Meunarodni znanstveni skup:Treoredska glagoljaka tradicija u europskom kontekstu

(Zagreb, 27. 29. IX. 2013.) Raspored rada i saetci izlaganja

UredniciIvan Botica

Tomislav Galovifra Kristijan Kuhar

Generalni sponzor

Sponzor

Meunarodni znanstveni skup Treoredska glagoljaka tradicija u europskom kontekstu

potpomognut je i sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske

ISBN 978-953-175-485-9

CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 855081

PROVINCIJA FRA NJEVACA TREOREDACA GLAGOLJAAHRVATSKO KA TOLIKO SVEUILITE

FILOZOFSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBUFILOZOFSKI FAKULTET SVEUILITA U SPLITU

INSTITUT ZA POVIJEST UMJETNOSTISTAROSLAVENSKI INSTITUT

Meunarodni znanstveni skup

Treoredska glagoljaka tradicija u europskom kontekstu

RA SPORED RA DA I SAETCI IZLAGANJAZagreb, 27. 29. IX. 2013.

SADRAJ

Znanstveni odbor ........................................................................................................................... 6

Organizacijski odbor ..................................................................................................................... 6

Uvod ................................................................................................................................................ 7

Provincija fr anjevaca treoredaca glagoljaa .............................................................................. 9

Popis sudionika ............................................................................................................................13

Raspored rada ..............................................................................................................................16

Saetci izlaganja ..........................................................................................................................21

Znanstveni odbor

doc. dr. sc. Ivan BOTICAprof. dr. sc. Stjepan OSIdr. sc. Tomislav GALOVIdoc. dr. sc. Hrvoje KEKEZ

prof. dr. sc. Mirjana MATIJEVI SOKOLdoc. dr. sc. Ines SABOTI

dr. sc. Marinka IMIakademik Radoslav TOMI

prof. dr. sc. Marko TROGRLIprof. dr. sc. Josip VRANDEI

dr. sc. Vlasta ZAJEC

Organizacijski odbor

doc. dr. sc. Ivan BOTICAdr. sc. Tomislav GALOVIfra Kristijan KUHAR, TOR

7

UVODUVOD

Ove se godine slavi 1150. obljetnica misije svete Brae u Moravsku. Budui da je posljedino tomu staroslavenski jezik uao kroz liturgiju i svetopisamske tekstove u nae krajeve, prigoda je to da se prisjetimo nae glagoljake tradicije i da istu predstavimo Domovini koja zakorauje preko novoga praga svoje povijesti u Europsku uniju. Hrvatska ima toliko toga pokazati i ponuditi Europi. Jo e se dobro morati potruditi povijesna znanost u svim svojim vidovima te fi loloka i teoloka znanost da na svjetlo iznesu sve one detalje nae tradicije koji su nas kroz minula stoljea povezivali s Europom, a koji se kroz 20. stoljee nisu smjeli ili nisu znali predstaviti.

Hrvatska je Provincija franjevaca treoredaca glagoljaa s glagoljakim atributom ve u naslovu, danas za mnoge teret povijesti s kojim se nose tek pojedinci zbog nepoznavanja njezine glagoljake tradicije, crkvenoslavenskoga kao liturgijskoga jezika te povijesnoga i drugoga konteksta. Premda irok pojam, glagoljatvo je iva predaja Provincije franjevaca treoredaca glagoljaa, ono jedino po emu se danas u novom okruenju apostolata, pastorala i prisutnosti u Crkvi moe predstaviti javnosti kao posebna i izvorno hrvatska odrednica.

S tim motivom elimo obiljeiti ovu obljetnicu velikomoravske misije europskih suzatitnika sv. irila i Metoda koji su nas zaduili time to su zasijali sjeme slavenske pismenosti, kulture, liturgije i umjetnosti. Stoga smo se odluili za znanstveni skup Treoredska glagoljaka tradicija u europskom kontekstu na kojem e znanstvenici iz Hrvatske i inozemstva zai na bogatu njivu glagoljake tradicije franjevaca treoredaca glagoljaa.

Glavni je organizator skupa Provincija franjevaca treoredaca glagoljaa, a suorganiza-tori su Hrvatsko katoliko sveuilite u Zagrebu, Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Splitu, Insti-tut za povijest umjetnosti u Zagrebu i Staroslavenski institut u Zagrebu.

Meunarodni znanstveni skup Treoredska glagoljaka tradicija u europskom kontekstu odrava se 27. i 28. IX. 2013. na Hrvatskom katolikom sveuilitu u Zagrebu.

9

PROVINCIJAPROVINCIJA FRANJEVACA TREOREDACA GLAGOLJAA FRANJEVACA TREOREDACA GLAGOLJAA

Provincija franjevaca treoredaca glagoljaa sa sjeditem u Zagrebu ima dugu viestoljetnu povijest. Tri je duhovne zajednice svojim ivotom i primjerom ivljenja po evanelju nadahnuo

sv. Franjo Asiki. To su: Prvi fr anjevaki red s trima dananjim granama koje obdravaju isto Pravilo, odnosno franjevci opservanti, franjevci konventualci i franjevci kapucini, Drugi fr anjevaki red ili klarise koje je osnovala Franjina suvremenica sv. Klara Asika te Trei fr anjevaki red koji se dijeli na samostanske redovnike zajednice i na bratstva franjevakoga svjetovnoga reda u svijetu.

Trei samostanski fr anjevaki red ine danas dvadesetak mukih zajednica (redova) i preko etiri stotine (kongregacija) enskih redovnikih zajednica.

Hrvatska Provincija franjevaca treoredaca glagoljaa vue svoje korijene jo iz vremena sv. Franje Asikoga. Sam sv. Franjo pripadao je redu pokornika u svijetu, a iz njegova su poetnoga pokornikoga ivota nastale netom reene redovnike zajednice: prvi, drugi i trei red te sljedbenici u svijetu.

Treoredci u Hrvata

Prvi sigurni podatak o sljedbenicima sv. Franje u treem redu u Hrvatskoj je datiran 22. studenim 1235. godine u Zadru. Godine 1251. u Zadru se spominju eremiti sljedbenici sv. Franje. Premda Hrvatska spada po tome meu najstarije zemlje s franjevakom prisutnou u treem redu, tijekom 13. stoljea ipak nije bilo samostanskoga ivota franjevaca treoredaca organiziranoga u mukim redovnikim zajednicama, dok postoje pokazatelji da je bilo enskih redovnikih zajednica.

Prve pak sigurne arhivske vijesti o postojanju franjevaca treoredaca, redovnika samostanaca, imamo u Splitu poetkom druge polovice 14. stoljea. U istom razdoblju franjevci treoredci posluuju bolesne u nekoliko hospicija leprozorija u Zadru. Iz druge polovice 14. stoljea potjee i prikaz redovnika pokornika ugraviran 1380. godine na raci sv. imuna u Zadru. Krajem 14. i poetkom 15. stoljea postoji nekoliko manjih zajednica franjevaca treoredaca na podruju Zadarske nadbiskupije: Sv. Ivan pokraj Zadra, eremitorij uz crkvu sv. Kria na ulazu u Zadar, eremitorij kod crkvice Majke Boje izvan Zadra i kod crkvice sv. Lazara, tj. Sv. Duha u predgrau Zadra. U prvoj polovici 15. stoljea postojalo je nekoliko treoredskih eremitskih stanita na irem zadarskom podruju: kod crkvice sv. Grgura na Ugljanu i na otoiu koljiu. Prve su sigurne vijesti o franjevcima treoredcima na Ugljanu i koljiu iz 1426. godine. Sredinom 15. stoljea na zadarskom je podruju poznat i Sv. Mihovil na Zaglavu na Dugom otoku, a mala redovnika zajednica nalazila se i na otoku Iu.

Kao to su se franjevci treoredci organizirali oko glavnoga mjesta pojedine pokrajine u Italiji i Njemakoj, tako je u Hrvatskoj Zadar postao sredinji samostan u kojem se

10

nalazila Uprava pokrajinska, tzv. Provincija i stoga Provincijalat. U drugoj polovici 15. stoljea sa zadarskim Sv. Ivanom povezane su redovnike zajednice s podruja Cresa, Krka, Istre i Raba, samostani u neposrednoj blizini Zadra i oni juno do ibenika. Slubena potvrda Crkve o postojanju Provincije potjee iz 1473. godine. Jesu li kue franjevaca treoredaca nastanjenih na Visu (1463.), u Jajcu (1497.) i Omiu (1515.) bile povezane s matinom kuom Provincijalatom u Zadru, nemamo sigurnih potvrda. Svakako su za turskih prodora i osvajanja u prvoj polovici 16. stoljea barem tri kue (samostana) bile zatvorene. Godine 1579. redovnici alju pismenu molbu Svetoj Stolici, istiui da su oni, tj. njihovi prethodnici zduno radili i na podruju pod Osmanlijama.

Njegovanje glagoljice

Od samih poetaka organizacije franjevci treoredci sluili su se u slubi Bojoj glagoljicom i staroslavenskim jezikom. Otada do najnovijih dana nose asni naslov glagoljai. Dapae, prvi je put naziv glagoljai (glagolae) upotrijebljen 1483. godine za franjevce treoredce iz Prvi Luke u ibenskoj biskupiji.

Krajem 16. stoljea poinje se sve oitije raditi na pravnom ujedinjenju redovnika franjevaca treoredaca glagoljaa u Dalmaciji i Istri s drugim franjevcima treoredcima povezanim s generalnom upravom u Sv. Kuzmi i Damjanu u Rimu. To je ujedinjenje ostvareno 1602. godine.

Provincija franjevaca treoredaca glagoljaa

Zajednica je i brojano napredovala tijekom 15. stoljea pa sve do pred kraj 18. stoljea kada zbog politikih zbivanja i drutvenih previranja dolazi do stagnacije i do veih tekoa. Dravne vlasti nadziru redovniki ivot, a upliui se u njega redovnitvo je gubilo svoju drutvenu ulogu i samostalnost. K tomu, treoredska je samostanska zajednica poetkom 19. stoljea izgubila nekoliko samostana poput Viinade, Novigrada i Kopra u Istri. Nadalje, zatvoreni su samostani u Osoru, Porozini, Sustipancu i Rabu. U preostalim je samostanima bilo malo redovnika koji su ipak brojano ojaali u drugoj polovici 19. stoljea.

Vrijedi naglasiti da je kroz cijelo ovo vrijeme bilo i istaknutih lanova zajednice koji su se bavili posluivanjem bolesnih, produbljenim duhovnim ivotom, pisanjem i prepisivanjem, organizacijom zajednice i graevinskim pothvatima te drugih osobnosti koje zasluuju vie od spomena. Ovdje emo navesti samo neke: fra Fabijan, fra Petar Bogdani, fra Stjepan eremit koji su bili krajem 14. stoljea franjevci treoredci glagoljai u Zadru. U 15. stoljeu uz