Izvedbeni nastavni plan predmeta Medicinska Sociologijadial-in.mef.hr/NastavniPlanovi/medicina/nplanovi/Medicinska... · Genetika i etika Medicina i mediji Doc.dr.sc. Ivana Božičević

MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

KATEDRA ZA MEDICINSKU SOCIOLOGIJU I EKONOMIKU ZDRAVSTVA

Izvedbeni nastavni plan predmeta

Medicinska Sociologija

Akademska godina __2010 /_2011_

Ime i prezime pročelnika Prof. dr. sc. Stjepan Orešković

Uvod Vodič kroz kolegij ili izvedbeni program nastave je osnovni dokument o sadržajima i načinima izvoñenja nastave iz kolegija . U ovom dokumentu ukratko su prikazane osnovne karakteristike kolegija i naveden je sažetak izvedbenog programa nastave s popisom tema predavanja, seminara, načinima evaluacije nastave i imenima nastavnika izvoñača nastave. Zatim je prikazana definicija struke s općim edukativnim ciljevima (znanjima, vještinama i stavovima), a specifični edukativni ciljevi su razrañeni prema pojedinim nastavnim jedinicama obuhvaćenim predavanjima ili seminarima. Na kraju je opisan završni ispit, s primjerima ispitnih pitanja. Vodič je namijenjen prvenstveno studentima. Može im poslužiti kao vodič kroz kolegij, jer im daje informacije o sadržaju kolegija i načinima izvoñenja pojedinih nastavnih cjelina. Budući da zbog nedostatka vremena, svi navedeni sadržaji neće moći biti sistematski obrañeni tijekom predavanja i seminara, upućuje ih na ono što je prepušteno samostalnom učenju ili uvježbavanju tijekom praktičnog rada u ambulantama. Takoñer im može poslužiti i kao izvor korisnih informacija za pripremu ispita. Svaki od navedenih nastavnih sadržaja ili edukativnih ciljeva može poslužiti kao ispitno pitanje. Vodič je namijenjen i nastavnicima koji sudjeluju u nastavi, jer im daje detaljne opise nastavnih jedinca, njihove sadržaje, metode i vrijeme potrebno za njihovo izvoñenje. To je ujedno i način standardizacije nastavnog procesa, koji omogućuje da nastava bude izvedena u jednakom opsegu i na jednaki način svim grupama studenata.

Izvedbeni program, takoñer može poslužiti i kao osnova za evaluaciju i kontrolu kvalitete nastavnih sadržaja, procesa nastave i studentskog postignuća.

OSNOVNE KARAKTERISTIKE KOLEGIJA Naziv kolegija: MEDICINSKA SOCIOLOGIJA Predviñena satnica: 20 (12 sati predavanja, 8 sati seminara) Oblik nastave: interaktivna predavanja i seminari SADRŽAJ VODIČA KROZ KOLEGIJ 1. USTROJSTVO I RASPORED NASTAVE 2. TEME PREDAVANJA 3. TEME SEMINARA 4. EVALUACIJA 5. PROVJERA ZNANJA / ZAVRŠNI ISPIT 6. NASTAVNICI 7. DEFINICIJA STRUKE I OPĆI EDUKATIVNI CILJEVI 8. SPECIFIČNI EDUKATIVNI CILJEVI NASTAVNIH TEMA

1. USTROJSTVO I RASPORED NASTAVE USTROJSTVO NASTAVE: Broj sati predavanja: 12 Broj sati seminara: 10 Ukupan broj sati: 22 Nastava se održava u 2 turnusa I turnus: 27.09. – 22.10.2010. II turnus: RASPORED I TURNUSA:

PREDAVA�JA

Datum Vrijeme i mjesto predavanja

Oblik predavanja Naziv predavanja Ime predavača

Ponedjeljak, 27.09.2010.

15.00 – 15.45 Dvorana A

Predavanje 1 Podjela seminarskih tema Doc.dr.sc. Ivana Božičević/ Marta Čivljak, dr. med.

16.00 – 16.45 Dvorana A

Predavanje 2 Medicinska sociologija: predmet, porijeklo i razvoj

Prof.dr.sc. S. Orešković

16.45-17.30 Dvorana A

Predavanje 3 Normalno i patološko Prof.dr.sc. S. Orešković

Utorak, 28.09.2010.

13.00 – 13.45 Dvorana A

Predavanje 4 Zdravlje Prof.dr.sc. M. Mastilica

13.45 – 14.30 Dvorana A

Predavanje 5 Bolest Doc.dr.sc. Sanja Babić

14.30-15.30 Dvorana A

Predavanje 6 Duševne bolesti i/ili duševni poremećaji

Doc.dr.sc. Sanja Babić

Srijeda, 29.09.2010.

16.00 – 16.45 Dvorana A

Predavanje 7 Duševna bolnica i prisilna hospitalizacija duševnih bolesnika


16.45-17.30 Dvorana A

Predavanje 8 Stres i socijalna podrška Doc.dr.sc. Ivana Božičević

Četvrtak, 30.09.2010.

17.00 – 17.45 Dvorana A

Predavanje 9 Uloge i odnosi pacijenata i liječnika

Prof.dr.sc. S. Orešković; Doc.dr.sc. Ivana Božičević

17.45-18.30 Dvorana A

Predavanje 10 Zdravstveno ponašanje Doc.dr.sc. Ivana Božičević

Petak, 01.10.2010.

16.30-17.15 Dvorana A

Predavanje 11 Društvene nejednakosti u zdravlju i zdravstvenoj zaštiti

Prof.dr.sc M. Mastilica

17.15.-18.00 Dvorana A

Predavanje 12 Profesionalna socijalizacija studenata medicine


SEMI�ARI

Grupa 1

Datum Vrijeme i mjesto Oblik nastave

Naziv predavanja Ime predavača


17.00-18.30 Dvorana O

Seminar 1 Seminar 2

Ovisnost o nikotinu, drogama i alkoholu Obiteljsko nasilje

Doc.dr.sc. Ivana Božičević

Utorak, 12.10.2010.

18.15 – 19.45 Dvorana O

Seminar 3 Seminar 4

Genetika i etika Medicina i mediji


Srijeda, 13.10.2010.

17.30 - 19.00 Dvorana O

Seminar 5 Seminar 6

Bolest kao metafora Bolnice budućnosti


Četvrtak, 14.10.2010.

13.30 – 15.00 Dvorana O

Seminar 7 Seminar 8

Prava pacijenata AIDS: sociološki pristup


Petak, 15.10.2010.

14.00-15.30 Dvorana O

Seminar 9 Seminar 10

Alternativna medicina: pro i contra Priprema za ispit


Grupa 2




17.00-18.30 Dvorana P

Seminar 1 Seminar 2


Marta Čivljak, dr. med /Prof. dr. sc. Stjepan Orešković

Utorak, 12.10.2010.

18.15 – 19.45 Dvorana P

Seminar 3 Seminar 4



Srijeda, 13.10.2010.

17.00-18.30 Dvorana P

Seminar 5 Seminar 6



Četvrtak, 14.10.2010.

14.00 – 15.30 Dvorana P

Seminar 7 Seminar 8



Petak, 15.10.2010.

14.00-15.30 Dvorana P




Grupa 3



Ponedjeljak 18.10.2010.

17.00-18.30 Dvorana O

Seminar 1 Seminar 2



Utorak 19.10.2010.

14.00-15.30 Dvorana O

Seminar 3 Seminar 4



Srijeda 20.10.2010.

15.30 – 17.00 Dvorana O

Seminar 5 Seminar 6



Četvrtak 21.10.2010.

15.30-17.00 Dvorana O

Seminar 7 Seminar 8



Petak 22.10.2010.

16.30-18.00 Dvorana O




Grupa 4




17.00-18.30 Dvorana P

Seminar 1 Seminar 2


Marta Čivljak, dr. med / Doc.dr.sc. Sanja Babić

Utorak 19.10.2010.

14.00-15.30 Dvorana P

Seminar 3 Seminar 4



Srijeda 20.10.2010.

15.30 – 17.00 Dvorana P

Seminar 5 Seminar 6




15.30-17.00 Dvorana P

Seminar 7 Seminar 8



Petak 22.10.2010.

16.30-18.00 Dvorana P




tivotivotivotivo

01.

02.

03.

04.

05.

B. Dopunsko štivoB. Dopunsko štivoB. Dopunsko štivoB. Dopunsko štivo

01.

02.

03.

04.

05.

RASPORED II TURNUSA: PREDAVA�JA

Datum Vrijeme i mjesto predavanja

Oblik predavanja



17.00 – 17.45 Dvorana B

Predavanje 1 Podjela seminarskih tema

Doc.dr.sc. Ivana Božičević / Marta Čivljak, dr. med.

17.45-18.30 Dvorana B

Predavanje 2 Normalno i patološko Prof.dr.sc. S. Orešković

18.45 – 19:30 Dvorana B

Predavanje 3 Medicinska sociologija: predmet, porijeklo i razvoj

Prof.dr.sc. S. Orešković

Utorak, 30.11.2010.

17.00 – 17.45 Dvorana B

Predavanje 4 Zdravlje Prof.dr.sc. M. Mastilica

17.45 – 18.30 Dvorana B

Predavanje 5 Bolest Doc.dr.sc. Sanja Babić

18.30-19.15 Dvorana B

Predavanje 6 Duševne bolesti i/ili duševni poremećaji


Srijeda, 01.12.2010.

18.00 – 18.45 Dvorana B

Predavanje 7 Duševna bolnica i prisilna hospitalizacija duševnih bolesnika


Četvrtak, 02.12.2010.

15.00-15.45 Dvorana B

Predavanje 8 Stres i socijalna podrška


15.45-16.30 Dvorana B

Predavanje 9 Zdravstveno ponašanje Doc.dr.sc. Ivana Božičević

17.00 – 17.45 Dvorana B

Predavanje 10 Uloge i odnosi pacijenata i liječnika

Prof.dr.sc. S. Orešković; Doc.dr.sc. Ivana Božičević

Petak, 03.12.2010.

15.00-15.45 Dvorana B

Predavanje 11 Društvene nejednakosti u zdravlju i zdravstvenoj zaštiti


15.45.-16.30 Dvorana B

Predavanje 12 Profesionalna socijalizacija studenata medicine


SEMI�ARI

Grupa 1

Datum Vrijeme i mjesto

Oblik nastave



17.00-18.30 Dvorana E

Seminar 1 Seminar 2



Utorak, 07.12.2010.

18.15 – 19.45 Dvorana E

Seminar 3 Seminar 4



Srijeda, 08.12.2010.

17.15 - 18.45 Dvorana E

Seminar 5 Seminar 6



Četvrtak, 09.12.2010.

13.30 – 15.00 Dvorana

Seminar 7 Seminar 8



Petak, 10.12.2010.

14.00-15.30 Dvorana E




Grupa 2


Oblik nastave



17.00-18.30 Dvorana O

Seminar 1 Seminar 2



Utorak, 18.15 – Seminar 3 Genetika i etika Marta Čivljak, dr. med / Doc.dr.sc.

07.12.2010. 19.45 Dvorana O

Seminar 4 Medicina i mediji

Sanja Babić

Srijeda, 08.12.2010.

17.15 - 18.45 Dvorana O

Seminar 5 Seminar 6



Četvrtak, 09.12.2010.

13.30 – 15.00 Dvorana

Seminar 7 Seminar 8



Petak, 10.12.2010.

14.00-15.30 Dvorana O




Grupa 3


Oblik nastave Naziv predavanja Ime predavača


17.00-18.30 Dvorana E

Seminar 1 Seminar 2

Ovisnost o nikotinu, drogama i alkoholu Obiteljsko nasilje 19.10.2010.


Utorak 14.12.2010.

13.30 – 15.00 Dvorana E

Seminar 3 Seminar 4



Srijeda 15.12.2010.

15.30 - 17.00 Dvorana E

Seminar 5 Seminar 6




15.15 - 16.45 Dvorana E

Seminar 7 Seminar 8



Petak 17.12.2010.

16.15-18.45 Dvorana E




Grupa 4


Oblik nastave Naziv predavanja Ime predavača


17.00-18.30 Dvorana O

Seminar 1 Seminar 2


Marta Čivljak, dr. med / Prof. dr. sc. Miroslav Mastilica

Utorak 14.12.2010.

13.30 – 15.00 Dvorana O

Seminar 3 Seminar 4



Srijeda 15.12.2010.

15.30 - 17.00 Dvorana O

Seminar 5 Seminar 6


Marta Čivljak, dr. med / Prof. dr. sc. Miroslav

Mastilica Četvrtak 16.12.2010.

15.15 - 16.45 Dvorana O

Seminar 7 Seminar 8


Marta Čivljak, dr. med / Prof. dr. sc. Miroslav

Mastilica Petak 17.12.2010.

16.15-18.45 Dvorana O




2. TEME PREDAVANJA: 1.Medicinska sociologija: predmet, podrijetlo i razvoj 2.Normalno i patološko 3.Zdravlje i bolest 4.Duševne bolesti i/ili duševni poremećaji 5. Duševna bolnica i prisilna hospitalizacija duševnih bolesnika 6.Stres i socijalna podrška 7.Društvene nejednakosti u zdravlju i zdravstvenoj zaštiti 8.Zdravstveno ponašanje 9.Uloge i odnosi pacijenta i liječnika 10.Medicinske profesije 3. SEMINARSKE TEME: 1. Socijalna patologija (ovisnosti - alkohol, droge, pušenje); 2. Obiteljsko nasilje 3. Bolest, strah i smrt 4. Medicina i mediji 5. AIDS – sociološki pristup 6. Alternativna medicina (pro i contra) 7. Prava pacijenata 8. Bolnice i pacijenti budućnosti 4. EVALUACIJA

- evaluacija pojedine nastavne jedinice u pisanom obliku (povremena - ovisi o nastavniku - u prilogu) - evaluacija sveukupne nastave u pisanom obliku (obvezatna - svake nastavne jedinice i svakog

nastavnika - u prilogu)

- usmena evaluacija i slobodni komentari 5. PROVJERA ZNANJA

A. Način provjere znanja – pismeni ispit pismeni ispit: test s višestrukim odgovorima - MCQ B. Oblici i termini provjere znanja 1) Ispiti (završni) a) uvjeti za pristup ispitu - drugi potpis b) način provjere znanja- pismeni

C. Uvjeti izlaska na završni ispit Završni ispiti se organiziraju prema predviñenom rasporedu. Student ima pravo izići na ispit odmah iza turnusa ako je zadovoljio slijedeće uvjete: - prisustvovao 80% nastave D. Način provoñenja i sadržaj završnog ispita Završni ispit se sastoji od pismenog ispita

a) Pismenog ispita: test sadrži 40 pitanja, a ona se sastoji od dvije grupe, pitanja s višestrukim odgovorima (MCQ): tip I – jedan točan odgovor, i tip II – više točnih odgovora.

Redoviti rokovi Datum

Zimski

22.10.2010.

Za studente I turnusa;

21.12.2010.

Za studente II turnusa

Ljetni 17.06.2011. Za sve studente

Jesenski 16.09.2011. Za sve studente

Izvanredni rokovi

1.

E. Literatura A. Obvezatno štivo Udžbenik: Gordana Cerjan-Letica i Slaven Letica, Sanja Babić-Bosanac, Miroslav Mastilica, Stipe Orešković”Medicinska sociologija”, Med. fakultet Izabrani tekstovi: Medicinska sociologija-seminar. Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Zagreb, 2009.

F. Primjeri test pitanja Upute: TIP I =jedan točan odgovor; TIP II = više točnih odgovora Za utopijski model po Offer i Sabshinovoj tipologiji modela koji definiraju razliku izmeñu zdravlja i bolesti vrijedi (tip 1):

a. polazi od teze da je samo manjina zdrava i normalna b. zdravlje je definirano kao utopijska funkcija koje se u stvarnosti pojavljuje rijetko i kojoj treba težiti

poticanjem pacijenta na samoaktualizaciju c. ovaj model tretira se kao humanistički i psihoanalitički d. sve navedeno je točno e. ništa od navedenog nije točno

2.

3.

4.

Postoji različitih definicija i shvaćanja zdravlja (tip 2):

a. jer se definiranjem zdravlja bave različite ustanove i pojedinci b. stavovi profesionalaca o važnosti definicija zdravlja se bitno razlikuju c. definiranjem zdravlja bavi se samo Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) d. stavovi profesionalaca o važnosti definicija zdravlja su slični ili isti e. ništa od navedenog nije točno Jedan od najznačajnijih predstavnika teorije etiketiranja (odnosno, teorije društvene reakcije) je (tip 1): a. Cockerham b. Merton c. Twadlle d. Freidson e. Scheff Što je sekundarna viktimizacija? (tip 2)

a. kad primarna žrtva postaje počinitelj traume drugoj osobi b. prenošenje traumatskih iskustava na druge članove obitelji c. izostanak socijalne podrške i razumijevanja d. situacija neshvaćanja, nevjerovanja i nepriznavanja patnji žrtava traume od strane uže i šire socijalne

sredine e. sve navedeno 6. IZVOðAČI NASTAVE - NASTAVNICI: 1. Redoviti profesori, izvanredni profesori, docenti, viši asistenti: Prof. dr. sc. Stjepan Orešković Prof. dr. sc. Miroslav Mastilica Doc. dr. sc. Sanja Babić- Bosanac Doc. dr. sc. Ivana Božičević 2. Znanstveni novaci: Marta Čivaljak, dr. med. Tea Vukušić- Rukavina, dr. med. Kristina Fišter, dr. med.

7. DEFINICIJA STRUKE I OPĆI EDUKATIVNI CILJEVI 1. Opis 2. Ciljevi obrazovanja Iz tako široka opisa rada liječnika opće medicine proizlaze sljedeći ciljevi obrazovanja koje bi on trebao postići prije nego što počne samostalno raditi. Mnogi od tih ciljeva odnose se i na ostale liječnike. Ciljevi su svrstani u tri skupine, koje uglavnom obuhvaćaju: 1. znanje, 2. vještine i 3. stavove Na kraju izobrazbe liječnik mora biti osposobljen dokazati: I. Znanje

a) da ima dovoljno znanja o tijekovima bolesti, osobito čestih, kroničnih, a i bolesti koje ugrožavaju život ili dovode do ozbiljnih komplikacija ili posljedica;

b) da shvaća mogućnosti, metode i ograničenja u preventivnom radu, ranoj dijagnostici i liječenju u općoj medicini;

c) da shvaća način na koji meñuljudski odnosi u obitelji mogu uzrokovati zdravstvene probleme ili promijeniti njihove manifestacije, tijek i postupak u zaštiti, i kako bolest može utjecati na odnose u obitelji;

d) da shvaća socijalnu i ekološku sredinu svojih bolesnika i njezin utjecaj na odnos zdravlja i bolesti;

e) da razumije i da zna najprikladnije primijeniti širok spektar liječničkih intervencija koje su mu dostupne;

f) da razumije etički kodeks svoje profesije i njegovu važnost za bolesnike; g) da razumije osnovne metode istraživanja primjenjive u općoj medicini; h) da razumije odredbe zdravstveno-socijalnog zakonodavstva i njihovu važnost za bolesnike.

II. Vještine

a) da postavlja dijagnoze, uzimajući u obzir fizičke, psihičke i socijalne faktore; b) da primjenjuje epidemiološke metode i kvantitativno zaključivanje u svakodnevnom radu; c) da iskoristi vrijeme kao dijagnostičko, terapijsko i organizacijsko pomagalo; d) da prepoznaje ugrožene osobe i poduzima adekvatne akcije; e) da donosi relevantne početne odluke o svakom problemu s kojim se suoči kao liječnik; f) da surañuje s medicinskim i nemedicinskim stručnjacima; g) da poznaje i prikladno primjenjuje vještine rukovoñenja.

III. Stavovi

a) da ima sposobnost suosjećanja i zauzimanja specifičnog i efektivnog stava prema bolesniku i odreñen stupanj razumijevanja vlastitih postupaka;

b) da njegovo shvaćanje bolesnika kao jedinstvene ličnosti utječe na način na koji stječe informacije i postavlja hipoteze o prirodi bolesnikovih problema i o njihovu rješavanju;

c) da shvaća kako je pomaganje bolesnicima da sami rješavaju vlastite probleme njegova osnovna terapeutska djelatnost;

d) da shvaća važnost svoga stručnog doprinosa široj zajednici; e) da je voljan i sposoban kritički ocjenjivati vlastiti rad; f) da shvaća potrebu za vlastitom kontinuiranom edukacijom i kritičkim praćenjem medicinske

literature. 8. SPECIFIČNI EDUKATIVNI CILJEVI Specifični edukativni ciljevi navedeni su prema nastavnim jedinicama: 1. Predavanja 2. Seminara Napomena: u opisu svake nastavne jedinice navedene su edukativne metode i pomagala koja se koriste, način na koji se nastava izvodi, s točno definiranim vremenom za pojedine aktivnosti i načinom na koji se evaluira ta nastavna jedinica. 1. Teme predavanja: Kolegij: Medicinska sociologija Naslov nastavne jedinice: Medicinska sociologija: predmet, podrijetlo i razvoj Oblik nastave: interaktivno predavanje Trajanje nastavne jedinice: 45 min Ciljevi: Razumjeti povijesni razvoj medicinske sociologije u širem društvenom i javnozdravstvenom kontekstu. Odnos medicinske sociologije spram srodnih jaynozdravstvenih disciplina: socijalne medicine, socijalne antropologije, socijalne epidemiologije i socijalne psihologije. Značajni autori i najvažnija dostignuća iz područja discipline. Edukativna metoda: Interaktivno predavanje, predavanje temeljeno na postavljanju pitanja Nastavna pomagala: Teorijski primjeri na prozirnicama ili na dijapozitivima (LCD) Ploča ili flow-chart - odgovori studenata na postavljena pitanja

Izvedba nastavne jedinice:

1. Uvod, struktura nastavne jedinice 2. Predavanje uz interaktivno postavljenje pitanja 3. Sažetak- što smo naučili

Evaluacija: zajednički anketni upitnik o zadovoljstvu s održanom nastavom

Kolegij: Medicinska sociologija Naslov nastavne jedinice: Normalno i patološko Oblik nastave: interaktivno predavanje Trajanje nastavne jedinice: 45 min Ciljevi: Studenti će se upoznati sa slijedećim sadržajem: Medicinski pojam normalnog ne opstoji izdvojeno izvan sociokulturnih normi u kojima je nastao. Pojam normalnog nije samo temeljni medicinski pojam, već tu funkciju ima i u gotovo svim znanostima od prirodnih, preko primijenjenih do socijalnih i bihevioralnih znanosti. Specifičnost je medicine u tome što se "medicinska normalnost" ne može uspostaviti bez upotrebe fizikalnih, kemijskih, bioloških, statističkih, pravnih normativa. U prekrivanju odnosa izmeñu normalnih i patoloških vrijednosti pri usporedbi skupine zdravih i bolesnih koristi se za izračunavanje granice normalnih vrijednosti dvostruka standardna devijacija. Da bi se utvrdila mentalna normalnost potrebni su i socijalni i pravni nalazi. Zbog toga se i pojam normalnosti razdvaja na nekoliko izvornih pojmova koje klasificiramo kao: biološku normalnost (biološke norme postoje zato što u životu ne postoji samo podreñivanje okolini nego i uspostavljanje vlastitih normi u organizmu i okolini) fiziološku normalnost (ozdravljenje je ponovno pridobivanje stanja stabilnosti fizioloških normi; antropološku normalnost (mutacije i varijacije predstavljaju prema medicinskim kriterijima istovremeno i primjere normalnosti jer se očuvavaju i reproduciraju i patologije jer odstupaju od normalnog) socijalno-psihološku normalnost (koja je izražena mogućnošću da jedno ponašanje bude etiketirano kao nenormalno/ludo ili genijalno - ako postane novom normom); pravna normativnost (prema Kelsenu npr. vrijednost neke pravne norme proizlazi iz njene uključenosti u koherentni sustav hijerarhijskih normi koje se odnose na neku temeljnu normu. Pošto postoji više ireduktibilnih temeljnih normi postoje i različiti tipovi pravnog reda. Edukativna metoda: Interaktivno predavanje, predavanje temeljeno na postavljanju pitanja Nastavna pomagala: Teorijski primjeri na prozirnicama ili na dijapozitivima (LCD) Ploča ili flow-chart - odgovori studenata na postavljena pitanja



Evaluacija: zajednički anketni upitnik o zadovoljstvu s održanom nastavom Kolegij: Medicinska sociologija Naslov nastavne jedinice: Zdravlje i bolest Oblik nastave: interaktivno predavanje Trajanje nastavne jedinice: 45min Ciljevi: Razumijevanje holističkog te socijalnog odreñenja zdravlja i bolesti. Dilema o zdravlju kao “odsustvu bolesti”, na jednoj, i “više od odsustva bolesti”, na drugoj strani, prisutna je kroz cjelokupnu ljudsku i medicinsku povijest. Taj dualizam možda je najbolje pokazao Dubos koji tvrdi da “Mitovi o Higijeji

(Hygieia) i Asklepiju (Asclepius) simboliziraju beskrajno kolebanje izmeñu dvaju različitih stajališta u medicini. Za štovatelje Higijeje zdravlje je prirodni poredak, pozitivno svojstvo na koje imaju pravo ako svojim životom mudro upravljaju. Za njih je najvažniji zadatak medicine da pronañe i naučava prirodne zakone koji će ljudima osigurati zdravu duše u zdravu tijelu. Pristaše Asklepija su skeptičniji, a možda i bolje znaju kako ovaj svijet živi pa zato vjeruju da je liječnikov glavni zadatak da liječi bolest, da uspostavlja zdravlje ispravljajući nedostatke što su ih uzrokovale nezgode s kojima se čovjek raña ili mu se dogañaju u životu.” Dubos naglašava kako je shvaćanje zdravlja kao “općeg sklada”, ravnoteže ili uspješne prilagodbe fizičkom i socijalnom okruženju, dio duge tradicije i prisutno u svim kulturama. Moguće je, stoga, razlikovati izmeñu zdravlja pojedinca i zdravstvenog stanja stanovništva, izmeñu iskustvenog (“subjektivnog”) i dijagnosticiranog (“objektivnog”) zdravlja te izmeñu laičkog i profesionalnog shvaćanja zdravlja. Mnoštvo različitih shvaćanja, definicija i koncepata zdravlja sistematiziramo koristeći model koji polazi od sljedećih dihotomija: Idealno-tipske nasuprot normativnim definicijama; Bio-medicinske nasuprot socijalno-medicinskim definicijama; Laičke nasuprot profesionalnim definicijama; Statičke nasuprot dinamičkim definicijama; Strukturalno-funkcionalne nasuprot adaptacijskim definicijama Edukativna metoda: Interaktivno predavanje, predavanje temeljeno na postavljanju pitanja Nastavna pomagala: Teorijski primjeri na prozirnicama ili na dijapozitivima (LCD) Ploča ili flow-chart - odgovori studenata na postavljena pitanja



Evaluacija: zajednički anketni upitnik o zadovoljstvu s održanom nastavom Kolegij: Medicinska sociologija Naslov nastavne jedinice: Duševne bolesti i/ili duševni poremećaji Oblik nastave: interaktivno predavanje Trajanje nastavne jedinice: 45 min Opći edukativni ciljevi: a) Stjecanje uvida i osnovnih (sa)znanja o specifičnim karakteristikama i društvenom značenju duševnih

bolesti i/ili poremećaja u odnosu na somatske bolesti; b) Stjecanje osnovnih znanja o dominantnim konceptima (modelima) duševnih bolesti s naglaskom na

sociološku konceptualizaciju (“sociologija duševnih poremećaja”) Specifični edukativni ciljevi:

a) Razjašnjenje i razumijevanje procesa strukturiranja duševnog poremećaja u sociološkom smislu, što uključuje:

a. 1. razumijevanje kulturno-povijesne determiniranosti izmeñu tumačenja prirode (porijekla, etiologije) duševne bolesti i položaja duševnih bolesnika u društvu; a. 2. kritičko promišljanje i analizu društvene uloge “duševnog bolesnika” u suvremenim društvima

Edukativna metoda: Interaktivno predavanje, predavanje temeljeno na postavljanju pitanja Nastavna pomagala: Teorijski primjeri na prozirnicama ili na dijapozitivima (LCD) Ploča ili flow-chart - odgovori studenata na postavljena pitanja



Evaluacija: zajednički anketni upitnik o zadovoljstvu s održanom nastavom Kolegij: Medicinska sociologija Naslov nastavne jedinice: Duševna bolnica i prisilna hospitalizacija duševnih bolesnika Oblik nastave: interaktivno predavanje Trajanje nastavne jedinice: 45min Edukativni ciljevi: Opći edukativni ciljevi: a) Stjecanje osnovnih znanja o sociološkom pristupu u tumačenju i analizi društvenih funkcija duševne

bolnice i instituta prisilne hospitalizacije duševnih bolesnika u suvremenim društvima b) Doprinos opće humanističkom obrazovanju (i profilaciji) studenata medicine. Specifični edukativni ciljevi: putem aktivnog odnosa spram sadržaja nastavnog materijala (štiva): a) osposobiti studente za kritičko promišljanje i analizu društvenih funkcija duševne bolnice i instituta prisilne hospitalizacije duševnih bolesnika, c) pridonijeti razvitku spoznaje (posredno, stava) o nužnosti (važnosti) interdisciplinarnog pristupa

(medicinskog, sociološkog, pravnog, povijesno-kulturnog itd.) za razumijevanje i analizu predmetnog sadržaja (duševne bolnice i instituta prisilne hospitalizacije duševnih bolesnika).


Izvedba nastavne jedinice: 1. Uvod, struktura nastavne jedinice 2. Predavanje uz interaktivno postavljenje pitanja 3. Sažetak- što smo naučili

Evaluacija: zajednički anketni upitnik o zadovoljstvu s održanom nastavom. Kolegij: Medicinska sociologija Naslov nastavne jedinice: Stres i socijalna podrška Oblik nastave: interaktivno predavanje Trajanje nastavne jedinice: 45 min Ciljevi: Epidemiologijske studije stresnih životnih situacija, koje mogu imati negativan učinak po zdravlje, uključuju socijalnu izolaciju, žalovanje, nezaposlenost, nizak socio-ekonomski status, razvod braka te traumatske stresove poput rata, silovanja, prometnih i industrijskih nesreća itd. Većina rezultata tih studija (Cassidy, 1999) ukazuje da su osobe izložene stresovima manje zdravstveno funkcionalne od ostatka populacije; pod rizikom su češćeg obolijevanja od raznih kroničnih bolesti. Od specifičnih bolesti i medicinskih stanja, u kojih se stres navodi kao jedan od značajnih uzročnika, navest ćemo koronarnu srčanu bolest, depresiju, ulkusnu bolest, Chronovu bolest, psorijazu, diabetes mellitus i reumatoidni artritis. Takoñer, ciljane studije sprovedene tijekom posljednjeg desetljeća sve više dovode stres u svezu sa širokim spektrom raznih sistemskih bolesti, primjerice multiplom sklerozom, autoimunim poremećajima i malignim oboljenjima. Stresne su situacije: (1) kratkotrajne (pojavljuje se lagani stres čije djelovanje traje od nekoliko sekundi do nekoliko sati); (2) umjerene (utjecaj traje od nekoliko dana do nekoliko tjedana); (3) teške (djelovanje traje od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, čak i godina). Edukativna metoda: Interaktivno predavanje, predavanje temeljeno na postavljanju pitanja Nastavna pomagala: Teorijski primjeri na prozirnicama ili na dijapozitivima (LCD) Ploča ili flow-chart - odgovori studenata na postavljena pitanja



Evaluacija: zajednički anketni upitnik o zadovoljstvu s održanom nastavom. Kolegij: Medicinska sociologija Naslov nastavne jedinice: Društvene nejednakosti u zdravlju i zdravstvenoj zaštiti Oblik nastave: interaktivno predavanje

Trajanje nastavne jedinice: 45 min Ciljevi: Značaj i razlozi pojavljivanja zdravstvenih nejednakosti. Društvene nejednakosti su strukturirane (trajne) društvene razlike koje se javljaju kao posljedica raspodjele i to ne bilo kako različite, već nejednake raspodjele rijetkih društvenih dobara (materijalnih i nematerijalnih) izmeñu jedinica društvene strukture (skupina, uloga, položaja). Naime, u većini društava organizacija društvenog života čini da blagodati i tereti zajedničkog života nisu jednako rasporeñeni meñu različitim kategorijama ljudi.

Položaj koji društvene skupine zauzimaju unutar društvene ljestvice značajno se odražava na njihovo zdravstveno stanje i zdravstvenu zaštitu. Razlike u zdravlju i zaštiti zdravlja koje se meñu društvenim skupinama javljaju kao posljedica njihovog nejednakog stratifikacijskog položaja nazivaju se zdravstvene nejednakosti. Društvene (klasno-profesionalne) nejednakosti u zdravlju pokušavaju se objasniti još nekim pristupima. U poznatom izvještaju o zdravstvenim nejednakostima u V. Britaniji Black Report spominje se nekoliko tipova objašnjenja pojave društvenih nejednakosti u zdravlju:




Evaluacija: zajednički anketni upitnik o zadovoljstvu s održanom nastavom. Kolegij: Medicinska sociologija Naslov nastavne jedinice: Zdravstveno ponašanje Oblik nastave: interaktivno predavanje Trajanje nastavne jedinice: 45min Ciljevi: Upoznavanje studenata sa slijedećim sadržajima: Sintagma zdravstveno ponašanje je izvorni sociologijski, psihologijski i ekonomijski pojam kojim izražavamo oblike ljudskog ponašanja, koji su potaknuti, motivirani i povezani s pokušajima pojedinca ili zajednice da unaprijede vlastito zdravlje, spriječe (preveniraju) pojavu bolesti, te dijagnosticiraju i/ili izliječe bolest ili spriječe smrt. Pojam zdravstvenog ponašanja upućuje na više različitih oblika:

1. Pozitivno zdravstveno ponašanje. To je bilo koja aktivnost povezana s unapreñenjem zdravlja, koju poduzima osoba koja za sebe vjeruje da je zdrava, ali poduzima akcije kako bi unaprijedila zdravlje. Ta vrsta ponašanja naziva se i zdravim životnim stilovima što ih Cockerham (2000) odreñuju kao obrasce dugotrajnog zdravstvenog ponašanja utemeljenog na izboru opcija što su ljudima dostupne s obzirom na njihovu životnu situaciju1. Većina aktivnosti izvodi se izvan formalnog zdravstvenog sustava (Becker i Rosenstock, 1989).

2. Preventivno zdravstveno ponašanje. To je bilo koja aktivnost što je poduzima osoba koje sebe smatra zdravom ili potencijalno zdravstveno ugroženom. Tu su uključeni kontakti s liječnicima i drugim

zdravstvenim radnicima: cijepljenje, sistematski pregledi, stomatološki kontrolni pregledi, prenatalna zaštita i sl.

3. Bolesničko ponašanje ili ponašanje pri traženju pomoći. To je ponašanje osobe koja osjeća simptome bolesti i/ili se smatra bolesnom te poduzima neku akciju da bi provjerila svoje zdravstveno stanje, definirala zdravstveni status i način liječenja. Pomoć i savjet mogu se tražiti od liječnika, alternativnih izlječitelja, ne-medicinskih stručnjaka, laika (obitelj, susjedi, suradnici, prijatelji), ili se primjenjuje samo-liječenje.

4. Ponašanje u ulozi bolesnika. Podrazumijeva sve aktivnosti koje poduzima osoba što je već stekla položaj i legitimitet bolesnika/pacijenta; njeno ponašanje može imati različite motive: potpuno izlječenje, zalječenje, kontrolu bola, povećanje kvalitete života, odgodu smrti –produženje života i sl.


Izvedba nastavne jedinice: 10. Uvod, struktura nastavne jedinice 11. Predavanje uz interaktivno postavljenje pitanja 12. Sažetak- što smo naučili

Evaluacija: zajednički anketni upitnik o zadovoljstvu s održanom nastavom. Kolegij: Medicinska sociologija Naslov nastavne jedinice: Uloge i odnosi pacijenta i liječnika Oblik nastave: interaktivno predavanje Trajanje nastavne jedinice: 45min

Ciljevi: Studenti se upoznaju sa slijedećim sadržajima: U posljednjih pola stoljeća odnos liječnika i pacijenta postao je predmetom mnogih teorijskih i empirijskih istraživanja u raznim područjima znanosti: sociologiji, medicinskom pravu, psihologiji, antropologiji, socijalnoj medicini i javnom zdravstvu. Tim odnosom bave se profesionalne liječničke udruge, nacionalna pravosuña, organizacije za zaštitu ljudskih prava, mediji i umjetnici. Iako proučavanje interakcije pacijent-liječnik ima dugu tradiciju u medicinskoj sociologiji, raniji radovi bavili su se zadovoljstvom pacijenata pruženom uslugom kroz kvantitativna istraživanja mjerljivih varijabli – razine razumijevanja profesionalnih uputa, pacijentskih iskaza o simptomima, razumijevanja korištenja lijekova i anksioznosti. Cilj je istraživanja bio utilitaran – povećati zadovoljstvo pacijenata tj. povećati efikasnost medicinskog sustava. Odnos liječnika i pacijenta bio je shvaćen kao mikrokozmos izoliran od šireg društvenog konteksta.

Noviji pristupi interakciji znatno su kritičniji i bave se, prije svega, društvenom dinamikom medicinskih interakcija; naglasak je na kvalitativnim istraživanjima koja su više usmjerena osnaživanju pacijenata nego

većoj efikasnosti liječnika. Sadržaj kolegija uključuje analizu odnosa liječnik - pacijent u sistemskoj, strukturalno-funkcionalnoj i kritičkoj teoriji.




Evaluacija: zajednički anketni upitnik o zadovoljstvu s održanom nastavom. Kolegij: Medicinska sociologija Naslov nastavne jedinice: Profesionalna socijalizacija studenata medicine Oblik nastave: interaktivno predavanje Trajanje nastavne jedinice: 45min Ciljevi: Studenti u izvoñenju ove nastavne jedinice stječu teorijski uvid u specifičnost obrazovanja studenata medicine kao specifičnog socijalizatorskog procesa. Posebno se preispituje teza da studij medicine znači transformaciju idealističkih stavova i vjerovanja u anomičke i ciničke stavove i vjerovanja 2.Seminarske teme: Seminari su podijeljeni u četiri tematske cjeline. U svakoj tematskoj cjelini obrañuju se po četiri teme Sve seminarske teme popraćene su odgovarajućim tekstovima u posebnom priručniku za seminare, te se uz tekstove nalaze i upute studentu za rad na seminaru. Studenti su prije početka seminara dužni pročitati zadana tekstove u priručniku za seminare. Svi studenti su na kraju svakog seminara dužni i napisati osvrt na seminar. Teorijska osnova učenja tijekom seminarske nastave: Seminarska nastava planirana je kao interaktivan oblik nastave. Grupa studenata uz pomoć voditelja pojedine seminarske teme dužna je pripremiti i prezentirati odreñenu temu ostalim studentima. Pri tome je naglaska dan na primjeni raznih nastavnih pomagala( grafoskop, power-point, video projekcije, gosti). Voditelji seminara tu su prisutni kao moderatori grupne diskusije i dinamike. Grupa je one koja stvara sadržaj i uz koordinaciju voditelja seminara kroz diskusiju i razgovor u grupi odvija se učenje osnovnih koncepata i teorija vezanih uz pojedine teme seminar. Edukativna metoda: Interaktivno predavanje, predavanje temeljeno na postavljanju pitanja Nastavna pomagala: Teorijski primjeri na prozirnicama ili na dijapozitivima (LCD) Ploča ili flow-chart - odgovori studenata na postavljena pitanja



Evaluacija: zajednički anketni upitnik o zadovoljstvu s održanom nastavom. Kolegij: Medicinska sociologija Naslov nastavne jedinice: Socijalna patologija i zdravlje ( ovisnosti, obiteljsko nasilje) Oblik nastave: interaktivno predavanje, razgovor s gostom Trajanje nastavne jedinice: 90 min

Edukativni ciljevi: Opći edukativni ciljevi: Studenti trebaju naučiti iz primjera ovisnostima i obiteljskome nasilju kao važnomsocijalno-medicinski problem te koliko je u etiologiji socijalne patologije bitan stav društva, obitelj, stres, okolnosti u kojima odreñena osoba živi Specifični edukativni ciljevi:

1. upoznati se s osnovnim teorijskim i znanstvenim saznanjima o ovisnostima i obiteljskom nasilju 2. shvatiti utjecaj socijalne patologije na razne društvene strukture ( obitelj, radnu okolinu, društvo u

cjelini) 3. upoznati se s osobnim iskustvom ovisnika, žrtava obiteljskog nasilja

Edukativna metoda: Interaktivno predavanje, predavanje temeljeno na postavljanju pitanja Razgovor s gostom Nastavna pomagala: Teorijski primjeri na prozirnicama ili na dijapozitivima (LCD) Ploča ili flow-chart - odgovori studenata na postavljena pitanja Razgovor s gostom Izvedba nastavne jedinice:

1. Uvod, struktura nastavne jedinice 2. Predavanje uz interaktivno postavljenje pitanja 3. Razgovor s gostom 4. Sažetak- što smo naučili

Evaluacija: zajednički anketni upitnik o zadovoljstvu s održanom nastavom. Kolegij: Medicinska sociologija Naslov nastavne jedinice: Medicina i mediji Oblik nastave: interaktivno predavanje, diskusija u grupi Trajanje nastavne jedinice: 45 min

Edukativni ciljevi: Opći edukativni ciljevi: Od studenata se očekuje da pročitaju kratki uvod u seminar i priloženu literaturu nakon čega će biti diskusija u ulozi medija u medicini.

Specifični edukativni ciljevi: 1. shvatiti odnos medicine i medija 2. shvatiti koncept medija u okviru koncepta suvremenog društva, utjecaj medija na kreiranje javnog

mnijenja o zdravlju i zdravstvenoj politici Edukativna metoda: Interaktivno predavanje, predavanje temeljeno na postavljanju pitanja Nastavna pomagala: Teorijski primjeri na prozirnicama ili na dijapozitivima (LCD) Ploča ili flow-chart - odgovori studenata na postavljena pitanja


1. Uvod, struktura nastavne jedinice 2. Predavanje uz interaktivno postavljenje pitanja 3. Diskusija u grupi (debata) 4. Sažetak- što smo naučili

Evaluacija: zajednički anketni upitnik o zadovoljstvu Kolegij: Medicinska sociologija Naslov nastavne jedinice: Bolest kao metafora Oblik nastave: interaktivno predavanje, diskusija u grupi Trajanje nastavne jedinice: 45 min Edukativni ciljevi: Opći edukativni ciljevi: Cilj seminara je da studenti uvide kako suepojedine bolesti smatraju stigmatizirajućima, kako društvo utječe na stigmu i koji su oblici borbe protiv stigme. Specifični edukativni ciljevi: Studenti bi nakon seminara trebali moći odgovoriti na slijedeća pitanja:

1. Definicija stigme 2. Čimbenici koji utječu na stvarnje stigme 3. Anti-stigma preventivni programi Edukativna metoda: Interaktivno predavanje, predavanje temeljeno na postavljanju pitanja Diskusija u grupi ( debata). Nastavna pomagala: Teorijski primjeri na prozirnicama ili na dijapozitivima (LCD) Ploča ili flow-chart - odgovori studenata na postavljena pitanja

Izvedba nastavne jedinice: 1. Uvod, struktura nastavne jedinice 2. Predavanje uz interaktivno postavljenje pitanja 3. Diskusija u grupi (debata) 4. Sažetak- što smo naučili

Evaluacija: zajednički anketni upitnik o zadovoljstvu Kolegij: Medicinska sociologija Naslov nastavne jedinice: Bolnice i pacijenti budućnosti Oblik nastave: interaktivno predavanje, diskusija u grupi Trajanje nastavne jedinice: 45 min Opći edukativni ciljevi: Seminar ima za cilj upoznati studente s osnovnim pravima i očekivanjima pacijenata, ulogom pacijenta u procesu liječenja, te tehnološkim rješenjima koja će promijeniti sliku bolnica u 21. stoljeću. Specifični edukativni ciljevi: Studenti bi nakon seminara trebali moći odgovoriti na slijedeća pitanja:

1. koji su kriteriji uspješnosti bolnica 2. što po Vašem mišljenju utječe na promjene u bolničkom sektoru u Hrvatskoj s obzirom na:

i. bolničku infrastrukturu ii. pružanje bolničkih usluga iii. organizaciju zdravstvene zaštite iv. razvoj ljudskih resursa (obrazovanje kadrova)

3. koliko su pacijenti u Hrvatskoj informirani o postupku liječenja 4. može li se uloga pacijenta aktivnije uključiti u postojeću reformu zdravstvenog sustava (i kako) 5. kako vidite bolnice u kojima ćete Vi raditi

Edukativna metoda: Interaktivno predavanje, predavanje temeljeno na postavljanju pitanja Diskusija u grupi ( debata). Nastavna pomagala: Teorijski primjeri na prozirnicama ili na dijapozitivima (LCD) Ploča ili flow-chart - odgovori studenata na postavljena pitanja



Evaluacija: zajednički anketni upitnik o zadovoljstvu Kolegij: Medicinska sociologija

Naslov nastavne jedinice: Prava pacijenata Oblik nastave: interaktivno predavanje, diskusija u grupi Trajanje nastavne jedinice: 45 min Edukativni ciljevi: Opći edukativni ciljevi: Seminar ima za cilj upoznati studente s osnovnim pravima pacijenata te nizom pitanja koja su vezana uz to područje. Specifični edukativni ciljevi: Studenti bi nakon seminara trebali moći odgovoriti na slijedeća pitanja:

1. Koja su prava pacijenata? 2. Koje su dužnosti liječnika? 3. Koja su to prava pacijenata koja navodi Europska deklaracija o unapreñenju prava pacijenata?

Edukativna metoda: Interaktivno predavanje, predavanje temeljeno na postavljanju pitanja Diskusija u grupi ( debata). Nastavna pomagala: Teorijski primjeri na prozirnicama ili na dijapozitivima (LCD) Ploča ili flow-chart - odgovori studenata na postavljena pitanja



Evaluacija: zajednički anketni upitnik o zadovoljstvu Kolegij: Medicinska sociologija Naslov nastavne jedinice: Alternativna medicina ( pro-contra) Oblik nastave: interaktivno predavanje, diskusija u grupi Trajanje nastavne jedinice: 45 min Edukativni ciljevi: Opći edukativni ciljevi: Cilj je seminara pokazati studentima različita mišljenja vezana uz prakticiranje alternativne medicine. Specifični edukativni ciljevi:

1. upoznati studente s nekim od tehnika alternativne medicine 2. raspraviti o položaju alternativne medicine u društvu 3. raspraviti o odnosu alternativne i konvencionalne medicine u svakodnevnoj medicinskoj praksi

Edukativna metoda: Interaktivno predavanje, predavanje temeljeno na postavljanju pitanja Diskusija u grupi ( debata).

Nastavna pomagala: Teorijski primjeri na prozirnicama ili na dijapozitivima (LCD) Ploča ili flow-chart - odgovori studenata na postavljena pitanja



Evaluacija: zajednički anketni upitnik o zadovoljstvu Kolegij: Medicinska sociologija Naslov nastavne jedinice: AIDS- sociološki pristup Oblik nastave: interaktivno predavanje, diskusija u grupi Trajanje nastavne jedinice: 45 min Edukativni ciljevi: Opći edukativni ciljevi: Cilj seminara je da studenti uvide kako infekcija HIV-om ima snažan utjecaj na pojedince i društva u svim dijelovima svijeta, na bazične medicinske znanosti, kliničku praksu i socijalnu perspektivu. Infekcija HIV-om ima snažan utjecaj na život zaraženih i na njihova osobna ljudska prava s obzirom da su često izloženi različitim diskriminacijskim mjerama. Specifični edukativni ciljevi: Studenti bi nakon seminara trebali moći odgovoriti na slijedeća pitanja:

1. kakav je odnos našeg društva prema HIV pozitivnom bolesniku i AIDS bolesniku 2. je li naša javnost dovoljno upoznata s preventivnim mjerama 3.da li je Hrvatskoj AIDS javno-zdravstveni problem Edukativna metoda Interaktivno predavanje, predavanje temeljeno na postavljanju pitanja Diskusija u grupi ( debata). Nastavna pomagala: Teorijski primjeri na prozirnicama ili na dijapozitivima (LCD) Ploča ili flow-chart - odgovori studenata na postavljena pitanja



Evaluacija: zajednički anketni upitnik o zadovoljstvu

Documents

Izvedbeni nastavni plan predmeta Medicinska Sociologijadial-in.mef.hr/NastavniPlanovi/medicina/nplanovi/Medicinska... · Genetika i etika Medicina i mediji Doc.dr.sc. Ivana Božičević