Mediji i Etika

7/25/2019 Mediji i Etika

1/16

UVOD

Hrvatski naziv za etiku je udoree. On oznaava da se ud ili karakter treba

stavljati u red. To je i umijee realizacije preko kojega se teorija uspjeno prenosi i

provodi u praktinu zbilju nadilazei zapreke koje pri tom susree. Konani rezultat

svega jest objedinjena osoba, u svim svojim dimenzijama i moima u kojima se ne

samo vrednuju sve njene osobine, nego se iste ive u punini. Takva je osoba,

maksimalno realizirana, sposobna donositi drugima ono to sama ima te na temelju

vlastitog iskustva razumijeva i suosjea s njima.

!ve smo vie svjesni potrebe etike, posebno u drutvenom ivotu, koja e se

zalagati za zajedniko dobro i davati nam sigurnost kako na narodnom, tako i na

meunarodnom planu. Tako, primjerice, nije dovoljno da netko bude izvrstan

strunjak u svom poslu, ve ga treba resiti potenje i spremnost da podredi svoje

osobno dobro opemu. "ez toga se njegove sposobnosti pretvaraju u pogibelj za one

koji mu se nau na putu i potenciraju zastranjenja svake vrste. #ednako tako i na

globalnom planu sve se glasnije trai sklad utemeljen na pravednosti i slobodi, a ne

na sve veim nejednakostima i sili. $a medije je posebno naglaena vanost etike ako

se uzme u obzir koliki imaju utjecaj na ljude, posebno mlade.

% ovom seminarskom radu najprije se de&inira naziv i predmet etike kao

&ilozo&ske discipline i navode se tri grane etike. 'otom se govori o vanosti etike u

medijima te na koji nain se u medijima kre njezina pravila. ! posebnim naglaskom

govori se o krenju privatnosti te o pristranosti medija, posebice u naoj i susjednim

zemljama gdje se to posebno oituje. % posljednjem poglavlju govori se o utjecaju

medija na mlade to otvara posebna etika pitanja. (ovori se o utjecaju medija na

samopredodbu mladi) te o utjecaju reklama na mlade.


2/16

1. DEFINICIJA I PREDMET ETIKE

Otkad postoji, ovjek je zaokupljen promiljanjem mjerila prema kojima se

treba ravnati i prosuivanjem ispravnosti svoji) postupaka. Tu normativnu dimenziju

ljudskog djelovanja nazivamo moral. *oral nije posebna vrsta djelovanja nego samo

posebna dimenzija djelovanja u kojoj svaki ljudski in dobiva vrijednosnu kvalitetu i

postaje moralno odreenim inom. +ije moral izvedena je od latinske rijei mos,

moris,to znai nain ivota- ili postupanje-. Ona se esto povezuje s religijskim

vjerovanjem i pojedinanim ponaanjem. +ije etika, s druge strane, izvedena je iz

grke rijei ethos, to znai obiaj-, upotreba- ili karakter-. O etici se esto misli

kao o racionalnom procesu primjene postojei) principa prilikom sudara dva

moralna ogranienja. ajtee etike dileme nastaju kada doe do sukoba dva

ispravna- moralna ogranienja. $ato etika esto podrazumijeva ravnoteu

suprotstavljeni) ispravni) odgovora, tamo gdje nema oni) toni)-. 'rimjer moebiti uenik koji obea da e utjeti kada mu se prijatelj povjeri da je varao na ispitu.

/ko nastavnik pokua od prvog uenika izvui potvrdu priznanja drugog uenika,

prvi uenik mora odmjeriti vjernost prijatelju 0kao moralne vrijednosti1 prema

posveenosti istini 0kao drugoj moralnoj vrijednosti1.

2ako je vidljiva ova razlika izmeu morala i etike ve u samoj etiologiji, ta

dva koncepta posljednji) godina toliko su pomijeana da se skoro ne mogu

razlikovati. 3tika je zapravo grana &ilozo&ije koja se bavi moralnom komponentom

ljudskog ivota i obino se naziva &ilozo&ija morala. Ovo semantiko srodstvo etike i

morala nije sasvim nepoeljna pojava, zato e se izrazi etika i moral u radu koristiti u

istom kontekstu. To je posebno korisno u prouavanju etike u medijima zato to

odraava sve prisutnije s)vaanje da se pro&esionalno etiko ponaanje ne moe u

potpunosti razdvojiti od opi) moralni) standarda drutva.4

4

%sp. /lvin 5a6, 7. 0899:.1 Etika u medijima primjeri i kontroverze. "eograd; Klub 'lus;


3/16

'rouavanje etike u zapadnom svijetu poelo je prije skoro 8>99 godina, kada

je !okrat, prema tvrdnjama svog vjernog uenika 'latona, obilazio (rku

suprotstavljajui se idejama svoje brae o tako apstraktnim konceptima kao to supravda i dobro. !okratova metoda istraivanja, koja se sastojala od beskonani)

pitanja i odgovora o prirodi moralnog postupanja, opstala je i do dananji) dana i

esto pokree burne rasprave o moralnosti. Kon&likt je osnovni sastojak debate o

etici, jer ak i u odreenom drutvu ili kulturi miljenja mogu postojati razlike o

standardima istinskog moralnog postupanja.8

Deklaracija o svjetskom ethosuusvojena u ?)icagu @. rujna 4AAB. je sumirala

moralni doprinos glavni) svjetski) religija i utvrdila zlatno pravilo kao zajednikietiki okvir za sve rase, nacije i religije;

2ma jedno naelo, zlatno pravilo, koje se moe nai i koje se tisuljeima potvrivalou mnogim religijskim i etikim tradicijama ovjeanstva; to ne eli da drugi tebiini, nemoj ni ti initi drugome. 2li reeni na a&irmativan nain; to eli da drugi tebiini, ini i ti drugome!To bi trebala biti neopoziva, bezuvjetna norma za sva ivotna

podruja, za obitelj i zajednice, za rase, nacije i religije.B

3tika ima za predmet samodonoenje zakona- i samoprovoenje zakona- i

mada je, naravno, bliska zakonu, njena je priroda drugaija. 'remda se zakon vrlo

esto zasniva na etikim vrijednostima drutva odreenog vremena 0tj.zakon esto

odrava etiku1, zakon je neto to je drutveno determinirano i to provodi drutvo. !

druge strane, etika je osobno uvjetovana i provodi je pojedinac C ili bi tako trebalo

biti. 3tika je novinarima potrebna kako bi pruila osnovne principe ili standarde na

osnovu koji) mogu procijeniti jesu li neki postupci ispravni ili pogreni, dobri ili loi,

odgovorni ili neodgovorni.

% okviru ovog s)vaanja danas su se razvile tri etike; metaetika, normativna

etika i praktina etika.

4.4. Tri grane etike

8%sp. isto, str. 48.B

Deklaracija o svjetskoj etici, prema; *atkoviDElai, 7j. 04AAB.1 Hrvatski ogranak vjetskekonerencije religija za mir"$agreb.str. :.

B


4/16

3tika sadri tri razliita, ali konceptualno srodna podu)vata; metaetiku,

normativnu etiku i primijenjenu etiku. *etaetika se bavi prouavanjem karakteristika

ili prirode etike. Ona istrauje znaenje apstraktni) pojmova kao to su dobro,ispravno, pravda i potenje i pokuava identi&icirati one vrijednosti koje predstavljaju

najbolje moralne vrijednosti. *etaetika se ne bavi donoenjem moralni) sudova, ve

pokuava razdvojiti etike vrijednosti od oni) koje podrazumijevaju samo pitanja

ukusa ili stava. a primjer, posveenost istini etiari prepoznaju kao neto to je

moralno dobro i ta vrijednost predstavlja jedan od temelja nai) drutveni) normi.

*etaetika nudi irok temelj za etiko donoenje odluka, ali ne daje smjernice kako

doi od toke / do toke ". Kada gledatelji ili itatelji kau da neki izvjetaj nije &er,je li nji)ova zabrinutost etike prirode ili je to samo pitanje ukusaF !lino tome,

medijski kritiar koji napie da je TE serija dobra drama- nije time iznio nikakve

stavove u pogledu moralni) karakteristika emisije. Gunkcija metaetike je da u

etikom smislu de&inira takve neodreene koncepte i da ponudi preciznost znaenja,

kako bi svi lanovi drutva mogli zapoeti proces donoenja moralnog suda s

ravnopravni) pozicija.@

ormativna etika, s druge strane, bavi se razvojem opi) teorija, pravila i

principa moralnog postupanja. edavna preokupacija etikim nelagodnostima u

naem drutvu i nestankom tradicionalni) vrijednosti &okusirana je na neke od

temeljni) drutveni) principa moralnog ponaanja C normativnu etiku. Teoretska

pravila i principi predstavljaju etike markere bilo kojeg civiliziranog drutva,

smjernice zamiljene da iz kaosa izvuku moralni red. % stvarnosti oni daju temelj

etikom odluivanju. 'ojedine drutvene zabrane laganja, varanja ili krae polaze od

naeg odnosa prema normativnoj etici. a primjer, u nekoj medijskoj kui moe

postojati zabrana novinarima da se koriste prevarama kako bi doli do vijesti ta

zabrana izvedena je iz opi) drutveni) normi u vezi s laganjem. ovinari, meutim,

pod pritiskom konkurencije i vremenski) rokova, dolaze u iskuenje da odustanu od

tako uopeni) principa jer ele imati ekskluzivnu priu ili vjeruju da e

iskrivljavanjem injenica zadovoljiti javni interes, makar pri tom prekrili i jedno od

@%sp. /lvin 5a6, 7.#av" dj. str. 4A.

@


5/16

osnovni) pravila etikog ponaanja. Kada moralne norme prou vatreno krtenje u

stvarnom svijetu, medijski radnici dolaze na teritorij primijenjene etike.>

'rimijenjena etika je grana &ilozo&ije morala koja se bavi rjeavanjemproblema. Ovdje se koriste saznanja izvedena iz metaetike i opi) principa i pravila

normativne etike da bi se rjeavala konkretna etika pitanja u konkretnim

sluajevima. 'retpostavimo da je odvjetnik ovjeka optuenog za ubojstvo zamolio

novinara da mu otkrije izvore in&ormacija za lanak o ubojstvu. ovinar je svojim

izvorima obeao da nee otkrivati nji)ov identitet. Odvjetnik, meutim, vjeruje da bi

ta in&ormacija mogla dovesti do oslobaanja njegovog klijenta. #edno pravilo, ili

drutvena norma, u ovom sluaju govori nam da uvijek treba drati rije, jer usuprotnom naruavamo povjerenje na kojem se zasnivaju odnosi pojedinaca. ! druge

strane, pravda za)tijeva da se optuenom osigura poteno i nepristrano suenje. %

ovom sluaju, ova dva prilino apstraktna principa se sudaraju. 'rimijenjena etika

nas treba voditi kroz ovaj moralni labirint tako to e suprotstaviti pitanja u jednom

stvarnom okruenju. Odgovori ne mogu uvijek biti toni ili pogreni, ali uvijek

moraju biti dobro promiljeni-.

#edan od razloga to se toliko ljudi mui pitanjem svog moralnog postojanja

moda je taj to nisu u stanju da primijene svoja uvjerenja na konstantnu navalu

etiki) dilema koje ivot baca pred nji). 'rimijenjena etika je kljuna veza izmeu

teorije i prakse, pravi test etikog odluivanja. Tu lei pro&esionalna etika.I

>

%sp. nav" mj"I%sp. isto, str. 89.

>


6/16

2. MEDIJI I ETIKA

5ananji je svijet oblikovan djelovanjem masovni) medija. 'ozitivna je uloga

medija, prije svega, u koliini in&ormacija koje pruaju. 2pak, esto se osim pozitivne

uloge naglaavaju i negativne karakteristike medija C ovjekova ovisnosti o njima,zaguenje nebitnim in&ormacijama, ali i svjesna i namjerna manipulacija medija te

konstrukcija neke druge zbilje i posve novi) potreba. *anipulacija u vidu medijske

propagande nikako nije nova pojava.

'oetno povjerenje koje su ljudi imali u medije polako se smanjivalo. 5anas je

ljudima na raspolaganju velik broj razliiti) medija, a pojava interneta omoguila je

pristup razliitim izvorima in&ormacija, odnosno dostupnost vie razliiti)

interpretacija isti) tema to je dovelo do smanjenja povjerenja konzumenata u

medije.

!toga cilj svakog medija postaje vlastita prezentacija dostojna povjerenja.

'rimatelj medijske poruke mora vjerovati mediju pa njegova vjerodostojnost postaje

glavna zadaa. % svr)u toga mediji naglaavaju svoju integralnost i tradiciju,

neovisnost o utjecajima, spontanost i blizinu te nastoje diskreditirati konkurenciju.

'rema T)omasu "aueru vjerodostojnost predstavlja evaluacijsku mjeru izmeu

oekivani) uloga i ispunjavanja uloga izmeu pozicije proizvoaa i potroaa, a u

konanici mjeri se relevantnou i istinitou in&ormacija koje prua odreeni

medij.-=%loga etike u takvoj koncepciji medija svakako je vana jer predstavlja

mogunost vraanja izgubljenog povjerenja u medije.

Traganje za vijestima za)tijeva provjeru injenica koje moraju prikazivati obje

strane prie. 2nterpretacija je u velikoj mjeri vezana za etiko prosuivanje

0valoriziranje1 koje, iznad svega, cijeni objektivnost, a analitiko 0istraivako1

=

%sp. *ajstorovi, 5. 08949.1; 3tiki prijepori i vjerodostojnost dnevni) novina-, u; *edijske!tudije$edia tudies, $agreb, vol. 2, br. 4D8, str. >I.

I


7/16

novinarstvo predstavlja samostalan i stvaralaki pristup koji inzistira na

samostojnosti i dignitetu 0integritetu1 novinara.a putu do konanoga rezultata

svoga istraivanja novinari se nerijetko slue i krajnje nemoralnim metodama; odlanoga predstavljanja, objavljivanja tajni) dokumenata, snimanja, razgovora bez

znanja sugovornika do kupovine dokumenata ili slinoga. +edovito se postavlja

pitanje gdje su granice i koliku cijenu plaa novinar, urednik i novine za koje se

pie.:Krenje etike novinarstva prije svega moe objasniti senzacionalizmom koji je

sve vie prisutan u medijima. 'orast senzacionalizma rezultat je naglaene

komercijalne djelatnosti novina u kojima in&ormacija postaje roba koju treba to prije

i to bolje prodati. $bog uvjeta koje diktira trite, a u svr)u opstanka, vlasnici iurednici novina sve vie prostora posveuju utiluJ.Aelja da se in&ormacija objavi

to prije rezultira brzopletou i grekama koje iz nje proizlaze. Te greke

predstavljaju plodno tlo za razliite propuste i neprimjereno izvjetavanje, a u svr)u

ispunjavanja osnovnog cilj novina C privlaenja pozornosti itatelja i stjecanja to

veeg pro&ita C zanemaruju se osnovna naela dobrog novinarstva i odgovornost

prema primateljima in&ormacija.

8.4. 'rivatnost

'rivatnost je neodreen koncept koji nije lako de&inirati. Opi stav je da pravo

na privatnost znai pravo pojedinca da bude ostavljen na miru ili pravo da se ima

kontrola nad neeljenim publicitetom u vezi s osobnim stvarima. aravno, medijima

je posao da ljude ne ostavljaju na miru. ji)ov rad ide u pravcu otkrivanja, a ne

prikrivanja.49 !toga je pronalaenje ravnotee izmeu interesa pojedinca za

privatnou naspram interesa javnosti za pristupom in&ormacijama o drugima, jedno

od najtei) etiki) pitanja naeg vremena.

*edijsko naruavanje privatnosti obu)vaa irok spektar, od upada u neije

&iziko okruenje ili prostor do objavljivanja neprijatni) osobni) in&ormacija.

: %sp. Eilovi, (., 2straivako novinarstvo, tabloidizacija i etika-, u; Drutvena istraivanja,$agreb, vol. L22., 899B., br. I, str. A>A.A

%sp. *ajstorovi, 5.#av" dj. str. >I.49%sp. /lvin 5a6, 7.#av" dj. str. 48B.

=


8/16

Odreeno naruavanje privatnosti je od osnovnog znaaja u procesu prikupljanja

vijesti i dobrog in&ormiranja javnosti. /li etika dilema se javlja kada treba odluiti

gdje povui crtu izmeu razumnog i nerazumnog ponaanja medija.Te)noloki izazovi naoj privatnosti nisu poeli pronalaskom interneta.

*agneto&oni i &otoaparati ve desetljeima predstavljaju prijetnju naoj elji da

budemo ostavljeni na miru. e moete mnogo zagaziti u javnu arenu, a da vas neko

ne snima. 'olicijske kamere na raskrsnicama, kamere u prodavaonicama, bankama i

aerodromima postale su standardni dio svakodnevice.

eke od ovi) upada u privatnost pri)vatili smo kao cijenu ivota u sigurnom

drutvu. 2ako postoje mnoge dimenzije nae zabrinutosti u vezi s posljedicamanereguliranog interneta, reklo bi se da je veina stra)ova u vezi s lakoom kojom

drugi mogu prikupljati podatke o naem privatnom ivotu, ukusima i navikama. To,

na neki nain, nije revolucionarna pojava. 2 komercijalni i nekomercijalni sektor

godinama prikupljaju te vrste podataka konvencionalnim sredstvima. *oda je

sadanja nelagodnost u vezi sa zatitom nae privatnosti u ciberspaceu izazvana

lakoom prikupljanja podataka na Mebu i injenicom da mnogi potroai nisu u tom

smislu te)niki verzirani. % svakom sluaju, oigledno je da reklamne agencije i

slube za odnose s javnou, kao i bilo koji drugi entitet koji eli uputiti svoje poruke

ciljnoj publici, moe koristiti raunala i mree da prikupi te komadie podataka i

sastavi jednu sliku koja e otkriti vie nego to smo svjesni ili bismo )tjeli. aa

interakcija s internetom ostavlja elektronski trag koji mogu iskoristiti oni koji ele

komunicirati s nama u privatnosti naeg doma ili radnog mjesta. 'omou mali)

programa kao to su kolaii- 0cookies1, Meb lokacije mogu pratiti potroake

navike pojedinca i tako razviju potroaki pro&il- koji se moe upotrijebiti za slanje

poruka odreenim ciljnim grupama.

Kako jo uvijek ne postoji zakon koji titi privatnost, agresija moe ii do

krajnji) granica, gazei pri tom i etiku pro&esije, a sve u cilju prodaje proizvoda.

'rimjerice, 2ndeN.)r objavio je screens)otove iz !everinina &ilma, poprilino intimne,

to je u novinarskim krugovima izazvalo raspravu bi li i sami objavili tako neto i

gdje su granice dobrog medijskog ukusa. !am 2ndeks bi svoju snagu trebao zasnivati

na in&ormacijama koje su bitne za javnost, a ne na senzacionalistikim, tabloidnim

priama. *oda su na trenutak dobili iru publiku, ali ponekadD manje je vie. /ko

:


9/16

stavimo na stranu sve ono to se dogaalo nakon to su vijest objavili, ipak su

pogrijeili jer su zbog poveano broja posjeta objavili neto to novinarska etika

0lankom 4I. novinarskog kodeksa asti1 brani D pravo na privatnost. aravno, idrugi su mediji po)itali uzeti dio tog skandaloznog kolaa, zgraajui nad potezom

2ndeksa, a ujedno objavljujui iste, ako ne i gore in&ormacije o sluaju. 2 pri tom su

sami nekoliko puta na samo prekrili taj isti kodeks nego i postojee zakone.

8.8. 'ristranost medija

'o Hrvatskom leksikonu, objektivan znai stvaran, predmetan, istinski,

pravedan, nepristran i bez predrasuda.-44

$a svaku vijest to se dogodi, bar na "alkanu a vjerojatno i drugdje, ova

de&inicija vai za oko polovice medija. *ediji su danas jako pristrani i glavni su

krivac za podijeljenost drutva. Tomu najvie doprinose politike &rakcije lijevo i

desno te brojni drugi imbenici. 'oznata je stvar da politiari ovise od medija. /li i

mediji od politiara. "ilo bi poeljno za svaku politiku stranku da ima bar jedno

svoje utjecajno javno glasilo. 'reko tog medija bi )valila sebe a svoje suparnike

osporavala. 'romicala svoje ideje i stavove a protivnike javno ruila. 2ako mnogo

novinara koji se bave politikom ele biti objektivni, ipak im se namee subjektivitet

od vlasnika ili urednika medijske kue u kojoj rade.

#o prije poetka 5rugog svjetskog rata, vladajui 3uropski diktatori toga

vremena poeli su uviati vanost sedme sile. "enitto *ussilini je prvi koji je ispred

kamere koristio blesimetar upravo dok je prosipao &aistiku propagandu talijanskom

narodu. /nte 'aveli je u doba 5H, kako se da proitati u zadnje vrijeme, osobnopogledao veinu propagandni) slikopisa koje je snimala tadanja ustaka vlast.

7enjin je koristio tiskane politiko C in&ormativne dnevnike kako bi ljudima pribliio

ideju komunizma.

'ristranost medija i nije novost kod nas. Tako je bilo od samog osnivanja

medija. Eeina radio postaja, dnevni) listova i televizijski) kua koji danas djeluju

nastalo je za vrijeme 5ruge #ugoslavije. *ediji su tada ili u svr)u vladajueg

44%sp. )rleksikon.in&o, 0)ttp;MMM.)rleksikon.in&ode&inicijaobjektivan.)tml1, @.4.894@.

A
http://www.hrleksikon.info/definicija/objektivan.htmlhttp://www.hrleksikon.info/definicija/objektivan.html


10/16

reima. Komunizma. % svakom televizijskom dnevniku prva vijest je bila o #osipu

"rozu Titu. 'red kraj 3uropskog bipolarizma i skoranjeg pada 2stonog bloka, po

prvi put se na podruju "osne i Hercegovine pojavljuju i lokalni mediji. 'rije svegaradio postaje. 'oetkom rata preko medija se iri otra propaganda na sve tri

zaraene strane u naoj zemlji. !5/, !5! i H5$ svoje politike bodove kupe

pomou medija.

Ee skoro 89 godina od zavretka rata u "osni i Hercegovini, njeni graani su

otro podijeljeni. Pto po nacionalnoj, politikoj, ekonomskoj, socijalnoj ili bilo kojoj

drugoj osnovi. ajvie veze sa medijima ima ona politika. Pest najutjecajniji)

dnevni) tiskovina zapravo indirektno kontrolira i est najjai) politiki) stranaka u"osni i Hercegovini.

!vakodnevno smo svjedoci razliitog samooitovanja isti) dogaaja koji

drmaju nau politiku scenu.

% "osni i Hercegovini ive tri konstitutivna naroda. Hrvati, "onjaci i !rbi.

%z vladu +epublike !rpske postoji i jaka oporba u tom "H entitetu. !amooitovanje

vijesti iz tog "H entiteta ovisi kontrolira li odreeni medij neka stranka koja ini

vladu ili oporbu. 5rugaije stanje nije ni u Gederaciji "H. 2ako je tu situacija malo

zamrenija. *ediji se samooitavaju kroz nacionalno i politiko pitanje. 5vije

najvee tiskovine na )rvatskom jeziku imaju svoje redakcije u *ostaru dok mediji na

bosanskom jeziku imaju sredinje redakcije u !arajevu. 5vije od tri dravne

televizije takoer imaju sredite u !arajevu. !tvaranjem koalicija na politikoj sceni

"osne i Hercegovine imamo priliku u jednom mediju vidjeti da jednog politiara

juer blate a danas je ve vrijedan vee &otelje.48

Od svi) ministarstva G"iH, samo je ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede

i umarstva u 5nevnom listu imalo prije pola godine svaki dan reklamu na naslovnoj

stranici. Ta injenica jasno govori da taj medij radi u interesu vlade G"iH a ne oporbe

ili objektivnosti.

Hercegovaki portal poskok.in&o ima rubriku koja se zove Trei entitet. Tu

itamo vijesti iz opina koje su u ratu pripale Hrvatskoj +epublici Herceg "osni.

'olitika portala je zapravo ideja reanimiranja Hrvatskog nacionalnog entiteta u "osni

i Hercegovini. 2ako slove za necenzurirani portal.

48%sp. nav" mj"

49


11/16

% susjednoj +epublici Hrvatskoj stanje po tom pitanju je alarmantno. Krajem

prole godine u Hrvatskoj je odran re&erendum. 'itanje je glasilo; #este li za to da

se u ustav +epublike Hrvatske unese odredba po kojoj je brak ivotna zajednica enei mukarcaF-

+e&erendum je graane podijelio na one $a- i one 'rotiv-. 7ijevo

orijentirani politiari su zagovarali protiv, a desniari za. O re&erendumskom pitanju

isto samooitovanje su imali Eeernji list, 8@sata, dnevno.)r, braniteljski portal i

nji)ovi medijski partneri. 'odrali su inicijativu % ime obitelji koja je bila pokreta

re&erenduma i i predvodnik $a- stoera. Tiskovine 3uropa 'ress Holdinga 0#utarnji

list, !lobodna 5almacijaQ1, dravna televizija 0H+T1, net.)r, indeks.)r otro su staliprotiv (raanske inicijative % ime obitelji ali i podrali Eladu +H koja je dijelila

isto miljenje. 'olitiari ovise o medijima, ali i mediji od politiara.

'ostoje i slobodni novinari. %glavnom se bave istraivakim novinarstvom.

'ravi primjer je sluaj H6po banke u Hrvatskoj. !kupina slobodni) novinara otkrila

je sve a&ere sa H6po bankom. +askrinkala pojedince, odvela na sud i neke kljune

ljude u to vrijeme. Tekstove nisu objavljivali samo u jednom mediju. Koristili su sva

raspoloiva sredstva kroz vie od dvije godine rada. !luaj je ostao poznat kao

Hrvatski Mater gate-.

44


12/16

3. MEDIJSKI SADRAJ I MLADI: POSEBNA ETIKA

PITANJA

'relazak iz djetinjstva u svet odrasli) pun je opasnosti i u osvitu 84. stoljea

dunost drutva je osigurati da se one ne uveaju. *ladi bez ikakve sumnje

zauzimaju posebno mjesto u naoj kulturi. / budui da je mlada publika jedinstvena,

medijske poruke koje joj se upuuju za)tijevaju nau nepodijeljenu panju uposebnom poglavlju. ivimo u neuglaenom svijetu u kojem se djeca nalaze u veoj

opasnosti nego ikada ranije. ! tako krupnim i loim izgledima moe se upasti u

iskuenje da se napusti borba za moralno usmjeravanje i sigurnost ivota nae djece.

5jeca koja nisu moralno usmjeravana razvijaju se u moralno ambivalentne

odrasle osobe. Takva stvarnost opravdava to to je mlada publika odabrana kako bi

joj se pridala posebna panja i vodila trajna kampanja za njeno moralno jaanje.

Oito, mediji se ne mogu okriviti za bezbrojne emocionalne, bi)evioristike i

moralne probleme koje pogaaju mlade i adolescente. /li u onoj mjeri u kojoj utjeu

na oblikovanje pogleda na svijet mlade publike D a oni to ine D mediji moraju i da

ponesu svoj dio odgovornosti.

!vjesni promjena koje se dogaaju u nji)ovu tijelu mnogi se mladi brinu

izgledaju li dovoljno dobro i usporeuju se s modelima i glumcima kojima i)

obasipaju mediji. *ladi ljudi su najvei konzumenti medijski) tekstova o ljepoti

tijela. 'si)olozi tvrde da su te adolescentske godine zapravo godine kada se kod

mladi) ljudi oblikuje nji)ova linost, nji)ov stav i cjelokupan pogled na svijet. 'a

tako ne udi da upravo u tim godinama oni dobivaju sliku kako ele izgledati, kako se

ele odijevati, kako se ele ponaati i slino. !ukladno tome poznato je da su

mladima te godine najosjetljivije, te se tada najvie ispoljava ona nji)ova povodljiva

strana.

%koliko je osoba po karakteru slabija- teko da se moe kroz neke probleme

nositi sama, pa su esti sluajevi da mladi u tom razdoblju poprime obiljeja

delinkvenata. Tako mnogi pronalaze utje)u u brizi za svoj vanjski izgled, gdje esto

48


13/16

dolazi i do prelaska granice normalnog. *islei da e tako smanjiti neke svoje

nedostatke mladi poseu za praenjem neki) moda i trendova koji moda uope nisu

primjereni nji)ovoj dobi,a imaju i tetan utjecaj na nji)ovo zdravlje. *ladi zapravotom navodnom brigom za svoj izgled ele postii taj neki status- u drutvu i glavni

problem i glavna preokupacija je svakim danom izgledati to modernije i to slinije

svojim idolima.4Ba taj nain pokuavaju svoju zbilju i neke probleme sakriti ili

moda skrenuti panju s nji).

*ediji su na osobit nain postali jedan od najvaniji) imbenika u

socijalizaciji djece jer snano utjeu na drutvena ponaanja. ezaobilazan su

imbenik u in&ormiranju, &ormiranju, prenoenju vrednota, stvaranju vizija svijeta iivota, oblikovanju ivotni) stilova, oblikovanju identiteta. !uvremeni mediji

nametnuli su se kao nova drutvena institucija u socijalizacijskom procesu djece i

mladi). Tragom uzronika porasta rizinog ponaanja kod djece i mladi) dolazimo do

krize komunikacije, ponajprije komunikacije u obitelji. *ladi u digitalnoj kulturi u isto

vrijeme ive mnotvo razliiti) iskustava, svjetova, ideologija, supkultura. ! odgojnog

aspekta, mediji predstavljaju pravi izazov. !tjecanje medijske kompetencije najbolje je

sredstvo protiv manipulacije medija i nji)ove zlouporabe. Temeljni cilj odgoja za

medije je osposobljavanje djece i mladi) za odgovorno i samostalno koritenje medija

te razvijanje zrelog kritikog stava prema njima. *ediji trebaju maksimalno iskoristiti

svoj status u interesnom obzorju djece i mladi) i promicati one vrjednote koje e im

omoguiti izrasti u zrele, odgovorne i sretne ljude.

@.4. %tjecaj reklama

*ladi su danas vie nego ikad taoci reklama. +eklame nisu u &unkciji

zadovoljavanja primarni) potreba, usmjerene su na zadovoljavanje umjetni) potreba,

a krajnji cilj je zarada. ajvea mo reklama je nji)ova dostupnost, privlanost i

uvjerljivost. +eklamna poruka uvijek nosi odreeni simbol koji estim ponavljanjem

postaje poeljan. Ti znakovi postaju statusni simboli

4B

%sp. *ilia, $., Toli, *., Eertrovek, . 0899A.1;$ediji i mladi, $agreb, !veuilina knjiara. str.>8.

4B


14/16

+eklame mogu biti logiki nerazumljive, ali psi)oloki uvjerljive. *ediji na

nas utjeu odreenim simbolima C rijeima, crteima, slikama, zvucima, a da ovjek

toga i nije svjestan. +eklame u prvi ma) izgledaju dobronamjerne, pa donekle isimpatine, ali su sve ee primjeri vrijeanja ljudskog dostojanstva, spola, ivotne

dobi, socioDekonomskog statusa i sl. !tarije osobe prikazuju se kao zabavne, dementne,

nedovoljno pokretne, zbunjene, bolesne. *lade ene i mukarci predmetom su

seksualiziranja. !eksualiziraju se stvari koje prije nikada ne bi povezali sa seksom.

Eeina ti) reklama poiva na ideji kako seks prodaje sve; od automobila,

automobilski) guma, struni) asopisa, slatkia, praka za robu. *anipulatori

reklamama pomno biraju svoju publiku. *ladi su na internetu izloeni neprimjerenimin&ormacijama, izloeni su kupnji proizvoda koji su za nji) opasni. *ogu postati

rtvom prijevara ili trikova prigodom kupnje na internetu.

B:.4>

%sp. *ilia, $., Toli, *., Eertrovek, . 08949.1; $ladi odgoj za medije, $agreb, *. 3. '.str. =4.

4@


15/16

crnim ovcama- koje su se usudile ne vjerovati u manipulaciju reklama i politiara

kako je ovo najbolji od svi) svjetova.

ZAKLJUAK

Ee od najranijeg djetinjstva ivimo okrueni razliitim medijima. ji)ov

utjecaj na doivljaj nas sami), svijeta koji nas okruuje, &ormiranje naeg sustava

vrijednosti izuzetno je velik. *edije kupujemo, koristimo i plaamo. +ijetko se

pitamo koliki je nji)ov stvarni utjecaj na nas odrasle, a ponajprije na nau djecu i

mlade. % veini smo konzumenti razliiti) medijski) sadraja, a manje stvaraoci

isti). !toga je potrebno ukazati na znaaj medija u svakodnevnom ivotu i odgojno C

obrazovnom procesu kao i pruiti karakteristike nekoliko najee koriteni) medija

u radu s djecom predkolske dobi.

*ediji sve vie postaju glavni agens u socijalizaciji mladog narataja.

Osobito je vano istraivati koje to vrijednosti oni promiu. *ediji nisu ni tetni

korisni, a mogu biti i jedno i drugo. 2ako se javnost vie bavi s ovom loom stranom

medija, pretjeranim nasiljem, pornogra&ijom, stereotipima, oni mogu biti koristan

izvor zabave i in&ormacija. Oba naina utjeu na drutvenu socijalizaciju i

oblikovanje identiteta, kako djece tako i odrasli) osoba.

*ediji su vana transmisija naeg moralnog nasljea. % ovoj eri in&ormacija,

oni su u vrtlogu demokratski) dogaanja i pluralistike drutvene strukture. To znai

da medijski predstavnici imaju posebnu odgovornost prema kulturi iji su dio i

trebaju biti svjesni da im je dat pro&esionalni mandat da poboljaju etiku klimu

unutar svoji) institucija.

4>


16/16

LITERATURA

/lvin 5a6, 7. 0899:.1Etika u medijima primjeri i kontroverze. "eograd;

Klub 'lus; @.DI:.

*ilia, $., Toli, *., Eertrovek, . 0899A.1; $ediji i mladi, $agreb,

!veuilina knjiara.

*ilia, $., Toli, *., Eertrovek, . 08949.1;$ladi odgoj za medije, $agreb,

*. 3. '.

Eilovi, (., 2straivako novinarstvo, tabloidizacija i etika-, u; Drutvena

istraivanja, $agreb, vol. L22., 899B., br. I, str. A>=.DA=@.

4I
http://www.hrleksikon.info/definicija/objektivan.htmlhttp://www.hrleksikon.info/definicija/objektivan.html

Documents

Mediji i Etika