njihovi online prijatelji.

Provjerite da li je Vaše dijete postavilo pravilo “ne proslijeđuj slike” na svom

profilu, što zabranjuje bilo kome da koristi sliku ili da je šalje nekom drugom bez pristanka

vašeg djeteta. Ohrabrite ih da ne daju previđe informacija na svom blogu.

Pitajte ih da i vas nauče kako se koriste društvene mreže, što će na kraju povećati

povjerenje između vas i vašeg dijeta.4

4 Dostupno na: http://sigurnodijete.ba/index.php/bs/surfaj-sigurno-roditelji/rdrustvene-mreze, 16.01.2013.

8

3.4. Mladi i društvene mreže

Facebook su, kao i mnoge druge komunikacijske inovacije, izuzetno dobro

prihvatili mladi naraštaji. “Biti na fejsu” je postao svojevrsni kriterij normalnosti – toliko

mladih koristi ovu društvenu mrežu da oni koji je ne koriste postaju “čudaci”. Ne čudi zašto

su mladi naraštaji tako dobro prihvatili društvene mreže koje omogućavaju da u svakome

trenutku, spajanjem na internet, imamo obavijesti gdje su im prijatelji, s kim su, što rade i

što planiraju. Upravo u razdoblju puberteta i adolescencije su mladima izrazito značajni

njihovi vršnjaci pa je tako postalo izuzetno važno znati što se događa u svakome trenutku.

U posljednjih nekoliko godina čak se govori o ovisnosti o internetu, tj. društvenim

mrežama. Stvoren je i novi sindrom – FOMO (fear of missing out) – strah od propuštanja

obavijesti i događaja. Svojevrsna želja za dijeljenjem vlastitih iskustava s prijateljima

dovela je i do stanovitih promjena u ponašanju i zabavljanju – svako događanje, druženje i

sudjelovanje “mora” biti stavljeno na “fejs”, jer ako nema takve potvrde, upitna je istinitost

ili jačina nekoga doživljaja. Na taj način sva druženja moraju biti dokumentirana, a

pomisao da će “evidencija” biti na “fejsu” daje dodatne ideje za druženje, često u smislu

pretjerivanja, kako bi se stvorila slika “nevjerojatne zabave”. U tome se kontekstu može

izgubiti spontanost u druženju.

Objavljivanje fotografija i videomaterijala otvara i brojna pitanja privatnosti i

narušavanja privatnosti. S obzirom na svojevrsnu “opsesiju” foto i videoobilježavanja

trenutaka, pitanje je koliko se osoba nalazi (u pozadini) u nečijim fotoalbumima, označenih

i neoznačenih.

Mladi ljudi još ne razmišljaju o privatnosti i cenzuri poput onih starijih. Virtualni

prostor je prostor svekolike slobode. No, virtualni prostor je moguće i opasno mjesto.

Mladi se mogu, zbog umjetne sigurnosti koje predstavlja takva vrsta komuniciranja

pretvoriti u nasilnike ili žrtve nasilja vlastitih vršnjaka, mogu postati žrtvom počinitelja

različitih kaznenih djela. Na ovim stranicama je već pisano o cyber-bullyingu –

zlostavljanju koje se ostvaruje korištenjem suvremenih komunikacijskih tehnologija te

žrtvama seksualnoga iskorištavanja u kojima se upoznavanje i komunikacija iniciralo

korištenjem takvih tehnologijA.

9

3.4.1. Mjere sigurnosti

Broj slučajeva zlouporabe i nasilja nad djecom korištenjem društvenih mreža i

drugih Internet servisa predstavlja sve veći problem o kojemu su razgovarali i

pravobranitelji za djecu na redovitoj godišnjoj konferenciji Mreže pravobranitelja za djecu

Jugoistočne Europe (više o radu konferencije na www.dijete.hr). Odgovornost za sigurnost

djece kreće ponajprije od samih roditelja. Oni su oni koji moraju razgovarati s vlastitom

djecom, ako ne o tehničkim osobitostima društvenih mreža i drugih servisa na internetu, a

onda o pitanjima privatnosti, sigurnosti i pristojna ponašanja.

Postoje internetske stranice koje daju korisne upute i roditeljima i djeci. Jedna od

njih je Centar za nestalu i zlostavljanu djecu (www.cnzd.org) s koje su prenesene i sljedeće

upute za djecu (više uputa na navedenoj stranici).

dopusti roditeljima da sudjeluju u tvojim online aktivnostima (roditelji te ne

kontroliraju već štite!)

poštuj ograničenja koja ti roditelji daju kod korištenja interneta

stranac je stranac, bez obzira što ga ne susrećeš na ulici, pa nikada ne otkrivaj

pojedinosti o sebi strancu s interneta (dovodiš se u opasnost jer će tada lako

saznati tko si i gdje živiš)

nikada ne odaj svoj password, ime, prezime, ime i prezime roditelja, broj

telefona, kućnu adresu, radno mjesto roditelja, naziv škole, broj kreditne

kartice…

ne šalji svoje fotografije nepoznatoj osobi na internetu

ako želiš upoznati osobu koju si upoznao/la na internetu, povedi roditelje i

nađite se s njom na javnom mjestu. Tako ćete svi biti sigurni.

nikada ne prihvaćaj besplatni poklon u zamjenu za adresu ili neku drugu

informaciju bez dozvole roditelja.

nikada ne nastavljaj razgovor zbog kojeg se osjećaš nelagodno ili razgovor

postaje previše osoban.

10

3.5. Društvene mreže i poremećaji u ponašanju

Korišćenje Facebook-a i drugih društvenih mreža može imati značajno nepovoljne

efekte na tinejdžere i mlade ljude, pokazuje najnovije istraživanje koje je na 119.

konferenciji američkog udruženja psihologa održanoj u Vašingtonu tokom proteklog

vikenda prezentovao autor istraživanja “Kako društvene mreže mogu pomoći i naškoditi

našoj deci”, doktor Leri Rouzen, profesor psihologije na državnom univerzitetu u

Kaliforniji.Otkrića do kojih je tokom istraživanja došao doktor Rouzen rezultat su

odgovora 1000 adolescenata koji su odgovarali na pitanja testa koja im je prosledio

istraživač kao i njegove petnaestominutne opservacije 300 tinejdžera tokom sprovođenja

istraživanja.

Tinejdžeri i adolescenti su veoma privrženi digitalnim servisima današnjice, i

provode veliki deo svog vremena na sajtovima društvenih mreža, kao i u komunikaciji sa

prijateljima i rođacima preko SMS poruka, daleko više nego komunicirajući sa istim

ljudima telefonom ili licem u lice.

Niko ne može da porekne da je Facebook promenio društvene odnose, naročito

među mladim ljudima, ali uticaj društvenih mreža nije samo pozitivan, ističe Rouzen.

Tinejdžeri koji koriste Facebook pokazuju mnogo češće narcističke tendencije ali i znakove

psiholoških poremećaja, uključujući tu i asocijalno ponašanje, maniju i agresivnost.

Preterana svakodnevna upotreba medija i tehnologija ima negativan uticaj na zdravlje sve

dece, kako u mlađem tako i u tinejdžerskom uzrastu, čineći ih sklonim anksioznosti,

depresiji i drugim psihološkim poremećajima, ali i podložnijim nekim zdravstveim

problemima koji bi se mogli pojaviti u budućnosti.

Facebook izaziva poremećaj pažnje i može negativno uticati na procese učenja.

Istraživanje pokazuje da deca školskog uzrasta ali i studenti koji su proveravali novosti sa

Facebook-a najmanje jednom tokom petnaestominutnog ispitivanja imaju niže ocene u

školi i na studijama.

11

Međutim, Facebook ima i neke pozitivne uticaje na razvoj dece i adolescenata koje

ističe doktor Rouzen. Naime, mladi koji provode više vremena na Facebook-u pokazuju

više “virtuelnog saosećanja” prema svojim online prijateljima. Introvertna deca u

adolescentskom uzrastu mogu se zahvaljujući Facebook-u bezbolnije socijalizovati iza

bezbednosti ekrana monitora ili telefona nego što bi to bio slučaj u realnim situacijama.

Rouzen je uputio poruku roditeljima da moraju kontrolisati aktivnosti svoje dece na

društvenim mrežama. To uključuje i razgovor o uklanjanju neprikladnog sadržaja i prekid

veza sa ljudima koje roditelji smatraju problematičnim. Međutim, špijuniranje dece je

besmisleno, smatra doktor Rouzen. Roditelji moraju biti svesni i obavešteni o trendovima

na internetu i najnovijim tehnologijama, veb sajtovima i programima koje deca koriste, ali

istovremeno, ne smeju biti paranoični s tim u vezi.

“Ukoliko mislite da treba imati neki kompjuterski program za tajno praćenje

aktivnosti vašeg deteta na društvenim mrežama, samo gubite vreme. Dete će naći rešenje za

to u roku od par minuta,” kaže Rouzen. Umesto toga, doktor Rouzen savetuje roditeljima

da razgovaraju sa svojom decom o tome šta je primereno njihovom uzrastu i da nastoje da

izgrade odnos poverenja sa njima, tako da kada se pojavi problem, bilo da je reč o nekoj

uznemiravajućoj fotografiji ili zlostavljanju deteta, ono oseti da može da razgovara sa

roditeljima o tome. Komunikacija je suština roditeljstva. “Treba da razgovarate sa svojom

decom, ili još bolje, da ih slušate. Pričajte jedan minut, slušajte pet minuta,” savet je

doktora Rouzena.

Prošle godine objavljeni su rezultati istraživanja prema kojima je 57% žena koje su

učestvovale u istraživanju izjavilo da češće komunicira sa ljudima na internetu nego u

realnom životu, licem u lice, a 39% ispitanica je sebe nazvalo Facebook zavisnicima.

Još jedna studija, objavljena u martu prošle godine pokazala je da su ljudi toliko

opsednuti društvenim mrežama da je 48% ispitanih priznalo da proverava novosti na

svojim Facebook i Twitter profilima tokom noći ili odmah po buđenju. Tada je objavljen i

neverovatan podatak da 19% ispitanika mlađih od 25 godina objavljuje statusne poruke na

Facebook-u ili Twitter-u ukoliko se probudi u toku noći.

12

4. ZAKLJUČAK

Vidljivo je koliko su stranice za društveno umrežavanje postale sastavni dio

svakodnevnog života ljudi. Putem društvenih mreža se pronalaze novi prijatelji, stari te se

održavaju veze. Isto tako, nakon afirmacije stranica za neformalna druženja, pojavile su se

stranice za društveno umrežavanje koje se koriste uglavnom za sticanje novih radnih

iskustava, pronalaske novih radnim mjesta, ili čitanja vijesti vezanih za određeno područje

koje korisnik te društvene mreže smatra interesantnim.

Moj zaključak iz ove teme jeste da se puno vrti oko interneta i mislim da bi

nastao veliki kolaps na cijeloj planeti kad bi ostali bez interneta, a kako sam vidjela iz teme

i svog sopstvenog zivota velik udio u internetu bas ima facebook i ostale društvene mreže

kao facebook. Društvene mreže čine svijet povezanijim i omogućavaju lakšu komunikaciju.

Nastale su samo prije par godina i postale sastavni dio naših života. Zapravo

društvene su se mreže uvukle u sve aspekte našeg života. Kako to obično biva stvari same

po sebi nisu niti dobre niti loše jer sve je to kao i uvijek u očima promatrača. Povezuju nas,

otuđuju nas, volimo ih ne volimo ih…Brojni kritičari ističu društvene medije kao vrhunac

otuđenosti.

Činjenica je da više vremena provodimo pred kompjuterom nego li u društvu naše

obitelji ili prijatelja. No pitanje je da li smo otuđeni neovisno o društvenim mrežama i nisu

li zapravo društvene mreže logičan rezultat našeg informatičkog razvoja kao i neminovna

nuspojava koja odražava stanje u kojem se naše društvo nalazi?

13

5. LITERATURA

1. Donath J, Signal in Social Supernets, Journal of Computer-Mediated

Communication, 13(1), article 12., 2007.

2. Jan H. Kietzmann, , Kristopher Hermkens , Ian P. McCarthy , Bruno S. Silvestre,

Social media? Get serious! Understanding the functional building blocks of social

media , 2011, str. 241

3. http://jcmc.indiana.edu/

4. http://sigurnodijete.ba

5. http://hr.wikipedia.org

6. http://www.cafe.ba

14