43

MILAN MESI: MULTIKULTURALIZAM: DRUTVENI I TEORIJSKI IZAZOVII. dio UVOD U MULTIKULTURALIZAM I RAZLIITA SHVAANJA1. MORALNI MONIZAM- osvajanja, migracija i trgovina doveli do multietnikih organiziranih politikih zajednica- PAREKH 2000.- MORALNI MONIZAM- Grci- jedini ispravni nain ivota koji odgovara pravoj ljudskoj prirodi-moralni monisti su u potrazi za jednom kljunom ili kombinacijom vrednota koje utjelovili takav ivot- monisti zajednitvo temelje na ljudskoj prirodi koja je transkulturalna pretpostavlja se uniformnost ljudske prirode bez obzira na razlike- povijesni tradicije monizma: racionalistiki monizam grke filozofije, teoloki monizam kranstva i regulativni monizam klasinog liberalizma- kranstvo- jedan moralni, Bogu ugodni put te se moralni ivot temelji na jednoj istinskoj vjeri-kranstvu; vjerski monizam kranstva, povezan s idejom poslanja i svjetovnom vlau, mnoge je krane odveo na put netolerancije, mrnje i nasilja prema pripadnicima drugih vjera i kultura te jednih prema drugima- grka filozofija- superiornost vlastitog drutva nisu osjeali obavezu da svoja naela prenose na druge narodeKLASINI LIBERALIZAM - Locke, Montesquieau, Kant, A. Smith, J.S. Mill, Tocquerville- rani liberalizam je na ekonomskom polju zastupao slobodno poduzetnitvo, a na politikom slobodu pojedinca u pravnoj, minimalistikoj dravi- politiki liberalizam: uenje o ovjekovim prirodnim pravima: pravo na ivot, slobodu, sigurnost i sreu; politiki liberalizam pretpostavlja laiku dravu koja priznaje slobodu vjeroispovijesti i preputa ju graanima dravljanima kao njihovu privatnu stvar- s nastankom liberalne drave dolazi do razdvajanja dravne i ne-dravne sfere, osloboenja politike vlasti od dominacije religije- unato racionalizmu i laicizmu, liberalizam se nije mogao u potpunosti emancipirati od duha kranstva Locke, montesquieu i Tocqueville smatrali su da su se vrijednosti ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti mogle razviti iskljuivo u kranstvu te je samo ono vrijedno za slobodnog ovjeka- F.Bernier i Kant- smijene strane hinduizma i negiranje kulturnog i vjerskog pluralizma hinduistima uope nije bilo vano treba li njihova vjera biti opeprihvaena da bi bila istinska, tako da su doputali da kranstvo moe biti dobro za europljane, Kantu je bilo neshvatljivo da se religija ograniava na lozi i daje roenjem; Kant zagovarao univerzalnu kozmopolitsku dravu, a HERDER odbijao eurocentrino gledite prema kojem Europa treba osigurati standard dobrog ivota- J. Locke- predstavnik teorije prirodnog prava - univerzalno prirodno stanje, zemlja je ovjekova svojina, privatno ; obranom privatnog vlasnitva kao osnove dobrog ivota, locke je opravdavao engleski kolonijalizam budui da indijanci nisu imali politiko drutvo oni nisu postali dio civiliziranog ovjeanstva te se bijeli doseljenici nisu morali drati meunarodnog prava; indijancima je posjedovanje zemlje bilo svetogre, a svoje nesporazume rjeavali su mirno i bez sredinjeg ustroja prisile; kritika je bilo od strane sveenstva uglavnom koje je osuivalo krenje indijanskih prava na zemlju i unitavanje njihova naina ivota- J.S. Mill- zastupa utilitarizam i nastoji povezati liberalizam i demokraciju koju u vidu predstavnike demokracije koju oznauje narodnom vladavinom taj koncept prevladava i u liberalizmu; takoer, tvrdio je da treba iskuavati vrijednost razliitih naina ivota; u drutvu su na djelu snane duhovne i materijalne sile koje vode homogenizaciji miljenja i djelovanja ljudi ime se ne cijeni individualnost i svestrani razvitak to ostavlja ljude bez prirode koju bi mogli slijediti (budui da ne slijede vlastitu); meutim, niti on ne prelazi granicu monizma za njega su ljudi jedinstveni po prirodi to odreuje i ograniava njihovu moralnu i kulturnu raznovrsnost; takoer, ljudi trebaju imati slobodu izbora naina ivota ali trebaju izabrati racionalno s ciljem stalnog samo-usavravanja prigrlio je individualnu ali ne i kulturnu razliitost; mijeanje nacija je korisno za ljudski rod pod uvjetom da prevlada naprednija nacija utapanje inferiornih naroda je u njihovom interesu; kolonizaciju opravdavao kao pomo narodima da prijeu na vii stupanj civilizacije; potuje domorodake pojedinane interese i prava, ali kae da kao kolektiv oni nemaju pravo na priznanje njihova naina ivotaOGRANIENJE MORALNOG MONIZMA- PAREKH- moralni monizam vidi razliitosti kao devijacije od istinskih ljudskih standarda i nikako ne moe pokazati da postoji samo jedan najbolji nain razumijevanja ljudske egzistencije i voenja dobrog ivota; zato e drutvo s takvim pogledima nastojati izbjei kontakte s drugaijima ili ih asimilirati na miran ili nasilan nainSUVREMENI LIBERALIZAM I PRAVA MANJINSKIH GRUPA- J.RAWLS: Teorija pravde- struja unutar liberalizma koju predstavljaju i DWORKIN, ACKERMAN, NOZICK i dr.- s ciljem utvrivanja naela idealnog liberalnog konstitucionalizma i konanim proizvodom teorije prava i pravde za graane dravljane u jednoj idealnoj liberalnoj dravi lanstvo je u osnovi civilno ili etniko: civilno se smatra poeljnim zbog svoje veze s dravljanstvom, ono je ugovorno i slobodno izabrano dok je etniko nametnuto, nepromjenjivo i prirodnoKymlicka- vjerovalo se nakon 2. Svj. Rata da e naglasci na ljudskim pravima rijeiti i manjinske sukobe te da je dovoljna posredna zatita kulturnih manjina; razdvajanjem crkve i drave zatiene su vjerske manjine te etniki identitet kao pravo koje pojedinci mogu upranjavati u privatnom ivotu odvajanje drave i etniciteta2. PRETEE MULTIKULTURALIZMAVICO (1668.-1744.)- zaeo sustavno kulturnopluralistiko gledanje na ovjeka i drutvo; odbacuje ideju drutvenog ugovora i poao od pretpostavke da je ovjek po prirodi drutveno bie; koncipirao je teoriju progresa u 3 stupnja: boanski, herojski i ljudski; povijesni razvoj ne zamilja u ciklikim krugovima koji se ponavljaju ve u vidu spiralnog kretanja u kojem se na svakom viem stupnju ostvaruje ukupni napredak i obogaivanje drutvenog ivota, iako se gube i neka postignua prethodnog stadija- to se tie kulturnog pluralizma Vico istie jedinstvenost svakog drutva te uvodi pojam nacije za distinktivne kulturne zajednice koje su razvile razliite ljudske sposobnosti, potrebe ideale, oblike spoznaje i slino razliiti naini ivota i miljenja za njega su nesvodivi na neku zajedniku ljudsku prirodu koja bi bila transpovijesna; ako je nekad priroda i bila zajednika ona se mijenjala na razliite naine-Iako nadilazi moralni monizam, njegova koncepcija kulturnog pluralizma ostaje ograniena i proturjena primjerice, smatrao je da sva drutva na istom stadiju razvitka imaju ista opa obiljeja, to direktno proturjei pretpostavci o jedinstvenosti svakog pojedinog drutva, iz pozicije europe prosuivao je druge kulture i drutva etnocentrikMONTESQUIEAU (1689.-1775.)-ljudi jesu drutvena bia ali se ne slae s Hobbesom i Lockeom da se izvori drutva mogu nai u njihovim predsocijalnim naravima; drutvene strukture i prakse objanjavao je moralnim uzrocima- u Duhu zakona istie da naela na osnovi kojih pristupa ljudskom drutvu, nije izveo iz svojih predrasuda nego iz naravi stvari- 3 tipa vladavine: despotizam, monarhija i republika promatra ih komparativno i analizira njihove drutvene institucije zato ga Durkheim smatra preteom sociologije- zakon je proizvod ljudskog uma, svako drutvo je jedinstveno te treba imati sebi primjerene zakone koji se moraju podudarati s naravi i naelima vladavine te odgovarati fizikim obiljejima zemlje M. se moe smatrati kulturnim relativistom; svako je drutvo jedinstveno i po obiajima, kulturnim praksama, sustavima zakona i obiteljskim obrascima- u promatranju kulturne razliitosti otvara2 pitanja: EKSPLANATORNO na koje se odgovara prikazom i objanjenjem kulturnih praksi u njihovom konkretnom drutvenom kontekstu kako bi se izbjegao etnocentrizam; svako drutvo ima svoj genij (poseban nacionalni duh)i NORMATIVNO koje se odnosi na prosudbu ili vrednovanje kulturnih praksa i vjerovanja odreenog drutva; pokuava derivirati moralne standarde iz 3 osnove: prirode stvari, zakona ljudske prirode i razliitog povijesnog iskustva kako bi doao do dobrog ivota koji ukljuuje univerzalne kvalitete ljudi: npr, sigurnost, slobodu, ljubav, humanost, autonomiju, toleranciju-niti on nije u potpunosti nadvladao monistiki, etnocentristiki duh svog vremena te je njegova pluralistika koncepcija drutva ograniena i proturjena: npr, sve navedene zahtjeve moe ispuniti samo kranstvo kao jedina istinska religija, takoer, genij slobode uvjetovan je fiziko-klimatskim osobitostima koje se u tumaenjima neeuropskih drutava pojavljuju kao determinacijski inioci te su ta drutva pasivne rtve prirodnih sila- Montesquieu je otvorio put razumijevanju i prihvaanju drutvenih, ali ne i kulturnih i moralnih razliitostiHERDER (1744.-1803.)- utemeljitelj multikulturalizma, zagovornik oblika individualne autentinosti koji proiruje na naciju ili narod; svatko na svoj nain izraava ljudskost , odnosno ima svoju vlastitu mjeru-odbacivao je vladajue gledite prema kojem europski kulturni obrasci predstavljaju standarde koji bi ostali narodi trebali dostii da bi imali dobar nain ivota- polazei od klimatskog determinizma zakljuuje razliito od Montesquieua da svaki narod ima kulturu koja mu je svojstvena i stoga neprimjerena ijednom drugom narodu kao izraz ljudskog duha, kulture su meusobno neusporedive, ali se meusobno nadopunjuju; takoer, moralnost je neodvojiva od kulture u kojoj je nastala; lanstvo u kulturnoj zajednici je temeljna ljudska potreba-jezik je jedan od najvanijih konstitutivnih elemenata kulture (monte je to zanemario), on je osnova i medij miljenja- kulturna zajednica ili nacija je neka vrsta proirene porodice koja predstavlja jedan jezik, kulturu, narod i jedan nacionalni karakter te prethodi dravi i podupire ju osiguranjem moralnog jedinstva i solidarnosti- iako ljudi imaju neke zajednike sposobnosti, one se razliito razvijaju u razliitim kulturama; druge kulture treba potivati iz razloga to one svojim lanovima znae isto to i naa nama te najbolje odgovaraju njihovim potrebama, meutim to ne znai da su i jednako dobre-Herder cijeni razliitost meu kulturama, ali je istodobno neprijateljski raspoloen prema njihovim unutarnjim heterogenostima; drag mu je pluralan svijet, ali ne i kulturno pluralno drutvo neka kulture postoje ali bez kontakta! na taj nain je napadao njemake intelektualce jer mu nije odgovarala njihova naklonost francuskoj kulturi i jeziku te ih je iskljuio iz VolkaHORACE KALLEN (1882.-1974.)- pretea amerikog multikulturalizma suprotsavlja kulturni pluralizam amerikom agresivnom modelu melting pota- Demokracija vs. Melting Pot- demokracija ukljuuje usavravanje i konzerviranje razlika; vidi Ameriku kao mozaik naroda a ne naciju-dravu (euro model) te ju vidi kao harmoniju mnotva- (1924. Kultura i demokracija u SAD) skovao pojam kulturni pluralizam -etnika raznovrsnost samo obogauje ameriku civilizaciju, amerika je federacija nacionalnih kultura koje dragovoljno surauju kroz zajednike institucije; nije uspio izazvati interes za kulturne razliitosti, tako da je koncept kulturnog pluralizma ostao ne razraen samo kao negativna reakcija na melting potDRUGI IZVORI MULTIKULTURALIZMA- iz kaleidoskopske perspektive- JAN PIETERSE- koncepcije multikulturalizma deriviraju se iz nekoliko izvora:a) kolonijalno drutvo (kao pluralno drutvo)b) nagodbe oko Kulturkampfa u Europi (pr. pilarizacija u Nizozemskoj)c) kombinacija obojeg (koncept KONSOCIACIONALIZMA)d) prilagodbe demografskoj promjeni i kulturi hegemonije u naseljenikim drutvima (Kanada, SAD, Australija, Juna Afrika)e) korporativne marketinke strategijef) devetnaeststoljetna legacija (prijedlog koji diplomatski predstavnik jedne zemlje daje predstavniku druge) rasne znanosti, viktorijanska antropologija i socijalni darvinizam- (a) 1939. J.S. FURNIVALL iznio ideju o pluralnom drutvu opisujui suivot razliitih kulturnih grupa u nizozemskoj Istonoj Indiji i kolonijalnoj Burmi u prvoj su raznovrsne populacije mirno koegzistirale, ali bez mijeanja (Muslimani, Kinezi, Nizozemci, Arapi), u kontakt su dolazili samo na tritu pluralna ekonomija-u engleskoj je multikulti izvorno modeliran prema kolonijalnom iskustvu kulturnog pluralizma-ogranienja prijanjeg koncepta pluralnog drutva javljaju se u debati oko multikultia, osobito u krtitici: prvo, grupne se razlike tretiraju kao trajne i drugo, zanemaruju se meusobne enidbe i mijeanje openito (pr. kinezi na javi enili su se domorocima te nastaju mestiko grupe) ukratko, koncept pluralnog drutva ignorira varijetete unutar grupa zanemarujui statusne razlike izmeu grupa i ne opisuje precizno meugrupne odnose -(b) pilarizacija drugi pristup suivotu kulturnih grupa koji se izvodi iz nizozemskog sporazuma Kulturkampfa to je nain nizozemskog kulturnog pluralizma od 1910-1970ih kojim se oznaava historija kulturnih razlika vjerskih zajednica: katolika, protestanata i crkveno nezavisnog stanovnitva svaki je imao nezavisne sindikate, sveuilita, novine i slino to je posluilo kao model za multikulturalizam proizvodio se svojevrstan status quo izmeu tih grupa to je omogueno time da niti jedna nije dominantna 80ih razlike izmeu multikulturalne i denominacijske pilarizacije: prva je razlika to su vjerski stupovi komunicirali jedni s drugima na vrhu te su njihove elite zajedno konstituirale krov nad pilariziranim drutvom dok su pridolice zadravale nizak socio-ekonomski status; druga razlika proizlazi iz vremenskog konteksta: multikulturalna pilarizacija nastupa kada je religijska ve bila prolost i to u jednom urbaniziranom i sekulariziranom drutvu u kojem su se tradicionalne denominacijske razliitosti ve povukle u diskretno drutveno zalee- AREND LIJPHART povezuje pluralno drutvo i pilarizaciju u koncept KONSOCIACIONALIZAM (1975.) danas poznat kao regulacija etnikih sukoba- kritiari su upozorili da je multikulturalizam prema modelu pilarizacije statiki, konzervativan arhipelag kulturnih grupa ili zajednica, mozaik getoa

3. OKOLNOSTI MULTIKULTURALIZMA- SVIJET U KOME IVIMOUVOD- PAUL KELLY- okolnosti multikulturalizma- pod time shvaa injenicu pluralizma u smislu ispremijeanih nacionalnih, etnikih i vjerskih kultura koja se stvara putem migracija kontekst nastajanja grupnih razliitosti ime se utvruju okolnosti postojanja drutva s vie od jedne kulture; za okolnosti multikulturalizma uz migracije konstitutivni su i globalizacija, postkolonijalizam i drutveni pokreti za priznavanje posebnih identiteta- PAREKH- 4 razlike suvremenih i predmodernih multik drutava:1) u predmodernim drutvima manjine su prihvaale podreeni status (pr Otomansko carstvo)2) kolonijalizam, ropstvo, holokaust i komunistike diktature uinile su nae razumijevanje nasilja sloenijim i senzibilnijim (manjinske grupe mogu biti podvrgnute i kulturnoj opresiji i ponienju)3) suvremena multikulturalna drutva povezana su s procesima ekonomske i kulturne globalizacije (drutva nisu samodovoljna i izolirana)4) suvremena multikulturna drutva nastala su nasuprot viestoljetnoj kulturno homogenizirajuoj praksi nacionalne drave (moderna se drava konstituirala unitenjem tradicionalno ustanovljenih zajednica i ujedinjavanjem pojedinaca putem centralizirane strukture vlasti; kulturna homogenizacija shvaena je kao kulturni ideal otuda u naoj svijesti gledite koje izjednaava jedinstvo s homogenou i jednakost s uniformnou)- 60-tih se javljaju pokreti za priznavanje razliitih identiteta (etnike i rasne manjine, imigranti, feministice, homoseksualci sve se razlikuju od vladajuih kulturnih obrazaca dominantnog drutva)-parekh zahtjevi za priznavanjem razliitosti izraz su borbe za socijalnu pravdu, slobodu, samoodreenje i dostojanstvo-ako se ograniimo na etnokulturalne razliitosti moemo s ideoloko-normativnog gledita razlikovati 3 ideal tipska pristupa (Inglis): 1. na jednom ekstremnom polu su politike utemeljene na modelu asimilacije koje ele pojedinano inkorporirati lanove manjina u drutvo i dravu; 2. na drugom polu su politike koje se mogu oznaiti diferencijalistikima jer nastoje izbjei drutvene napetosti i sukobe segregacijom nepoeljnih manjina, da bi se kontakti s njima sveli na najnuniju mjeru (tu spada i etniko ienje); ipak drava moe doputati razvitak paralelnih institucija koje bi zadovoljile obrazovne, zdravstvene i kulturne potrebe etnikih manjina; 3. Politike temeljene na ideologiji multikulturalizma koje priznaju legitimnost kulturne i socijalne raznolikosti etnikih manjina; inkorporacija je mogua bez gubljenja posebnosti i pune participacije u irem drutvu taj je proces shvaen kao kljuan za prevladavanje etnikog sukoba treba omoguiti pristup javnom prostoru-Wrong politika identiteta i multikulturalizam predstavljaju politiku uzmaka; iako priznaje multikulti kao opoziciju rasnim i etnikim predrasudama, smatra da istodobno odraava predrasude kojima se suprotstavlja zato se odnosi na grupe u kojima je lanstvo pripisano i/ili bioloki odreeno: rasa rod spol, a rjee na identitete temeljene na vjeri, nacionalnom podrijetlu ili obrazovanju; kulturne razliitosti koje multikulturalisti prizivaju u osnovi su markeri identiteta, kao etikete, prije nego naini ivota ili setovi vrijednosti koji bi se razdvajali od naina ivota amerike veine; okolnosti multikultija su vie socijalna konstrukcija nego empirijska injenica s ime se nee sloit mnogi teoretiariOPTIKA I VRSTE RAZLIITOSTI-Wertheim moda je bolje govoriti o smanjenju kulturne distance izmeu etnikih i drugih grupa koje dolaze u kontakt opisujui sukob na Javi izmeu Kineza i Javanaca ustvruje da je to postao problem tek kad su se razlike izmeu njih dovoljno smanjile tek kad su se javanci obrazovali mogli su se natjecati s kinezima za resurse kompeticija izmeu etnikih grupa pokazuje se kao posljedica promjene u oekivanjima i strukturi oportuniteta- homoseksualci ili tjelesno hendikepirani su primjer za borbu grupe za svoja posebna prava da bi bile zakonski izjednaene u drutvu razliitost se naglaava ne da bi bili izdvojeni iz glavnog toka drutva ve da bi se u njega integrirali kao razliiti-sve u svemu postoje 4 znaenja razlika:1) razlika ija se upadljivost poveava kao posljedica ili nusprodukt rastue slinosti2) razlika ustanovljena ili istaknuta u prvi plan kao nain postignua jednakih prava3) razlika koja dobiva na vanosti zbog promjenjivih politikih uvjeta4) razlika koja proizlazi iz promjene starih, nejasnih zajednica ka popisnim zajednicama u modernom administrativnom obliku- od tri tipa kulturnih razlika koje se javljaju u modernom drutvu, samo komunalne razliitosti su prava problematika multikulturalizma odnose se na postojanje samosvjesnih i vie ili manje dobro organiziranih zajednica koje unutar veinskog drutva ive prema vlastitim kulturnim obiajima i sustavima vjerovanja (npr romi idovi amii)-supkulturni diverzitet tim pojmom Parekh oznauje grupe koje dijele dominantni sustav znaenja i vrednota svog drutva ali tee stvaranju prostora unutar njega za slobodno prakticiranje svojih posebnih pogleda na ivot tee pluralizaciji kulture (homii, ribari, umjetnici) u tom su smislu sva drutva multikulturalna-Koopmans i Staham tek tijekom 90ih migracije i etniki odnosi pojavljuju se kao prijeporno politiko pitanje diljem europe politika migracija otad se doivljava kao sredinji problem u funkcioniranju liberalnih demokracija- MARIA MARKUS 1998.- uoava 3 izvora kulturne pluralizacije: manjinske zajednice (u vrijeme stvaranja nacionalne drave), kulturno osvijeteni domorodaki narodi (ija je zemlja bila nasilno kolonizirana), radne i prisilne meunarodne migracije kao posljedica globalizacije sve to dovodi na vidjelo nerazrijeenu napetost izmeu pretpostavljenog univerzalizma demokratskog dravljanstva i posebnih kulturnih identiteta drugim rijeima, jedna od okolnosti multikulturalizma je i kriza liberalnog modela dravljanstva nacionalne drave- ovim razlikama Mesi nadodaje Amie koji nastoje sauvati svoju tradiciju pred naletima moderne trine ekonomije i potroakog drutva-okolnosti multikulturalizma se ogledaju u transformaciji kulturnih krajobraza velikih europskih gradova sa znatnim imigrantskim zajednicama gdje danas ine znaajnu proporciju stanovnitva (Franfurt Kln, Mnchen, London), a najee su koncentrirani u svojim dijelovima grada gdje ine veinu (dakle getoizirani)-multikulturalnost globalnog svijeta moemo ilustrirati s nekoliko osnovnih podataka: rijetko u kojoj zemlji svi njezini dravljani govore istim materinskim jezikom i pripadaju istoj etnonacionalnoj zajednici (australija je osobito ilustrativna imigranti iz 270 zemalja,a Portugal i Island su suprotni primjeri; u Londonu se govori 300 jezika)-kasno 20. St. oznaeno je dobom migracija zbog masovnih globalnih migracijskih tokova, kao i dobom nacionalizma, budui da sve vie zajednica u svijetu istie svoj nacionalni identitet i oko njega se mobilizira to u pitanje dovodi legitimnost tradicionalne politike asimilacije, a politika multikulturalizma se javlja kao njezina alternativa

(PRE)FORMIRANJE JAVNOG PROSTORA-HABERMAS- predlae koncept javnog prostora kao metaforu za razumijevanje suvremenih drutvenih sistema Semprini smatra da ga se moe prilagoditi i za raspravu o multikultiju-najea kritika multikulturalizma odnosi se na njegovo navodno ponovno utapanje pojedinca u kolektivne identitete, koji svojom zasebnou i odbijanjem integracije razaraju javni politiki prostor i time modernu liberalnu demokraciju odsustvo problematike individualizma u multikultiju ide u prilog toj tezi, ali svijest o tome postoji i pokuava se integrirati taj koncept- CH. TAYLOR- ukazuje na strukturalnu povezanost izmeu napredovanja individualizma i zahtjeva multikulturalizma identitet pojedinca ima dijaloki karakter moje jastvo (re)konstruira se putem kontakata i razmjene s drugim intersubjektivna teorija pojedinca istie njegovu drutvenu i kulturnu ukorijenjenost dijaloka teorija identiteta omoguuje bolje shvaanje zahtjeva za priznavanjem, koji postavljaju razne deprivilegirane grupe- socio-kulturni karakter javnog prostora ogleda se u sve znaajnijoj ulozi simbola i vrijednosti kulturni ratovi mogu se shvatiti kao sukobi oko ouvanja ili ostvarivanja kontrole nad simbolikim predstavama i znaenjima u drutvenom ivotu; ti ratovi postupno zamjenjuju sukobe oko posjedovanja bogatstava ili sredstava za proizvodnjuKRIZA MODERNITETA - ideja modernog drutva zaeta je industrijskom revolucijom u V.B. i politikom u Francuskoj-Maine dihotomnu tipologiju drutva predstavlja prelaskom iz statusnih u ugovorne drutvene odnose, Spencer razlikuje industrijsko od militaristikog drutva, Toennis zajednicu i drutvo, a Durkheim organsku i mehaniku solidarnost-tijekom 18 i 19 st raste autoritet znanosti- Parsons na djelu su 4 glavna evolucijska procesa diferencijacija, adaptivno poboljanje, inkluzija i vrijednosna generalizacija ti pravci formiraju moderno drutvo, razlikujui ga od predmodernoga; s njima raste i sposobnost socijetalne zajednice da integrira etnike grupe u socijetalnu cjelinu; najvanija osnova inkluzije u socijetalnoj zajednici jest dravljanstvo rauna na potpuno odumiranje etniciteta-Marx, takoer teoretiar moderniteta kapitalizam je tretirao kao silu koja rui sve tradicionalne socijalne odnose i strukture te priprema temelj za naprednije drutvo u nacionalnim identitetima (etnikim) marx je vidio glavnu zapreku za razvitak klasno svjesnog proletarijata; suvremeni marksisti uvidjeli su da se etniki identiteti nee istopiti pod udarima modernizacije, ali jo uvijek tretiraju etnike sukobe kao prikriveni oblik ekonomske (klasne) borbe rauna na potpuno odumiranje etniciteta-modernost se razvijala temeljem ideja i vrijednosti koje su smatrane univerzalnima logika modernosti poiva na emancipaciji pojedinca od posebne kulturne zajednice, odnosno zajednikog kolektivnog horizonta znaenja, ime je osigurala trans-kulturno irenje u globalnim razmjerima tako, moderna svjetska kultura ne iskorjenjuje kulturne razliitosti, ve stvara jedan egzistencijalan vakuum koji se moe ispuniti jedino vraanjem specifinim oblicima kolektivnog identiteta i kulturne vezanosti dakle, radi se o globalnom irenju uvjeta koji omoguuju afirmaciju kulturnih specifinosti i postavljanje zahtjeva za javnim priznanjem i zatitom kulturno-specifinih vrijednosti (Wieviorka napredak modernosti mora se interpretirati kao regresija tradicije)-danas, kulturni identiteti su rezultat neprestane invencije, transformacije i rekompozicije te su nestalni (Wieviorka)-Semprini multikulturalizam je dijete krize moderniteta klju za razumijevanje temeljnih drutvenih promjena i pojavu multikulturalizma lei u prelasku s politike na etiku paradigmu- modernitet je odvojio te 2 dimenzije etika se sve vie infiltrira u javnu sferu; druga manifestacija etike paradigme jest masovno pribjegavanje pravnim sredstvima kao modelu regulacije drutvenih i osobnih odnosa, to se moe dovesti u vezu sa zamjenom koncepta jednakosti pojmom socijalne pravdeGLOBALIZACIJA-Kivisto dri da ljudi u naprednim postindustrijskim liberalnim demokracijama imaju jasne dvije predodbe o svojoj sadanjosti: prvo da su njihova drutva daleko etniki raznovrsnija i drugo da su drutva vie meusobno povezana i meuovisna to je posljedica rastue globalizacije-svijet je sve vie globalan ali istovremeno i lokalan glokalizacija rije je o dualnim procesima primjerice, moderne komunikacije su i mediji za ouvanje posebnih grupnih identiteta u stranom okruenju (primjerice, turske sapunice u njemakoj)-drugi autori ne naglaavaju dvojnost navedenog nego novu kvalitetu: Giddens predlae termin distancije ili rasaivanja (disembedding) uli smo u svijet u kojem su drutveni odnosi manje vezani uz lokalne kontekste interakcije; Harvey govori o vremensko-prostornom saimanju, dok Appadurai o etnokrajobrazu, mislei na drutvene krajobraze nastale etnikim pregrupiranjima-multikulturalizam se odnosi na paradoksalnu prirodu dananjice, globalizirajuu kasno modernu kulturu globalizacija je istovremeno homogenizacija i rastua fragmentacija i pluralizacijaZAKLJUAK-aktualna problematika multikulturalizma proizlazi barem iz dva temeljna razloga: prvo, dananja multikulturna drutva pojavila su se unato viestoljetnim kulturnim homogenizirajuim praksama nacionalne drave koja se konstituirala destrukcijom tradicionalnih kulturnih manjinskih zajednica; drugo, multikulturalnost je postala dramatina u zemljama liberalne demokracije, jer su one potovanje razliitosti unijele u same temelje svojih konstitucija ili svoga zakonodavstva, a svoju sposobnost integracije razliitosti uinile jednim od temelja svoje legitimnosti i civilizacijske naprednosti-kulturna identitetna razliitost (multikulti) suvremenih drutava ima tri izvora: 1) kulturno derivirane, tj. etnokulturne razliitosti (indigeni narodi, nacionalne manjine, etnike grupe, iseljenici); 2) spolni ili rodni identitet (ene, gay); 3) posebna fizika obiljeja (invalidi, stariji)

4. ODREENJE POJMA MULTIUKULTURALIZAM-ne postoji iroko prihvaeno znaenje multikulturalizma, ve s naglim bujanjem literature nastaju jo vei nesporazumi; ponekad se pojam preklapa sa konceptima kulturnog pluralizma, interkulturalizma ili plurikulturalizma- pridjev multikulturalan se pojavio 1941. u New Yorku u znaenju protivnom nacionalizmu i nacionalnim predrasudama-u francuskoj '71 oznaava suivot nekoliko kultura u jednoj zemlji-tek '90 pojam je definiran kao uvjet u kojoj etnike, vjerske i kulturne grupe koegzistiraju unutar jednog drutva-u nekom rjeniku sociologije ('91) multikulti je priznavanje i promocija kulturnog pluralizma kao osobitosti mnogih drutava multikulti velia i tei zatititi kulturne raznolikosti te u svoje arite stavlja nejednaki odnos manjinskih spram glavnih kultura-lansiranje pojma multikulti najee se vee uz promoviranje kanadske politike reguliranja meuetnikih odnosa ('60 '70), a manje je poznato da su ga zazivali kanadski slaveni ('65) koji su protestirali da je Kanada dom vie jezika i kultura, a ne samo eng i fra-Adler je pokuao odrediti profil multikulturalne osobe naglaavajui da je ona psihokulturno adaptivna, s mogunou obuvanja tuih cipela, te ne odrava jasne granice izmeu sebe i raznovrsnih kulturnih sredina u kojima se moe nai-Stimpson, feministica, definira multi kao tretiranje drutva kao zbira nekoliko jednako dragocjenih ali distinktivnih rasnih i etnikih grupa-dakle, ranih '70 pojam multikulturalan je konotirao kompromis i meusobnu ovisnost dok danas predstavlja drutvenu razliitost njime se zagovara rekonstrukcija, rehabilitacija i zatita autonomnih kulturnih diskursa uz istodobno ukidanje univerzalizma s takvom ocjenom nee se sloiti Taylor, Kymlicka , Parekh i Young koji e rei da multikulti podrava ne samo suivot kultura nego i meusobno obogaivanje i proimanje-ikaka grupa (valjda kola) za kulturne studije kae da multi kao socijalni pokret dobiva kritiki naboj, svojom tenjom da dovede u pitanje ustanovljene norme i meusobno povee borbe za identitet s pukom retorikom o razliitosti i otporu-Milich i Peck zakljuuju da je multi postao koncept kulturne formacije jer naglaava i kulturalne kategorije poput feminizma i rodaRAZLIITA ODREENJA MULTIKULTURALIZMA-neki su pokuali definirati multi da bi rezultati bili ope prihvaeni ali su takva odreenja imala gotovo nikakvu analitiku ili operacionalnu vrijednost Inglis kae da je multi odgovor demokratske politike na kulturne i socijalne razliitosti ali to je prava demokratska politika i socijalna pravda u uvjetima kulturnog pluralizma u drutvu?- PAREKH- multikulturalizam je manje doktrina, a vie perspektiva te predstavlja gledite da je kultura nuan i neizbjean kontekst ljudskog ivota; takoer, multi eli osvijestiti proimanja i posuivanja izmeu kultura liberalni odnosi s neliberalnim kulturama trebaju se zasnivati na kritikom i nepristranom kulturnom dijalogu (ne na liberalnim vrijednostima)-Puhle multi je radikalni program koji se odnosi na inkluziju i ekskluziju s antiekskluzistikim usmjerenjem i otuda se tie moi i dominacije tei poveanju mogunosti ukljuivanja potlaenih, siromanih i manjina- Radikalni multikulturalizam odnosi se na materijalne prilike- poziv na socijalne promjene u vidu graanskih prava-citizenship i dravljanstvo i graanstvo jer oba pojma prenose samo dio punog znaenja koji leu u kulturno-historijskom spoju oba aspekta rije je o suvremenom graanskom statusu, odreenom dravljanstvom kao lanstvom u nacionalnoj dravi kojim se stjeu prava i obveze spram politike zajednice- STAM i SHOHAT- multi znai vienje povijesti i suvremenosti iz perspektive radikalne jednakosti naroda glede statusa inteligencije i prava-sve moderne drave suoavaju se s problemima multija s razliitim razlozima (postkolonijalizam, globalizacija, migracije idr.)- K. INGLIS- o ekstremnom multikulturalizmu najekstremniji multi svi doljaci imaju pravo nastaviti svoje kulturne prakse na isti nain kao u domovini (npr, vozit lijevom stranom ceste); najekstremniji antimulti svi doljaci se moraju ponaati na isti nain kao domaini (asimilacija)- KELLY- problem multija nastaje s tvrdnjom da okolnosti multija dovode u pitanje sposobnost tradicionalnih ideologija ili politikih teorija da na njih odgovore multi je nova ideologija (politika teorija)- JOHN REX- razbaruenost ideala multikulturalizma (u smislu viestrukosti odreenja i shvaanja multija) multikulti uzima mnoge oblike i raspon odreenja je teko odrediti (npr. u africi za vrijeme apartheida oznaavao je odvojene institucije europljana i afrikanaca; kanada ga koristi kao slubenu politiku ureenja meuetnikih odnosa, za manjine pak oznaava temelje nove socijalne konstrukcije identiteta)- C. INGLIS- 3 vida diskusije oko multikulturalizma:a) DEMOGRAFSKO DESKRIPTIVNIb) IDEOLOKO NORMATIVNIc) PROGRAMSKO POLITIKI-Gutmann nisu samo drutva multikulti nego i mnogi pojedinci oblikuju svoje identitete pod utjecajem vie kultura- W. MERWE- multikulturalizam u politikoj filozofiji kao zahtjev da politiko drutvo treba svima priznati jednaki poloaj s jedne strane moe znaiti zagovaranje fuzije razliitih kultura u sinkretiku, dok s druge priznavanje kulturnih razlika kao nunog uvjeta egzistencije-Solomos i Schuster multi se odnosi na iroki raspon oblika interakcije u drutvima koja sadre razne vrste kultura- AMY GUTMANN- multikulturalizam odreuje kao stanje drutva ili svijeta koje sadri mnoge kulture u meusobnom djelovanju na nekoj znaajnoj razini koje su to znaajne interakcije?- C. JOPPKE- multikulturalizam je inherentno kontradiktoran upozorava da rasprave treba razumjeti u kontekstu drutvenih pokreta koji zahtijevaju jednaka prava- CH. TAYLOR- multi je politika razliitosti, istovremeno moderan i antimoderan negira zapadni univerzalizam- S. CASTLES problem integracije kljuno pitanje multija je u smislu proirivanja dravljanstva i politike rekognicije za imigrante-Hoffman-Novotny neko je drutvu multikulti kada imigranti, koji se prepoznaju kao distinktivni drutveni agregati u barem jednom drutvenom podsustavu, crpe iskustva u simbolikoj konstrukciji stvarnosti, razliitoj od one koju konstruira indigena populacija- P. KIVISTO- termin multi koristi se u dvije svrhe: analitika i normativna ; multi ujedinjuje disparatne grupe unutar politike zajednice kritiko pitanje: kako mogu liberalne demokracije promovirati multi u situacijama gdje jedna ili vie etnikih grupa gaji neliberalne, netolerantne kulturne prakse (frankofoni Quebec ne priznaje azijate ili ove s kariba)- G. MATTEO- multikulturalizam nije novi fenomen, ali je u porastu te otvara cijeli spektar politikih pitanja koja se tiu naina na koji liberalne drave pristupaju priznavanju kulturnih razliitosti-Phillips multi reflektira pomak u politikoj kulturi i zahtjevima kao uspon politike identiteta (od '90ih drutveni akteri mnogo lake iznose svoje interese i identitete kao javnu stvar)MULTIKULTURALIZAM I INTERKULTURALIZAM-multi moe biti pozitivan samo ako naspram iskljuivosti i asimilacije zagovara suivot manjinskih i deprivilegiranih grupa s dominantnim drutvom, a moe se i optuivati za nazadno podravanje kulturne zatvorenosti i za konzerviranje neliberalnih odnosa, koji poivaju na tlaenju ena; nasuprot takvom multiju postavlja se koncept i politika interkutlturalizma koji smjera otvorenim modelima kulture, poticanju njihovih kontakata i proimanju te ak i transkulturalizmu te koji upuuje na dijaloki odnos mi ne moemo prihvatiti takvo razgranienje pojmova TO TREBA ZNATI O ODREENJU MULTIKULTURALIZMA- multikulturalizam se kao termin u politikom znaenju pojavio 1970-tih u Kanadi i Australiji-multi je ubrzo postao jedan od najrairenijih i najkontroverznijih intelektualnih i politikih pokreta u zapadnim demokracijama i jedan od kljunih konceptualnih diskursa (uz globalizaciju) u njihovom razumijevanju-odreenje multija ovisi od polaznih pretpostavki: oznaavamo li njime naprosto priznavanje empirijske stvarnosti kulturne pluralnosti, ili teorijsku, ideoloku i politiku poziciju spram te stvarnosti? o multiju se govori u demografsko-deskriptivnom, ideoloko-normativnom i programsko-politikom smislu kao mjeavina onog to jest i to bi trebalo biti njegov upotreba je deskriptivna, analitika i normativna-priznavanjem multikulturalnosti, suvremena demo drutva morala bi odbaciti predstavu o nacionalnoj dravi kao kulturno homogenoj zajednici PAREKH- stroga razlika pojmova multikulturalan - oznaava empirijsku injenicu o postojanju kulturno razliitih grupa u nekoj zemlji; multikulturalistiki oznaava pozitivnu i aktivnu orijentaciju odluujueg dijela njezinih vladajuih politikih snaga (ovakvo razlikovanje iskljuuje rodne i seksualne i druge razliitosti)-desnica multi osporava zbog cijepanja nacije, a ljevica zbog cijepanja na krivi nain vertikalno du etnikih umjesto horizontalno du klasnih linijaMULTIKULTI- predstavlja pogled na svijet, koji istie da su ljudska bia i kulturno odreena, odnosno da njihova kulturna pripadnost uvelike uvjetuje njihove naine ivota i svjetonazore te ju treba priznati kao konstitutivni imbenik jednakih ljudskih prava

5. ISTAKNUTI TEORETIARI MULTIKULTURALIZMA-Charles Taylor Politika priznavanja 1994.- teorijski model multikulturalizma-Will Kymlicka jedan od najdoraenijih modela multikultija temeljenog na interpretaciji liberalizma-Bhikhu Parekh multi se promilja iz perspektive liberalizma nastoji skicirati meukulturno konstituiranu teoriju multikultija koja naglaava sredinje mjesto dijaloga meu kulturama (dijalog istie i Taylor)- Iris Marion Young njezina koncepcija diferenciranih graansko-dravljanskih prava odnosi se na ire shvaanje multikulturalizma i u literaturi se esto oznaava kao radikalan pristupCHARLES TAYLOR TEORIJA PRIZNAVANJA(recognition)-u kanadi se dovodi u vezu s multikulturalistikom politikom identiteta-2 drutvene promjene nametnule su modernom drutvu bavljenje identitetom i priznavanjem: 1. kolaps drutvenih hijerarhija temeljena na asti gdje manjinska grupa nije trebala traiti javno priznavanje, a deprivilegiranaveina nije ga realno mogla oekivati; 2. Moderni pojam digniteta kao dobro na koje svi imaju pravo i jednako ga dijele ovdje je najvaniji Rousseau-taylor je rijetki teoretiar koji se bavi i pojedincem koncept priznavanja pokazuje strukturalnu povezanost izmeu razvitka individualizacije i multikulti zahtjeva drugi teoretiari zaokupljeni su kolektivima i afirmacijom njihovih kulturnih razliitosti-uskraivanje priznavanja moe biti oblik opresije-to znai politika priznavanja u javnoj sferi? prijelaz sa asti na dignitet dola je politika univerzalizma koja naglaava jednaki dignitet svih dravljana te je sadraj te politike ujednaavanje prava pri emu treba izbjei podjelu na prvorazredne i drugorazredne graane nasuprot tome, razvitak modernog poimanja identiteta proizveo je politiku razlika pod politikom jednakog digniteta podrazumijeva se skup prava koji se odnosi na sve dravljane, a politika razlika je usmjerena na priznavanje jedinstvenog identiteta pojedinca ili grupe pravo na razliitost pretpostavka je da se deprivilegiranim grupama posebnim pravima nadoknadi historijska nepravda i osigura stvarna jednakost s privilegiranom veinom ove dvije politike divergiraju -naelo jednakog potovanja kultura proizvelo je dvije sukobljene politike prema prvoj zahtjeva tretman ljudi u obliku sljepoe na razlike, a prema drugoj moramo jednako potovati posebnosti prva kritizira drugu zbog krenja naela nediskriminacije a druga prvu zbog negiranja identiteta nametanjem homogenog kalupa-i drutvo s vrstim kolektivnim ciljevima moe biti liberalno pod uvjetom da potuje razliitosti (a liberalizam je slijep na razlike)-pretpostavlja se da bi liberalizam bio uspjean jer se ljudi mogu slobodno povezivati prema svojim kulturnim afinitetima te je bitno razgraniiti javnu od privatne sfere, na primjer politiku od religije, aliliberalizam nije mogue susretite svih kuoltura jer je izraz jednog raspona kultura inkopatibilnog s drugima za ilustraciju moe posluiti Rushdievo djelo Sotonski stihovi-kao to svi imaju ista civilna i glasaka prava, bez obzira na rasu ili kulturu, tako svi trebaju uivati samosvijest da njihova tradicionalna kultura ima vrijednost moramo biti otvoreni spram komparativnog kulturnog studijaWILL KYMLICKA- LIBERALNI MULTIKULTURALIZAM (liberalni nacionalist)-djelo Liberalizam, zajednica i kultura u njemu Kymlicka pokuava obraniti liberalizam od komunitarijanskih kritiara (npr Taylor) koji ga okrivljuju za pretjerani atomistiki individualizam i zanemarivanje kulturnog zalea pojedinaca K. odgovara da je liberalizam osjetljiv na kulturno lanstvo; prema Kymlicki liberalizam otvara prostor snanom multikultiju u vidu kulturnih prava i kulturne nejednakosti; liberalizam moe integrirati manjinske kulture uspjenije od komunitarijanizma; obranu prava manjina izvodi iz temeljnih naela liberalizma (npr. izvorno protivljenje bilo kakvoj dravnoj zatitit posebnih grupnih prava zbog naglaska na potovanju individualne autonomije K tu postavku osporava); K nastoji pokazati nevaljalost zakljuka da dravno potovanje grupa ide na tetu potovanja individua; K prihvaa Rawlsovu i Dworkinovu koncepciju liberalizma (jednaka vanost interesa svakog lana politike zajednice) i eli ju proiriti zatitom manjinskih kulturnih zajednica (poput indigenih naroda) jer su razliite kulturne grupe esto vie odgovorne za nejednake ivotne izglede pojedinaca, nego vlastite odluke pojedinaca (liberali pojedince smatraju iskljuivo odgovornima za posljedice) stoga, posebna prava nisu u suprotnosti s liberalnim zahtjevom o jednakosti svih dravljana ve ga unaprijeuju -K smatra da se u suvremenim drutvima razlikuju politika i kulturna zajednica (Rawls i Dworkin ih smatraju kao jedno, homogenima); politika zajednica odnosi se na grupiranje unutar kojeg pojedinci ostvaruju prava i odgovornosti steene u okviru liberalne pravde; kulturna zajednica je grupiranje u kojem pojedinci oblikuju i preispituju svoje ciljeve i ambicije iz nepodudaranja te 2 vrste zajednice mogu se iitati 2 naina inkorporiranja pojedinaca u liberalnu dravu: univerzalan nain svi su pojedinci u jednakom neposrednom odnosu spram drave; ili konsocionalan prema kojem prava pojedinca ovise o njihovom kulturnom pripadnitvu to su posebne mjere dravne zatite manjinskih kulturnih zajednica koje K zove grupnim pravima (za uvanje indigenih naroda)-sukladno svemu K kulturu odreuje kao kulturnu strukturu koja sadri kontekst izbora seta evaluacijskih kriterija koji lee u pozadini ivotnih odluka pojedinca ta kulturna struktura nastavlja postojati i kada njezini lanovi imaju slobodu preoblikovanja karaktera te kulture (ako tradicionalne naine ivota svoje zajednice ne smatraju vie vrijednima svog izbora) struktura opstoji dok karakter evoluira? To nije uspio objasniti u Multikulturalnom graanstvu odustaje od tog koncepta i konceptualizira socijetalnu kulturu-Multikulturalno graanstvo opi pojam multikultija je postao neprecizan zbog svoje preiroke upotrebe; K se usredotouje na dva ira obrasca kulturne razliitosti: 1. Kulturna razliitost proistjee iz inkorporacije prethodno samoupravnih, teritorijalno koncentriranih kultura u neki iru dravu (nacionalne manjine koje zahtijevaju razne oblike autonomije kako bi se odrale); 2. Kulturna raznolikost proistjee iz useljavanja pojedinaca i obitelji i stapaju se u labava udruenja etnike zajednice ele se integrirati u drutvo i postati punopravni lanovi ne ele biti odvojena samoupravna nacija; participiraju u javnim institucijama i koriste slubeni jezik-K razlikuje multinacionalne drave (odnose se na koegzistenciju vie od jedne nacije koje zauzimaju jedan teritorij) i polietnike drave (odnosi se na useljavanje, npr radni imigranti, izbjeglice = SAD Kanada Australija..) kao razliite tipove multikulturalnosti (to treba razlikovati jer inae dolazi do nerazumijevanja u koritenju pojma multikulti)-u SAD se politika multija protee i na neetnike grupe (ene, gay, invalidi) to upozorava na sloenost termina kultura; u ovom sluaju ona oznaava ethos, posebne obiaje i obrasce ponaanja grupe (K pojam kulture upotrebljava kao simbol za naciju, narod koji dijeli jezik i povijest)-dakle, neka je drava multikulti ako njezini lanovi ili pripadaju razliitim nacijama ili su se doselili iz razliitih drava te ako je ta injenica vaan vid osobnog identiteta i politikog ivota; neetnike grupe treba iskljuiti iz multikulti jer zamagljuje vie nego oznaava socijalnu deprivilegiranost-oblici grupne razliitosti mogu se zatititi samo ako njihovi pripadnici imaju grupno specifina prava, odnosno diferencirano dravljanstvo, a K razlikuje 3 oblika takvih prava:1. Pravo na samoupravu upranjava se u veini multinacionalnih drava jer su njihove konstitutivne nacije sklone zahtijevati neki oblik politike autonomije ili terirotijalne nadlenosti kako bi sauvale svoje kulture i osigurale im daljnji razvitak2. nakon poputanja pritiska na asimilaciju useljenika postalo je jasno da su potrebni koraci za iskorjenjivanje diskriminacije te se uvode Polietnika prava osiguravaju se u vidu raznih oblika javnog financiranja etnikih udruenja, medija i manifestacija (idovi traili nedjelju kao radni dan u Britaniji, Sikhi pravo na noenje turbana), a njima se eli potencirati integracija u drutvo3. Prava na posebnu predstavljenost trae ih nacionalne manjine te etnike i neetnike grupe; takav oblik prava je i afirmativna akcija; primjerice: nereprezentativnost u zakonodavnim tijelima mahom sjede bijeli zdravi mukarci iz srednjeg sloja, dok su svi ostali zapostavljeni-treba razluiti dvije vrste zahtjeva koje moe postaviti neka etnika ili nacionalna grupa (oba se mogu oznaiti kao kolektivna):1. prvi se tiu odnosa grupe prema vlastitim pripadnicima te se ovdje postavljaju unutarnja ogranienja koja tite od destabilizirajueg utjecaja disidentstva (problem: moglo bi prisiljavati ljude da odravaju tradicionalan nain ivota i kad to ne ele)2. drugi se tiu odnosa grupe prema irem drutvu te se postavlja izvanjska zatita od utjecaja izvanjskih odluka ireg drutva (mogue samo u multikulti dravama)-socijetalna kultura je ona vrsta kulture koja svojim pripadnicima osigurava smislene naine ivota u punom rasponu ljudskih aktivnosti obuhvaajui i javnu i privatnu sferu; one su teritorijalno koncentrirane i utemeljene na zajednikom jeziku (ne postoje oduvijek ve se veu uz proces modernizacije)-kulturna pripadnost prua razumljiv kontekst izvora i siguran osjeaj identiteta i pripadanja na koji se oslanjamo kod suoavanja s osobnim vrijednosnim orijentacijama u ivotu-nasuprot komunitarijancima koji tvrde da se od nekih ciljeva ne moemo odmaknuti jer su oni konstitutivni za ono to mi jesmo, K tvrdi da se ljudi mogu odmaknuti i procijeniti moralne vrijednosti i tradicionalne naine ivota, te da im treba dati zakonsko pravo da to ine i socijalne uvjete koji poveavaju tu sposobnost (npr. liberalno obrazovanje)BHIKHU PAREKH DIJALOKA ILI INTEGRALNA TEORIJA MULTIKULTURALIZMA-djelo Rethinking multiculturalism, cultural diversity and political theory-od '60 svjedoimo pojavu pokreta koji predstavljaju razliite grupe kao to su indigeni narodi, nacionalne manjine, etno-kulturne nacije, stari i novi imigranti, feministkinje, homii i lezbe te zeleni oni zastupaju prakse, ivotne stilove, poglede i naine ivota koji se razlikuju od dominantne kulture glavnog toga, koja ih je zbog toga obeshrabrivala od drutva trae priznanje legitimnosti svojih razliitosti koje smatraju konstitutivnim za svoje identitete-multikulti se ne tie razliitosti i identiteta po sebi nego onih koji su utjelovljeni u kulturi i s kulturom se odravaju kulturu definira kao korpus vjerovanja i praksi u smislu po kojem grupa ljudi razumijeva sebe i svijet te organizira svoj ivot; razliitost upuuje na kulturno derivirane razlike-multikulti drutvo se prema Parekhu sastoji od dvije ili vie kulturnih zajednica te drutvo odgovara na tu raznovrsnost tako da ju pozdravlja i velia ili nastojati asimilirati te zajednice u sredinju kulturu: u prvom sluaju je drutvo multikulturalistiko a u drugom multikulturnalno po svom karakteru i etosu (oba su multikulturalna, ali samo je prvo multikulturalistiko) multikulturalan se odnosi na injenicu kulturne raznovrsnosti a izraz multikulturalizam na normativni odgovor na tu injenicu-P kae da je liberalizam zapoeo kao doktrina koja je naglaavala nebitnost i apstrahirala od etnikih, vjerskih, kulturnih i drugih razlika-on istrauje koncept ljudske prirode utvrujui da ona nije filozofski dovoljna za zadatak pa skicira kulturno osjetljivu teoriju ljudskih bia zato raspravlja o prirodi, temelju i strukturi kulture; pokuava ustanoviti ogranienja na putu otkrivanja meukulturnih moralnih naela: kako se moe i treba suditi o kulturi, koje su osnove i ogranienja potovanja drugih kultura; bavi se specifinim politikim pitanjima koja su otvorila multikulturalna drutva raspravljajui kako ona mogu podrati i pomiriti zahtjeve za politikim jedinstvom i kulturnom raznovrsnou-budui da se multikulturalno drutvo sastoji od nekoliko kultura s njihovim distinktivnim sistemima znaenja te pogleda na ovjeka i svijet, o multikultiju se ne moe teoretizirati unutar niti jedne posebne politike doktrine jer je svaka kulturno specifina te ne moe biti pravedna prema ostalima (dakle njegova teorija nije liberalna)-P nastoji skicirati dijaloki konstituiranu teoriju multikultija, koja naglaava sredinje mjesto dijaloga meu kulturama i etikim normama, naelima i institucionalnim strukturama pritom upozorava da se multikulti ne odnosi na manjine, jer to implicira da se veinska kultura nekritiki prihvaa i koristi za prosuivanje zahtjeva i definiranje prava manjina multikulti se tie pravilnih uvjeta u odnosima meu raznim kulturnim zajednicamaKonceptualiziranje ljudskih bia (Parekh)-ljudska priroda sve trajne i univerzalne osobine koje ljudi dijele + kulturna i osobna razina-postojanje univerzalnih moralnih vrednota i normi razmatraju tri odgovora: relativizam one su relativne za svako drutvo te je potraga za univerzalnim vrednotama logiki nekoherentan pothvat (relativizam ignorira kulturno kriane zajednike ljudske osobine; kultura nije samodostatna cjelina i ne determinira svoje lanove); monizam moralne su vrednote derivirane iz ljudske prirode koja je univerzalna, one se mogu spoznati i kombinirati (ignorira kulturnu medijaciju i rekontituiranje); minimalni univerzalizam srednja pozicija, moemo stii do korpusa univerzalnih vrednota ali one konstituiraju samo osnovu ili moralni prag (grijei jer misli da minimalne univerzalne vrijednosti ne dolaze u sukob i da znae istu stvar u razliitim drutvima)-P smatra da dijalektiki i pluralistiki oblik minimalnog univerzalizma nudi najkoherentniji odgovor na moralnu i kulturnu razliitost te dovode do pluralistikog univerzalizma-umjesto analize ljudske prirode Parekh smatra da je bolje univerzalnim vrijednostima teiti putem meukulturnog dijaloga-kulturna zajednica ima dvije dimenzije: kulturnu i komunalnu odnosi se na grupu mukaraca i ena koji dijele kulturu; kultura i k zajednica mogu se razdvojiti (migranti)-ljudi nisu u cijelosti determinirani kulturom niti su bia ija priroda ostaje kulturno neovisnaKulturna razliitost (Parekh)-kulturni diverzitet poveava dostupan raspon opcija i proiruje slobodu izbora vrednuje ostale kulture kao potencijalne objekte izbora-neki autori dokazuju da ljudska bia imaju pravo na svoju kulturu pa je kulturni diverzitet neizbjean i legitiman rezultat ostvarenja tog prava taj argument ne pogazuje poeljnost razliitosti-Mill, Humbolt i drugi povezivali su kulturni diverzitet s individualnou i napretkom tvrdei da on potie zdravo natjecanje izmeu raznih sustava ideja i naina ivota to je instrumentalno gledite koje ne cijeni intrinzinu vrijednost svake kulture-P kae da koliko god je kultura bogata, ne utjelovljuje sve korisno u ljudskom ivotu niti razvija puni raspon ljudskih mogunosti; kulturna razliitost moe se shvatiti i kao vaan uvjet ljudske slobode; nijedna kultura nije homogena pa moe biti predmet razliitih interpretacija; kulturna razliitost stvara klimu za koristan dijalog raznih kultura time se ne poriu prednosti homogenog drutva koje prua osjeaj zajednice i solidarnosti, ali takvo drutvo tei i zatvaranju te netoleranciji spram promjena i razlika; dok kulturno razliito drutvo moe biti plitko, bez koherencije i historijske dubine, homogeno moe biti represivno, netolerantno i autoritarnoEvaluacija kultura (Parekh)-iako ne moemo usporeivati kulture u cijelosti zbog njihovih specifinosti, moemo usporeivati specifine aspekte; takoer prosuivanje kulture iz perspektive te kulture je dijelom tono jer da bismo razumjeli neku kulturu trebamo ju razumjeti iznutra da bismo je ocijenili izvanaPotovanje kultura (Parekh)-potovanje k bi znailo potovanje i prava zajednice na vlastitu kulturu i njezinog konkretnog sadraja i karaktera; pri tom nae potovanje se ne treba temeljiti na naoj ocjeni sadraja ili naina ivota neke kulturne zajednice sve zasluuju osnovno potovanje, ali nisu nam jednako vrijedneRekonstruiranje moderne drave (Parekh)-tek s modernom dravom teritorij poinje uivati znaaj bez presedana, jer za razliku od predmodernih drutava, moderna teritorijalizira i totalitarizira ljudske odnose; prije su pojedinci imali viestruke identitete: etnike, vjerske, socijalne i teritorijalne; lanovi moderne drave imaju takoer viestruke identitete ali teritorijalni je natkriljujui i dominantan-liberali inzistiraju da su dravljani jednaki i autonomni pojedinci; komunitarijanci od dravljana trae suglasnost oko zajednikih ciljeva; nacionalisti trae da dijele zajedniki nacionalni identitet i kulturu-moderna nacionalna drava moe postati instrument nepravde i opresije u multietnikim i multinacionalnim drutvima, ali ne moe se tvrditi da je zastarjela i da odumire; meutim potrebno ju je rekonceptualizirati to ukljuuje slabljenje tradicionalno tijesnih veza izmeu teritorija, suvereniteta i kulturePolitika struktura multikulturalnog drutva (Parekh)-s jedne strane multikulturalno drutvo mora osigurati da njegovi dravljani cijele osjeaj jedinstva i pripadanja jer inae ne moe nametnuti kolektivno obvezujue odluke, regulirati i rjeavati sukobe; s druge strane, mora uvaavati razliitosti i nai modalitete njihova predstavljanja-iz pozicije asimilacionista, koji vjeruju da politika zajednica ne moe biti stabilna i kohezivna dok lanovi ne dijele opu nacionalnu kulturu, manjine imaju dvije opcije: ako ele postati dijelom drutva moraju se asimilirati, a ele zadrati vlastitu kulturu ne bi se trebali aliti zbog tretiranja kao pridolica-Parekh razlikuje 3 modela politike integracije koje ele pomiriti zahtjeve za jedinstvom i diverzitetom: 1.proceduralistiki jedina uloga drutvenih institucija je osiguranje mira i stabilnosti, a lanovi imaju pravo na preostali izbor u voenju svojih ivota; 2.civilni asimilacijski politika zajednica zahtjeva sporazum o strukturi vlasti i opoj kulturi,ali ne inzistira na tome da zajednika kultura mora obuhvatiti sve sfere ivota kao kod asimilacije jedinstvo politike zajednice lei u zajednikoj politikoj kulturi; 3.miletski drava mora podravati sve konstitutivne kulturne zajednice priznajui i institucionalizirajui njihove autonomije-P kae da su sve 3 nezadovoljavajue: asimilacionistika teorija ignorira zahtjeve diverziteta, a miletska jedinstva; proceduralistiki i civilno asimilacionistiki pristupi potuju oboje, ali ne uvaavaju dijalektiku meuigru-kulturne zajednice zahtijevaju razne vrste prava: Kolektivna se mogu stei na 2 naina kao sui generis, zbog toga to su to to jesu (primarna kolektivna prava) ona nisu derivirana iz prava lanova kolektiva niti ih lanovi pojedinano koriste; drugi nain je skupljanje pojedinanih prava lanova i prenoenje na kolektiv (sindikati, klubovi) to Parekh oznaava kao derivativna kolektivna prava-liberalne demokracije lake osiguravaju derivativna nego primarna kolektivna prava jer je stajalite liberalizma da samo pojedinci mogu biti primarni nositelji prava-dvije vrste primarnih k prava: 1. Iako se dodjeljuju kolektivima, stvarno ih konzumiraju pojedinci (pravo idova naseljavanja izraela koriste samo neki, kao i noenje turbana kod Sikha) Parekh ih naziva individualno primjenjiva prava; 2. Druga se primjenjuju samo kolektivno (pravo zajednice da formira svoje predstavnitvo u vladi, svuilina autonomija) to su kolektivno primjenjiva kolektivna prava-bitno je odrediti koji kolektivi imaju koja prava pod kojim uvjetimaJednakost u multikulturalnom drutvu (Parekh)-ljudi su istodobno prirodna i kulturna bia koja dijele zajedniki ljudski identitet ali na kulturno posredovan nain, a njihove se razlike meusobno proimaju jednakost mora ukljuivati obje sastavnice ljudskog bia te ukljuivati jednakost potovanja i prava, jednakost prilika i samopotovanja te jednakost moi, dobrobiti i temeljnih sposotnosti potrebnih za ljudski razvitak-ako uzmemo u obzir kulturne razlike, namee nam se potreba nejednakog tretiranja nejednakih kako bi se svi izjednailiLogika interkulturne evaluacije (Parekh)-tie se odreivanja kriterija temeljem kojih bi multikulti drutvo odluilo koje su manjinske vrijednosti i prakse prihvatljive a koje to nisu (primjeri kontroverzi: ensko obrezivanje, poligamiji, ugovorenim vjenanjima i slino)-4 vrste naela kojima bi se trebali rukovoditi pri odluivanju o (ne)toleranciji spram kulturno kontroverznih manjinskih obiaja: naela univerzalnih moralnih vrednota (koja predstavljaju moralni minimum); naelo zajednikih vrijednosti (drutvo ima pravo zabraniti prakse koje ih vrijeaju); naelo ne nanoenja tete (zabraniti one prakse koje uzrokuju tetu drugima); naelo dijalokog konsenzusa (nije mogue procijeniti tetu na kulturno neutralan nain te je jedini mogui smjer djelovanja uputanje u otvoren i moralno ozbiljan dijalog s manjinskim zastupnicima teei konsenzusu) -P kae da su svi defektni u odreenoj mjeri jer univerzalne vrijednosti su malobrojne i nedostatne da bi pokrile sve vane aspekte ivota-Parekh predlae da se krene od drutvenih operativnih javnih vrijednosti ustavne, legalne i civilne vrijednosti koje predstavljaju drutvenu javnu kulturu i daju koncepciju dobrog ivota jednog drutva te vrijednosti predstavljaju zajedniku moralnu strukturu drutvenog javnog ivotaZakljuak (Parekh)-3 sredinja gledita na ovjeka: 1.ljudsko bie je kulturno ukopano odrasta i ivi unutar kulturno strukturiranog svijeta; 2. Razne kulture predstavljaju razliite sustave znaenja i vizije dobrog ivota; 3. Sve kulture su pluralne i predstavljaju stalnu konverzaciju izmeu raznovrsnih tradicija i struja miljenja pluralan i fluidan identitet-ono to Parekh naziva multikulti perspektivom je meuigra 3 komplementarna uvida: 1.kulturne ukorijenjenosti ljudi, 2. neizbjenosti i poeljnosti kulturalnih razliitosti i interkulturalnog dijaloga te 3. interne pluralnosti svake kulture-o multikulti drutvima ne moe se teoretizirati ili njima upravljati iskljuivo unutar bilo koje politike doktrine (liberalizam)-dijaloki konstituirano drutvo vidi se kao zajednicu dravljana i zajednicu zajednica-multikulti drutvo ne moe biti stabilno i dugotrajno bez razvijanja zdravog razuma o pripadanju istoj zajednici-politika zajednica ne moe oekivati od lanova da razviju osjeaj pripadanja sve dok ih jednako ne vrednuje i ne potuje u njihovim razlikama

IRIS M. YOUNG- RADIKALNI MULTIKULTURALIZAMGraansko-dravljanska prava kao opost-diferencirana graansko-dravljanska prava (citizenship) Young iznosi u lanku Polity and group difference 1989.; ne tie se samo kulturno-etnikih grupa te predstavlja primjer proirenog shvaanja multikultija- ideal univerzalnog dravljanstva:a) univerzalnost definirana kao opost u opoziciji spram posebnosti: to dravljani zajedniki dijele nasuprot onog po emu se razlikujub) univerzalnosti u smislu zakona i pravila koja se primjenjuju jednako za sve-univerzalna graanska prava nisu uklonila potlaenost zbog ekonomske sfere drutva koja stvarno odreuje socijalni poloaj pojedinaca i grupa, a koja ostaje oligarhijska -Young se s time ne slae te dokazuje da se univerzalnost graanstva udruuje u napetosti s druga dva znaenja univerzalnosti u modernizmu: univerzalnost kao openitost i kao jednako postupanje-stvarno ukljuivanje i participiranje svih u javnim stvarima zahtijeva mehanizme grupne reprezentacije-ideal javne domene graanstva kao zajednike stvari svih dravljana preko koje transcendiraju sve svoje razliitosti, funkcionirao je kao zahtjev za homogenou, ali je iskljuivao ene jer im nedostaje nepristrana racionalnost i neovisnost koja se trai od uzoritih dravljana; univerzalnost tih prava iskljuivala je i druge grupe koje se nisu mogle uklopiti u generalizirane vrline bijelih mukaraca srednje klase (siromani, crnci, idovi..) naglasak na openitosti potie potiskivanje razlika meu dravljanima te zapravo deprivilegiranje nekih grupa unato njihovom formalno jednakom statusu openitost je mit jer ljudi javne stvari nuno razmatraju pod utjecajem svojih iskustava i percepcija od drutvenim odnosima; to je paradoks demokracije prema kojem socijalna mo omoguuje jednim graanima da budu jednakiji od drugihDiferencirana graansko-dravljanska prava (Young)-potrebna su takva prava i heterogena javnost gdje se razlike javno priznaju i potvruju kao nesvodive-grupe postaju politiki vane jer se identitet gradi oko njih a ne prvenstveni oko klasnih ili ekonomskih interesa; grupni identitet odreuje nekoj osobi barem djelomino smisao historije, razumijevanje drutvenih odnosa i osobnih mogunosti, te nain rezoniranja i izraavanja treba razlikovati grupu od agregata i udruga-agregat je svaka klasifikacija osoba prema bilo kojem arbitrarnom obiljeju; udruga je kolektiv osoba koji su dobrovoljno zajedno te ona ne odreuje identitet svojih lanova u smislu npr etnike grupe; grupu odreuje osjeaj identiteta, odnosno socijalni status i zajednika historija; takoer, drutvena grupa nije prirodni entitet ve relacijski, one su fluidne stvaraju se i nestaju; takoer ljudi imaju viestruke identitete to znai da grupe nisu diskretne jedinice- neke grupe se ugnjetavaju:a) rezultati njihova rada koriste drugi- eksploatacijab) iskljueni iz participacije u glavnim drutvenim djelatnostima- marginalizacijac) ive i rade pod vlau drugih uz malo radne autonomije- obezvlaenostd) kao grupa izloeni su stereotipimnim pogledima, imaju malo mogunosti za izraavanje svojih gledita- kulturni imperijalizame) lanovi grupe trpe nasilje motivirano mrnjom- pr. u SAD potlaeni ene, crnci, Indijanci, Meksikanci, gay, radnici, siromasi, umobolni- I.M. Young- demokratska republika treba osigurati predstavljanje i priznavanje distinktivnih glasova i pogleda onih svojih konstitutivnih grupa koje su ugnjetavane ili deprivilegirane radi se o institucionalnim mehanizmima koje podupiru 3 aktivnosti:1) samoorganizacija lanova grupe kojom oni stjeu osjeaj kolektivne moi2) izraavanje grupnog vienja mjera socijalne politike koje se na grupu odnosi i vlastito generiranje politikih prijedloga, koji obvezuju politiare3) pravo veta na politike odluke koje se na neku grupu neposredno odnose-privilegirane grupe podrazumijevaju pravo izraavanja svojih gledita kao opih i takvu poziciju zasnivaju na materijalnim, personalnim i organizacijskim resursima te se od njih teko moe oekivati da razumiju interese deprivilegiranih tako da deprivilegiranima treba osigurati instrumente posebnog predstavljanja u javnosti-ope gledite kojem se mogu prilagoditi svi ljudi je mit-sve grupe treba predstaviti u javnom kontekstu i raspravama onda kada historija neke grupe i njezina socijalna situacija uvjetuju poseban pogled na probleme, to jest kad su im interesi pogoeni a nema naina da se percepcije i interesi te grupe izraze bez takvog predstavljanja-jedan od glavnih mehanizama grupnog predstavnitva je samoorganizacija grupe: sastajanje i rasprava-razlika ideje heterogene javnosti i pluralizma interesnih grupa: samo potlaene i marginalizirane grupe mogu polagati pravo na posebno predstavnitvo i to su grupe s potpunim identitetima i nainima ivota; pluralizam interesnih grupa spreava pojavu javne rasprave i interesi se ne moraju legitimirati pozivanjem na socijalnu pravdu kao u sluaju heterogene javnosti

Univerzalna i posebna prava (Young)-suvremeni liberalizam dri se svog izvornog naela da pravila i politike drave trebaju biti slijepa na rasne, rodne i druge grupne razliitosti odnosi se na jednake na isti nain opravdani sve dok su politika ideologija i praksa ustrajale na obezvrjeivanju i iskljuivanju iz punog graanstva nekih drutvenih grupa danas konsenzus da su svi ljudi moralno jednako vrijedni i zasluuju puno dravljanstvo-premda su zakoni doista postali slijepi na razlike to ne znai da je i drutvo takvo u svojim svakodnevnim interakcijama-ukljuivanje marginaliziranih grupa mogue je unaprijediti dodjeljivanjem posebnih prava (ak i kod dobizma starijim ljudima trebalo bi omoguiti posebna radna prava)-Young opa prava su klasa prava koja trebaju imati sve osobe, za razliku od klase prava namijenjenih kategorijama osoba vezanih posebnim okolnostima; specifina prava esto povlae negativnu konotaciju izuzetih Young istie da je cilj upravo denormalizacija gdje bi svaka grupa imala neka posebna prava-jednaki tretmani su nepravedni jer negiraju kulturne razlike (jezik, prakse, vrijednosti) (dvojezino obrazovanje i afirmativna akcija politike su koje kre naelo jednakog postupanja jer vode rauna o rasi i rodu kandidata prilikom upisa u kole)

6. TIPOLOGIJE MULTIKULTURALIZMADVOLANE TIPOLOGIJE- BILL MARTIN 1998.- transformacijski multikulturalizam (treba razviti nova naela pristupa razliitostima) naspram konzumeristikog (razliite grupe mariraju za svojim komadom socijalnog kolaa)- Kellner u SAD- liberalne inaice (koje zamjenjuju ideologije humanizma i tolerancije) nasuprot radikalne koncepcije multikulturalizma (tee temeljnoj rekonstrukciji obrazovanja i drutva, ega se boje konzervativni kritiari)- A. APPIAH- iliberalni multukulturalizam (poziva na separatizam naglaavajui superiornost zasebne kulture) nasuprot liberalnom- H. GIROUX- buntovniki multikulturalizam (istie napor prije iskljuenih grupa u borbi protiv marginalizacije) nasuprot transformativnom- McLAREN- revolucionarni multikulturalizam (govori o projektima radikalne socijalne transformacije) nasuprot transformativnom- G. MATTEO- sa sociolokog stajalita razlikujemo 2 glavne koncepcije multukulturalizma: iroka i uska; liberali i komunitarijanci dijele institucionalni pogled na kulturu a postmoderni znanstvenici ukazuju na relacijsko shvaanje kulture ta razliita shvaanja imaju normativne implikacije u ureenju multikulti sukoba dakle najvanija razlika tih dvaju sustava tie se razumijevanja kulture: 1. uska koncepcija odnosi se na antropoloko gusto vienje kulture (Kymlicka) socijetalna kultura osigurava lanovima smislene naine ivota u raznim sferama drutva; ovdje su na djelu snane kulturne afilijacije i identiteti nacionalne manjine ciljaju na takav pristup iskljuujui gej, hendikepirane, ene te imigrante i etnike grupe; 2. iroka koncepcija uzima u obzir grupe koje ne formiraju socijetalnu kulturu, ali iji lanovi imaju zajednike karakteristike (Young kae da grupni identitet nije skup objektivnih injenica, ve proizvod iskustva u meugrupnim odnosima koji time dobiva smisao) iz te perspektive multikulti se tie i odnosa meu supkulturama te se iroka koncepcija bavi ne samo nacionalnim manjinama ve i razliitostima s obzirom na spol, seks orijentaciju, tjelesne sposobnosti, pa i socijalni status-Stam i Stohat razlikuju kooptivan (izravno ukljuivanje u sastav ega) liberalni pluralizam od relacijskog, radikalnijeg policentrikog multikultija (policentrizam naglaava globalizacijsku narav multikultija, koji rekonstruira odnose meu zajednicama i izvan granica nacionalne drave odbija unificirani koncept identiteta) policentriki multikulti cijelu kulturnu povijest sagledava u odnosu na drutvenu mo smjera davanju moi onima kojima je bila oduzeta, transformiranjem institucija i diskursa- D. HOLLINGER- pluralistiki multi (grupe su trajne i subjekt su grupnih prava) vs kozmopolitski ( promjenjive granice grupa koje se temelje na individualnim pravima) - postetnika perspektiva kada multikulti doista prevlada pluralistike ogranienosti postaje druga vrsta drutva- M. WALZER- 2 tipa liberalizma: individualna prava (neutralna drava bez kolektivnih ciljeva: SAD Kanada) i opcionalni liberalizam (doputa dravu koja se opredijelila za preivljavanje i napredak veinske nacije: Niz, Fra)- G. LENZ- kritiki multikulturalizam, diverzitet umjesto strukturalne promjene- modeli pluralistikog multikulturalizma- meuodnosi izmeu razliitosti; moramo se osloboditi eurocentrizma-kritiki multikulturalizam ne prihvaa inaice pluralistikog multija te odbija multi kao pluralitet etnikih grupa; kritiki multi bavi se meuodnosima razliitih i konfliktnih dimenzija razliitosti u kulturi (rod rasa etnicitet klasa) kulture se reproduciraju, predstavljaju preoblikuju unutar sebe i transformiraju i manifestiraju u transkulturalnim interagcijama- kritiki, transformativni, otpornjaki i revolucionarni multikulturalizmi odbacuju one koji polaze od postojeih kulturnih razliitosti i obnavljaju ih te uvruju status quo, a oznaavaju ih kao konzervativne, korporativne, upravljane- KELLNER i BEST- ele obuhvatiti sve kritike i transformativne orijentacije u multikultiju s nekoliko termina oznaavajui takav tip kritikim, progresivnim i postmodernim: 1. Butnovniki multi zastupaju zagovornici iskljuenih grupa u modernim euro-amerikim kulturama zbog rase, roda i klasnog statusa; 2. Progresivni multikulti zahtjeva uvaavanje razliitosti koje zahtjeva historijsko obrazovanje o drugim kulturama i njihovo razumijevanje za manje eurocentrizma; kritiki multi priznaje viestrukost i hibridnost identiteta i smatra ih vrijednou te ih eli afirmiratiTROLANE TIPOLOGIJE- S. TEMPELMAN politika priznavanja iako tei ukljuivanju grupa u politiku zajednicu, moe imati i uinke iskljuivanja; analizira TAYLORA, PAREKHA, KYMLICKU ali ne moe nai alternativu; da bi ispitala naine definiranja kulturnog identiteta u teorijama multikultija Tempelman uvodi tipologiju koju su razvili Eisenstadt i Giesen za analizu formiranja kolektivnog identiteta razlikujui 3 modela: primordijalni, civilni i univerzalni njihovo razdvajanje poiva na razlikama u pristupu problemima kao to su preivljavanje kulturnih zajednica, meukulturna interakcija i kritika te ogranienja pluralizma; 1. Taylorova teorija politika rekognicije moe posluiti kao primjer primordijalnog pristupa kulturne zajednice zasluuju zatitu jer svojim lanovima osiguravaju osnovu njihova identiteta (tko su); one osiguravaju moralne i socijalne okvire koje koristimo kao orijentire u shvaanju smisla naih ivota lanstvo je preduvjet djelovanja i samosvjesnosti ; kod Taylora je primordijalistika pretpostavka da se svi lanovi odnose prema kolektivitetu na isti nain2. civilni pristup moe se prepoznati kod Parekha koji vjeruje da liberalna drava treba priznati kulturne razliitosti i smatra lanstvo u kulturnoj zajednici uvjetom za smislen ivot; Parekh naglaava da identitet nije nuno fiksiran ili zajedniki, on je klaster meusobno povezanih tendencija koji vuku u razliitim smjerovima te se mogu razvijati na razne naine; koji su aspekti kulture vrijedni zatite je stvar pregovaranja a ne unaprijed zadanog stajalita; ovaj model ima prednost nad prvim jer doputa varijetet unutar kulturnih zajednica i istie mogunost komunikacije meu kulturama3. iz univerzalistike perspektive preivljavanje kultura stvar je osiguravanja jezgrovnih naela oko koji se kolektivitet organizira Kymlicka je primjer jer pokazuje da manjinske zajednice treba zatititi jer je njihovo neprekinuto postojanje nuan uvjet za autonomiju njihovih pojedinanih lanova tako je temeljni razlog zatite kultura osiguranje konteksta individualnog izbora; prava je vrijednost pojedinac kojem kultura omoguuje autonomiju kao lanu zajednice; ova perspektiva iskljuivosti pokazuje privilegiranju zahtjeva nacija i nacionalnih manjina u odnosu na etnike, vjerske i ostale kulturne grupe koji nisu organizirane na isti, teritorijalno zaokruujui nain; takoer, opravdava se nametanje jedine i homogene liberalne kulture drutvima koja nisu liberalna grupe se dakle priznaju, ali samo pod univerzalnim naelima (liberalizma)- P. McLAREN- kritizira konzervativni ili korporativni, liberalni i lijevo liberalni multikulturalizam sa stajalita kritikog multikulturalizma:1) KONZERVATIVNI- odnosi se na kolonijalizam, posebno afrike, te rasistike ideologije crne rase kao inferiornije; tako je bijelo norma po kojoj se usporeuju drugi etniciteti; takoer, ovakav multi tei svesti etnike grupe na dodatke dominantnoj kulturi, istiui jedan jezik (eng) i u krajnjem sluaju eli asimilirati2) LIBERALNI- dokazuje prirodnu jednakost rasnih populacija te objanjavaju nejednakost odsutnou drutvenih i obrazovnih prilika koje bi svima omoguile iste uvjete za natjecanje na kapitalistikom tritu; ovo gledite se svodi na etnocentriki i opresivni univerzalistiki humanizam3) LIJEVO LIBERALNI- istie kulturne razlike i odbacuje centristike pristupe, ali razliitost razumijevaju kao oblik znaenja oien od socijalnih i historijskih korijena (jedno je autentino, ili ensko ili afro-ameriko iskustvo)4) MULTIKULTURALIZAM OTPORA kao kritiki multi odbija shvatiti kulturu kao nekonfliktno, harmonino i konsenzualno stanje; razliitost se treba afirmirati unutar politike kulturnog kriticizma i privrenosti socijalnoj pravdi koja se mora stalno stvarati; treba priznati ulogu koju jezik igra u proizvodnji iskustva; razlike nisu kulturne oiglednosti (kao bijelo/crno), ve su historijske i kulturne konstrukcije borba oko znaenja-Semprini 4 modela javnog prostora u multikulti drutvu (svaki nudi drugaiji pogled na probleme socijalne kohezije): 1. Klasini politiki liberalni model otra podjela izmeu privatne i javne sfere kako bi javna, barem idealno, bila neutralna i dostupna svim graanima ali prostor nikad nije bio vrijednosno i grupno neutralan i jednako otvoren za sve zajednice; 2. Multikulturalni liberalni model revidira odnos privatne i javne sfere drutva posredovanjem odreenih grupa (nacionalnih manjina, Kymlicka) to jest, prihvaanjem njihovih posebnih prava; ipak, ovaj model zahtjeva jednu sredinju zonu koja je monokulturalna i u kojoj u odreenoj mjeri sudjeluju sve grupe, a oko koje se okupljaju periferne zone gdje su pojedine grupe autonomne; 3. Maksimalistiki multikulturalni model podrava grupe koje polau pravo na razliite oblike odvajanja od glavnog toka drutva ili ak potpunu politiku autonomiju ne moe postojati jedna zajednika sfera niti razdvajanje privatnog i javnog ivota budui da okvir nacije-drave ovdje nije bitan, ovaj tip je postmoderni te su kulturoloki, vjerski i identitetski imbenici oni koji odreuju pojedinca; meutim ovdje se multikulti prostor ne ujedinjuje ve moemo govoriti o jukstapoziciji monokulturalnih prostora 4. Model korporacijskog multikulturalizma eli upravljati razliitostima odozgo, iz dominantnih sredita ekonomske moi; kulturno-etnike razliitosti treba dovesti u funkciju ekonomskog rasta; glavni akteri su Benetton, Coca cola, Olimpijske igre;-Semprini istie da niti jedan model ne izraava autentian multkulti prostor, jer u takvom bi prostoru razliite grupe mogle ostvariti svoje zahtjeve za priznavanjem i identitetom te sauvati mogunost postojanja jedne zajednike sfere koja nadilazi horizonte etniciteta, kao i graanske i demokratske institucije-Pieterse fluidni model multija- pretpostavlja da su grupe danas fluidne, s nejasnim granicama te dobrovoljnim i viestrukim lanstvom u njima koje identitet odreuju kao stvar opcije kako onda legitimirati grupna prava? ona se mogu adresirati samo na specifine grupe, ime se granice meu njima ukruuju i ishod moe biti suprotan od oekivanog pogoravanje meugrupnih odnosaINSTITUCIONALNI I POLITIKI OBLICI MULTIKULTURALIZMA- M. WIEVIORKA razne drutvene znanosti bave se raznim aspektima problematike politika se primarno bavi analizom institucionalnih i politikih oblika multija; iz te perspektive on razlikuje 3 tipa multikultija: Kanada (eli ublaiti bipolarizaciju anglo-frankofone zemlje), Australija (manje institucionalizirani oblik multija nego u Kanadi, a nakon dolaska konzervativaca na vlast ele primat etablirane kulture, dakle svi moraju prihvatiti ustav i zakone, te prihvatiti nacionalni jezik to Castels naziva multikulturalnim dravljanstvom) i vedska (brz ekonomski razvoj te prima mnogo radnika imigranata i izbjeglica daju veani slobodu izbora izmeu etnikog i vedskog identiteta, jednakost manjinskih zajednica i partnerstvo koje osigurava obostranu korist pri zapoljavanju) prve primijenile multikulturalizam; sva tri iskustva autor oznaava kao relativno integriranim oblikom multikultija; SAD oznauje kao dezintegrirani multikulti jer kulturna i socijalno-ekonomska sfera borbe ostaju institucionalno razdvojene

7. KRITIKA MULTIKULTURALIZMA KRITIKA S DESNANastava historije kao terapija A. Schlesinger- erupcija etniciteta je natjerala ameriku kulturu na zakanjelo priznavanje potlaenih manjina; etnika interpretacija obre historijsku teoriju Amerike kao jednog naroda nastalog melting potom asimilacija se zamjenjuje fragmentacijom, a integracija separatizmom- vana uloga javnog kolovanja nastava se pokazuje kao terapija za podizanje manjinskog samopotovanja- Schlesinger- historija esto opravdava vladavinu dominantnih klasa ili TOP DOG historija- historija nasuprot UNDER DOG historiji- historija gubitnika- tko kontrolira prolost kontrolira budunost, a tko kontrolira sadanjost kontrolira prolost nova budunost zahtijeva novu prolost-bijela dominacija u amerikim kolama i fakultetima proizvela je eurocentristiku, rasistiku, elitistiku, imperijalistiku indoktrinaciju uzrokujui dekulturaliziranje crnaca njima je potreban afrocentrizam kako bi povratili svoju kulturu i unitili inferiornost koju proizvodi bijelo obrazovanje, meutim afrocentrizam se pokazuje kao uenje mitova kao historijskih injenica (sve dobro dolazi iz Afrike i Egipta, afriki carevi su bili dobri i mudri) ukratko, tradicija se izmilja upotreba historije kao terapije znai korupciju historije kao znanosti afrocentriko obrazovanje moe ih uiniti manje kompetentnima u kulturi u kojoj se moraju natjecati za bolje mjesto u drutvu afrocentrizam odvaja crnce od glavnog drutvenog toka i smanjuje im ivotne izglede sve to moe dovesti do samogetoizacije-Schlesinger zakljuuje da su zla koja je zapad poinio tokom povijesti izazvala protusnage na putu razvitka i slobode koja su postepeno dovodila do jednakosti, te koji se god zloini stavljali na duu Europe, ona je jedinstveni izvor ideja individualnih sloboda, politike demokracije, vladavine zakona i ljudskih prava; zapadu ne trebaju lekcije o superiornim vrlinama ljudi sunca koji jo uvijek ene dre u podreenosti, sijeku im klitorise, provode rasne progone protiv Azijaca i meusobom sami se nisu pokazali sposobnima za razvitak demokracijeMultikulturalizam kao trojanski konj A.J. Schmidt- za A. J. SCHMIDT multikulturalizam je ljeviarska politika ideologija koja sve kulture vidi u biti jednakima; multikulturalisti olako osuuju euro-ameriku kulturu zbog rasizma, seksizma i klasizma on prihvaa multikulturalno obrazovanje koje ispituje vrijednosti i prakse drugih kultura objektivno i kritiki, ali ne priznaje multikulturalizam to je za njega ideoloka orijentacija njegovi ciljevi i narav su lano predstavljeni: da pomae studentima cijeniti doprinose drugih kultura amerikoj multikulturalisti preuuju negativne strane drugih kultura, te, naglaavajui nedjela amerike kulture, produbljuju kulturni jaz, zatim kultura se nadaje kao uvreni entitet kao da se prenosi genima a ne iskustvom (kao da crnci u New Yorku imaju vie zajednikog sa svojim precima s Lagosa nego s bijelim Njujoranima) jaa se svijest razlika na temelju boje koe; nadalje multikulturalizam se suprotstavlja tradicionalnoj demokraciji jer mu je stran svaki oblik vladavine veine temeljno demokratsko naelo; dalje, tvrdnja da su sve kulture jednake ne moe izdrati empirijsku provjeru (obiaj spaljivanja ive udovice pokojnog mua kod hindua, klitoridektomija, pokrivanje ena velom); razliitost je takoer prevara uzima u obzir samo razne profile istomiljenika, ne i protivnike; afrocentrizam pretpostavlja da bi crnce amere bi trebali poduavati samo crnci rasizam opet; razliitost kultura pokazuje se kao razliitost boje koe a ne socio-geografskih i historijskih uvjeta (afrika kultura nije jedna ve ih ima 100) tako da se razlike na temelju boje koe samo poveavajuDevet perverzija multikulturalizma M. Novak-odbacuje multikulturalizam jer etnicitet izgleda da nije vaan, ve samo rasa, seksualne sklonosti i rod s obzirom na to, multikulti je prevara, izdaja naela novog etniciteta; u tom smislu, Novak optuuje multikulti za 9 iskrivljavanja (perverzija):1. Antiamerikanizam multi izraava neprijateljstvo spram amerikih tradicija i institucija istovremeno glorificirajui nezapadnjake kulture2. Viktimologija kroz marksizam, multi gleda svijet podijeljen na rtve i njihove navodne ugnjetavae3. Podizanje ega cilj multija je podizanje samopotovanja ak i na raun injenica4. Izgovaranje multi polazi od pretpostavke da su njegovi miljenici nevini, a univerzalne standarde ne mogu ispuniti zbog zlih djela drugih5. Taktiki relativizam multi se pretvara da je nepristran, skrivajui se iza mita jednakosti morala, dok se u stvari temelji na krutim sudovima o dobru i zlu6. Cenzura multi titi svoje elje kodeksima govora, zabranom knjiga i uutkavanjem oponirajuih glasova7. Grupno miljenje multi pristupa ljudima samo kao lanovima grupa, a bojei se kreativnosti pojedinaca s posebnim miljenjem, namee kontrolu miljenja8. Tiranija jednakosti jednakost konstruirana kao uniformnost je lana i obilju individualne vitalnosti namee se despotskim metodama9. Dvostruki standardi multi uiva u pretpostavci da ne postoje univerzalni standardi kojima se moe suditi pojedincima i kulturama, a nasuprot tome, novi etnicitet priznaje da je svako ljudsko bie ukorijenjeno i da je svaija historija vanaSvi smo mi sada multikulturalisti N. Glazer-visoko obrazovanje ini nas osjetljivima na razliitosti; zakljuuje da je multikulti u americi pobijedio-ameriko javno obrazovanje izvorno je ustanovljeno da modelira amerikance raznovrsnog podrijetla u jedinstvenu kulturu, a poinje se mijenjati tek 70ih tada se postavlja pitanje kako razumjeti ameriku historiju i ameriki kulturni nacionalni identitet takvo preusmjerenje obrazovanja oznaava se multikulturalizmom; multi danas pokriva raznovrsne pristupe kulturnoj razliitosti SADa i drugih zemalja te on postaje za svoje zagovaratelje nova predodba bolje Amerike, a za one koji mu se protive on je kriv za sve to je polo loe u obrazovnom sustavu; afirmativna akcija odnosila se na zapoljavanje i proizvod je vladinih nastojanja da se pobolja poloaj crnaca u zemlji, a ne nekih kulturnih zahtjeva; kada Glazer kae da smo svi mi multikulturalisti on misli na injenicu da svi prihvaaju vei stupanj pozornosti koji se daje manjinama i enama u socijalnim studijima, knjievnim predmetima te njihovoj ulozi u amerikoj historiji; autor zamjera to radnike skupine, esto deprivilegirane, nisu ukljuene u rasprave o multikultiju; na isti se nain ignorira i klasa; kako su ene ukljuene u multi? To nije jasno jer se seksualno uznemiravanje i diskriminacija na poslu tie graanskih prava, a ne kulture dodirna toka je to su odgovorni za nepravdu bijeli mukarci srednje klase; svi se danas slau da ameriki obrazovni program mora biti inkluzivniji i ne teiti amerikanizaciji i asimilaciji, ipak eurocentrizam je vaan za dananji svijet jer su ga oblikovali ideali konstitucionalizma, demokracije i ljudskih prava razvijeni u europiKRITIKA S LIJEVA BRIAN BARRY (uglavnom se bori protiv kritika liberalizma slijeposti na razlike)Reafirmacija liberalnog modela dravljanskog graanstva-istie Barry da se bavi antiuniverzalistikim idejama, pogledima koji podravaju politizaciju grupnih identiteta temeljenih na kulturi-oni koji piu o multikultiju piu sa stajalita ove ili one podrke dok oni koji se s multijem ne slau radije piu o nekim temama koje ih vie zanimaju Barry je mislio da e se multikulti utopiti pod teinom svojih intelektualnih slabosti, ali budui da nije on mora napisati ovu kritiku-citizenship predstavlja stvarnu alternativu multikulturalnom dravljanstvu i uvodi jedinstven status graana-dravljana kritikom tog citizenshipa i zagovaranjem multikulti koncepcije odbacuje se sama sr prosvjetiteljskog nasljea; pri tom, najvie tete trpe najsiromaniji slojevi koji umjesto uinkovitijeg jedinstvenog fronta sad nastupaju pod barjakom multikultija u odvojenim grupama jedni protiv drugih skree se pozornost sa zajednikih problema: nezaposlenost, neprimjerene javne usluge, siromatvo; Barry se slae da univerzalna graanska i politika prava treba nadograditi univerzalistikim socijalnim i ekonomskim pravima; Barry se suprotstavlja multikulti kritici egalitarnih liberalnih naela uniforman sustav liberalnih zakona proizveo je relativno malo problema u usporedbi s politikom razliitosti; o religiji: liberalni odgovor na vjerske ratove katolika i protestanata smjerao je depolitizaciji religije odnosno dravnoj neutralnosti spram nje multikulturalisti liberalizam optuuju zbog neuvaavanja vanosti vjere u ivotu ljudi ta je primjedba pogreno usmjerena jer liberali priznaju vanost uloge vjere u ivotima ljudi i upravo zato naglaavaju potrebu njezine neutralizacije kao politike sile; u britaniji zakonom nije zabranjena vjerska diskriminacija ali jest rasna i etnika, stoga su sikhi noenje turbana najprije morali prikazati kao obiaj (a ne vjerski simbol) i dobiti priznanje etnike grupe te su mogli traiti da se protivljenje njihovom noenju turbana tretira kao etnika diskriminacijaPristup pravila i izuzea (Barry)-primjer noenja turbana bez kacige na motoru: zato se nosi kaciga? Radi zatite, dakle ili se zakon treba odnositi na sve jer titi drutvo ili svakom treba biti ostavljeno da sam odlui budui da drugi stav sa sobom povlai znatne direktne i indirektne trokove zbog poveane vjerojatnosti ozljeda i smrti, razumno je prikloniti se prvome; ako se pak sikhima daje za pravo da ne nose kacige na vlastitu odgovornost zato to ne bi moglo vrijediti i za druge?-tu je i primjer marama u francuskoj-ukratko, pristup pravilo i iznimka ima ulogu u prilagoavanju manjinski vjerovanja i praksi ali je daleko od toga da moe biti panaceja, kako ga razumiju multikulturalisti-Barry predbacuje multikulturalistima da njihova politika razliitosti ne ukljuuje upravo najbitnije razliitosti u ivotu ljudi poveanje jaza bogatih i siromanih tako je slijepost na razlike liberalizma zapravo vrlina-na optube liberalizma za asimilaciju postavlja jedan novi koncept civilne nacionalnosti koja bi oznaavala preuzimanje novog identiteta bez potpune akulturacije, to jest odbacivanja prijanjeg identiteta i kultureTeorije grupnih prava (Barry)-najprije raspravlja o posebnom tretmanu pojedinaca na temelju lanstva u nekoj grupi i primjerom s upisom na sveuilite pokazuje da crnci, kojima je upis omoguen posebnim pravima, imaju individualnu korist od tog upisa; zajednica ima koristi eventualno posredno tako to ima vie visokoobrazovanih lanova, ali druge koristi nema tako da se ovdje stvarno ne radi o grupnim pravima-grupno utemeljena politika moe biti podukljuiva (underinclusive) ili nadukljuiva (overinclusive): u prvom sluaju misli se na posebnu materijalnu pomo namijenjenu iskljuivo crnakim siromanim getima u sreditima velikih gradova ona je dobrodola ali ne rjeava pitanje loeg stanovanja i kolovanja, a izazvala bi nezadovoljstvo siromanih bijelaca koji ive na tom podruju zato takvu politiku treba usmjeriti univerzalno, na sve siromane; druga politika takoer stvara probleme jer predlae mjere koje osiguravaju jednake prednosti svim lanovima neke (deprivirane) grupe meutim dio lanova neke grupe esto nije deprivilegiran i ak privilegiran u odnosu na prosjek drutva kao cjeline dakle, iako su crnci u prosjeno loijoj poziciji od ostatka drutva, njihova srednja klasa cvjeta, a upravo su njihova djeca korisnici beneficija preferencijalnog upisa na sveuilita;Kulturni relativizam i tolerancija (Barry)-moralna i religijska tolerancija bitne su odrednice liberalizma dok ponaanje ljudi ostaje u granicama koje namee liberalna drava, ponaanje ostaje privatna stvar ljudi odnosno grupa; ono to se moe dovesti u pitanje je sam okvir tolerancije liberalizma; istie se pokuaj Kukathasa da povue paralelu izmeu Walzerove koncepcije meunarodne zajednice i vlastitog shvaanja drave kao nagodbe meu raznovrsnim grupama koje ive sukladno sporazumu o meusobnoj toleranciji; za Walzera su opresija i nepravda kulturne konstrukcije jer nema univerzalnih zakona pravde te svaka nacionalna drava konstituira pravdu za sebe sukladno vjerovanju svojih dravljana; tako je podreivanje zajednica unutar neke drave njezinim naelima pravde opresivno ako ih zajednice ne prihvaaju za Barryja je to kulturni relativizam, nespojiv s liberalizmom jer liberal mora uvijek braniti prava pojedinaca koja ih tite od tlaenja i iskoritavanja, a ona mogu biti ugroena i pozivanjem na kulturne razliitosti prema tome ni Kymlicka ni Kukathas nisu liberali ono to Walzer zadrava za nacionalne drave, Kymlicka proiruje na nacionalne manjine (idovi i palestinci u izraelu), ali te pretpostavke odudaraju od liberalizma kao unverzalistikog svjetonazora-Kukathas smatra da grupne prakse treba tolerirati sve dok direktno ne tete interesima ire zajednice (ovdje se ubraja i klitoridektomija, endiba maloljetnika i sl.) Kukathas odbija bilo kakva kulturna pravaSkica teorije grupnih prava (Barry)-ovu skicu Barry zasniva na dobrovoljnosti grupnoga lanstva iji je kljuni uvjet sposobnost pojedinca za dobro promiljen izbor izmeu niza stvarno dostupnih opcija; Barry kae da liberalizam ne trai da svaka grupa mora uskladiti svoje unutarnje strukture s liberalnim naelima te nema potrebe da se liberalizam omekava uvoenjem nekog dodatnog naela poput tolerancije liberalna naela sama po sebi zahtijevaju maksimalnu slobodu grupa pojedinci se trebaju slobodno udruivati na bilo koji nain ako to ele, tako dugo dok time ne kre zakone oblikovane za zatitu prava i interesa pojedinaca izvan grupe (J.S. Mill), ali lanstvo mora biti dobrovoljno (pr. sado-mazo)Multikulturalno obrazovanje (Barry)-zahtjev koji se odnosi na javno i privatno kolstvo s ciljem uenja istinitih stvari meutim, ima onih (multikulturalista) koji vjeruju da istina moe ponekad biti previe uznemirujua i teko objanjiva uenicima te zbog toga historijske injenice treba prilagoditi obrazovnim ciljevima time se sugerira, kae Barry, da svaka grupa za sebe konstituira samodovoljan univerzum diskursa (pr. afrocentristi) to se naravno odbacuje jer je liberalna demokracija neraskidivo povezana s modernim vjerovanjem da postoji takva stvar kao istinaTo je dio moje kulture (Barry)-multikulturalisti se pozivaju na dvije meusobno kontradiktorne teze (neki i istodobno): da ne postoji zajedniki standard kojim bi se kulture i prakse mogle evaluirati te da su sve kulture jednako vrijedne istodobno oni svaku kulturnu praksu opravdavaju tvrdnjom da je ona dio neije kulture (puka tautologija) (pr. narod Chukchi na sjeveru Rusije osloboen je potovanja meunarodne zabrane lova na kitove jer je isti tradicionalni dio njihove kult