MEUNARODNO FINANSIJSKO PRAVO I FINANSIJSKE INSTITUCIJE

LJILJANA VASI SKRAENICE10PREDGOVOR16UVODNI POJMOVIFIN AN SIJE, IME I NASTANAK18ZNAAJ, PREDMET I POJAM NAUKE O FINANSIJAMA18NAUKA O FINANSIJAMA I DRUGE FINANSIJSKE DISCIPLINE18FINANSIJSKA POLITIKA19FINANSIJSKO PRAVO19FINANSIJSKI SISTEM19MEUNARODNO FINANSIJSKO PRAVO19DRUGE FINANSIJSKE DISCIPLINE19JAVNE, FISKALNE I MONETARNE FINANSIJE20FINANSIJSKE INSTITUCIJE20HARTIJE OD VRIJEDNOSTI21ODREIVANJE VRIJEDNOSTI HARTIJE OD VRIJEDNOSTI21OBVEZNICE21DIONICE22BANKE22OSNOVNE FUNKCIJE BANKARSTVA22FINANSIJSKI IZVJETAJI BANAKA23BILANS STANJA BANKE24BUDET (PRORAUN)25VANBUDETSKI FOND26OSIGURANJE26MEUNARODNA TRGOVINA I SAVREMENA PRODAJA27KOMPANIJA27FUNKCIJE MEUNARODNE TRGOVINE27FAKTORI RAZVOJA MEUNARODNE TRGOVINE28MAKRO FAKTORI RAZVOJA SPOLJNE TRGOVINE28IZVOZ28PODSTICAJ IZVOZA28UVOZ28PLATNI BILANS29TRGOVINSKI BILANS29OTVORENOST PRIVREDE30 CARINA I KONTIGENT30PREDNOST UKIDANJA CARINA30NEDOSTACI UKIDANJA CARINA30ZATITA DOMAE PROIZVODNJE30DEFINISANJE POJMA PRODAJE31ZNAAJ I ULOGA PRODAJE31CILJEVI ZADACI PRODAJE31CENTRALIZOVANA PRODAJA32Nedostaci centralizovane prodaje52DECENTRALIZOVANA PRODAJA[[ 32KOMBINOVANA PRODAJA32LINA PRODAJA33Znaaj line prodaje33PROCES PRODAJE33UNAPREENJE PRODAJE34Znaaj unapreenja prodaje34LJUDSKI POTENCIJALI PRODAJE"'Z. 34PREZENTACIJE I PONUDE34VOENJE PREGOVARANJA SA KUPCIMA35

MEUNARODNI FINANSIJSKI SISTEMI I OKRUENJAVRSTE MEUNARODNIH MONETARNIH SISTEMA36REIMI (SISTEMI) DEVIZNIH KURSEVA36MONETARNI STANDARDI37KARAKTERISTIKE DOBROG MEUNARODNOG MONETARNOG SISTEMA38KRAJNJI CILJEVI MEUNARODNOG MONETARNOG SISTEMA38SARADNJAI RIVALSTVO MEU NARODIMA38AUTAKRIJA PROTIV ANARHIJE39ZLATNI STANDARD (1870-1914)40SISTEM BRETTON WOODS (1944-1971. GODINE)42MEUNARODNE INSTITUCIJE42VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA43ODNOS VREMENA I NOVCA44FINANSIJSKO OKRUENJE PREDUZEA44EFIKASNOST I STABILNOST FINANSIJSKOG SISTEMA45FINANSIJSKA TRITA48POJAM I ULOGA FINANSIJSKIH TRITA49POJAM I ZNAAJ FINANSIJSKIH TRITA50UESNICI NA FINANSIJSKOM TRITU52Finansijke institucije i finansijski posrednici52Nefinansijski ifinansijski uesnici55Emitenti i investitori55VRSTE FINANSIJSKIH TRITA56Novano trite$6Trite kapitala$7Vrste i karakteristike finansijskih trita-55MEUNARODNO BANKARSTVOUVOD U MEUNARODNO BANKARSKO POSLOVANJE67INTERNI FAKTORI RAZVOJA MEUNARODNIH AKTIVNOSTI BANAKA68KONCENTRACIJA BANAKA68UNIVERZIJALIZACIJA BANAKA68DEREGULACIJA NACIONALNIH BANKARSKIH SISTEMA69MARKETIZACIJA BANKARSTVA69HOMOGENIZACIJA BANKARSKIH INSTITUCIJA69SEKJURITIZACIJA U BANKARSTVU70PRODOR FINANSIJSKIH KONGLOMERATA70TEHNOLOGIZACIJA BANKARSTVA70Uloga I znaaj tehnologije u bankarstvu70Nacionalni i meunarodni oblici elektronskog bankarstva70EKSTERNI FAKTORI RAZVOJA MEUNARODNIH AKTIVNOSTI BANAKAMEUNARODNA REGULACIJA BANKARSKIH AKTIVNOSTI71GLOBALIZACIJA FINANSIJSKIH TRITA71INDIKATORI EKSPANZIJE MEUNARODNOG BANKARSTVA73Bankarstvo na malo74Bankarstvo na veliko74Meunarodno bankarstvo74INVESTICIONA FUNKCIJA U BANKARSTVU75INVESTICIONI INSTRUMENTI KOJI BANKAMA STOJE NA RASPOLAGANJU76INSTRUMENTI TRITA NOVCA76Blagajniki zapisi7Kratkorone dravne mjenice i obveznice77Vrijednosni papiri federalnih agencija77Certifikati o depozitu75Meunarodni eurovalutni depoziti75Bankarski akcepti75Komercijalni zapisi75Kratkorone municipalne obaveze79INSTRUMENTI TRITA KAPITALA79Dugorone dravne mjenice i obveznice79Municipalne mjenice i obveznice>79Korporativne mjenice i obvezniceOSTALI INVESTICIONI INSTRUMENTI NOVIJEG DATUMA80Struktuirane mjeniceSekjuritizovana aktiva$0Podijeljeni vrijednosni papiri u etverogodinjem razdoblju; tijekom je istog razdoblja privatizovalo nekoliko stotina kompanija u dravnom vlasnitvu i liberalizirana je poslovna regulativa. Inozemni je kapital protjecao u Meksiko jer su realne stope prinosa na dravne vrijednosne papire bile visoke jer su predvidljive profitne stope na industrijske investicije takoe bile visoke.Otpoetka je bilo oekivanje da e Meksiko postati baza niskih nadnica i niski trokova za proizvodnju automobila, strojeva za pranje rublja i mnogih drugi tvorniki proizvoda za trita SAD-a i Kanade. Budui daje veliki priliv inozemne tednje doveo do realne aprecijacije pesoa, Meksiko je stvorio trgovinski deficit koji je dosegao 7% njegovog bruto domaeg proizvoda. Vanjski dug Meksika iznosi 60% njegovog bruto domaeg proizvoda, a novac za plaanje kamate na svoju sve veu zaduenost pribavljao se iz preliva novih investicija. Zatim je nekoliko politikih incidenata, djelimino povezani sa predsjednikim izborima i smjenom 1994, a to je dovelo do jakog smanjena priljeva inozemnih sredstava, a meksika vlada nije bila u stanju i dalje podravati peso na deviznom tritu, pa je ta valuta izgubila vie od pola svoje vrijednosti u nekoliko mjeseci. Jo je jednom deprecijacija pesoa rezultirala velikim zajmovnim gubitcima, te su propale meksike banke koje su bile privatizirane u predhodni nekoliko godina.Sredinom 1990-ih godina jako su porasle cijene nekretnina i dionica u Bangkoku, Kuala Lunpuru i Indoneziji; bile su to privredni zmajeva za koje je izgledalo da e ponoviti ekonomske uspjehe azijskih tigrova iz predhodne generacije Tajvana June Koreje Hong Konga i Singapura. Kompanije iz Japana, Evrope ,SAD_a poele su investirati u te zemlje kao izvor opskrbe sa niskim nadnicama i niskim trokovima, gotovo jednako kao to su kompanije iz SAD a investirale u Meksiko kao izvor opskrbe za sjeverno ameriko trite. Evropske i japanske banke brzo su poveavale svoje zajmove u tim zemljama. Domai su zajmodavatelji u Tajlandu zatim doivljele velike zajmovne gubitke na svojim domaim kreditima ujesen i zimu 1996. jer nisu dovoljno razlikovali tajlandske zajmoprimatelje u svojim procjenama njihove voljnosti da plaaju kamatu na svoju zaduenost.Inozemni su zajmodavatelji jako smanjili svoje kupnje tajlanski vrijednosni papira, a zatim Taj laska banka, dosta slino Meksikoj banci trideset mjeseci ranije, nije imala devizne rezerve da podupire svoju valutu na deviznom tritu. Veliki pad devizne vrijednosti tajlanskog bahta poetkom srpnja 1997.doveo je do odljeva kapitala iz drugih azijskih zemalja i devizne su se vrijednosti njihovih valuta smanjile za 30 % ili vie (iznimke su bili honkongoki dolar i kineski juan, koji su ostali strogo vezani uz ameriki dolar).Indoneanska je rupija izgubila 80%) svoje vrijednosti na deviznom tritu. Veina bio banaka u tom podruju- osim onih u Hong Kongu i Singapuru - bila u steaju po svakoj razumnoj trinoj provjeri. Krize su se irila od Azije do Rusije, dolo je do debakla rublje i bankovni se sistem te zemlje sruio u ljeto 1998. Investitori su tada postali oprezni, te su prodali trizine vrijednosne paprie i kupili sigurnije dravne vrijednosne papire SAD-a; a posljedica toga je bila da su promjene odnosa izmeu kamatnih stopa na ovim dvjema skupinam vrijednosnih papira uzrokovale slom Long-Term Capital Management, tadanjeg najveeg heding fonda u SAD-u . Golemi opseg finansijski slomova u poljednih trideset godina odraz je dijelom okolnosti da je mnogo vie zemalja u meunarodnom finansijskom privredom i dijelom okolnosti da je prikupljanje podataka obuhvatnije. Usprkos nepostojanju savrene usporedivosti meu raznim vremenskim razdobljima, nepogreiv je zakljuak da je finansijsko propadanje u posljednih trideset godina bilo ire i dublje nego u bilo kojem ranijem razdoblju .

IMPLIKACIJE GLEDE EKONOMSKE POLITIKE

Pojavljivanje manije ili mjehura dovodi do politikog pitanja trebaju li vlade teiti ublaavanju porasta imovinskih cijena kako bi smanjile vjerovatnost ili estinu posljedine finansijske krize ili olakale ekonomske tekoe do kojih dolazi kada imovinske cijene ponu padati. Svaka velika zemlja je osnovala sredinju banku kao domaeg zajmodavatelja u krajnjoj nudi radi smanjivanja vjerovatnosti da e nestaica likvidnosti kaskadno dovesti do krize solventnosti)) . Praksa dovodi do pitanja uloge meunarodnog zajmodavatelja u krajnjoj nudi)) koji bi pomogao zemljama u stabilizaciji devizne vrijednosti njihovih valuta i smanjivao vjerovatnost da jaka deprecijacija valuta zbog nestaice likvidnosti pokrene vei broj steajeva. Tokom krize mnoge kompanije koje su nedavno izgledale snane padaju u steaj , jer slom nekih firmi esto dovodi do pada imovinskih cijena i do zastoja u privredi.Kad jako padnu imovinske cijene, moe biti poeljna intervencija vlade radi pruanja javnog dobra stabilnosti. Tokom finansijaske krize smanjenje imovinskih cijena moe biti tako veliko i tako naglo da promjene cijena postanu same sebi opravdanje. Kada se imovinske cijene jako smanje , poveanje potranje za likvidnou moe otjerati mnoge pojedince ili kompanije u steaj, a prodaja imovine u tjeskobnim okolnostima moe potaknuti daljnja smanjenja imovinskih cijena . U takvim vremenima zajmodavatelj u krajnjoj nudi moe osigurati finansijsku stabilnost ili ublaiti finansijsku nestabilnost.Postoji tu dilema : ako investitori znaju unaprijed da u sluaju jakog smanjenja imovinskih cijena predstoji vladina velikoduna podrka , trita bi se mogla uruavati neto ee jer e investitori biti manje oprezni u svojim kupovinama imovine i vrijednosnih papirima. Monetaristiko je gledanje da se manije ne bi dogaale kada bi stopa rasta ponude novca bila stabilizirana ili konstantna. Mnoge su manije povezane s naglim poveanjem rasta kredita . Neki monetaristi razlikuju realne finansijske krize koje su uzrokovane suavanjem novane baze , primarnoga novca, i pseudo)) krize , kod kojih se to ne dogaa. Finansijske krize u kojima se rano ili kasno u procesu mijenja monetarna baza treba razlikovati od onih u kojima se ponuda novca nije znaajno poveala . Opte pravilo jeste da bi drava trebala uvijek intervenirati ili da ne bi smjela nikada intervenirati podjednako su pogrena. SAD su djelovale kao zajmodavatelj u krajnjoj nudi u vrijeme meksike fmansijske krize krajem 1994 god. Meunarodni monetarni fond je djelovao kao zajmodavatelj u krajnjoj nudi tokom ruske finansijske krize 1998, u prvom redu nakon nagovaranja od strane vlada SAD-a i Njemake.Ni Sjedinjene Drave ni meunarodni monetarni fond nisu bili voljni djelovati kao zajmodavatelj u krajnjoj nudi tokom argentinske finansijske krize na poetku 2001. Ovaj popis epizoda jasno pokazuje da bavljenje finansijskim krizama ostaje veliki savremeni problem. Najranija kriza je zabiljeena od 1619 do 1622 u vrijeme izbijanja tridesetogodinjeg rate i mnogo raspravljana tulipanska manija iz 1636/1637. Gledite je daje postojao mjehur u vezi sa lukovicama tulipana u Nizozemskoj Republici proizalo je iz proirene spoznaje u to vrijeme daje teko uzgojiti egzotine primjerke tulipana , ali se nakon toga lako razmnoavaju- i stoga e im cijena jako pasti .Bilo je manija i finansijskih kriza u 19. stoljeu koje su veinom bile povezane sa slomovima banaka , esto nakon veeg investiranja u infrastrukturu poput kanala i eljeznikih pruga. Devizne krize i bankovne krize bile su este izmeu 1920 i 1940.

EKONOMSKI MODEL OPTE FINANSIJSKE KRIZE

Ovaj model optih finansijskih kriza obuhvata bum i kasniji slom , te se usredotouje na epizodinu narav manija i kasnijih kriza. Ovaj se model razlikuje od onih kojima su u fokusu varijacije i periodinost ekonomskih ekspanzija i kontrakcija; takvi su Kitchinov ciklus od trideset i devet mjeseci povezan sa zalihama , Juglarov ciklus investiranja u pogone i opremu s periodinou od sedam ili osam godina i Kuznetsov ciklus od dvadeset godina u kojemu je naglasak na porastu i padu gradnje stambenih kua ..

Model to gaje stvorio Hyman Minsky koristi se za tumaenje finansijskih kriza u SAD , Velikoj Britaniji i drugim trinim privredama. Minsky je naglasio prociklike promjene u ponudi kredita, koja se poveavala kad je privreda bila u procvatu i smanjivala tokom ekonomskih usporavanja. Tokom faze ekspanzije investitorima je rastao optimizam glede budunosti , te su revidirali na vie svoje procjene profitabilnosti irokoga niza investicija i stoga postajali eljni uzimati zajmove . U isto su vrijeme zajmodavatelji ublaavali svoje procjene rizika pojedinih investicija i smanjivala se njihova nesklonost rizika , te su postajali voljniji davati zajmove, pa i zajmove za investicije koje su ranije smatrali previe rizinima..Minsky je vjerovao da su prociklika poveanja ponude kredita u dobrim vremenima i smanjenje ponude kredita u ekonomski manje poletnim vremenima vodili krhkosti finansijskih aranmana i poveavali vjerovatnost finansijske krize.Minsky je tvrdio da zbivanja koja dovode do krize poinju pomaknuem nekim egzogenim , vanjskim okom , koji je nanesen u makroekonomskom sistemu. Ako je ok dovoljno velik i proiren, ekonomske e se perspektive i oekivane prilike za profit poboljati u barem jednom sektoru privrede. Poslovna e tvrdka i pojedinci uzimati zajmove kako bi iskoristili oekivano poveanje profita povezano sa irokim nizom investicija. Ubrzat e se stopa privrednog rasta , te moe povratnom spregom doi do jo veeg optimizma.Minsky je tvrdio da je rast bankovnog kredita bio vrlo nestabilan; ponekad se poveavala euforija banaka kao zajmodavatelja pa su bile dareljive u odobravanju zajmova , a zatim bi u drugim vremeni,ma postajale krajnje oprezne i preputale zajmoprimatelje njihovoj sudbini. Jedno se vano pitanje ekonomske politike svodi na kontrolu kredita od banaka i drugih davatelja kredita . esto su vlasti u pojedinim zemljama primjenjivale strogu kontrolu glede mogunosti banaka da daju izvjesne vrste zajmova . Banke bi tada osnivale podrunice u svom potpunom vlasnitvu koje su mogle davati zajmove zabranjene samim tim bankama.Ili su zajmove davale bankovne holding kompanije.ak i ako je nestabilnost kredita od finansijskih institucija bile pod kontrolom , bum se mogao fmansirati povenjima ponude osobnoga kredita.Predpostavimo da je dolo do poveanja efektivne potranje za dobrima i uslugama . Nakon nekog vremena poveana potranja nadmauje sposobnost proizvodnje roba . Trine cijene rastu i bre poveanje profita privlai vie investicija i vie kompanija.Razvija se pozitivna povratna sprega : poveano investiranje vodi poveanjima stope rasta nacionalnog dohodka, koja pak pobuuju dodatno investiranje pa se ubrzava stopa rasta nacionalnog dohodka.

PRESUDNI STADIJ

PROMJENE OEKIVANJA

Prema Minskyjevom modelu najprije dolazi do oka koji vodi ka ekonomskoj ekspanziji, koju zatim slijedi ekonomski bum praen euforijom nakon ega dolazi do zastoja u poveanju imovinskih cijena. Nakon toga e uslijediti panika i definitivni krah. Teorija racionalnih oekivanja polazi od toga da investitori mijenjaju oekivanja na svaki ok i odmah sagledavaju kakav e to imati utjecaj na dugorone ravnotene cijene nekretnina, dionica i robe. Promjena njihovog raspoloenja od pouzdanja do pesimizma uzrokuje nestabilnost na kreditnim tritima. Neki debitori shvataju da su zadueni vie nego to ima njihov dohodak dozvoljava, podiu druge kredite kako bi vratili prethodne, smanjuju trokove, prodaju dijelove firme itd. Ovo je faza na koju se jo uvijek moe djelovati u cilju sprijeavanja loma. Da li tu treba intervenisati vlada?

UPOZORENJA

Za sve situacije u ivotu pa i za finansijske krize postoje preliminarna upozorenja koja se u veini sluajeva ne primjeuju ili olako shvataju. Uvijek se postavlja pitanje uloge vlade u trenucima kada se spoznaju upozoranja na finansijsku krizu. Logino je da bi vlada trebala upotrijebiti svoja znanja o finansijskim krizama i preventivno djelovati na sprijeavanje te pojave. Takoe, za oekivati je da e vlada ako zna vie od pekulanata to svoje znanje objaviti i uiniti dostupnim. Tako moe smiriti brigu i strah na tritu. Veina miljenja u vladi, ekonomske i finansijske perspektive, se razlikuju te je vrlo teko doi do koncenzusa. Praksa je pokazala da su finacijske krize zakonita pojava i da je na kraju nuna intervencija drave. Meutim, ako unato upozornjima vlade nastavljaju rasti cijene dionica i nekretnina znai da vladinim izjavama nedostaje vjerodostojnosti. Znai da vlada treba intervenisati onda kada je graanstvo spremno da vidi istinu i vjeruje u vladine izjave i postupke. Znai daje tempiranje jako bitno. Ako vlada eli da njihova upozorenja budu uinkovita, trebaju sve svoje pozive na oprez izrei dovoljno rano kako bi preduhitrili razdoblje euforije i dovoljno kasno kako bi te izjave bile uvjerljive.

FINANSISKA TJESKOBA

Finansijska tjeskoba je stadij koji slijedi nakon vladinih upozorenja. Osjeaj uznemirenosti, nedoumice, bezizlaznih situacija doprinose haotinom ponaanju svih uesnika na tritu. Finansijska tjeskoba za pojedinu kompaniju znai da joj se jako smanjila profitbilnost pa ima znaajne gubitke i postoji nezanemariva vjerovatnost da nee biti u stanju plaati predvienu kamatu na nedospjeli dug. Finansijska tjeskoba se odnosi na budunost i podrazumijeva potrebu ekonomskih prilagoavanja, kompanije bi mogle biti na rubu steaja i bankama bi mogla biti potrebna rekapitulacija. Sama bit finansijske tjeskobe jeste gubitak pouzdanja, zatim slijedi spor oporavak vjerovanja u budunost u mjeri u kojoj se razni aspekti privrede ispravljaju, panika, navala na banke, juranjava da se iz nelikvidnih oblika imovine prijee novac. Tjeskoba nije lako mjerljiv stadij privrede. Njeni uzroci i posljedice se otkrivaju istovremeno, a ukljuuju jako poveanje kamatnih stopa na nekim ili svim segmentima trita kapitala, veliki pad valute na deviznom tritu, poveanje broja steajeva, kraj poveanja cijena robe, vrijednosnih papira i robe. Kada se zavri razdoblje rasta imovinskih cijena dolazi do tjeskobe kad god postoji veliki proj investitora koji su te oblike imovine nastojali prodati po to viim cijenama. elja kupaca se smanjuje, elja investitora raste. Tada dolazi do tjeskobe, jer prestaju rasti imovinske cijene, ne mogu dobra prodati ali isto tako ne mogu pribaviti novac da vrate kamate i kredite koje su uzeli kako bi kupili spomenute oblike dobara.Razdoblje finansijske tjeskobe moe trajati danima, sedmicama, mjesecima, godinama a moe biti koncentrisana u samo nekoliko dana. Koliko e finansijska tjeskoba trajati zavisi od reproduktivne snage ekonomije. Tjeskoba jednostavno moe splasnuti ili pak se pretoiti u paniku.

POETAK KRIZE

Kada se kriza dogodi uvijek se postavlja pitanje ko je krivac. U prirodi ljudskog roda normalno je lopticu i krivnju prebacivati s jednog na drugog, kao i moralno oistiti ekonomiju krivnjom jedne osobe ili pak jednog dogaaja. Ipak moramo ukljuiti razum i priznati daje to nerijetko samo kap u ai koja prelije.

Ko je krivac causa remota ili causa proxima?

Causa remota svake krize je ekspanzija kredita i pekulacija, a causa proxima moe biti neki incident koji potkopava povjerenje u sistem i potie investitore da prodaju robe, dionice nekretnine, mjenice i poveaju svoje posjedovanje novca.72 Dok s druge strane Causa proxima moe biti neki steaj, bijeg, raskrinkavanje prevare, odbijanje kredita i slino. Posljedica je da cijene padaju, oekivanja postaju obrnuta, te konstantno silazno kretanje cijena se ubrzava. Padom cijena dolazi do poveanja zajmovnih gubitaka banaka te dolazi do propasti trkovakih kua, brokerkih kua i slino.Uglavnom se deava da neko neto prodaje, kao to je Baringovu krizu 1890 godine pokrenula njemaka prodaja argentinskih obveznica. Prodajom argentinskih obveznica njemaka je pridoniejla tjeskobi vie nego krizi, jer su upravo tada britanski investitori stekli veio dio od 200 miliona funti u argentinskim obveznicama. Kriza Baringa desila se nakon dvije godine tjeskobe, a bila je posljedica upozorenja Engleske banke, banci Baring da ograniki nivo svojih akcepata. Nekad neke nove informacije na tritu mogu dodatno rasplamsati plamen krize, kao to je to bio sluaj kada se otkrilo da e eljeznika pruga Paris-Lyons-Marseille premaiti planiranu investiciju od 200 milion na 300 miliona funti. U ovom sluaju Causa Remota bio je velik deficit platne bilanse zbog obilnog uvoza eljeznikih materijala.Ipak pojava nesretnog sluaja moe doprinijeti ubrzanju krize, ali to moe uiniti i bilo koja akcija od strane vlasti namijenjena da sprijei krizu a poduzeta kako bi ostvarila druge ciljeve.

SLOMOVI I PANIKE

Kolaps cijena imovine ili moda steaj neke vane kompanije ili banke moe biti pojavni oblik sloma. Panika, "iznenadna strava bez uzroka"73 moe biti juranjava od manje likvidnih vrijednosnih papira ka novcu ili dravnim vrijednosnim papirima. Opet, finansijska kriza moe ukljuivati jedno od to dvoje ili oboje. Slom i panika na Njujorkoj berzi 1929. uzrokovali su negativne posljedice na robnim tritima i na tritima nekretnina, a udar na kreditna trita doveo je do velikih smanjenja dohotka, zaposlenosti i proizvodnje.

Naime ovdje se radi o takozvanom sistemu sa povratnom spregom. Ciklusi deflacije duga ukljuuju pad cijena imovine i robe to dovodi do smanjenja vrijednosti zaloga i potie banke da opozivaju zajmove ili odbijaju davati nove zajmove, kompanije prodaju robu ili zalihe jer im padaju cijene, a padanje cijena uzrokuje propast sve vie kompanija. Propadanje kompanja znai da banke trpe zajmovne gubitke i propadaju. U trenutcima propadanja banaka deava se da deponenti povlae svoj novac, to opet uzrokuje opoziv vie zajmova, te prodaju vie vrijednosnih papira. Prodaju ih trgovake kue, industrijske kompanije, investitori, banke kojima je potrebna likvidna gotovina. Prodaju se najbolji vrijednosni papiri kojima takoe pada cijena. Ipak kada doe do steaja banke se moraju suoiti sa nenaplativim zajmovima. Treba posebno napomenuti da izmeu cijena, solventnosti, likvidnosti i potranje za gotovinom postoji uzajamna povezanost. Da li e panika popustiti ili e se lom iriti in a druga trita, druge zemlje?

EUFORIJA I EKONOMSKI BUMOVI

Promjene imetaka kuanstava, povezane s poveanjem imovinskih cijena, direktno utiu na izdatke kuanstava na potronju i na troenje od strane preduzea. Dvije su povratne sprege tome:1.Poveanje imetaka kuanstava vodi poveanju izdataka kuanstava,2.Poveanje cijena dionica vodi ka investicijskom troenju.

Prema tome trokovi kapitala za kompanije variraju obrnuto srazmjerno niovu cijena dionica, to su vie cijene dionica u odnosu na profite kompanija, vodi niim trokovima kapitala, to opet vodi poveanju njihovih investicija u pogone i opremu. Opet napominjemo da tokom faze ekspanzije kompanije uzajmljuju sredstva, naime drastino ih poveavaju zajovima od banaka. Klie je da su cijene dionica glavni pokazatelj promjene u ekonomskim aktivnostima. Cijene dionica u SAD-u poele su padati est mjeseci prije kolapsa privrede 1930-ih godina. Postoji simetrija izmeu poveanja ekonomskih aktivnosti u reakciji na poveanja imovinskih cijena i slabljenja privrede kada imovinske cijene padaju. Tijekom takve ekspanzije, kompanije uzimaju kredite kako bi poveale svoju neto vrijednost. To dovodi do bankovnih reakcija gdje one poveavaju svoje zajmove i znaju ublaiti kriterije davanja zajma. Onda kada imovinske cijene implodiraju banke trpe zamovne gubitke, te neke banke mogu biti u potpunosti dekapitalizirane, zatvarane ili se spajaju s drugom bolje kapitaliziranom institucijom. Zakljuujemo da postoji jaka pozitivna korelacija izmeu poveanja cijena i ekonomskih ekspanzija i obrnuto. Mjehuri imovinskih cijena, ili barem vei uvijek su povezani s ekonomskom euforijom. Nasuprot tome pucanje mjehura dovodi do pada ekonomske aktivnosti to esto uzrokuje propadanje finansijskih institucija u velikim razmjerama.

TRITE DIONICA I NEKRETNINE

U ovom dijelu pokuat emo pojasniti pojavu mjehura na tritu dionica i njihovu vezu sa nekretninama. Nagovijestit emo da postoje razne veze izmeu ova dva imovna trita.1.Znatan dio berzovnog vrijednovanja odnosi se na kompanije koje se bave nekretninama, a to ukljuuje banke2.pojedinci iji seje imetak jako poveao da bi deversificirali ga obino kupuju dionice3.investitori pojedinci koji su jako profitirali kupuju kue, vile i slino.

Primjer Chicaga s rastom tog grada, desio se bum dionica 1928/1929. godine koji je bio povezan s poveanjima cijena neobraenog zemljita, komercijalnih gradnji. Veza je postojala i u sluaju rasta i pada cijena. Neki ak tvrde da su 1871 u Chicagu svaki drugi mukarac i svaka etvrda ena imali investicije u parcele. Kada se desi kolaps imovinskih cijena, dioniari znaju da su u nevolji i da moraju smanjiti svoju zaduenost. Kod onih gdje je stepen zaduenosti visok deava se da se imetak mnogo bre smanjuje nego cijene dionice, te stoga oni prodaju svoje pozicije. Opet kod pekulanata nekretninama situacija je malo drugaija, oni imaju realnu imovinu a ne samo papirnata potrivanja. Ekonomski silazni trend dovodi do smanjena potranje za nekretninama, ali porezi i kamata na zajmove nastavljaju se bez prekida, to strano iscrpljuje pekulante nekretninama. U tom sluaju banke trpe velike zajmovne gubitke.Taj scenario ponovio seje u Japanu 1990. tih godina. Drastian pad vrijednosti nekretnina znaio je da kreditni dunici nisu mogli vraati svoje kredite za nekretnine. To je uzrokovalo da se smanji vrijednost bankovnih zajmova kreditnim zadrugama i drugim vrstama finansijskih kompanija. Naime pria o kolapsu mjehura na japanskom tritu nekretnina zapoeo je jo 1950.tih godina kada se je japanski bruto domai proizvod poeo strano brzo poveavati i u nominalnom i realnom iznosu. Vlada zapoinje deregulaciju finansijske kontrole tokom 1980. godine. Cijene nekretnina nastavljaju kontinurano rasti, na svom vrhuncu cijena nekretnina u Japanu bila je dvostruko vea nego u SAD-u. Poveanje cijena nekretnina hranilo je bum cijena dionica. Mnoge od kompanija kotiranih na berzi bile su upravo kompanije za poslovanje nekretninama.Opet banke su bile vlasnice brojnih nekretnina i dionica, pa su poveanja vrijednosti nekretnina i dionica dovela do poveanja vrijednosti bankovnih dionica. Ekspanzija bankovnih zajmova, olakana je finansijkom deregulacijom koja se je odvijala sporo i promiljeno. Posebno je bitno napomenuti deregulaciju kamatnih stopa to su ih banke plaale na velike depozite, pri emu je minimum smanjivan u koracima, od 1 milijarde jena (na rokove od tri mjeseca do dvije godine) do 10 miliona jena 1986. godine. Tek 1989. pojavom novog guvernera Japanske banke poinju se ograniavati zajmovi na nekretnine. Euforija je bila oigledna, vladao je bum korporacijskih investicija, kompanije su se pripremale za slavnu globalnu budunost. Usporedo se deavao bum gradnje nekretnina. Cijene dionica su dostigle vrhunac posljednje dana trgovanja 1989. godine kada su poele drastino padati po stopi od 30%. Pad imovinskih cijena kao to smo ve spomenuli producirao je dekapitalzaciju finansijskih institucija.

MEUNARODNA ZARAZA

Finansijske krize se veinom ire od zemlje do zemlje, a uzrok je obino jaka veza ovih zemlja na primjer trinim arbitraama, vrijednosnicama, monetarnim tokovima, psihologijom mase. Meunarodna finansijska zaraza je znaajno poveanje meutrinih veza nakon oka u jednoj zemlji ili grupi zemalja. U tom sluaju primjetno je nepostojanje koordinacije meu investitorima i nezadovoljavajui mehanizam koji bi se nosio s problemima likvidnosti na meunarodnom nivou.

Obino se pojavljuje u dva oblika:1)prelijevanje nestabilnosti zbog normalne meuzavisnosti (fundamentalni uzroci) i2)makroekonomska situacija se u drugoj zemlji ne moe povezati s onom gdje je kriza.Mogui kanali prenosa su:A)trgovake vezeB)regionalna udruenjaC)slinosti na makroekonomskom planuD)zajedniki kreditoriE)hedging meu tritima Kada govorimo o bumovima i slomovima moramo posebno istaknuti momenat njihove meunarodne povezanosti. Skoro uvijek ekonomski bumovi jedne zemlje povlae novac iz inozemstva, tj bum u jednoj zemlji moe smanjiti tok novca u drugoj zemlji. Vratimo se malo na trite vrijednosnih papira da uvidimo koliko kolaps dionica jednog trita implicira isti ili slian dogaaj na drugom tritu. Cijene meunarodnih vrijednosnih papira su predmet kojima se trguje na meunarodnim razmjerama, te su uvrtene na berze nekoliko zemalja to znai da zajedno rastu i padaju. Ipak cijene domaih vrijednosnih papira esto se kreu sinhronizovano s meunarodnim vrijednosnim papirima. Imamo sluaj kada su se 1929. sve berze slomile u isto vrijeme. Zatim se taj sluaj ponovio 1987. godine, osim Tokijske berze koja je umakla ovom kolapsu. Ponekad je ovaj obrazac odnosa cijena dionica na razliiitm berzama asimetriana. Kada su cijene dionica u Tokiju poele padati 1990.tih godina u SAD-u su cijene nastavljale svoj rast. Dok kada su u SAD-u 2001. godine pale cijene dionica pale su i cijene dionica u Tokiju, Frankfurtu i Londonu.

PAD WALL STREETA 1929-(VELIKA EKONOMSKA KRIZA)Ekonomija je rasla jako brzo kroz itave dvadesete godineDo 24 Augusta, 1921, Down Jones Industrial Average stajao je na vrijednosti od 63,924. oktobra (poznatog kao crni etvrtak) dolo je do prvog znaajnog trinog padaNa crni ponedjeljak, Down Jones Industrijski prosjek je pao sa 38 poena na 26o, pad od 12,8 %.

Grafik broj 2. Grafiki prikazan pad koristei se indeksom S&P 500 Data, Prikazano u 100 dolara1929 Crash Using S^R SOO DataGrowth of $.100I Temporary JR&wy*ryWark*t BottomKompanije koje su bile pioniri ovih inovacija kao to su Radio Korporacija Amerike(RKA), i General Motors vidjeli su nevjerovatan rast svojih dionica. Finansiske korporacije su takoe ostvarile jako dobre rezultate, poto su bankari sa Wall Streeta preplavili zajednike fondove kompanija(onda su bili poznati kao investicijom fondovi) kao to su Goldman Sachs Trading Korporacija. Investitori su bili fascinirani sa povratima na uloeno koji su bili dostupni na tritu posebno kroz poluge.

Do 24 Augusta, 1921, Down Jones Industrial Average stajeo je na vrijednosti od 63,9. Do 3 Septembra, 1929, ova vrijednost je narasla esterostruko, doseui 381,2. Nee ponovo dosei ovaj nivo narednih dvadeset i pet godina. ak i tokom ljeta iste godine bilo je jasno da ekonomija doivljava tekoe i uskoro je na berzama dolo do pada cjena poetkom Oktobra. Ovi padovi su uinili investore nervoznim i uskoro je dolo do znaajnih dogadaja. Dvadeset i etvrtog Oktobra (poznatog kao crni etvrtak) dolo je do prvog znaajnog trinog pada. Za ovim je brzo iao Crni ponedeljak i Utorak(Oktobar 28 i 29).

Na crni ponedeljak, Doen Jones Industriski prosjek je pao za 38 pojena na 260. pad od 12,8 %. Prekomjerna prodaja je preplavila tiketni sistem koji je normalno davao investitorima trenutnu cijenu njihovih dijonica. Telefonske i telegrafske linije su bile zaepljene i nisu mogle da rade. Ovaj informaciski vakum je samo poveao strah i paniku. Tehnologija Novog doba, slavljena od strane investitora prije, sada je posluila samo da produbi njihovu patnju.

Crni Utorak je bio dan haosa. Prisiljeni da likvidiraju svoje dionice zbog marginalnih prijava, investitori su preplavili berzu sa naredbama za prodaju. Glamurne dijonice tog doba su se sruile. Radio korporacija je pala sa $40.25 na $26 u prva dva sata trgovine( najveu vrijednost je imala$75). Goldman trgovinska korporacija je poela sa 60 i zavrila sa 35. Prva nacijonalna banka New Yorka je pala sa 5200$ na 1600$. Kroz ova dva dana Down Jones industriski presjek je pao za 23%.Do kraja prve sedmice Novembra, indeks je stajao na 228, kumulativni pad od 40 posto u zavisnosti od Septembra. Trite se i oporavilo u mjesecima koji e doi, ali se ispostavilo daje to bilo lano ozdravljenje i dovelo je do najvee ekonomske krize modernog doba. Iako je opte prihvaeno vjerovanje da je pad doveo do velikih finansiskih gubitaka investitora tokom ovog perioda, Velika kriza koja je uslijedila iza toga je bila puno gora. Dok je pad zadao jak udarac potfoliu, Velika kriza je donijela unitenje i Bankrote. Kqad je sve bilo gotovo, Down Jones prosjeni Industriski indeks je pretrpio pad od 89% od svoje vrijednosti konano zaustavivi se U Julu 1932.

Velika ekonomska kriza ili Velika depresija nazivi su tekog sloma cijelih nacionalnih ekonomija u svim vanijim industriskim dravama.U poetku lagani pad rasta svjetski vodee privrede SAD-a doveo je spekulativno precijenjeno trite akcija u listopadu 1929. do sloma ("crni etvrtak"). Najpoznatiji pad , Pad Wall Streeta 1929 , desio se 29 Oktobra, 1929. Ekonomija je rasla jako brzo kroz itave dvadesete godine. Bilo ja to zlatno vrijeme tehnolokih inovacija kao to su radio, automobili, avijacija, telefon i strujna mraa. ISTORIJA TRINIH LOMOVA MJEHURI JUNOGA MORA I MISSISSIPPIJA

Monetarna istorija posljednjih etri hiljade godina puna je finansijskih kriza Poveanje ponude kredita i pogodni ekonomski izgledi esto su vodili do ekonomskih bumova, pri emu se investicijsko troenje poveavalo u reakciji na optimistiniju perspektivu i veu dostupnost kredita, a troenje domainstava se poveavalo s porastom linog bogatstva.1.Nizozemski tulipanski fmansijski mjehur 1636.2.Mjehur Junog mora 1720.3.Mjehur Missisipija 1720.4.Mj ehur cij ena dionica kraj em 1920-ih godina, 1927-1929.5.Nagli i veliki porast bankovnih zajmova Meksiku i drugim zemljama u razvoju 1970-ih godina.6.Mj ehur povezan sa nekretninama i dionicama u Japanu 1985-1989.7.Mjehur glede nekretnina i dionica u Skandinavskim zemljamal985 - 1989.8.Mjehur glede dionica i nekretnina u nekoliko azijskih zemalja 1992 - 1997.9.Nagli i veliki porast stranog ulaganja u Meksiku 1990 -199310.Mjehur glede izvanburzovnih dionica u SAD-u 1995 - 2000.

Ovo je deset velikih finansijskih mjehura tj. kriza a vidimo da se jedna od njih desila ak u davnom 17. vijeku. Ovaj mjehur se odnosio na lukovice tulipana u Holandiji, osobito na rijetke vrste lukovica kada je postojala informacija da je veoma teko uzgojiti veoma rijetke vrste tulipana ali se kasnije brzo i lako razmnoavaju pa e im cijena pasti.Mjehur u Velikoj Britaniji i mjehur u Francuskoj su se desili u isto vrijeme a nakon napoleonskih ratova. U 19 vijeku finansijske krize su bile povezane sa slomovima banaka, esto nakon veeg investiranja u infrastrukturu. U prvoj polovini 20.-og vijeka bile su este devizne i bankovne krize. A u posljednjih 30 godina krize su povezane sa velikim poveanjima cijena dionica. Mjehuri glede nekretnina i dionica su se uglavnom pojavljivali zajedno ali se deavalo da neka zemlja doive krizu vezano samo za dionice ili samo za nekretnine.

TULIP ANSKA MANIJA

Cijena tulipana u Holandiji drastino seje poveala 1636. dok je cijena egoztinih lukovica bila ak vea. Uzbuenje rastom cijena tulipana poelo je 1636, u vrijeme kada se lukovice nisu ni mogle pogledati jer su upravo tada zasadjene. Kupci su se ak obavezivali plaati za njih iako ih nisu mogli ni vidjeti. Kako nije bilo bankovnog kredita poetni obrok se plaao u naturi (parcele zemalja, kua, zlatno posudje i slino) Medjutim tulipanska manija nije nipoto bila izolovana, privreda je 1620. godine doivjela depresiju, zbog nastavljanja rata sa panijom nakon 12 godina mira. Spomenimo komentar Johnatana Isreaela koji kae da bi tulipansku maniju trebalo sagledavati u ambijentu opteg buma i kao maniju malogradskih trgovaca, gostioniara i vrtlara" jer su bogati novac zaradjivali na druge naine.Da li je pad cijena tulipana doveo do smanjenja ekonomske akivnosti, na ovo moemo ptvrdno odgovoriti, jer je postojala veza u tome da su domainstva bila manje sklona troenju kad im seje smanjivao imetak.Postojalo je nokoliko razliitih veza izmeu mjehura junog mora i Misisipija. 1717. godine britanski investitori poinju pratiti trgovanje dionicama banaka i kompanija Johna Lawa u francuskoj. Pojaava se to interesovanje tokom narednih godina kada je britanski ambasador u Francuskoj zahtijevao od svoje vlade da poduzme korake kako bi se konkurisalo Johnu Lawu i uspio tok novca i britanije u Francusku. Neki su pekulanti tada prodali dionice Junoga mora i kupili dionice Misisipija, u isto vrijeme mnogi su kontinentalci kupovali dionice Junoga mora u Londonu.Geografski poloaj Amsterdama jako mu je godio da uvidi odreenu korist, oni su u pravom trenutku prodali svoje dionice Missipija i jako malo izgubili u slomu. U jesen 1720. godine London i kontinent imali su zajedinku finansijsku katastrofu.

Prikaz po godinama 1763 - 1819Kriza 1763. godine zahvatila je preteno Nizozemsku, Hamburg, prusiju i Skandinaviju uz reperkusije po London i pomo od njegaKriza 1772 godine proirila se iz kotske i Londona do Amsterdama i otamo do tokholma i Sent Petersburga. Veliki odlijevi kovanog novca iz Pariza u London hranili su maniju kanala i pokrajinskih banaka tokom vladavine Terora 1792.Britanska kriza iz 1816. i 1819. godine posljedica su okolnosti daje persperktiva kraja rata 1814. godine dovela do velike britanske prodaje industrijskih proizvoda kontinentu. Panika je nastala na obje strane atlantika, njihova veza je bila oita. 1819. godine u V. Britaniji je kriza uslijedila nakon kolapsa robne pekulacije 1918. U SAD-u je Second Bank of USA pokenula paniku time to je naloila svim podrunicima da zatrae od banaka u federalnim jedinicama SAD iskupljivanje velikih salda i banknota u njezinom posjedu.1825. godine kriza obuhvaa Veliku Britaniju i Junu Ameriku, iako je bilo prelijevanja sve do Pariza sve dok panika nije izbila 1828. godine. Neki ove krize nazivaju anglo-amerikim pogotovu 1828. i 1836. godine dok krizu 1847. nazivaju anglo-francuskom. U SAD-u je zapoetko divlje bankarstvo potpomognuto uvozom srebra, dok su u engleskoj 1286. i 1833. godine stvarane nove dionike banke. Kada se je 1838. godine Velika Britanija poela oporavljati kriza je zapoeta u Belgiji, Francuskoj i Njemakoj pa se proirila natrag na Veliku Britaniju i SAD.1857. dolazi do velikog buma koji prerasta u paniku, uzrok tome su otkria zlata u Kalifoniji i Australiji. Ovo je dovelo do nagloga porsta izvoza u te zemlje i poveala kreditnu osnovicu Evrope i SAD-a.Zlatna kriza 1869. u SAD i istovremena ustrijska kriza pokuane su dovesti u vezu, iako nije bilo oiglednih dokaza za to. Ipak veza bi mogla postojati putem penice koju su Jay Gould and Jim Fisk pokuavali povisiti kad su nadmetanjem povisili zlatnu premiju Nakon sloma potekoe su bile koncetrisane u Maarskoj 1869. godine koja je bila zemlja proizvoa penice.Kolaps koji se je dogodio 1873. godine u Austiji i Njemakoj nakon nekoliko mjeseci tjeskobe, i kolaps u SAD-u takoe su dovodjeni u vezu.o Prva veza je promjena njemakih investicija u amerike eljeznice o Druga je panika pogodila Be ali je bila kratkotrajna. U tablici meunarodnih berzovnih panika Morgenstern spominje jasne dokaze o prenosu tikom cijele godine, proirenom do Amsterdama i Ciriha. Prvih nekoliko godina dvadesetoga vijeka Italija je uestvovala u uzletu, smatra se da je kriza 1907. godine zapoeta nekoliko godina ranije u Italiji. Tjeskoba seje pojavila 1905. godine, s kolapsom mnogih novih kompanija, a do pogoranja je dolo na berzi u Genovi 1906. godine. London i Pariz 1905 godine poinju usporavati zajmove u Italiji te je tjeskoba postala sve akutnija. S druge strane jedna od banaka pod nazivom Societi Bancaria Italijana poela je djelovati 1898. godine s kapitalom od 4 miliona lira da bi 1906. godina kapital popela na 50 miliona lira. Banka je najvie bila angairanana davanje zajmova na vrijednosne papire. Kada su Pariz i London prestali davati zajmove Italiji taje banka propala.

ZARAZA I ISTONO AZIJSKA KRIZA

Tajland 1997. godine proglaava da nemoe otplatiti svoj inostrani dug. Ovaj dogaaj smatra se poetkom istonoazijske krize koja se proirila na polovinu svijeta. Smatra se da krivicu za ovaj dogaaj trebaju podijeliti zemlje u nevlji a u ovom sluaju to su bile ( Tajland, Indonezija, Malezija i Juna Koreja). Kao zemlje u ekspanziji strunjaci su ih ohrabrivali da izvre deregulaciju finansijkog sistema to je dovelo do povanja zajmova. To jest banke su sve vie odobravale zajmove u stranoj valuti, jako nisko spusitile svoje kriterije na ove zajmove, a zatim odjednom ukinule zajmove u inostranoj valuti. Naime ovdje su pekulanti uzimali velike zajmove u inostranoj valuti, investirali u nekretnine te ih vezivali za ameriki dolar to je uzrokovalo precijenjenost tih valuta kada su rasle domae cijene. Ipak bilo je razlika meu zemljama, pogotovu kada je u pitanju vlast. Tajland je potroio ak 24 milijarde dolara kako bi odbranio svoju valutu od pekulanata ali je na kraju bio primoran da dopusti deprecijaciju bahta. Indonezija je uinila da rupija pluta, dok je premijer Malezijvv dr Mahatir krivio inozemne pekulante da su prodavali rupiju kratko.No irenje ove krize na Rusiju bilo je psiholoko, jer su finansijska trita prepoznala veliku koliinu duga tih zemalja kao i precijenjenost njihovih valuta, osim toga vlada Rusije bila je izvanredno korumpirana. Euforija je s vremenom stvorila pretjerano trgovanje i pretjerano kapitalno investiranje to je uzrokovalo slom berze 1998. godine.Krizu u Brazila proizrokovali su sljedei faktori: deregulacija, veliki fiskalni deficit, iznenadni prestanak priliva kapitala te gubitak izvonih trita u Aziji.

MJEHUR CIJENA NEKRETNINA I DIONICA U JAPANU

1980-ih godina 20. vijeka. Japan nije bio poteen svjetskog vala deregulacije. Ovo kretanje, djelimino i slabo prilagoeno logici i koherentnosti inicijalnog sistema je destabiliziralo i umanjilo efikasnost Japana. Tokom tog perioda, japanske banke su nesmotreno davale zajmove. Odobravale su kredite samo na osnovu jamstava osobe/kompanije koja bi traila kredit (najee za kupovinu nekretnina), a ne na njihovu mogunost da iz toga izvuku korist (profit). Cijene dionica i cijene nekretnina su porasle otvarajui perspektive za kapitalni dobitak i ohrabrujui tako pravna i fizika lica da se zaduuju vie nego to je razumno.Pred obimom ovog dvostrukog spekulativnog balona, japanska banka je 1999. godine odluila da reaguje poveavajui kamate sa 2,5 na 6% da bi isuila" kredit. Za 4 godine, od 1986. do 1990., Nikkei je zaradila vie od 200%, a sama vrijednost nekretnina u Tokiu i njegovom predgrau 1990. godine je bila ravna vrijednosti cijele teritorije SAD-a.Ipak, izmeu 1990. i 1992. godine dionice gube dvije treine svoje vrijednosti, nekretnine izmeu 60 i 80% svoje vrijednosti, a sa padom cijena zemljita, vrijednost bankovnih jamstava ubrzano se smanjuje i banke dolaze u vrlo delikatnu situaciju.Od poetka 90-ih godina prolog vijeka, japanske banke su tako virtualno izgubile cjelokupnost svojih fondova. U ovoj iznimno ozbiljnoj situaciju, japanska vlada se u poetnom periodu pokazala iznenaujue pasivnom, ekajui poveanje kursa na burzi i vrijednosti nekretnina. Brojne znaajne banke i finansijske institucije su bankrotirale. Poetak azijske krize samo je poveao iznos dugova japanskih banaka, prvih dunika u regiji. Vlada i ekonomisti su dugo vremena vjerovali da e kriza biti prolazna i da e se ograniiti na finansijski sektor, ali brojni faktori su utjecali da se ona proiri na cjelokupnu japansku ekonomiju.Moral direktora preduzea je pao, a veina populacije vie nije vjerovala da e njihova vlada uspjeti da rijei krizu. Potronja domainstava je samim time smanjenja (-2% u 1998. god.) u korist jako teko naplative tednje, dok su preduzea smanjila svoja investiranja uprkos kamatnoj stopi manjoj od 0,5%.Primjer Japana potvruje znaaj predvianja i koliko je teko djelovati na jedan takav psiholoki faktor. Osim toga, kurs jena u odnosu na dolar, izmeu 1990. i 1995. godine, (sa 138 na 83 jena za dolar) je doprinijeo smanjenju ekonomske aktivnosti. Budui daje veina valuta jugozapadne Azije vezana za fiksni odnos prema dolaru, japanska preduzea bila su primorana da premjeste jedan dio svoje proizvodnje. Dezindustrijalizacija i nezaposlenost doprinijeli su smanjenju potronje.Iako drugaije prirode, azijska kriza se dijelom moe objasniti japanskom krizom. Nakon zajednike odluke SAD-a i Japana, monetarne vlasti obje zemlje dozvolile su da se, izmeu 1995. i 1997. godine, vrijednost jena smanji u odnosu na dolar.Kao posljedica toga, u Maleziji, Tajlandu i Indoneziji vrijednost valuta naspram dolara je porasla za oko 50%. Tako da su njihovi proizvodi postali relativno skuplji, ime se smanjio njihov izvoz u Japan, najvei kupac. Na ostalim tritima, japanska dobra su postala konkurentnija. Osim toga, kratkorono niske kamatne stope japanskih banaka (0, 5%) su podstakle pojavu mjehura cijena nekretnina i industrije u itavoj Aziji.Azijska kriza je reotroaktvno djelovala na japansku ekonomiju: smanjenje lokalne potranje i zamrzavanje direktnih investicijskih projekata je uticalo na japanski izvoz u Aziju koji je iznosio do 42%) 1996. godine. Usljed devalvacije, junokorejski proizvodi su poeli konkurisati japanskim proizvodima. Neki eksperti smatraju da je Japan direktno uestvovao u stvaranju jednog opteg berzovnog mjehura.Sa globalizacijom finansijskog priliva, veliki meunarodni investitori se danas mogu finansirati gdje god ele. Neki od njih su profitirali od vrlo niskih japanskih kamatnih stopa da bi posudili u jenima i poslije taj kapital zamijenili na svjetskim berzama. Iznos ovih operacija koji specijalisti nazivaju yen carry trade" je vjerovatno velik iako gaje nemogue tano procijeniti. Od 1992. godine, sedam planova, koji se tiu izlaska iz ekonomske krize, koje je pokrenula japanska vlada su se pokazali neefikasnim. Ti planovi ekonomske obnove dostigli su cjelokupan iznos od 100 000 milijardi jena. Pokrenuta je politika velikih radova. Budet 1999. godine zadrava kejnizistiku orijentaciju sa deficitom od 9,2% BDP-a, od kojih je 40% fmansiran zajmovima. Meutim, prosjeno poveanje je iznosilo samo 0,8%. Smanjenje poreza je odobreno, ali poto ih je vlada proglasila samo privremenim, nisu mogli bitno utjecati na ekonomiju. Zahvaljujui svim ovim mjerama, izbjegao se pad ekonomije i ak se u 1996. godini ostvario porast od (+3,6%). Dravni dug je tada bio vei od 120% BDP-a, ali viak od velike uteevine fizikih lica je trenutno omoguavao njegovo finansiranje bez veih problema.Ove mjere budetskog pokretanja su bile propraene progresivnim smanjenjem nominalnih kamatnih stopa na kratak period. Iako blizu nule, stopa tednje je ostala mnogo vea od investicione stope. 1998. godine Japan ulazi u deflacijsku spiralu.Iste godine BDP se smanjio za najmanje 2,5%, a nezaposlenost je slubeno iznosila 4,4%, to znai daje u stvarnosti predstavljalo 2 do 2,5 puta vie. Velika preduzea su procjenjivala viak radne snage na 29%. Ali stvarne plate su se rapidno smanjivale.Nedostatak potranje, preveliki kapaciteti proizvodnje, smanjenje cijena i BDP-a, poveanje nezaposlenosti: budetarna i monetarna politika nisu bile u stanju da sprijee proces unitenja bogastava uprkos masovnom ubrizgavanju likvidnosti od 1997. godine. Japanu su bile potrebne znaajne strukturalne finansijske, ekonomske i politike reforme da bi izaao iz deflacije i da bi prilagodio poseban sistem zapoljavanja (zapoljavanje na neodreeno vrijeme, naknada na osnovu starosti) koji je upropaten posljednjim promjenama (nezaposlenost, starenje stanovnitva, premjetanje).

Finansijski sistem se morao promijeniti u korjenu kako bi se japanske banke spasile. Tako je japanska vlada je poduzela reformu finansijskog sistema. Akcija se morala istovremeno voditi na dva nivoa:asanacija finansijskog sektora i deregulacija (finansijski big bang"). to se tie asanacije skuptina je deblokirala 60.000 milijardi jena da bi se izbalansirala pasivnost" ustanova koje su pred steajem i ojaali fondovi banaka.Zauzvrat, drava je zahtjevala mjere restrukturiranja koje bi kontrolisala nezavisna, novooformljena vlast. Ovdje se radilo o maloj revoluciji u japanskom sistemu, koju su ve pokrenule banke koje su odbijajale primiti novac bez ublaavanja zahtjevanih mjera restrukturiranja. Cilj ove reforme je bio ojaanje obaveze informisanja i transparentnost finansijskih trita, poboljati koritenje dravnih fondova, napraviti reformu raunovodstvene prakse i fiskalnog reima, reorganizirati aktivnosti MITI-a (Ministartsva meunarodne trgovine i industrije) i pojaati sistem osiguravanja depozita.

AZIJSKA KRIZA

Dana 2. jula 1997. godine, Indonezija je dozvolila da joj njena valuta isklizne". Taj dogaaj je obiljeio poetak azijske finansijske krize. Zbog devalvacije koja e iz toga usljediti u cijeloj zoni, udvostruene recesijom u Japanu i irenjem krize na Rusiju i Brazil, u Evropi i SAD-u su se bojali najgoreg.Finansijska kriza pokazuje znaajan finansijski debalans u jednoj zemlji. Kriza u Aziji je iznenadila sve posmatrae jer su njeni uzroci bili drugaiji od prethodnih kriza. Meutim, ako sudimo po njenim uzrocima, ovu krizu moemo smatrati (prema neoklasinoj viziji) sinonimom za obavezna prilagoavanja koja su rezultirala usljed prethodnih greaka i ekscesa. Istovremeno, primjenjujui jednu drugu analizu, uz kenzijanistiku, treba istaknuti zbog ega se ta kriza proirila i na druge zemlje. Jer iako se ini da su SAD i Evropa bile poteene, ista situacija se ponavljala u Brazilu i u Rusiji i povlaila je za sobom sve posljedice koje ovakva kriza uzrokuje.

Postojalo je est preduvjeta za krizu u Aziji:-visoke stope domae tednje koje su putem banaka preusmjeravane preduzeima, ime se stvorila duboka struktura domaeg duga;-fiksni kurs koji je vezan za ameriki dolar, to je stvorilo percepciju niskog rizika;-liberalizacija kapitalnog trita u ranim 90-im godinama prolog vijeka;-velik priljev stranog kapitala kao posljedica vika likvidnosti u Japanu i Evropi, to je stvorilo veliki vanjski dug u zemljama istone i jugoistone Azije;-implicitni sporazum drave i stranih investitora o bail-outu preduzea i banaka sa potekoama;-visok udio kratkoronog duga u ukupnom vanjskom dugu.

Na ovaj nainje bankarska kriza prouzrokovala finansijsku krizu. Banke su postajale insolventne, a samim time Centralna banka nije mogla braniti valutu od pekulativnih napada. Potrebno je istaci da, MMF smatra da su azijske zemlje rtve vlastitog uspjeha". Njihov uspjeh je zamaglio oi stranim i domaim investitorima, te nisu obraali panju na slabosti ovih ekonomija, Nakon to su azijske zemlje dotaknule dno, one su ponovo krenule prema ekonomskom oporavku, to se ubrzalo zahvaljujui finansijskoj stabilizaciji, jaanjem kursa, to je omoguilo manje restiktivnu monetarnu politiku, odrivu fiskalnu politiku i poboljanje povjerenja unutar ovih zemalja. Mjehuri uvijek implodiraju; po definiciji mjehur sadri neodrivi obrazac promjena cijena ili tokova novca.

Neke od veih finasijskih kriza u proteklih 35 godina:Meksiko,Brazil i Argentina 1982Britanska funta, talijanska lira i duruge europse valute 1992.Meksiki peso 1994.Tajlandsi baht,malezijski ringit i druge azijske valute 1997.Ruska rublje 1998.Braziliski real 1999.Argentiski peso 2001.

Argentina je dobila veliki kredit od MMF-a poetkom jeseni 2000.,premda je tada bilo potrebno veliko udo ukoliko se eljelo odrati paritet pesosa s amerikim dolarom. Istorija centralnog bankarstva ima u vidu razliku izmeu unutarnjih i vanjskih odljeva novca. Vanjski se odljev uopteno moe preokrenuti poveanjem kamatne stope , premda bi esto proteklo neko vrijeme prije nego to bi poveanje kamatnih stopa dovelo do eljenog poboljanje u pogledu zlata koje zemlja posjeduje. Ako bi investitori vidjeli poveanje diskontne stope kao znak slabosti i prodavali valutu centralnoj bi se banci moglo pokazati potrebnim da dodatno povisi kamatnu stopu. Ponekad poveanje kamatne stope ne bi bilo adekvatno da ispravi neravnotee jer su vremenski pomaci do njegovog djelovanja bili dugi a vrijeme ogranieno pa bi joj se pokazalo potrebnim pribaviti kredite iz nekog izvora mimo trita kako bi izbjegla jaku depricijaciju. Propasti banaka , premaivanja i podbacivanja deviznih kurseva oko njihovih dugovornih ravnotenih vrijednsoti i mjehuri na tritima nekretnina i dionica bile su sistematski povezane pojave- posljedica raznih okova koji su vodili do velikih promejna obima i smjera prekograninih novanih tokova.

UZROCI I POSLJEDICE TRENUTNE KRIZE U SVIJETU

Sadanja finansijska bura, prouzrokovana amerikom hipotekarskom krizom, potresa itavu zemaljsku kuglu i izaziva opadanje privrednog rastavodeih privrednih zajednica svijeta, a perspektiva svjetske ekonomije je neizvjesna.Silni novac (pomo finansijskih i monetarnih vlasti u finansijskom sektoru dosee oko 4000 milijardi dolara) uloen u saniranje finansijske krize jo ne daje zavidne rezultate, a mnoge ekonomije tonu u recesiju. Brojne kompanije u svijetu najavljuju pad prihoda i otputanje zaposlenih.Mnoge zemlje strahuju za vlastitu finansijsku stabilnost i velika nervoza preljeva se na trite valuta. U sreditu zbivanja trenutno je Japan, jen je ojaao zbog trenutne selidbe" ulagaa koja izaziva potrese na valutnom tritu. Glavni razlog naglog jaanja Japanskog jena lei u tome to ulagai nemaju vie interesa za tzv.cary trade, praksu posuivanja novca u jenima da bi kupili druge valute koje su nosile veu kamatu . Razlika u kamatnim stopama se istopila pa je trgovina postala neisplativa. Stoga ulagai sada prodaju druge valute i kupuju jen kako bi zatvorili kredite. Finansijska kriza koja traje vie od godinu dana je najtea poslije one od 1929. godine a neosporivi dokaz ozbiljnosti krize je steaj svjetskog finansijera Lehman Brothers, ta finansijska institucija je jo u maju ove godine raspoalgala sa 640 milijardi dolara aktive, a krajem augusta ove godine taj se iznos snizio na 273 milijarde dolara.

Svjetska finansijska kriza izbrisala je s amerikog finansijskog trita jo dvije banke koje su dospjele u probleme zbog pada cijena nekretnina i pogoranja ekonomdke krize, ime je broj banaka u SAD-u koje su ove godine bankrotirale porastao na 19.Franklin je zabiljeio tree najvee bankrotstvo u amerikom bankarskom sektoru. Ova banka je u septembru 2008 godine imala aktivu od 5,1 milijardu dolara i i uloge u iznosu od 3,7 milijarde dolara. Sve uloge ove banke preuzet e njen konkurent Prosperity bank, tako da e svih 46 filijala Franklino ponovo bizi otvoreno, ali sada kao novog konkurenta.Ozbiljna kriza zahvatila je i automobilski sektor. Tri velika proizvoaa General motors, Fiat i Wolkswagen planiraju otkaz za 10600 zaposlenih. Prodaja vozila u SAD-u smanjila se za 32% u oktobru, na nezapamen nivo u posljednjih 25 godina, pri emu General motors prednjai sa 45-procentnim kolapsom prodaje.

Na tritima cijene jednostavno divljaju.- Cijena zlata 31. 10. 2008. je pala na 731 dolar po unci i na putuje da zabiljei najvei mjeseni pad od 1983. godine - od 21%). Od poetka godine zlato je pojeftinilo za 12%, a tome je najvie doprinio pad potranje zbog slabljenja svjetske privrede. Kriza na finansijskom tritu i pad potronje amerikanaca glavni su razlozi propasti i zatvaranja na hiljade maloprodajnih trgovina u SAD-u. Skuplje osnovne potrebe, hrana i benzin, smanjile su potronju amerikih potroaa u ijem kunom budetu ostaje manje novca za kupovinu namjetaja, odjee i elektrotehnike.Ameriko udruenje trgovaca International council of shoping centers (ICSC) prognozira zatvaranje 5770 trgovina u SAD-u 25% vie nego lani kada ih je klju u bravu stavilo 4603. 25% vie nego lani kada ih je klju u bravu stavilo 4603.

Kako finansijska kriza u svijetu utie na trite BiH?

Globalna kriza svakako e uticati na BiH, ali i na sve ostale zemlje jugoistone Evrope. Naime veina bh. Komercijalnih bana ka su u vlasnitvu banaka iz zapadne Evrope." Te su Evropske banke veoma podlone krizi koja dolazi iz SAD-a., a posebno mogu biti problematine one koje su na amerikom tritu kapitala trgovale tzv. Derivatima vrijednosnih papira" . Uostalom finansijska kriza iz svijeta je odavno stigla u BiH. Ve u estom mjesecu ove godine gotovo sve komercijalne banke su podigle kamatne stope, zbog poveanja stope Euribora, tj evropske bankarske referentne stope.Dakle sve e zemlje u regiji biti pogoene krizom u smislu da e kapital znatno poskupiti i da ga jednostavno nee biti. Analitiari smatraju da kao najgora posljedica krize moe biti dogorona recesija, nedostatak kapitala i kao posljedica toga rast kamatnih stopa na kredite to znatno moe tetiti privredi. I ne samo privredi, krizom mogu biti pogoeni i graani BiH, jer i kod nas kao to je uobiajeno u svijetu ljudi ive na kredit. S rastom kamatnih stopa graani i privreda e se nai u problemima. Meutim analitiari smatraju da ni jedna banka u BiH nemoe doi u teku situaciju da ba propadne, Mi imamo jedan prilino rigidan monetarni sistem, tzv. Valutni odbor koji je prilino stabilan u kriznim situacijama. Ali ono to se moe desiti naim bankama je kao to smo ve i naveli da e usljed krize i nedostatka kapitala doi do rasta kamatnih sopa. Negativan uticaj na kretanja u domaoj privredi koji se oekuje je posljedica prije svega to dolazi do smanjenja investicija, te slabljenja inozemne potranje za domaim robama i uslugama. Mostarskom aluminijumu cijena proizvoda trenutno predstavlja problem.U njihovom sluaju cijena aluminijuma se odreuje na londonskoj berzi, i to je relevantna cijena koju fakturira Aluminij za svaki mjesec. Na ovoj berzi dolo je do drastinog snienja cijena zbog pada potranje. Istovremeno zbog smanjenja investicijskih ulaganja dolo je do usporavanja aktiviranja integralne proizvodnje u Mittal Steelu Zenica. Ova firma trenutno odrava proizvodnju na osnovu trinih zahtjeva, odnosno potranje koja je smanjena.

ta se deavalo sa dionicama pojedinih kompanija u BIH u periodu 20007-2008 godine?

Na tritima dionica u aprilu , maju i junu prole godine, kako na Sarajevskoj berzi(SASE) tako i na Banjalukoj sedmini i mjeseni izvjetaji frcali" su od brojeva. Kupovine i prodaje ovih vrijednosnih papira mjerile su se stotonama milijona maraka. Nije ovo bilo samo u BiH ve i berzama u zemljama u okruenju, Hrvatskoj ,Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji indeksi su ubrzano rasli. Promet je prema izvjetaju Sarajevske berze ve u augustu 2007. godine, za nepunih osam mjeseci preao granicu od jedne milijarde KM, da bi na kraju godine iznosio 1.274.340.113,98 KM. U odnosu na predhodnu godinu promet se poveao za 94,64%. Cijene dionica veine emitenata na Sarajevskoj berzi kako kompanija tako i investicionih fondova u ovom periodu zabiljeile su rekordne kurseve. Tako je na primjer index BIFX koji prati kretanje cijena dionica investicionih fondova u Federaciji, u aprilu 2007 godine gotovo dostigao granicu od 10 000 indeksnih poena, ime se njegov prihod u odnosu na poetak godine poveao za 91,16%. Svi fondovi poveali su trinu vrijednostdionica za po nekoliko puta u odnosu na period kada je indeks BIFX formiran.Slina situacija zabiljeena je SASX-10, koji prati trinu vrijednost donica 10 najveih kompanija u FbiH ( Elektoprivreda, BH Telecom, Energoinvest, FDS, Bosnalijek, ABS banka....).SASX-10 je u aprilu 2007 godine dostigao svoju rekordnu vrijednostod 6.040 indeksnih poena, to predstavlja porast u odnosu na poetak godine od 115,54%. U odnosu na godinu ranije kad je formiran njegova vrijednost je gotovo etiri puta poveana, to znai da su isto toliko rasle prosjene trine vrijednosti dionica kompanija-emitenata .0 rastu cijemna dionica u aprili, maju i junu 2007 godine Tako je trina vrijednost jedne dionice JP Elektroprivrede BiH koja nominalno inosi 100 KM, 30. aprila 2007 godine iznosila 170 KM, zatim BH Telekoma 62 KM, 6,2 puta vie od nominalne vrijernosti od 10 KM.Meutim nakon buma" u prvom polugoditu 2007. godine, nastupili su na bh. Berzama mjeseci koji su karakteristini po iznimno malim prometima i smanjenju vrijednosti veine dionica na tritu koji traje sve do danas. Prosjeni mjeseni promet pao je na 10 do 15 KM. Indexi su poeli da se tope, da bi dostigli vrijednosti ak ispod onih koje su imali kad su formirani. Indeksi BIFX i SASX -10 manje vrijede nego prije dvije godine. A to znai da manje vrijede i dionice emitenata na tritu.Generalno gledano trend pada cijena dionica koji kod nas vlada ve mjesecima dobrimdijelom je uzrokovan globalnom finansijskom krizom. Ova kriza ima uticaj na domae investitore, te oni vie nemaju interes koji su imali u periodu optimizma. Trenutno malo novih investitora ulazi na nae trite, tako daje potranja za doinicama ograniena.

TA NAKON FINANSIJSKE KRIZE?

Kao to je ve pomenuto finansijska kriza je legalna pojava i nuna je intervencija drave. Postoji stanovite daje najbolji lijek za finansijsku krizu ostaviti je na miru". Pustiti stvari da idu svojim tokom, te ostaviti da se privreda prilagodi smanjenom bogatstvu domainstva. Glavni razlog ovog neuplitanja jeste moralni hazard: to bi vlasti bie intervenisale u tekuu krizu, to bi i intenzivniji bio sljedei mjehur, jer bi mnogi mislili da e vladine mjere ograniiti njihove gubitke. Problem moralnog hazarda sastoji se u tome da politike mjere preduzete radi osiguravanja stabilnosti sistemu mogu ohrabriti pekulante od strane onih koji trae iznimno visoke prinose i koji su postali pomalo uvjereni da postoji velika vjerovatnoa da e vlada usvojiti mjere za sprijeavanje privrede da implodira. Stanovite da paniku treba pustiti da se rijei sama ima dva uporita: prvo, da se kazne oni koji su voeni pohlepom, i drugo da se proisti zrak na tritu".Drugo stanovite jeste da drava mora intervenirati, da se sistem mora oistiti od mjehura, manija te da u tu svrhu administracija mora djelovati. Glavni argument protiv nemijeanja jesto to gotovo nikada nema takvog nemijeanja. Jedan od naina zaustavljanja panike jeste potpuna obustava poslovanja ili bankovni praznici. Trgovanje na Njujorkoj berzi je bilo obustavljeno 1873. kao i u mnogim gradovima nakonon izbijanja rata 1914. godine. Razlog tome je bilo da se sudionicaima na tritu da vie vremena da promisle da lije pametno prodavati po cijenama koje e kasnije biti oborene.Meutim, to moe intenzivirati paniku. Naprimjer, zatvaranje berze u jednoj panici moe pogorati sljedeu jer e sudionici od straha prodavati svoje dionice povlaiti novac s trita novca.Druga tehnika je proglaavanje zakonskog praznika kada se zakonski obustavlja rad svih preduzea, dok su bankarski praznici dan kada se obustavlja samo poslovanje banaka. Jo jedno sredstvo je suspendiranje bankovnih izvjetaja to je namijenjeno da se prikriju gubici banaka, jer ono to se ne zna ne moe ni da boli.

Domai kreditori u krajnjoj nudi

Kreditor u krajnjoj nuda ima svrhu da zaustavi bijeg iz nekretnina i nelikvidnih oblika imovine u novac osiguravanjem onoliko novca koliko moe biti potrebno da se unaprijed spriji taj bijeg. Ako investitori vjeruju da e banke biti podrane u trenucima tjeskobe od kreditora u krajnjoj nudi, manje e biti opreza u vezi zajmova sljedeeg buma. Ako se prilikom panike ne moe zaustaviti rasprodaja vrijednosnih papira i robe radi uzimanja novca, sistem e ui u zabludu. Kreditor u krajnjoj instanci slabi odgovornost obinih kreditora da osiguraju solidnost svojih zajmova. Ovi i mnogi ostali razlozi, postoje za protivljenje kreditorima u krajnjoj nudi. Glavna odgovornost domaeg kreditora je smanjenje vjerovatnoe da nestaica domae likvidnosti kaskadno pree u problem solventnosti i uzrokuje steajeve. Domai kreditor u krajnjoj nudi je Centralna banka, ali je bitno naglasiti da u odsustvu ovakve institucije kao posljednje utoite u sluaju finansijske nude su udruene banke od ijeg stabilnog i razboritog ponaanja zavisi nacionalni prosperitet.

Meunarodni kreditor u krajnjoj nudi

Osnovni argument za postojanje ovakvog kreditora jeste to se deflatorni poremeaji prenose iz zemlje u zemlju. Meunarodni kreditor ima jedan problem kojemu ne postoji domai pandan: dokle god postoje nacionalne valute i nacionalne centralne banke, promjene deviznih teajeva su neizbjene. Glavna ogovornost meunarodnog kreditora jeste da osigura likvidnost radi poboljavanja obima potrebnih promijena deviznih teajeva i spreavanje onih promijena koje nisu potrebne s obzirom na temeljne ekonomske odnose. Problem razvoja institucije meunarodnog kreditora je formiranje pravnog okvira i pravila po kojima bi se njegove aktivnosti ravnale. Zbog ne postojanja jedinstvene fmansijske valute, meunarodni kreditor bi morao davati kredite u valuti jedne ili vie zemalja sa velikim meunarodnim rezervama ili sa velikim platnim suficitom. Meunarodni krediti se daju ve nekih 400 godina. Dananji meunarodni kreditor u krajnjoj nudi je Meunarodni monetarni fond koji je osnovan 1940-ih godina radi pomaganja zemljama u deviznim krizama te za davanje kredita nacionalnim vladama. Kada neka zemlja postane lanicom MMF-a pristaje na ograniavanje kretanja devizne vrijednosti svoje valute oko njenog pariteta. Takoe, lanica pristaje da trai odobrenje od MMF-a za promjenu devizne vrijednosti svoga pariteta za vie od malog iznosa. MMF je opskrbljen zajednikim ulogom zlata i valuta iz upisanog kapitala svojih lanica. Svaka lanica moe uzimati kredite iz zajednikog uloga da bi finansirala svoj platni deficit.

NEIZBJENA MEUZAVISNOST ZLATA I NAFTE

Nafta, kao vrsta fosilnog goriva, je tamna i viskozna tekuina koja se obino pronalazi ispod povrine Zemlje ili morskog dna. To je vrlo sloena smjesa razliitih spojeva sto u veini sluajeva nije toliko bitno za razliku od onoga to ona predstavlja danas. U dananjoj modernoj i globaliziranoj ekonomiji nafta je pokreta svih kulturnih, politikih i ekonomskih aktivnosti. Na drugoj strani imamo plemeniti metal koji se od davnina koristio i smatrao najveim blagom i standardom vrijednosti - zlato.Od kako je svijet nastao ova dva dobra koreliraju jedan drugome jer:1.Istorijski gledano, kupovina nafte je uvijek bila finansirana zlatom. ak i danas, najvei procenat prihoda od prodaje nafte se investira u kupovinu zlata. Kako cijene nafte ratu, veliki dio rastueg prihoda se investira u zlato ili u neku drugu formu materijalnih dobara,2.Rastue cijene nafte stvaraju vei pritisak koji rezultira inflatornim poremeajima. Ovo utie na tranju za zlatom, jer se zlato smatra dobrim hedgingom u sluaju inflacije.

Dva su vana pokazatelja odnosa zlata i nafte a to su:

GOR-Gold/Oil RatioGOR = cijena zlata po unci/cijena nafte po bareluGCCO - Gold Cost of Crude OilGCCO = (cijena nafte x 100 barela )/cijena zlata

Pokazatelj GCCO je izuzetno vaan za zemlje izvoznice nafte jer to je on vei , izvoznici dobijaju vie unci zlata po 100 barela izvezene nafte. Izmeu 1972. godine i danas, prosjek GOR je iznosio 16,49 to znai da zlato kota u prosjeku 16,49 puta vie u odnosu na barel nafte izraeno u dolarima. Iako po svom sastavu i svrsi su dva razliita pojma, nafta i zlato su uveliko povezani, i tako zajedno utiu na mnoge finansijske i politike tokove u svijetu. Njihov uticaj je isprepleten uticajem ekonomske ekspanzije i finansijske liberalizacije. Tako naprimjer, amerika administracija je nekoliko puta pokuala izvriti atak na vrijednost zlata to je kao posljedicu imalo veliku podcijenjenost zlata u odnosu na naftu.. Pokuavajui ameriku ekonomiju prikazati kao dominantnu u svijetu nagovarali su investitore da umjesto ulaganja u vrijednosne papire kupuju zlato. Poto je prema mnogim teoretiarima zlato odlian hedging od inflacije, investitori su oslobaali Finansijska sredstva kupujui zlato to je rezultiralo porastom cijena ovog plemenitog metala.

SUDBONOSNA ODLUKA RICHARDA NIXONA - ATAK NA ZLATO BR. 1

U periodu od 1946. godine do 1971. godine,linije kretanja cijena nafte i zlata bile su gotovo poravnane, a inflatorni poremeaji su bili prava rijetkost.Dolaskom Richarda Nixona na mjesto predsjednika SAD, ekonomska i politika slika svijeta e se zauvijek promijeniti. Nixon e 15. augusta 1971. godine donijeti odluku kojom ukida vezivanje amerikog dolara za zlato, to je bilo definisano zlatnim standardom, koji je onemoguavao emtiovanje novanica ukoliko za novu emisiju novanica ne postoji pokrie u zlatu. Ovom odlukom, nastojale su se odrijeiti ruke amerikim Federalnim rezervama, kako bi stimulisale ameriku ekonomiju ubrizgavanjem dodatne injekcije likvidnosti. Nakon 1971. godine, odnos cijena nafte i zlata poeo je liiti na kardiogram osobe sa obziljnom sranom aritmijom. Ukidanje zlatnog standarda predstavljalo je prvi atak na zlato kao vjeiti i postojan standard vrijednosti.

RUBINOV ATAK NA ZLATO BR. 2

Drugi atak na zlato uslijedio je za vrijeme mandata Billa Clintona. Njegovim dolaskom na mjesto amerikog predsjednika, amerika ekonomija doivljava svoj zvjezdani uspon. U svom drugom mandatu, Bill Clinton postavlja Roberta Rubina na mjesto sekretara dravne blagajne (riznice). Rubin je bio strastveni ljubitelj finansijskih trita i dionica. Svojim dolaskom na elo dravne riznice, Rubin poinje forsirati politiku snanog" dolara. Politikom snanog" dolara, Rubin je uspio privui veliki broj stranih investitora koji su ulagali enormne sume novca u amerike dionice, pojaavajui tako snagu finansijskih trita a sve na troak amerike industrije.

Rub ino va politika snanog" dolara je snano uticala na popularizaciju amerikog trita vrijednosnim papirima, te je tako ubrzala mjehure koji e se javiti u kasnim 1990-im. SAD su bile preplavljene jeftinim uvoznim proizvodima, dok su u isto vrijeme ameriki proizvoai bili onemogueni da konkuriu stranim komanijama koje su bile privuene snanim" dolarom. Politika snanog" je bila praena potajnim napadom na vrijednost zlata. Cijene zlata na tritima su poele dramatino padati, jer su centralne banke prodavale velike koliine zlata, koje su dugo uvale u dobro prikrivenim ostavama. Zlato se transform i salo u novac, koji se praktino slivao u bujicama na amerika trita vrijednosnih papira, jaajui dolar i napuhujui vrijednost dionica na tritima.

Da je inflacija opti porast nivoa cijena", strunjaci sa Wall Street-a i ameriki zvaninici su nastojali ubijediti javnost. Ova pojednostavljena konstatacija, naravno, nije istinita. Inflacija se moe definisati kao poveanje novane ponude koja rezultira optim porastom nivoa cijena. Dodatno ubrizgavanje novca je uzrok inflacije, a rastue cijene su njegova posljedica. To se dogaalo u SAD-u od 1995. godine. Jedna je stvar jasna, zlato je predmet politikih previranja i njegova se vrijednost ne odreuje samo odnosima ponude i potranje na tritima. Tritem zlata se vjeto manipulie. Prolost je pokazala da manipulacije tritima obino zavravaju loe po sve uesnike na tritu. Cijene zlata e poeti rasti u trenutku ukoliko zlata nestane u centralnim banakama ili ukoliko politiari odlue drugaije. Ali, zato je trite zlata toliko bitno zapadnjakim centralnim bankama i politiarima? Odgovor je jednostavan - rastue cijene zlata signaliziraju iroj javnosti da snane svjetske valute (utemeljene samo na povjerenju nakon ukidanja zlatnog standarda) znatno slabe.FONDOVI EVROPSKE UNIJE

Jedna od mogunosti na putu pristupanja EU koja se otvara relevantnim zemljama uopteno pa i optinama, jeste dodatni izvor finansiranja. Zapravo, zemlja, kao potencijalni kandidat, mora proi kroz razliite faze dok ne postane punopravni lan. U svim ovim fazama zemlja moe koristiti razliite fondove EU. U tom smislu, veoma je vano za lokalne vlasti da budu upoznate sa razliitim EU fondovima koji su i na raspolaganju i posebno, da budu upoznate sa fondovima koji se otvaraju prema Bosni i Hercegovini u svakoj od faza. Opte poznavanje integracijskog procesa u EU, posebno o procesu pristupanja nije dovoljno i nije sistematino. Takoe, lokalne vlasti u BiH nisu dovoljno informirane ili imaju veoma plitko znanje o mehanizmima koje koristi EU kroz svoje predpristupne, strukturne, kohezione i fondove zajednice, u svrhu podrke regionalnom i lokalnom razvoju.EU fondovi su finansijske potpore za razliite projekte. Kreu se od 10% do 100% finansiranja i od 500 do vie milijona .Naime, Europska unija eli putem svojih fondova postii odreene ciljeve:potaknuti i omoguiti ujednaenost regionalnog razvoja svih podruja unutar Europske unije te uspostaviti suradnju meu regijamairiti EUsocijalnom politikom poveati mobilnost i osposobljenost radne snage te poveati broj radnih mjesta

VRSTE EU FONDOVA

Fondove Europske unije moemo podijeliti u tri tipa ovisno o korisnicima finansiranja.1.Pretpristupni fondoviPretpristupni fondovi namijenjeni su dravama kandidatkinjama te dravama sa statusom potencijalnog kandidata za lanstvo u Uniji.2.Strukturni i kohezijski fondoviNakon ulaska u EU, dravi lanici su na raspolaganju strukturni fondovi i kohezijski fond. Ovifondovi sudjeluju u ostvarivanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije te su glavni instrumenti regionalne politike EU kojoj je cilj smanjiti razlike u razvoju regija i zemalja lanica.3.Programima Zajednice Europske unijeTo su posebni fondovi koji su otvoreni ne samo zemljama lanicama i zemljama kandidatkinjama, ve i treim zemljama (vei broj programa Zajednice je dostupnih razliitim korisnicima). Programi nisu namijenjeni iskljuivo dravnim institucijama, ve im je naglasak na poticanju suradnje privrednika iz malih i srednjih preduzea sa dravnim institucijama i udruenjima civilnog drutva radi postizanja ciljeva Zajednice. Posebnost programa je u suradnji putem konzorcija ili mree sudionika kao preduvjetu (su)finansiranja projekata. Programi Zajednice uspostavljaju se jer je stav EU da politiku Unije nije dovoljno provoditi samo putem vlada drava lanica ili kandidatkinja. EUfondovi su uglavnom namjenjeni za:1.Mala i srednja preduzea2.Agencije i komore3.Centre za edukaciju4.Centre za istraivanje5.Finansijske institucije6.Javnu administraciju7.Organizacije civilnog drutva8.Preduzea9.kole10.Univerzitet

KAKO EU RASPOREUJE NOVAC PO ZEMLJAMA

EU troi vie od 100 milijardi eura svake godine na projekte iz razliitih oblasti - od poljoprivrede do inostrane pomoi. U 2010. godini Europska unija oekuje da potroi 133.8 milijardi eura ili 1.03% GNI-a (bruto nacionalnog dohotka) njezinih lanica. Veina e biti potroena na pomo poljoprivredi, ruralnom razvoju i pomo siromanijim regionima.Europska komisija pokree budet koji odobrava Europski parlament prije poetka svake godine. Na kraju godine realizira se izvjetaj o budetskoj potronji i provodi se audit. Ipak, finansijski izvjetaj se ne objavljuje do polovine naredne godine. Najaktuelniji finansijski izvjetaj je za 2007. godinu u kojoj je EU potroila 114 milijardi eura. Konani izvjetaj pravi distinkciju izmeu predvienih i izvrenih isplata. Neki iznosi su planirani, ali ne i utroeni tokom tekue godine, dok su neki predvieni za troenje narednih godina.Poljoprivreda - 53,500milionaRegionalna pomo - 37,974milionaVanjska pomo - 7,292milionaAdministracija - 6,806milionaIstraivanja - 4,059milionaEdukacija - 959 milionaKontrola granica i kiminala - 212 milionaOstalo-4,15 lmIzvor: Centar za podrku i promociju evropskih integracija (CePPEI) IMPLEMENTACIJA BUDETA EUKomisija moe implementirati budet na etiri razlita nana, u skladu sa zakonskim odredbama:Kada se novac troi izravno od strane osoblja odjela Komisije (sistem poznat kao"centralizirani izravni menadment"), stroga pravila vae za izbor izvoaa i korisnika grantova.Kada Komisija ne moe budet implementirati centralno i izravno putem svojih servisa, moe izabrati eksternalizaciju (kroz sistem poznat kao "centralizirani neizravni menadment"). U ovom sluaju se izvrni poslovi delegiraju agencijama koje imaju svoj vlastiti zaseban zakonski subjektivitet (tj. razliit od Zajednice) i sa Komisijom su povezani ugovorom. Poslovi delegirani ovim agencijama moraju biti jasno definisani i Komisija mora ustanoviti jasne mehanizme nadzora i kontrole.Implementacija budeta se delegira zemljama lanicama (podijeljeni menadment) ili treim zemljama (decentralizirani menadment) ako je Komisija uvjerena da e zemlje implementirati budet u skladu sa pravilima na snazi i sa principima ispravnog finansijskog menadmenta, kao i da postoje ustanovljeni principi potronje i promjena u sluaju potrebe za rjeavanjem potencijalnih nepravilnosti.U ogranienom broju sluajeva, Komisja moe delegirati odreene zadatke na implementaciji meudravnim i/ili meunarodnim organizacijama koje primjenjuju meunarodno prihvaene standarde. Ovaj tip menadmenta je poznat pod nazivom "zajedniki menadment" i koristi se u najmanjem broju sluajeva, budui da se u ovom tipu menadmenta EU fondovi stavljaju u "zajedniku kasu" sa resursima drugih donatora i ne postoje naini za praenje tanog troenja doprinosa Zajednice.

Tabela broj 1. Pregled kako EU rasporeuje i troi novac po oblastima: DIREKTNA I INDIREKTNA PODRKA Koritenje novca Evropske komisije ovisi o pokrivanju. Programima koji pokrivaju cijelu EU ili zajedniki cilj Zajednice tipino upravlja Komisija ili tijelo za implementaciju koje je imenovala EU. 22% bureta se usmjerava na izravnu podrku kojom se upravlja na evropskom nivou. U ovim sluajevima, natjecanje je na EU nivou. Zainteresirani potencijalni aplikanti trebaju potraiti informacije na web sajtu odgovarajueg programa.Ako se novac dodjeljuje zemlji, dravno tijelo je odgovorno za implementaciju, od izdavanja poziva, evaluacije, ugovaranja granta, pregovora, plaanja i revizije. Ovo je sluaj kod Strukturnih fondova, podrke poljoprivredi i nekih dijelova IPA-e.Indirektna podrka odnosi 76% budeta. U sluaju indirektne podrka natjecanje je na nivou drave i zainteresirani podnosioci bi trebali kontaktirati tijelo za implementaciju u cilju dobivanja informacija o procedurama za apliciranje kao i prioritetima.Postoje mnoge bitne razlike izmeu dva oblika implementacije (direktne i indirektne ), ali je za oba zajedniko daje temeljito iitavanje svih pripadajuih dokumenata neophodno za uspjeno apliciranje.

Za veinu programa dostupna su dva tipa finansiranja:1.Grantovi

Komisija dodjeljuje novac u obliku grantova u cilju implementacije projekata ili aktivnosti koje se odnose na politike Evropske unije. Ovi grantovi mogu se dodjeljivati unutar razliitih polja poput npr. istraivanja, obrazovanja, zdravstva, zatite potroaa, zatite okolia, humanitarne pomoi itd. Korisnici grantova su uglavnom privatne ili javne ogranizacije, izuzetno pojedinci, izabrani od strane Evropske komisije na osnovu njihovog kapaciteta za implementaciju projekata u pitanju.Budui da se grantovi daju iz javnih prihoda, Evropska komisija primjenjuje princip transparentnosti. U skladu s tim, do 30. juna svake godine, Odjeli Komisije objavljuju na svojim internet stranicama liste grantova dodijeljenih prole godne, sa izuzetkom onih dodijeljenih u obliku stipendije pojedincima.2.Tenderi/javne nabavke

Poziv na tender se objavljuje za kupovinu usluga, dobara ili rada. Uz tender se dostavlja opis posla i predlaga daje ponudu za cijenu poduzimanja odreenog posla te daje nacrt svojih kvalifikacija za ovaj odreeni posao.INSTRUMENTI DOSTUPNI BIH

Glavni ciljevi evropske pomoi u BiH su:Podrka BiH u okviru Procesa stabilizacije i pridruivanja,Podrka konsolidaciji mirovnog procesa i pospjeivanje meuentitetske suradnje,Podrka etnikom pomirenju i povratku izbjeglica i raseljenih lica u njihova izvorna mjesta,Uspostavljanje funkcionalnih institucija odrive demokracije,Polaganje temelja za odrivi ekonomski oporavak i rast,Pribliavanje Bosne i Hercegovine standardima i principima EU

Ciljevi CARDS programa

Izmeu 2000. i 2006., CARDS77 program je investirao 4,6 milijardi EUR u cilju podrke u izgradnji institucija i drugim mjerama koje su pomogle postizanje etiri glavna cilja:Rekonstrukciju, stabilizaciju demokracije, pomirenje i povratak izbjeglica;Institucionalni i zakonodavni razvoj, ukljuujui harmonizaciju sa normama i pristupima EU, u svrhu uvrivanja demokracije i vladavine prava, ljudskih prava, graanskog drutva i medija, kao i djelovanje trine ekonomije;Odrivi ekonomski i socijalni razvoj, ukljuujui strukturne reforme;Promoviranje bliskih odnosa i regionalne saradnje meu zemljama, kao i izmeu njih, EU i zemalja kandidata

Ciljevi predpristupnog instrumenta (IPA)

Poevi od 2007, IPA78 zamjenjuje ranije predpristupne instrumente: PHARE, ISPA, SAPARD i CARDS. Glavni cilj pripremanja IPA-e bilo je pojednostavljivanje svih predpristupnih pomoi u jedinstven okvir zemlje kandidate i potencijalne kandidate, pospjeujui time prenos iz jednog statusa u drugi. BiH, kao potencijalni kandidat, ima pravo na predpristupne fondove. Glavni cilj fondova jeste podrka zemljama kandidati u zadovoljavanju EU standarda i zajedniki prava, kao i pripremanje ovih zemalja za djelotvorno koritenje Strukturnih i Kohezi fondova. IPA fondovi su kreirani za period 2007-2013. Sveukupni cilj fondova jeste pribliavanje zakonodavstva zemalja lanica zakonodavst EU, sve u svrhu pripremanja zemalja za lanstvo u EU. IPA podrka pomae zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima da zadovolje Pristupne kriterije (ispune politiche ekonomske i Acquis kriterije za lanstvo, izgraujui njihove administrativne i pravosudne kapacitete) i pripreme se za programiranje, upravljanje i implementaciju Kohezionog, Strukturnog i Ruralnog razvojnog fonda nakon pristupanja.Zemlje korisnici se dijele u dvije grupe, ovisno njihovom statusu kao Zemlje kandidati (Hrvatska i Turska), odnosno Zemlje potencijalni kandidati (BiH, Makedonija, Albanija, Crna Gora i Srbija). IPA (2007-2013.) sa ukupnim budetom od 11.468 milijardi eura ima za cilj progresivno prilagoavanje standardima i politikama Evropske unije, ukljuujui, gdje odgovarajue, Acquis Communautaire, sa ciljem postizanja lanstva (Regulativa Vijea (EC) 1085/2006, od 17. jula 2006.).Projekti se mogu finansirati u pet irokih kategorija:1.Tranzicijska podrka i Izgradnja institucij2.Regionalna/meudravna suradnja3.Regionalni razvoj4.Razvoj ljudskih resursa5.Ruralni razvoj

BiH, kao zemlja potencijalni kandidat, ima pravo na prve dvije komponente. Prva komponenta tie se sljedeih vrsta aktivnosti:1.jaanje demokratskih institucija i vladavine prava2.reforma javne uprave3.ekonomska reforma4.promoviranje i zatita ljudskih prava i poboljano potivanje prava manjina5.razvoj civilnog drutva6.pomirenje, mjere za izgradnju povjerenja irekonstrukcija

Druga komponenta e podravati aktivnosti koje ukljuuju granine regione izmeu dvije zemlje korisnika, kao i projekte koji se zajedniki izvode od strane zemlje korisnika i zemlje lanice. Projekti meudravne suradnje pokrivaju kopnene i morske pogranine regione izmeu susjednih zemalja. Teritorije sa pravom na finansiranje (Cl. 88 Pravila implementacje IPA) su defmisane od strane Komisije u dogovoru sa zemljama uesnicama. Pravila dostupnosti su ista kao i za cilj Teritorijalne suradnje Strukturnih fondova (NUTS nivo III regioni). Za zemlje kandidate/potencijalne kandidate gdje NUTS klasifikacija jo uvijek nije dostupna, identificiraju se ekvivalentna podruja.Meudravni programi sadre "mjere" koje se u biti implementiraju putem poziva za ponude (eme grantova). Ovi programi e finansirati zajednike operacije koje su zajedniki odabran od strane zemalja uesnica putem jedinstvenog poziva za ponude koji pokrivaju cijelo podruje kojem je dostupno finansiranje.to se tie predpristupne finansijske podrke - IPA, usvojen je Viegodinji indikativni planski dokument (MIPD) 2008-2010 za Bosnu i Hercegovinu, koji je kljuni planski dokument za pomo BiH u okviru IPA. Ukratko, MIPD je glavni strategijski dokument za IPA, razvijen od strane Komisije u suradnji sa zemljom korisnikom i usvojen od strane Komisije. Dokument prezentira indikativne alokacije po glavnim prioritetima unutar svake komponente. On je viegodinji po prirodi, ali se revidira svake godine.Meutim, od pripreme prethodnog strategijskog papira (MIPD 2007-2009.), Bosna i Hercegovina je napravila samo ogranieni napredak u preostalim reformama koje zahtjeva Proces stabilizacije i pridruivanja (SAP). Stalni je i znaajan izazov za Bosnu i Hercegovinu da se zadovolje politiki uvjeti SAP-a, kroz poveanje djelotvornosti izvrnih i zakonodavnih tijela, poboljanje koordinacije izmeu Drave i Entiteta, kao i postizanje dogovora o reformi njene policijske strukture.Indikativna alokacije za Bosnu i Hercegovinu u sklopu Viegodinjeg indikativnog finansijskog okvira (MIFF) za 2008-2010. iznosi 269,9 miliona eura. U sklopu komponente I, 30-40% je indikativno alocirano za pomo zemlji da zadovolji politike kriterije, 25-30% za ekonomske kriterije, 35-45% za uvjete vezane za Acquis. Strategija predpristupne pomoi je u skladu sa preporukama Izvjetaja o strategiji i napredovanju proirenja, prioritetima Evropsko partnerstva i zadovoljava uvjete SAA.

Priloena tabela broj 2. daje pregled godinjih izdvajanja za dvije komponente:Tranzicijska podrka i izgradnja institucijaPrekogranina saradnjaUKUPNO:

2008 2009 2010J0^} ~(milio n )69,9 83,9 100,7 254,54,9 5,2 5,3 15,4 74,8 89,1 106 269,9

Lokalne vlasti takoe mogu imati koristi od IPA inansiranja. Odgovarajui kanal za njih da surauju sa IPA bit ce putem bosanskih organa vlasti i Direkcije za evropske integracije BiH.Dravni organi vlasti pripremaju i predlau finansijske programe, potujui i doprinosei ispunjavanju prioriteta Evropskog partnerstva dok programiranje mora biti napravljeno u skladu sa smjernicama IPA.

Kako se pristupa IPA sredstvima u BiH?IPA sredstva se rasporeuju na osnovu alokacija navedenih u MIPD-u, gdje su alokacije usklaene kroz proces konsultacija izmeu NAC-a (Direkcije za evropske integracije) i Delegacije Evropske komisije.

Nacionalna strukturaZa sveukupnu koordinaciju i upravljanje programom IPA u Bosni i Hercegovini zaduena je Direkcija za Evropske Integracije BiH (DEI) odnosno ured Nacionalnog Koordinatora za IPA (NIPAC). Kroz Komitet za pripremu projekata (Project Preparation Committee - PPC), koji se sastoji od Voditelja programa (Senior Programme Oficer - SPO-a), Task Manager-a Delegacije Evropske komisije i Task Manager iz DEI-a i Komitet za upravljanje programami (Programme Managment Committee - PMC), koji se sastoji od predstavnika Evropske komisije i predstavnika DEI-a, se koordiniraju i usaglaavaju sva sporna pitanja, te dolazi do jasno identifikovanih prioriteta.

Viegodinji indikativni planski dokument (MIPD)

IPA sredstva se rasporeuju iskljuivo u skladu sa Viegodinjim indikativnim planskidokumentom - MIPD za period 2008-2010. To je dokument koji se priprema za trogodinji period u kontinuitetu, uz godinje preglede i slui kao osnova za godinje programiranje EU sredstava. Ciljevi i rezultati navedeni dokumentu MIPD se koriste kao polazite za odabir i identiikaciju buduih projektnih prijedloga (project synops koji se onda transformiu u projektne ideje (Project Fiche).

Procedura

Nacionalni koordinator rukovodi i nadzire procesima stratekog programiranja,identifikacije potreba i prioriteta koristei mreu Voditelja programa (Senior ProgrammOficers - SPOs) u dravnim institucijama. Funkciju SPO-a veinom obavljaju pomonici ministara dravnih ministarstava i efovi odsjeka, iz razloga to posjeduju cjelokupan pregled potreba ministarstava, kao i njihovih stratekih ciljeva. Uloga SPO je veoma vana jer predstavljaju sponu izmeu Nacionalnog koordinatora i potencijalnih aplikanata. SPO trebaju da osiguraju da potencijalni aplikanti budu upoznati sa prioritetnim oblastima intervencija, te da ih upoznaju za koje vrste projektnih aktivnosti mogu podnositi projektne ideje: tehnika podrka, radovi, nabavke, Twinnings-i, itd. Projektni prijedlozi se, u za to predvienom formatu (project synopsis), predaju nadlenim SPO-ima u skladu sa odobrenim vremenskim rokovima za proces programiranja IPA za narednu godinu. Finalni odabir projektnih prijedloga na nivou drave PMC. Iz finalnih projektnih prijedloga SPO-i (u koordinaciju task managera iz DEI-a i Delegacije Evropske komisije) pripremaju projektne ideje (Project Fiches). Finalne projektne ideje se podnose na konano odobrenje IPA upravljakom komitetu koji se sastoji od predstavnika Evropske komisije iz zemalja lanica.Ukratko, IPA podrava BiH u zadovoljavanju Evropskih standarda, posebno u pogledu unutarnjeg trita, pravde, sloboda i sigurnosti, kao i sektorskih politika. Socio-ekonomska situacija u zemlji i medu njenim stanovnitvom zahtjeva finansijsku podrku u cilju borbe protiv visoke stope nezaposlenosti, reforme obrazovnog i sistema javnog zdravstva. IPA se takoe bavi razvojem infrastrukture, malim i srednjim preduzeima, trgovinskom politikom, poljoprivredom, okoliem, energijom i transportom.

BIH i Programi Zajednice

BiH je jo uvijek zemlja u fokusu Evropske inicijative za demokraciju i ljudska prava. BiH takoe ima koristi of LIFE okolinog program kao i 6.11. Okvirnog programa za istraivanje i razvoj. Podrka za deminiranje je nastavljena u sklopu Akcijskog programa za borbu protiv mina. Dana 22. novembra 2004, BiH i Evropska komisija su potpisale Okvirni sporazum o optim principima za uestvovanje BiH u programamima Zajednice. U skladu sa ovim dokumentom, BiH ima pravo uestvovanja u veini programa Zajednice. Meutim, BiH e doprinositi finansijski u opti budet zajednice u skladu sa pojedinanim programima u kojima uestvuje. Uestvovanje u programima Zajednice je otvoreno za zemlje koje su pridruene Evropskoj uniji, evropske zemlje koje nisu lanice EU, zemlje kandidate i zemlje potencijalne kandidate. To predstavlja dio pokreta prema tjenjim vezama izmeu Unije i ovih zemalja i njihovog upoznavanja sa politikama i metoda rada kroz pospjeivanje razmjene iskustava i najboljih praksi. Cilj ovoga je podrka procesa stabilizacije i pridruivanja zemalja Zapadnog Balkana u pogledu njihove evropske perspektive.

Neki od programa zajednice koji su otvoreni za Bosnu i Hercegovinu su:CIP: Okvirni program za konkurentnost iinovativnostKulturaEvropa za graaneDaphneFP7: zemlje kandidatiOsnovna prava i graanstvoInterregLife+Doivotno uenjeMarco Polo IIMediaProgressZdravstvoMladi u akciji

U cilju koritenja fondova EU nakon pristupa BiH EU, BiH mora uspostaviti sljedee:Neophodne zakonske akteMreu posebnih dogovoraOdreena operativna i upravna tijelaOjaati ljudske kapacitete i educirati veliki broj osoblja, a nakon realizacije ovih korakaMora poeti sa implementacijom procedura i metodologija za implementaciju fondova EU nakon pristupanja EU. U ovom novom aranmanu, Evropska komisija e djelovati kao finalni kontrolor procedura i uiniti da zemlje koje koriste fondove ugrade finansijske aranmane

Imajui u vidu trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini, znaajni zadaci lee pred ovom zemljom. Program podrke BiH od strane EU se realizira unutar centraliziranog i decentraliziranog sistema menadmenta, gdje Evropska komisja, odnosno Delegacija Evropske komisije u Sarajevu upravlja svim fazama programskog ciklusa i vodi i realizira aktivnosti unutar ovog ciklusa za raun BiH. U isto vrijeme BiH, kao korisnik, je ukljuena pasivno, pokazujui nedovoljan interes pripreme. Kao dio pripreme zemlje za koritenje, tj. upravljanje EU fondovima nakon