MB&ton - m-kvadrat.ba 1 za pregled.pdf · SFERA 2017-Tehnologija betona. Proizvodnja, transport, ugradnja, te njega betona kao i materijala za završnu obradu betona su od ključnog

1&tonMB2019

&tonMBRegionalni stručni časopis o tehnologiji betona Godina: 2019

2 &ton 2019MB

Mjesto za vašu reklamu

3&tonMB2019


4 &ton 2019MB

Direktorica:Naida Memić[email protected]

Glavna i odgovorna urednica:Naida Ćenan Č[email protected]

Grafički dizajn:Sfera d.o.o.

Lektorica:Merima Šator

&tonMBRiječ urednikaKompanija Sfera d.o.o. specijaliziana je u organizaciji edukativnih seminara i konferencija, te jedna od osnovnih djelatnosti naše kompanije je izdavaštvo. Već deset godina izdajemo časopis M-kvadrat, mjesečni specijalizirani časopis za građevinarstvo i arhitekturu. Shodno dugogodišnjem iskustvu i partnerstvu sa kompanijama koje djeluju i rade na području ovog sektora, 2017- e godine, po prvi put organizovali smo međunarodnu naučno stručnu konferenciju SFERA 2017-Tehnologija betona.

Proizvodnja, transport, ugradnja, te njega betona kao i materijala za završnu obradu betona su od ključnog značaja za budući identitet objekta u prostoru, stabilnost, kao i njegovo redovno održavanje. Betonski proizvodi su već decenijama predmet ispitivanja, a u cilju poboljšanja ugodnosti korištenja unutrašnjeg prostora te ostvarivanja veće stabilnosti konstruktivnih sistema. Na konferenciji se iznose regulative i standardi u oblasti tehnologije betona, prezentiraju dosadašnja iskustva u procesu izgradnje objekata, te preispituju naučna, i tehnološka dostignuća kao i profesionalna opredjeljenja u kontekstu proizvodnje i primjene materijala za spravljanje betona, njihove prednosti i uslovi za primjenu kao i mogućnosti za poboljšanjem. Cilj ovakvog događaja je kontinuitet u održavanju, te na konferenciji SFERA 2019-Tehnologija betona, premijerno distribuišemo regionalni časopis MB&ton, namjenjen je stručnjacima, u oblasti građevinarstva, i arhitekture koji rade u sektoru proizvodnje i tehnologije spravljanja betona.

Časopis na jednom mjestu nudi nova istraživanja, stručne poglede, te aktuelene projekte na području zemalja: Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija, Srbija i Crna Gora. Isti će se distribuisati kao godišnje izdanje. U nastavku časopisa pročitajte naše odabire tema krojene u saradnji sa stručnim saradnicima, te ukoliko imate prijedloge ili želju za objavom Vašeg pogleda na određene problematike u ovoj tehnologiji, budite slobodni da kontaktirate našu redakciju.

Naida Ćenan Čevra

Sfera d.o.o.Čevrina 9A88 000 Mostar, BiHTel: + 387 36 578 259Fax: + 387 36 557 990e mail: [email protected]

5&tonMB2019

Članstvo u Europskoj uniji je odgovornost, ali i prilika,

posebice u korištenju fondova EU.

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja u protekloj je godini iskoristilo 37 posto više sredstava od planiranog, a

ništa manje ambiciozan plan imamo i za ovu godinu. Ta sredstva iskorištena su za

energetsku obnovu.

6.

Eurokodovi u Bosni i Hercegovini –

implementacija i izazovi Eurokodovi predstavljaju sistem evropskih standarda koji se koriste za projektovanje

nosivih konstrukcija u građevinarstvu. Bosna i Hercegovina je putem Instituta za standardizaciju Bosne i Hercegovine (BAS) prevela na službene jezike u BiH i usvojila svih 58 dijelova Eurokodova i

izradila jedan broj nacionalnih dodataka uz Eurokodove 1 i 8.

20.

Intervju: Jurica Huljev – arhitekt, osnivač i vlasnik kompanije Synthesis d.o.o

Prije desetak godina sam kao arhitekt napravio projekt za koji su mi izvođači

rekli kako se to ne može izvesti u betonu. Tada sam se više manje iz nekog inata primio proučavanja knjiga o betonu i

shvatio kako je to zapravo jedno široko područje.

10.

Upravna zgrada Tvornice cementa u Kaknju

Upravna zgrada Tvornice cementa u Kaknju zasigurno je objekat vrijedan

pomena, osim što vizuelnim identitetom govori i o samoj Tvornici cementa,

ona svojom konstrukcijom nadilazi svakodnevne okvire projektovanja, i

građenja objekata.

30.

Betonska kuća u Brelima

Oduvijek su me oduševljavali projekti s naglašenom konstrukcijom, obzirom da se u Dalmaciji pretežno grade betonske konstrukcije, ideja je bila izgraditi kuću

gdje se konstrukcija neće skrivati niti dekorirati.

84.

6 &ton 2019MB

Uz dugogodišnje iskustvo, na poljima, investicija, ekonomije, te međunarodne

saradnje, Gdin Predrag Štromar, potpredsjednik Vlade RH i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja; nam je u nastavku odgovorio na pitanja da li sektor graditeljstva se može pohvaliti napretkom u prethodnoj godini, te da li u budućem periodu možemo očekivati porast gradnje.

MB&ton: Možete li ukratko za naše čitaoce trenutno stanje u sektoru graditeljstva u RH uporediti sa prethodnim godinama?pRedRaG: Statističke brojke pokazuje da se bilježi rast građevinskog sektora. U narednom razdoblju očekujem još veći rast građevinskog sektora, a pretežito će se generirati kroz investicije Hrvatskih voda, primjerice kroz projekte aglomeracije, pročišćavanja otpadnih voda i vodovoda. Također, tu je i veliki projekt izgradnje Pelješkog mosta, kao i investicija u željeznice, a kroz Ministarstvo graditeljstva u energetsku učinkovitost u naredne četiri godine očekuju se ulaganja od preko pet milijardi kuna. Kad govorimo o energetskoj obnovi, tu najviše posla imaju male i srednje građevinske tvrtke, a osim sigurnog posla, sigurna je i naplata. Upravo zbog nesigurnosti oko naplate tvrtke su padale na koljena i nažalost neke su se i ugasile. No, ovdje se radi o sredstvima iz EU i nema straha od naplate.Trenutno se u Hrvatskoj energetski obnavlja ili je obnovljeno preko 1000 zgrada, a radi se o višestambenim zgradama, školama, vrtićima, bolnicama te ostalim zgradama za javnu namjenu.Svakako bih istaknuo i POS izgradnju, kao i poticanje izgradnje privatnih kuća kroz subvencioniranje stambenih kredita. Ono što osobno poručujem poslodavcima u građevinskom

Članstvo u Europskoj uniji je odgovornost, ali i prilika, posebice u korištenju fondova EU Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja u protekloj je godini iskoristilo 37 posto više sredstava od planiranog, a ništa manje ambiciozan plan imamo i za ovu godinu. Ta sredstva iskorištena su za energetsku obnovu.

Predrag Štromar, potpredsjednik Vlade RH i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja

sektoru, sada kad građevina ponovo raste, jest da povećaju plaće radnicima.Ovoj Vladi cilj je održati stabilnost, a dosadašnji pokazatelji predviđaju dodatni rast BDP-a i općenito rast gospodarstva, što će se generirati i kroz pojačanu proizvodnju, a onda i na izgradnju novih industrijskih pogona.

MB&ton: U prethodnom periodu intenzivirana je i priča o odnosu građevinarstva i zaštite životne sredine, s naglaskom na održivi razvoj. Kako se to preslikavana Vaš rad, te na planove i programe rada Vašeg kabineta?pRedRaG: Još u listopadu 2017. donesena je nova Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske kao temeljni državni dokument za usmjeravanje razvoja u prostoru. Njime je, na temelju utvrđenih uporišnih vrijednosti hrvatskog prostora i sustava upravljanja prostornim razvojem te utvrđenog stanja i procesa u prostoru, utvrđen opći cilj (vizija) prostornog razvoja do 2030. godine s razvojnim polazištima te s prioritetima, usmjerenjima i okvirom za provedbu.Među usmjerenjima Strategije posebno se naglašavaju preporuke za odmjereno korištenje prostorom te orijentacija prema unapređivanju već korištenog prostora i to: urbanom preobrazbom napuštenih prostora i boljim gospodarenjem

nekretninama, posebno onima u javnom vlasništvu, kao i urbanom sanacijom prostora s narušenim prostorno-funkcionalnim odnosima kao što su prostori nezakonite gradnje. Strategija je osnova daljnjeg razvoja državnog teritorija i doprinosi teritorijalnoj koheziji, ali i očuvanju nacionalnog prostornog resursa, jer prostor je ograničen i potrošiv i stoga od neizmjerne važnosti.Također, Vlada Republike Hrvatske je u travnju 2018. godine donijela Odluku o izradi Državnog plana prostornog razvoja. Državni

&tonMB Intervju ◁

7&tonMB2019

plan je temeljni prostorni plan za područje cijele Republike Hrvatske a izrađuje se radi izvršenja zakonske obveze i ostvarenja ciljeva prostornog uređenja kojima se osiguravaju uvjeti za korištenje (gospodarenje), zaštitu i upravljanje prostorom Republike Hrvatske kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom te se time ostvaruju pretpostavke za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i prirode, zaštitu kulturnih dobara, vrsnoću gradnje i racionalno korištenje prirodnih i kulturnih dobara. Dodatan razlog za donošenje plana je i uspostava te razvoj novog sustava prostornog uređenja uređenog Zakonom prema kojem se izrađuje nova generacija prostornih planova kroz Informacijski sustav prostornog uređenja na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini.Ministarstvo je u prošloj godini sufinanciralo preko 80 prostornih planova općina i gradova za čiju je namjenu osigurano 3,1 milijuna kuna.Kako bi zaštitili prostor od devastacije građevinska inspekcija obavlja nadzor i uklanja nezakonite građevine unutar posebno zaštićenih i izvan-građevinskih područja odnosno u nacionalnim parkovima, parkovima prirode, na pomorskom dobru i drugim vrijednim i značajnim prostorima. Uklanjanje je krajnja mjera koja državi stoji na raspolaganju, ali se koristi iznimno, u slučajevima kada se procjeni da je uklanjanje u javnom interesu odnosno da izgrađena građevina nikako ne može ostati u prostoru niti može biti na bilo koji način ozakonjena. Tako je tijekom 2018. godine iz prostora uklonjeno oko 300 građevina. Od navedenog broja, većina građevina bila je izgrađena na području priobalnih županija (Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska Istarska, Primorsko-goranska i dr.).

MB&ton: Kako ste zadovoljni međudržavnom saradnjom, obzirom da Vaša zemlja ima status članice u EU, dok ostale zemlje nemaju, šta u tom polju možemo

očekivati u budućem periodu? pRedRaG: Članstvo u Europskoj uniji je odgovornost, ali i prilika, posebice u korištenju fondova EU. Ministarstvo graditeljstva I prostornoga uređenja u protekloj je godini iskoristilo 37 posto više sredstava od planiranog, a ništa manje ambiciozan plan imamo i za ovu godinu. Ta sredstva iskorištena su za energetsku obnovu. Nastojimo dobro pripremiti i korisnike tih sredstava, većinom su to javna tijela, kroz edukacije koje drže stručnjaci iz Ministarstva. Ove godine plan je utrošiti znatna sredstva, osim za javne zgrade (vrtiće, škole, bolnice) i u energetsku obnovu stambenih zgrada i privatnih kuća.Hrvatska je članica Europske unije i da bi se podigli na ljestvici konkurentnosti mi moramo preuzimati dobre stvari od ostalih članica, pod tim mislim i na porezni i mirovinski sustav, u kojima su u ovih godinu i pol dogodili već značajni pozitivni pomaci, ali čeka nas još jako puno posla. Uostalom, i reforma obrazovanja, koja je napokon uvedena u škole u Hrvatskoj, sadrži elemente koji su implementirani u školski sustav razvijenijih zemalja. Suradnja je presudna za razvoj, kako među članicama Europske unije, tako I sa susjednim zemljama u regiji.

MB&ton: Možete li nam objasniti, na kojim projektima ministarstvo trenutno radi, te da li učestvujete u ekspertizama za uspostavljanje međunarodne saradnje?pRedRaG: Osim projekata energetske obnove koje sam spomenuo, u fokusu nam je stambeno zbrinjavanje mladih. Provodi se kroz dva konkretna programa : POS i subvencionirane stambene kredite.Izgradnja stanova POS-a je program stambenog zbrinjavanja mladih obitelji, koje za manju cijenu kvadrata od tržišne, dobivaju sigurnost i kvalitetu gradnje njihovog doma. Do sada je kroz POS program izgrađeno preko 8000 stanova u koje je uloženo više od 4 milijarde kuna, a u naredne dvije godine planira se izgraditi novih

tisuću.Drugi program je subvencioniranje stambenih kredita, a zahvaljujući toj mjeri, u samo godinu dana, čak 5300 mladih obitelji došlo je do svog novog doma. Kad sve to zbrojimo dolazimo do brojke od preko 13 000 mladih obitelji koje su došle do svog stana ili kuće zahvaljujući spomenutim mjerama. Time smo im stvorili preduvjete da ostanu ovdje u Hrvatskoj, da zasnivaju obitelji, da stvaraju i sudjeluju u gospodarskom razvoju Hrvatske. Zadali smo si cilj da u sljedećoj godini stvorimo uvjete da se spomenute dvije mjere stambene politike uspješno provode i dalje, kako bi do 2020. godine uz našu pomoć riješilo stambeno pitanje.Što se pak tiče međunarodne suradnje, predstavnici Ministarstva kontinuirano surađuju s Europskom komisijom i tijelima za nadzor tržišta, sudjeluju u radu Stalnog odbora za graditeljstvo pri Europskoj komisiji te u EU BIM Task grupi i na međunarodnim projektima. Ministarstvo je aktivno uključeno i u izradu Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine te je započelo s pripremama za predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije 2020 godine.U sklopu prošlogodišnjeg predsjedanja Republike Hrvatske Srednjoeuropskom inicijativom - SEI (Central European Initiative - CEI) u organizaciji Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, 26. i 27. rujna 2018.g. u Zagrebu je održana stručna

Što se pak naših tvrtki tiče, posebno u građevinarstvu

I montaži, uspješno idu ukorak s modernim vremenom te uspješno

posluju, kako u Hrvatskoj, tako I u stranim zemljama.

No, kao što sam ranije spomenuo, iz naših škola

moraju izaći kvalificiraniji radnici I to je jedini

siguran put.

Intervju

8 &ton 2019MB

međunarodna konferencija za preko 200-njak sudionika pod nazivom “Energetska učinkovitost u zgradarstvu - za bolje sutra”.Svoja iskustva i primjere dobre prakse, sudionicima konferencije predstavili su stručnjaci iz Njemačke, Belgije, Austrije, Češke, Ukrajine, Nizozemske, Poljske, Italije, Slovačke, Litve, Mađarske, Rumunjske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.Također, u listopadu je održana još jedna međunarodna konferencija pod nazivom ‘Integralni pristup zaštiti, planiranju i upravljanju krajobrazom u organizaciji Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj, Konvencije o europskim krajobrazima Vijeća Europe u suradnji s Ministarstvom kulture, Ministarstvom okoliša i energetike i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.Konferencija je okupila dvjestotinjak sudionika iz cijele Hrvatske, predstavnike tijela državne uprave, akademske zajednice – posebno studenata i nastavnika Agronomskog fakulteta – Studija krajobrazne arhitekture, Arhitektonskog i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, predstavnika udruga, stručnjaka na području krajobrazne arhitekture, prostornog planiranja, zaštite okoliša i prirode, kulturne baštine i drugih zainteresiranih.

MB&ton: Koji segmenti su pokretači rasta i bržeg razvoja u RH, tačnije da li možemo očekivati rast visokogradnje u budućem periodu?pRedRaG: U prošloj godini izdane su: 51 lokacijska i 99 građevinskih dozvola za strateške projekte odnosno projekte prometne infrastrukture, za luke i pristaništa, vodovodne građevine, energetske građevine, međunarodne magistralne plinovode, poboljšanje

sastavnica okoliša, proizvodne i ostale građevine.Kao što sam već i ranije spomenuo, očekuje se daljnji rast građevinskog sektora kroz projekte Ministarstva graditeljstva. U narednom razdoblju imamo u planu izgraditi još 1000 POS stanova, kao i nastavak poticanja građevinskog sektora kroz subvencioniranje stambenih kredita. Osim toga, tu su i planirane investicije u turizmu, pretežito mislim na turističke kapacitete s 4 I 5 zvjezdica.

MB&ton: Od kompanija često možemo čuti da se regulativa prebrzo mjenja, te da ponajviše regulativa utječe na rad i ishod pojedinih infrastrukturalnih projekata. Kako to komentarišete?pRedRaG: Svjesni smo problema, a ono na čemu trenutno radimo je smanjenje broja procedura, što bi trebalo olakšati poduzetnicima, privući ulaganja, ali i povećati konkurentnost. Ono što nas čeka u narednoj godini je nastavak modernizacije sustava. Radi se o reformi koju provodimo u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja, kako bismo poduzetnicima, ali i svim građanima pojednostavili proces dolaženja do dokumenata, ali i smanjili procedure. Osim toga, smanjenje procedura rezultirat će i podizanjem na ljestvici Doing Businessa sljedeće godine.Informatizaciju i digitalizaciju, odnosno reformu prostorno zemljišne administracije radit ćemo sljedeće godine i uz pomoć sredstava iz fondova EU.Svi dokumenti iz resora Ministarstva do kraja mandata bit će dostupni građanima online, odnosno na jedan klik.U narednoj fazi e-razvoja, te učinkovitoj izradi i implementaciji e-planova druge generacije, e-dozvole, e-investicija, e-arhiva i ostalih e-modula koje razvijamo u sklopu rasterećenja gospodarstva i nacionalnih reformi, Ministarstvo će uz podršku struke osigurati građanima da napokon imaju javnu upravu kao svoj servis.

MB&ton: Šta tržište može očekivati

u budućem periodu na polju inovacija, u ovoj kategoriji, te koliko će isto utjecati na domaće proizvođače, ako vidimo da se svakodnevno bore sa napadom inozemnih konkurenata?pRedRaG: Prije svega, moramo krenuti od obrazovanja. Više od 20 godina pričalo se kako moramo uvesti promjene obrazovanja, ali ostalo je samo na riječima, sve do sad. Prošle godine krenuli smo s eksperimentalnom fazom reforme, a ove godine reforma ulazi u sve osnovne škole. Reformu provodi ministarstvo obrazovanja pod vodstvom Blaženke Divjak, a te promjene koje se uvode u škole među glavnim su prioritetima ove Vlade.Vrijeme je da obrazovanje uskladimo s potrebama tržišta, što će sigurno dugoročno spriječiti odljev radnika. Osim kompletne reforme obrazovanja, koja ove godine ulazi u sve osnovne škole, uvodimo i dualno obrazovanje u srednjoškolski sustav, koje će omogućiti da učenici najveći dio vremena provedu kod poslodavca, dok školski kurikulum također predviđa veći naglasak na strukovne predmete. Radi se o eksperimentalnoj fazi, a cilj je da upisne kvote određuju poslodavci, a učenici moraju primati plaću za svoj rad. I za te promjene u obrazovanju Hrvatska je po prvi put dobila pohvale Europske komisije.Često to spominjem, a sad ću I ponoviti, moramo se više baviti tehnologijama, a manje ideologijama.Što se pak naših tvrtki tiče, posebno u građevinarstvu I montaži, uspješno idu ukorak s modernim vremenom te uspješno posluju, kako u Hrvatskoj, tako I u stranim zemljama. No, kao što sam ranije spomenuo, iz naših škola moraju izaći kvalificiraniji radnici I to je jedini siguran put.

MB&ton: Za kraj, da li imate poruku za čitaoce našeg časopisa? pRedRaG: Svim čitateljima želim uspješnu 2019. Godinu, neka bude barem malo bolja od ove prethodne, kako na poslovnom, tako I na privatnom planu.

Vrijeme je da obrazovanje uskladimo s potrebama tržišta,

što će sigurno dugoročno spriječiti odljev radnika

9&tonMB2019


10 &ton 2019MB

Završio matematičko-informatičku gimnaziju (1989-1993) i Arhitektonski fakultet

u Zagrebu (1993-2001).2003.Osniva Synthesis d.o.o., multidisciplinarni studio koji se bavi širokim kreativnim područjem, od arhitekture, interijera i dizajna, do specijalnih betona, programiranja, elektronike i zvuka.Zadnjih 10 godina prvenstveno se bavi specijalnim betonima i kompozitnim materijalima.Zvanje diplomiranog inženjera arhitekture te razni interesi (materijali, računalne simulacije, programiranje, praksa u izvođenju i organizaciji projekata) omogućili su mi sagledavati problematiku i tražiti rješenja s raznih često neuobičajenih strana i tako rješavati i najteže zadatke.U nastavku teksta pročitajte više o Jurici, i njegovom pozivu kroz naš razgovor.

MB&ton: Jurica, za Vas često kažu da ste „šaptač betonu“, uz svoje kreacije od betona, koje nadilaze okvire svakodnevne upotrebe betona, što nam možete reći o sebi. Ko je u svojoj suštini Jurica Huljev?JURICa: Na to pitanje je vrlo teško odgovoriti. Naime moje je mišljenje da se čovjek cijeli svoj životni vijek pronalazi. U jednom trenutku je to jedno, a potom nešto drugo, ali kao nadogradnja na prethodno. Pokušavam raditi i stvarati ono što me veseli (istraživanje i sinteza raznih područja u neka nova kreativna rješenja).

MB&ton: Kako ste uopće došli na ideju, da krenete miješati betonske smjese, te praviti različite kalupe?JURICa: Prije desetak godina sam kao arhitekt napravio projekt za koji su mi izvođači rekli kako se to ne može izvesti u betonu. Tada sam se više manje iz nekog inata primio proučavanja knjiga o betonu i shvatio kako je to zapravo jedno široko područje. Stalno pratim

Jurica Huljev – arhitekt, osnivač i vlasnik kompanije Synthesis d.o.o Prije desetak godina sam kao arhitekt napravio projekt za koji su mi izvođači rekli kako se to ne može izvesti u betonu. Tada sam se više manje iz nekog inata primio proučavanja knjiga o betonu i shvatio kako je to zapravo jedno široko područje

Intervju: Jurica Huljev – arhitekt, osnivač i vlasnik kompanije Synthesis d.o.o.

znanstvene radove vezane za beton i pokušavam svoja znanja iz drugih područja i ideje aplicirati u samom dizajnu, materijalu i načinu izrade betona. Razvijam razne vrste i aplikacije materijala, od fleksibilnih, toplinski vodljivih, magnetnih do ultra čvrstih tankostjenih betona. Svaki projekt je izazov i priča za sebe.Danas osim izrade betona za vlastite projekte i pružam konzultacije arhitektima, investitorima i izvođačima kako bi im omogućio što lakšu, kvalitetniju i jeftiniju realizaciju projekata.

MB&ton: Možete li za naše čitaoce reći, koji su najveći izazovi koje ste imali u radu s betonom. Za beton često možemo reći da je kao mala beba, mora se posebno paziti. Točnije, koje osobine betona su Vam bile izazov, da li vodonepropusnost, konzistencija, ili možda neki drugi segment osobina?JURICa: Ne bih rekao da je neki izazov bio posebno težak, zapravo što veći izazov to me više privlači. Isto tako obožavam kad klijenti dođu s nekim zahtjevom za koji im je rečeno kako ga nije moguće odraditi. Najveći problem kod betona je ponoviti ono što ste dobili pokusima. Jako puno parametara je uključeno (sastav, način pripreme, temperatura materijala i okoline, vlaga u zraku, način aplikacije

i hidratacije). Mala promjena u ijednom od tih uvjeta dovodi do totalno drugačije gustoće, boje, čvrstoće. Beskonačno mnogo uzoraka i proba. Svakim ishodom naučim nešto novo. Također, razlika od ostalih materijala je to što sa svim ostalim materijalima odmah vidite što ste napravili. Kod betona je rezultat vidljiv tek nakon što hidratizira i stvrdne. Teško je nešto napraviti i onda čekati nekoliko dana da bi vidjeli kako je ispalo ono što ste zamislili i izveli.MB&ton: Voljeli bismo kada biste s

&tonMB Intervju ◁

11&tonMB2019

nama podijelili i neke od projekata na kojima ste radili kroz svoj studio, a na koje ste posebno ponosni?JURICa: Svaki projekt je u svom trenutku najvažniji. Nakon toga neki izblijede, a neki pak ostanu kao posebni. Svakako u tu kategorija posebnih ulazi

betonska klupa za Art’otel Mitte u Berlinu koja je nastala u suradnji s arhitektonskim studijem Artelior (publicirano u Wallpaper časopisu), urbana oprema za franjevački samostan na Lopudu realizirana s arhitektonskim studijem Arhitektri, betonske kutije za knjige koje

reagiraju na vodu nastale sa studijem Bruketa i Žinić (Red Dot Award) i prva betonska haljina na svijetu nastala u suradnji modnom dizajnericom Sarom Lončarić (Blackpearl) za Ferrari Fashion u Rimu.Također moram spomenuti i meni jedan posebno drag projekt koji nema veze s betonima, a to je dizajn jedne jedrilice namijenjene za prekooceansku single-handed utrku, a koju sam projektirao za švicarskog klijenta/prijatelja i izvodio u Engleskoj.

MB&ton: Koliko zaista danas, investitori u regiji su spremni ugraditi dio betona kao završni sloj na unutrašnjoj površini, te koliko se namještaj od betona upotrebljava u novoprojektiranim enterijerima? JURICa: Danas se beton sve više upotrebljava kao dizajnerski element tj neki ekskluzivan materijal koji daje poseban akcentu u interijerima.Beton je nastao kao konstruktivan element, kroz povijest je bio vidljiv ili skrivan žbukom i ostalim materijalima. Moje je mišljenje da je beton, ako je dio konstrukcije, poželjno ostaviti vidljivim. Isto tako su poželjni ostali zasebni elementi koji su napravljeni od betona

Intervju

12 &ton 2019MB

(namještaj, lampe, sanitarije).Zagovornik sam takozvane “istine o materijalima”. Ono što ne odobravam su imitacije betona u drugim materijalima (pločice, boja, tapete, premazi) niti imitiranje drugih materijala u betonu (betonske ploče koje bojom i

teksturom glume npr. drvo).Ako treba biti kao drvo onda treba upotrijebiti drvo, a ako treba biti kao beton onda treba i biti napravljeno od betona.

MB&ton: Recite nam, koliko ste istraživali idealnu recepturu za

kreacije od betona? JURICa: Idealna receptura ne postoji. Sve što je univerzalno ima previše kompromisa.Zato ne postoji gotova mješavina s kojom bi trebalo raditi.Beton koji izrađujem se nerijetko sastoji od 10-15 različitih

13&tonMB2019

komponenti (više vrsta cementa, agregata, punila, raznih dodataka, polimera, vlakana) koje se doziraju u s točnošću u gramima.Svaki puta, ovisno o zahtjevima projekta na kojem radim, slažem zasebnu recepturu kako bi dobio potrebnu/željenu konzistenciju, čvrstoću, fleksibilnost, težinu, vodonepropusnost, otpornost na habanje, boju i način ugradnje (lijevanje, špricanje i pumpanje), te

od svega zajedno mogao ovisno o tehnologiji izrade napraviti željeni oblik.Naravno s usvajanjem svega naučenog iz ranijih rezultata i iskustava.Na primjer, ako imate zahtjev da beton debljine samo nekoliko milimetara bude nosiv, to je moguće napraviti, ali je jako skup jer osim što ima poseban sastav on se i armira karbonskim vlaknima.

Takav beton nećete upotrijebiti za izradu monolitnog betonskog bloka, jer nije isplativo.Istraživanje i izrada receptura nije jednokratan posao nego dugoročan projekt, to ne nešto što se usavršava u beskonačnost.

MB&ton: Koje metode koristite za izradu kalupa, da li ih samostalno radite ili naručujete izlijevanje, koje se radi prema Vašem modelu?JURICa: Sve radim sam, uz pomoć malog tima i suradnika. Počevši od dizajna za koji je potrebno poznavanje same tehnologije i mogućnosti. Izrada samih kalupa također je ovisna o tome. Bitna je stavka da li je kalup jednokratan ili višekratan. Kalupi se rade od raznih materijala: čelika, drva, gume, stakloplastike, stiropora, platna.Jedna vrsta kalupa je kruta i čvrsto definira oblik, druga vrsta kalupa je fleksibilna i sam oblik nastaje tek kad se beton aplicira na sam kalup. Ta vrsta izrade zahtjeva kompleksno prethodno razmišljanje, računalne simulacije i postavljanje raznih ograničenja i zatega. Nikad niste 100% sigurni kako će forma na kraju ispasti i to unosi dodatno iščekivanje i veselje u izradu. Tako se mogu raditi masivni betoni ili tanke betonske ljuske koje slijede linije naprezanja i štedi se na materijalu i težini.MB&ton: Često se u posljednje vrijeme dodaju i određene pigmentacije u beton, da li ih Vi koristite ili Više preferirate „natural“ boju betona, koja je sama po sebi i najbolji odraz njegovih osobina?Kao što sam već ranije rekao, po meni bi beton trebao biti beton, dakle preferiram prirodnu sivu boju betona, bijeli beton i pigmentiranje prema crnom betonu.

MB&ton: Možete li nam reći, što je to što planirate u budućem periodu rada, te da li možemo očekivati neke nove proizvode, koje još niste upotrebljavali u svojim projektima?JURICa: Naravno da se može očekivati nešto novo jer to je ono što me veseli i gura naprijed.Neki proizvodi već jesu napravljeni ali nisu objavljeni, a neki su još uvijek u fazi ideje, skice ili prototipa.

14 &ton 2019MB

Neki su jako sitni (nakit), a neki u velikom mjerilu (modularne betonske kuće). Neki projekti se rade po narudžbi, a neke pripremam kao gotove proizvode za tržište.Napravio sam betonski 360 zvučnik ZWQ koji je idealan za vanjske prostore, terase hotela i restorana, na Ambijenti 2018. sam za njega osvojio 1. nagradu za dizajn, te je bio izložen na najvećem Hrvatskom HiFi sajmu Too Loud u Zagrebu. Trenutno za njega dogovaram daljnju suradnju s najboljim svjetskim proizvođačima audio komponenti i opreme.Stolne i samostojeće TeePee lampe koje su kombinacija betona i drveta su unikatne i vrlo zanimljive te su spremne za proizvodnju.Razvio sam jedinstven skulpturalno arhitektonski betonski radijator, a također u finalnoj fazi razvoja modularne prefabricirane betonske konzolne stepenice.Arhitekti i investitori sve više traže i unikatne samostojeće pregrade za unutarnje i vanjske prostore hotela.

MB&ton: Za kraj, da li imate poruku za čitaoce našeg časopisa, obzirom da bi Vam sigurno mnogi zavidjeli na Vašem „prisnom“ odnosu s betonom, te recepturama koje su građenje uz mnogo mašte i potrebe da se beton prikaže i u drugom obliku.!?JURICa: Uz maštu, volju i trud sve je moguće :)

15&tonMB2019

Mjesto za Vašu reklamu

16 &ton 2019MB

Statistički podaci građevinskih radova u regiji Prema Statiskičkim podacima, prikupljenim od zvaničnih zavoda za statistiku zemalja u regiji, a koje možemo vidjeti u nastavku teksta, s obzirom na različitu metodologiju kreiranja izvještaja, općenito možemo reći da su sve zemlje u regiji, osim Bosne i Hercegovine, imale blagi ili nešto značajniji porast radova u sektoru građevinarstva. Prema statističkim podacima za treći kvartal 2018-e godine, vidimo da je građeviarstvo u regiji, ipak u procesu rasta, te unatoč nedostatku radne snage, i svakodnevne borbe za ulazak na inozemna tržišta, domaće kompanije se mogu pohvaliti rezultatima koji su u porastu, u odnosu na prethodne godine. Zvanično to samo nije slučaj sa Bosnom i Hercegovinom, te Crna Gora, ima podatke koji su predstavljeni, a do kraja 2017-e godine.

Vrijednost izvršenih radova u septembru 2018. godine bila je niža nego u prethodnom mjesecuVrijednost izvršenih radova u septembru 2018. godine bila je niža od vrijednosti izvršenih radova u avgustu 2018. godine, za 1,2%. Tako je vrijednost izvršenih građevinskih radova ovog puta smanjena u odnosu na prethodni mjesec nakon povećanja u posljednja dva uzastopna mjeseca. Vrijednost izvršenih građevinskih radova u vrijednosti zgrada manja je za 7,9%, dok je u građevinarstvu smanjena za 5,6%.

Vrijednost izvršenih radova u septembru 2018. godine veća je nego u septembru 2017. godineVrijednost izvršenih radova u septembru 2018. godine bila je za 25,7% viša na godišnjem nivou. Vrednost ovih radova na zgradama ove godine bila je veća za 26,9%, a na građevinskim radovima za

SloVEnIja

25,7%.Vrijednost izvršenih radova od januara do septembra bila je veća nego u istom periodu 2017. godineVrijednost izvršenih radova u prvih devet mjeseci 2018. godine veća je za 21,8% od vrijednosti izvršenih građevinskih radova u istom razdoblju prethodne godine. Vrednost ovih radova na zgradama ove godine veća je za 23,2%, a kod građevinskih radova za 21,2%.

Vrijednost izvršenih radova u septembru 2018. godine veća je od prosjeka za 2015. godinuVrijednost izvršenih građevinskih radova u septembru 2018. godine bila je za 19,3% viša od prosjeka za 2015. godinu. Vrijednost građevinskih radova na objektima za 55,4% je viša od prosjeka za 2015. godinu, dok je vrijednost ovih radova na objektima niskogradnje iznosila 6,6%.

&tonMB Statistika ◁

17&tonMB2019

Statistika HRVaTSkaPrema kalendarski prilagođenim indeksima obujam građevinskih radova u listopadu 2018. u odnosu na listopad 2017. veći je za 5,6%.Prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima obujam građevinskih radova u listopadu 2018. u odnosu na rujan 2018. veći je za 0,2%.

SRBIjaPrema podacima prikupljenim u III kvartalu 2018. godine, vrijednost izvedenih radova na teritoriji Republike Srbije porasla je za 12,0% u tekućim cijenama, dok u stalnim cijenama taj rast iznosi 7,0% u odnosu na III kvartal 2017. godine.

Posmatrano prema regionima u Republici Srbiji, vrijednost izvedenih radova u III kvartalu 2018, u stalnim cijenama, najviše je povećana u Regionu Vojvodine (32,4%), zatim u Regionu Južne i Istočne Srbije (13,5%), i u Beogradskom regionu (3,7%). U Regionu Šumadije i Zapadne Srbije vrednost izvedenih radova opala je za 17,7% u odnosu na isti kvartal 2017. godine.

Od ukupne vrednosti radova izvedenih u III kvartalu 2018. na teritoriji Republike Srbije izvedeno je 95,7%, dok je preostalih 4,3% izvedeno na gradilištima u inostranstvu.

18 &ton 2019MB

BoSna I HERcEGoVInaUkupna desezonirana proizvodnja u građevinarstvu1) u Bosni i Hercegovini u trećem kvartalu 2018. u poređenju sa drugim kvartalom 2018. bilježi pad za 0,7%. Posmatrano prema vrsti građevinskih objekata, u istom periodu na objektima visokogradnje zabilježen je rast za 0,2% a na objektima niskogradnje pad 1,4%.Ukupna kalendarski prilagođena proizvodnja u građevinarstvu2) u Bosni i Hercegovini u trećem kvartalu 2018. u poređenju sa trećim kvartalom 2017. bilježi pad za 0,2%. Posmatrano prema vrsti građevinskih objekata, u istom periodu na objektima visokogradnje zabilježen je rast za 1,5% a na objektima niskogradnje pad za 1,6%.

cRna GoRaUkupna vrijednost izvršenih građevinskih radova u Crnoj Gori u 2017. godini iznosila je 651,4 mil. EUR, što je za 43,6% više u odnosu na 2016. godinu. Od ukupne vrijednosti građevinskih radova privredna društva su izvršila vrijednost u iznosu od 581,8 mil EUR, što predstavlja učešće od 89,3%, dok je u sektoru domaćinstva izvršena vrijednost od 69,6 mil. EUR ili 10,7% od ukupne vrijednosti izvršenih građevinskih radova.Prema vrstama građevina, 38,9% vrijednosti izvršenih građevinskih radova je ostvareno na zgradama, a 61,1% na ostalim građevinama. U 2017. godini završeno je 3 565 stanova sa korisnom površinom od 227 924 m². Broj završenih stanova izgrađenih od strane privrednih društava je iznosio 1 403, dok je u sektoru domaćinstva završeno 2 162 stana.

19&tonMB2019


20 &ton 2019MB

“Eurokodovi predstavljaju set evropskih standarda u oblasti građevinarstva. Razvijeni su na osnovu najnovijih naučnih dostignuća postignutih u saradnji eksperata članica Evropske unije u proteklih 30 godina i predstavljaju bez dvojbe, najsavremenije propise na svijetu u oblasti građevinskog konstrukterstva.”[4] Kao što je poznato, set Eurokodova sadrži deset grupa stanadarda, a svaka grupa se sastoji od određenog broja dijelova koji pokrivaju specifične tehničke aspekte. Povezanost i međusobna interakcija seta standarda Eurokodova je data na sljedećoj slici:

Eurokodovi u Bosni i Hercegovini – implementacija i izazovi Eurokodovi predstavljaju sistem evropskih standarda koji se koriste za projektovanje nosivih konstrukcija u građevinarstvu. Bosna i Hercegovina je putem Instituta za standardizaciju Bosne i Hercegovine (BAS) prevela na službene jezike u BiH i usvojila svih 58 dijelova Eurokodova i izradila jedan broj nacionalnih dodataka uz Eurokodove 1 i 8.

Prof. dr. Sanin Džidić, dipl. ing. građ. Tehnički fakultet Univerziteta u Bihaću i Internacionalni BURCH Univerzitet Sarajevo

Slika 1: Povezanost i međusobna interakcija Eurokodova [14]

Slika 1 pokazuje da primjena Eurokodova u konstrukterskom projektovanju predstavlja kompleksan sistem. Naime, Eurokod EN 1990 daje opća pravila i principe projektovanja nosivih konstrukcija u građevinarstvu, ali razmatra i aspekte upotrebljivosti i njihove trajnosti. Eurokod 1 (EN 1991) definiše djelovanja na općenito nosive konstrukcije. Eurokodovi 2 (EN 1992), 3 (EN 1993), 4 (EN 1994), 5 (EN 1995), 6 (EN 1996) i 9 (EN 1999) su Eurokodovi za materijale i daju pravila za projektovanje nosivih konstrukcija od betona, čelika, spregnutih konstrukcija, drveta i aluminija, respektivno. Međutim, nema praktično ni jedne nosive konstruckije, a da nema svoju

temeljnu konstrukcija, pa se za njihovo projektovanje koristi Eurokod 7 (EN 1997). Na objekte koji se nalaze u seizmičkim zonama, kroz Eurokod 8 (EN 1998), definišu se seizmička djelovanja, kao i prinicipi i pravila projektovanja seizmički otpornih konstrukcija. Npr, ukoliko se razmatra projektovanje jednog betonskog objekta, koji se nalazi u području seizmičkog hazarda, potrebno je dakle poznavati EN 1990, odrediti djelovanja na konstrukciju prema Eurokodu 1, projektovati nosivu konstrukciju objekta prema Eurokodu 2, temeljnu konstrukciju prema Eurokodu 7, a seizmička djelovanja i seizmički proračun prema Eurokodu 8. Dakle, za projektovanje jedne konstrukcije nije dovoljno poznavati samo jedan Eurokod, nego čitav sistem Eurokodova kako bi se na adekvatan način isprojektovao objekat. Sa druge strane, projektovanje prema sistemu Eurokodova zahtijeva i neke aspekte koji do sada nisu bili specificirani nacionalnim propisima zemalja, kao što je npr. i djelovanje požara i otpornost konstrukcija prema požaru kroz dijelove 2 uz Eurokod 1 i Eurokodove za materijale. Takvo

pitanje nije stvar izbora projektanta da li će ili neće projektovati i prema dijelu 2, nego obaveza ukoliko je požar na objektu općenito gledano mogući scenario i ukoliko se koristi sistem Eurokodova. Dakle, sistem Eurokodova nije “Švedski sto”, da se parcijalno primjenjuje ono što je u nekom trenutku odgovarajuće, a zanemaruje ono što iz bilo kojeg razloga ne odgovara, nego ga radije treba posmtrati kao integralni pristup u projektovanju nosivih konstrukcija.

Eurokodovi kao standardi nisu samo od interesa za zemlje Evropske unije. S obzirom na njihovu aktuelnost i savremenost, te najnovija naučna dostignuća, Zajednički istraživački centar Evropske komisije je predstavio mapu svijeta sa zemljama koje su u potpunosti uvele Eurokodove u svoju nacionalnu standardizaciju, zemlje koje su tom procesu i one koje su izrazile interes u tom smjeru.

&tonMB Stručni tekst ◁

21&tonMB2019

Slika 2: Status usvajanja, implementacije i interesa za Eurokodove u zemaljama svijeta [14] Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja koja je odlučila uvesti Eurokodove u nacionalnu standardizaciju. Koliko je ovo pitanje važno kako za struku, tako i politiku, pokazuje i činjenica da je u Upitniku Evropske komisije Vijeću ministara BiH za pripremu mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj Uniji iz decembra 2016, u Poglavlju 20 – Preduzetnička i industrijska politika, pitanje 125 e) bilo posvećeno statusu Eurokodova u nacionalnoj standardizaciji i nacionalno određenim parametrima.

STaTUS USVajanja I IMPlEMEnTacIjE EURokoDoVa U BoSnI I HERcEGoVInI Nosilac aktivnosti na usvajanju eurokodova u Bosni i Hercegovini je Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine. Naime, “Evropski komitet za standardizaciju CEN (Comité Européen de Normalisation) sa sjedištem u Briselu je evropska institucija, koja donosi evropske standarde, pa tako i eurokodove. Rad CEN-a se odvija kroz tehničke komitete. Tehnički komitet CEN-a, koji se bavi donošenjem Eurkodova je CEN/TC 250 - Structural Eurocodes, sa mandatom standardizacije pravila za konstruktersko projektovanje zgrada, objekata i radova uzimajući u obzir odnos između pravila za projektovanje, pretpostavki za

ponašanje materijala, izvođenje i kontrolu građevinskih radova. Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine (BAS) je nacionalno tijelo za standardizaciju

u BiH i kao takva pridružena članica Evropskom komitetu za standardizaciju i jedina ovlaštena institucija za preuzimanje evropskih standarda u BiH, pa tako i Eurkodova.“ [3] Institut za standardizaciju BiH je kroz svoj Tehnički komitet BAS/TC 21, Beton i proizvodi od betona, u periodu 2003-2013 godina usvojio sve dijelove Eurokodova metodom proglašavanja na Engleskom jeziku. Međutim, suštinske aktivnosti na usvajanju Eurokodova u bosanskohercegovačku standardizaciju otpočinju osnivanjem Tehničkog komiteta BAS TC 58 – Eurokodovi i Bosna i Hercegovina dobija svoj prvi Eurokod dana 31.12.2014. godine,

BAS EN 1990:2014: Eurokod – Osnove projektovanja konstrukcija. Nakon toga se aktivnosti na prevođenju i usvajanju Eurokodova značajno intenziviraju i osnivaju se još dva tehnička komiteta BAS TC 61 i BAS TC 62, gdje se aktivnosti u ovom smjeru raspodjeljuju između ova tri tehnička komiteta Instituta za standardizaciju BiH. Aktivnosti sva tri tehnička komiteta su od početka 2015. godine bile podržani projektom „Podrška Institutu za standardizaciju Bosne i Hercegovine u uvodjenju Eurokodova“, koji je finansirala Češka Republika, putem Češke razvojne agencije i Ureda za standardizaciju, mjeriteljstvo i ispitivanje Češke Republike.Danas, Bosna i Hercegovina je usvojila svih 58 dijelova Eurokodova, preko 5500 strana, koji su prevedeni na jezike naroda u Bosni i Hercegovini, te su postali zvanični bosanskohercegovački standardi.

Slika 3: Struktura usvojenih dijelova Eurokodova [5]

BAS TC 58 je značajne napore uložio i na izradi nacionalnih dodataka za Eurokod 1 i Eurokod 8. Ovdje je vrlo važno istaći da su u sklopu napora na izradi nacionalnih dodataka uključena i domaća istraživanja pojedinih članova tehničkih komiteta za Eurokodove.

22 &ton 2019MB

Slika 4: Status nacionalnih dodataka za Eurokodove [5]

U sklopu izrade nacionalnih podataka za klimatska djelovanja, u saradnji sa entiteskim hidrormeteorološkim zavodima u Bosni Hercegovni i sa partnerima iz Češke Republike, razvijene su interaktivne karte koje daju osnovne podatke neophodne za proračun nosivih konstrukcija. Preciznost karata je do nivoa objekta. Tako npr. uz BAS EN 1991-1-3/NA:2018 Evrokod 1: Dejstva na konstrukcije - Dio 1-3: Opšta dejstva - Opterećenje od snijega - Nacionalni dodatak, data je interaktivna karta koja daje karakteristične vrijednosti opterećenja snijegom na tlu za teritoriju Bosne i Hercegovine.

Slika 5: Interaktivna karta za karakterističnu vrijednost opterećenja snijegom na tlu uz BAS EN 1991-1-3/NA:2018 [15] Takođe je izrađena interaktivna karta za vrijednost osnovne brzine vjetra uz BAS EN 1991-1-4/NA:2018 Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije, Dio 1-4: Opća djelovanja, Djelovanja vjetra – Nacionalni dodatak.

Slika 6: Interaktivna karta za osnovnu brzinu vjetra uz BAS EN 1991-1-4/NA:2018 [16]

Sastavni dio BAS EN 1991-1-5/NA:2017 Eurokod 1 – Djelovanja na konstrukcije, Dio Dio 1-5: Opća djelovanja, Toplinska djelovanja – Nacionalni dodatak je i interaktivna karta maksimalnih i minimalnih temperatura prikazana na Slici 7.

Slika 7: Interaktivna karta maksimalnih i minimalnih temperatura uz BAS EN 1991-1-5/NA:2017 [17]

23&tonMB2019

Posebna pažnja je bila posvećena izradi interaktivne karte uz BAS EN 1998-1/NA:2018 Evrokod 8: Projektovanje konstrukcija otpornih na dejstvo zemljotresa - Dio 1: Opšta pravila, seizmiĉka dejstva i pravila za zgrade - Nacionalni dodatak, kojom su date vrijednosti referentnog maksimalnog ubrzanja tla za povratni period od 475 godina za granično stanje nosivosti (ULS) i za povratni period od 95 za granično stanje upotrebljivosti (SLS).

Slika 8: Interaktivna karta referentnog maksimalnog ubrzanja tla uz BAS EN 1998-1/NA:2018 [18] U dodatku, članovi tehničkih komiteta za Eurokodove, Mustafa Hrasnica, Azra Kurtović, Amir Čaušević, Dejan Dević, Salko Kulukčija, Rašid Hadžović, Suad Zalihić, Sanin Džidić i Emir Hodžić, zajedno sa Janom Markovom iz Češke Republike su autori i “Priručnika za Eurokodove” u izdanju Instituta za standardizaciju BiH i Češke kancelarije za standarde, mjeriteljstvo i ispitivanje – ÚNMZ, koji obrađuje specifične aspekte primjene Eurokodova, a posebno EN 1990, Eurokoda 1 i Eurokoda 8, sa jednim brojem urađenih konkretnih primjera.

Slika 9: Priručnik za Eurokodove [1]

naREDnE akTIVnoSTI U IMPlEMEnTacIjI EURokoDoVa U BoSnI I HERcEGoVInI

Aktivnosti tehničkih komiteta Instituta za standardizaciju BiH se nastavljaju, dominantno na izradi i usvajanju nacionalnih dodataka. Međutim, u ovom trenutku, primjena Eurokodova u projektovanju nosivih konstrukcija u BiH nije obavezna, jer standardi po definiciji imaju dobrovoljnu, a ne obavezujuću primjenu. Da bi imali obaveznu primjenu, potrebno je donijeti odgovarajuće pravilnike, koje donose nadležna ministarstva. Trenutno su određeni aspekti Eurokodova 2 i 6, inkorporirani u sklopu Pravilnika o tehničkim propisima za građevinske proizvode koji se ugrađuju u betonske konstrukcije (Sl. novine FBiH, br. 86/2008) i Pravilnika o tehničkim propisima za građevinske proizvode koji se ugrađuju u zidane konstrukcije (Sl. novine FBiH, br. 86/2008). Međutim, ne postoji nikakav određen i definisan akcioni plan u smjeru sveobuhvatne implementacije Eurokodova u entitetski regulatorni okvir.

Takođe, neophodno je sistem Eurokodova posmatrati kao dio jednog šireg sistema. Kao što je poznato, Eurokodovi daju smjernice i pravila za projektovanje nosivih konstrukcija.

24 &ton 2019MB

Međutim, kod projektovanja, izgradnje, nadzora nad izvođenjem građevinskih radova i kontrole kvaliteta npr. betonskih konstrukcija, Eurokodovi predstavljaju samo jedan segment evropskih normi koji definišu ovu oblast, a koji su međusobno uzročno-posljedično povezani.

Slika 10: Međusobni odnosi evropskih standarda za projektovanje i izvođenje betonskih konstrukcija kao i njihovih komponenata i standarda za ispitivanje [2]

Kao što je i logično, Eurokod 2 se koristi za projektovanje betonskih konstrukcija. Pri tome, Eurokod 2 ne specificira klase čvrstoće betona, niti način njihovog određivanja. Klasa čvrstoće betona je definisana kroz EN 206. U Bosni i Hercegovini je ovaj standard preveden i usvojen kao BAS EN 206+A1:2018 – Beton – specifikacija, svojstva, proizvodnja i usklađenost. Betonare koje proizvode beton klasa čvrstoće prema BAS EN 206+A1:2018, moraju zadovoljiti kriterije usklađenosti definisane ovim standardom. S obzirom da beton koji se isporuči na gradilište od betonare koja zadovoljava kriterije usklađenosti ne mora neophodno biti odgovarajućeg zahtjevanog kvaliteta na gradilištu (zbog uvjeta transporta ili drugih parametara), tada se primjenjuju kriteriji identičnosti, što je od izuzetne važnosti kako za izvođača radova, tako i nadzornog inženjera. Standard BAS EN 206+A1:2018 takođe definiše kriterije identičnosti u zavisnosti od broja probnih tijela (Tabela 1). Sva ispitivanja betona, uključujući ispitivanja svježeg i očvrslog betona, kao i njegovih komponenata trebaju biti u urađena sa čitavim nizom evropskih standarda koji su naznačeni na Slici 10. Nijedan standard, ispod BAS EN 206+A1:2018 sa Slike 10, nije preveden na službene jezike u Bosni i Hercegovini.

Tabela 1. Kriteriji identičnosti čvrstoće na pritisak betona prema BAS EN 206+A1:2018 [11]

25&tonMB2019

Posebno pitanje predstavlja, koja laboratorija može vršiti ispitivanja u skladu sa ovim Evropskim standardima. Da bi rezultati ispitivanja bili vjerodostojni, laboratorija, kao i metode ispitivanja moraju biti akreditirane od strane Instituta za akreditaciju Bosne i Hercegovine (BATA). Sticanjem statusa bilateralnog potpisnika EA MLA (EA - European Acrediation - Evropska akreditacija; MLA - Multilateral Agreement - Mulitlaterarni sporazum), BATA je 2012. postala pridruženi član u područjima ispitivanja (EN ISO/IEC 17025), kalibracije (EN ISO/IEC 17025) i inspekcije (ISO/IEC 17020), a potpisivanjem ILAC MRA (ILAC - International Laboratory Accreditation Cooperation; MRA - Mutual Recognition Arrangement) BATA je 2013. stekla status punopravnog člana ILAC-a u područjima ispitivanja (EN ISO/IEC 17025), kalibracije (EN ISO/IEC 17025) i inspekcije (ISO/IEC 17020). U zaključku, nijedna laboratorija koja nije akreditirana od strane BATA-e u Bosni i Hercegovini i koja nema akreditirane metode ne može sprovoditi zvaničnu kontrolu kvaliteta betona shodno evropskim standardima.U tom smislu, neophodne su dalje aktivnosti stručne zajednice na prevodu i usvajanju ostalih evropskih standard, koji su u direktnoj vezi sa primjenom i implementacijom Eurokodova. Takođe je potrebno pružiti podršku i ohrabriti laboratorije za akreditaciju evropskih metoda u vezi sa primjenom i implementacijom Eurokodova kod BATA-e.

noVa GEnERacIja EURokoDoVa Proces usvajanja i implementacije Eurokodova je kontinuiran process, koji je počeo još sedamdesteih godina prošlog vijeka, da bi od 1990. godine prvo postojali u formi ENV, a od 1998. godine kao evropski standardi (EN). U periodu iza toga, zemlje Evropske Unije su radile na donošenju nacionalnih dodataka, implementaciji i primjeni Eurokodova i povlačenju nacionalnih standarda u suprotnosti sa Eurokodovima (Slika 11). U periodu 2012-2015. godina, iniciran je proces daljeg razvoja sistema Eurokodova koji uključuje donošenje novih i revizije postojećih Eurokodova. Program za dalji razvoj sistema Eurokodova je napravljen 2013. godine,a od 2015 godine je CEN/TC 250 je dobio mandat da radi na daljoj evoluciji Eurokodova.

Slika 11: Razvoj prve generacije Eurokodova kroz vrijeme [6]

26 &ton 2019MB

Osmišljen je fazni pristup u tom procesu, a od 2021 do 2023. godine se očekuje druga generacija Eurokodova (Slika 12).

Slika 12: Aktivnosti na izradi druge generacije Eurokodova kroz vrijeme [6]Ključni ciljevi druge generacije Eurokodova idu u sljedećim pravcima:

• Aspekti procjene, ponovne upotrebe, sancije i ojačanja postojećih konstrukcija;

Slika 13: Aspekti procjene, ponovne upotrebe, sanacije i ojačanja postojećih konstrukcija Druga generacija Eurokodova [6]• Unaprijeđenje zahtjeva za robustnost konstrukcija;

Slika 14: Aspekti robusnosti konstrukcija - Druga generacija Eurokodova [6]

27&tonMB2019

• Razvoj novog Eurokoda za nosive konstrukcije od stakla;

Slika 15: Novi Eurokod za nosive konstrukcije od stakla - Druga generacija Eurokodova [6]• Razvoj novih Eurokodova za membranske konstrukcije i konstrukcije ojačane polimernim vlaknima;

Slika 16: Novi Eurokodovi za mebranske konstrukcije i konstrukcije ojačane polimernim vlaknima - Druga generacija Eurokodova [6]• Proširenje Eurokoda 1 – Djelovanja na konstrukcije sa dijelovima vezanim za atmosfersko zaleđivanje provodnika kod nadzemnih elektroenergetskih vodova i djelovanjima struja i valova na priobalnim objektima;

Slika 17: Novi dijelovi Eurokoda 1 - Druga generacija Eurokodova [6]

• Unaprijediti i omogućiti jednostavnije korišćenje Eurokodova, posebno za svakodnevnu inženjersku upotrebu;

• Unaprijediti harmonizaciju Eurkodova kroz smanjivanje broja nacionalno određenih parametara i različitih vrijednosti za dodirna područja (kod Eurokoda 1).

Nova generacija Eurokodova predstavlja ambiciozan projekat u njihovom daljem razvoju. U tom smislu i stručna zajednica u Bosni i Hercegovini treba nastaviti aktivnosti neophodne za implementaciju sistema Eurokodova prve generacije, ali istovremeno i proširiti front stručnjaka, posebno mladih koji mogu doprinijeti savladavanju izazova koji će u bliskoj budućnosti biti stavljeni pred nju.

28 &ton 2019MB

ZakljUČak

Bosna i Hercegovina je napravila izuzetan napredak u usvajanju Eurokodova u nacionalnu standardizaciju od 2013. godine do danas i u tom procesu se nalazi ispred većine zemalja koje nisu članice EU u široj regiji. Prevedeno je na službene jezike u Bosni i Hercegovini i usvojeno svih 58 dijelova Eurokodova. Izrađen je i usvojen jedan dio nacionalnih dodataka uz Eurokodove 1 i 8, a poseban napor je u tom smjeru naglašen u izradi karata i interaktivnih karata uz dijelove Eurokoda 1 za klimatska djelovanja i seizmički hazard uz Eurokod 8. Naredni koraci u implementaciji Eurokodova se trebaju fokusirati na izradu i donošenje nacionalnih dodataka uz ostale dijelove Eurokodova, kao i u smjeru donošenja odgovarajućih pravilnika od strane nadležnih ministarstava, čime bi se omogućila potpuna implementacija sistema Eurokodova. Poseban izazov u potpunoj implementaciji Eurokodova predstavlja i prevođenje i usvajanje evropskih standarda, koji su u neposrednoj vezi sa sistemom Eurokodova, ali i osnaživanje i akreditacija laboratorija i metoda za evropske standarde u neposrednoj vezi sa implementacijom Eurokodova. U bliskom narednom periodu, posebno zahtjevan i kompleksan zadatak za stručnu zajednicu će predstavljati druga generacija Eurokodova.

IZVoRI

Knjige: [1] Hrasnica M, Markova J, Kurtović A, Čaušević A, Dević D, Kulukčija S, Hadžović R, Zalihić S, Džidić S, Hodžić E, 2018. “Priručnik za Eurokodove”, Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine - BAS i Češka kancelarija za standarde, mjeriteljstvo i ispitivanje - ÚNMZ, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, CIP006.77(497.6)(035), 006.4:624.04(497.6)(035) ISBN: 978-9958-530-03-6, COBISS.BH-ID 25694982. [2] Džidić S, Okugić H,

Bajramović E, 2017. “Studije o betonu 2015-2016”, Internacionalni BURCH Univerzitet Sarajevo, Bosna i Hercegovina, CIP 624.012.4, ISBN 978-9958- 834-57-8 ; COBISS.BH-ID.

Članci:

[3] Džidić S, Zečević B, 2017. “Status Eurokodova u Bosni i Hercegovini 2017 – State of the Art”, Glasnik Instituta za standardizaciju BiH, Godina XI, broj 1-2, ISSN 2566-3690, Istočno Sarajevo, Bosnia and Herzegovina, pp 3-21. [4] Džidić S, Zečević B, 2017. “Eurokodovi – Izazov savremenog graditeljstva u BiH”, Book of Proceedings of the 3rd International Scientific and Professional Conference “SFERA 2017 - Concrete Technologies”, March 23-24, 2017, Mostar, Bosnia and Herzegovina, pp 42-57. [5] Džidić S, Zečević B, Dizdar I, 2018. “Adoption and Implementation of the Eurocodes in Bosnia and Herzegovina - Country Report 2018”, The International Workshop “The way forward for the Eurocodes implementation in the Balkans”, European Commission, DG Joint Research Centre, October 10-11, 2018, Tirana, Albania, DOI: 10.13140/RG.2.2.16280.85763. [6] Formichi P, 2018. “Towards the second generation of Eurocodes”, The International Workshop “The way forward for the Eurocodes implementation in the Balkans”, European Commission, DG Joint Research Centre, October 10-11, 2018, Tirana, Albania.

Propisi i standardi:

[7] BAS EN 1991-1-3/NA:2018 Evrokod 1: Dejstva na konstrukcije - Dio 1-3: Opšta dejstva - Opterećenje od snijega - Nacionalni dodatak, Institut za standardizaciju BiH, Istočno Sarajevo, Bosna i Hercegovina. [8] BAS EN 1991-1-4/NA:2018, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije - Dio 1-4: Opća djelovanja - Djelovanja vjetra, Nacionalni dodatak, Institut za standardizaciju BiH, Istočno Sarajevo, Bosna i Hercegovina. [9] BAS EN 1991-1-5/

NA:2017, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije - Dio 1-5: Opća djelovanja - Toplinska djelovanja - Nacionalni dodatak, Institut za standardizaciju BiH, Istočno Sarajevo, Bosna i Hercegovina.[10] BAS EN 1998-1/NA:2018, Evrokod 8: Projektovanje konstrukcija otpornih na dejstvo zemljotresa - Dio 1: Opšta pravila, seizmiĉka dejstva i pravila za zgrade, Nacionalni dodatak, Institut za standardizaciju BiH, Istočno Sarajevo, Bosna i Hercegovina.[11] BAS EN 206+A1:2018 – Beton – specifikacija, svojstva, proizvodnja i usklađenost, Institut za standardizaciju BiH, Istočno Sarajevo, Bosna i Hercegovina.[12] Pravilnik o tehničkim propisima za građevinske proizvode koji se ugrađuju u betonske konstrukcije (Sl. novine FBiH, br. 86/2008).[13] Pravilnik o tehničkim propisima za građevinske proizvode koji se ugrađuju u zidane konstrukcije (Sl. novine FBiH, br. 86/2008).

Internet izvori:

[14] https://eurocodes.jrc.ec.europa.eu/[15] http://eurokodovi.ba/snijeg/[16] http://eurokodovi.ba/vjetar/[17] http://eurokodovi.ba/temperature/[18] http://eurokodovi.ba/seizmika/[19] http://www.bata.gov.ba/default.aspx?langTag=bs-BA

29&tonMB2019

mjesto za vašu reklamu

30 &ton 2019MB

Studio nonstop sa projektom Upravne zgrade Kakanj Cement, sa kojom je osvojio

nagradu Grand Prix na ovogodišnjoj selektivnoj izložbi Collegium Artisticum – Arhitektura 2018, zvanično je nominovan za nagradu Evropske unije za savremenu arhitekturu Mies van der Rohe Award 2019.U nastavku pročitajte detalje o projektovanoj konstrukciji, te cjelokupnoj zamisli projektanata, koja je danas betonski dom, cementnog proizvođača.

koncept Koncept je baziran na • pozicioniranju objekta u Tvornici cementa Kakanj uz poštivanje postojećih tragova i prostornih otisaka prethodnih objekata (radničke barake na lokaciji) i • upotrebi materijala – vidnog finalnog betona - koji brutalno, direktno i iskreno govore o osnovnoj djelatnosti klijenta: proizvodnji cementa, odnosno betona.

Jedno od najvećih postignuća ovog projekta je mnogo puta izgovorena rečenica na ceremoniji otvaranja objekta u septembru 2017 godine: „Ovaj objekat kao da oduvijek stoji ovdje“.

Od tog momenta do danas u objektu

Upravna zgrada Tvornice cementa u Kaknju Upravna zgrada Tvornice cementa u Kaknju zasigurno je objekat vrijedan pomena, osim što vizuelnim identitetom govori i o samoj Tvornici cementa, ona svojom konstrukcijom nadilazi svakodnevne okvire projektovanja, i građenja objekata.

Projekt: Upravna zgrada tvornice cementa, KakanjAutori: STUDIO NON STOP – Sanja Grozdanić i Igor GrozdanićSaradnik: Hasnija KazićFotografija: Anida Krečo

i oko njega organiziran je čitav niz manifestacija i događaja na kojima su učestvovali uposlenici, radnici i njihovi poslovni parneri i gosti kao i stanovnici Općine Kakanj.

Upravo zbog toga projektujemo i gradimo objekte: da ljudi u njima rade, žive i uživaju i da ih osjećaju kao da su oduvijek bili tu.

Generalni opisU formalnom smislu objekat predstavlja volumen kao otjelovljenje programskih funkcija koje je precizno definirao Klijent i njegovo prilagođavanje elementima lokacije unutar Tvornice cementa

Kakanj.

Objekat je prema jugu orijentiran prema postojećem parku sa pogledom na tvorničke silose i proizvodne trake. Sa sjeverne strane je lociran parking prostor i ekonomski pristup objektu. Glavni ulaz u objekat je sa jugozapadne strane. Ulaz u radnički restoran je orijentiran prema istoku (proizvodnim pogonima).

Objekat je formiran od suterena u kojem je smještena glavna arhiva, skladište i tehnički prostori, prizemlja u kojem su ulazni hol, show room, sala za sastanke i radnički restoran sa kuhinjom,

&tonMB Projekat ◁

31&tonMB2019

Branimir Muidža generalni direktor Tvornice cementa kakanj i generalni direktor Heidelbergcement grupacije u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

prvog sprata na kojem su smješteni kancelarijski prostori administracije i drugog sprata sa uredima uprave - generalnog direktora i njegovih pomoćnika i sale za sastanke.

Prostori u prizemlju objekta zajedno formiraju jedan multifunkcionalan i fleksibilan prostor koji je mjesto okupljanja ljudi i organizovanja različitih događaja.

Sve etaže su povezane dinamičnim izlomljenim stepeništem od prefabrikovanih elemenata od vidnog final betona koji oblikovno i formalno odražavaju elemente fasade objekta. Kroz centralni zračni prostor stepeništa prolazi panoramski lift omogućavajući dinamičan doživljaj ovog prostora.

Kontekst i strategijaOsnovni koncept je proizišao iz želje da se u jednom teškom industrijskom kontekstu, koji

Projekat

32 &ton 2019MB

je negativno percipiran kako u socijalnom tako i u okolinskom i ekološkom smislu, projektuje objekat koji će na jednostavan način, koristeći upravo „teške i negativne“ karakteristike konteksta ostvariti visoke socijalne, ekonomske i ekološke standarde.

Prateći takvu strategiju koristili smo u najvećoj mogućoj mjeri beton, proizvod Kakanj Cementa, čiji osnovni sastojak - cement, nastaje korištenjem odnosno recikliranjem tehnološkog otpada iz lokalne termoelektrane. Takodje smo koristili energetski otpad lokalne termoelektrane - toplotnu energiju, za grijanje objekta.

Konstrukcija – materijali Konstruktivni sistem je formiran od armirano-betonskih monolitno izlivenih elemenata: temeljne ploče, zidova, stubova te spratnih i krovnih ploča. Konstrukciju fasadnih elemenata, horizontalnih parapetnih traka i vertikalnih brisoleja, čine prefabrikovani

33&tonMB2019

elementi od vidnog final betona.

Prateći osnovni koncept upotrebe lokalnog prirodnog materijala, koji direktno oslikava osnovnu djelatnost investitora, svi dijelovi fasade, osim neophodnih staklenih stijena, izvedeni su od armiranog betona. Monolitni fasadni zidovi su izvedeni lijevanjem betona na licu mjesta. Oni su dodatno obradjivani na različite nacine: glačanjem, štokovanjem, grebanjem i sl. Montažni dijelovi fasade, parapetne horizontalne trake i vertikalni brisoleji izvedeni su od prefabrikovanih elemenata od glatkog vidljivog final betona.

Ovakav koncept je dosljedno proveden i u enterijeru gdje je većina betonskih zidova izvedena kao vidljivi final beton koji je dodatno obradjen štokovanjem ili poliranjem. U prizemlju i suterenu objekta pod je izveden od ferobetona.

Svi ostali materijali u enterijeru su koristeni u funkcionalnom smislu kako bi se zadovoljile sve potrebe korisnika i operativni kvalitet objekta u procesu njegovog korištenja. To se prije svega odnosi na tekstilne podove u kancelarijskim prostorima i salama za sastanke kao i na spuštene stropove od gips-kartonskih

34 &ton 2019MB

35&tonMB2019

akustičnih ploča.

Upotrebom cementa, odnosno betona kao prirodng materijala koji se proizvodi na samoj lokaciji objekta za njegovu konstrukciju, fasadu i unutrašnje zidove i podove, drastično je smanjen negativan uticaj transporta. Tvornica cementa je locirana u neposrednoj blizini Termoelektrane Kakanj iz koje koristi tehnološki otpad kao

sirovinu za proizvodnju cementa. Agregat za spravljanje betona se koristi takodje iz lokalnih kamenoloma koji su locirani u neposrednoj blizini betonare što dodatno umanjuje negativni uticaj transporta na okolinu.

Položaj, proporcija i dimenzioniranje betonskih brisoleja, prema svjedočenjukorisnika objekta ima veoma

dobre efekte u zaštiti od sunca u ljetnom periodu i u korištenju sunčeve energije za zagrijavanje prostora u zimskom periodu. Tako je na jedan pasivan nacin južna fasada objekta postala aktivni sudionik u generiranju visoke energetske efikasnosti objekta. Sa druge strane sjeverna fasada je gotovo u potpunosti zatvorena sa minimalnim funkcionalnim otvorima za pomoćne prostore.

36 &ton 2019MB

Tome dodatno doprinosi kvalitetna termoizolacija objekta i troslojne staklene površine.

Energija koja nastaje kao tehnološki višak ili otpad u procesu proizvodnje električne energije u obližnjoj Termoelektrani se koristi za grijanje i hlađenje objekta. Objekat je pokriven zelenim ekstenzivnim krovom.

Uzimajući u obzir sve gore navedene postupke u procesu planiranja i projektovanja ovog objekta ostvaren je veoma visok stepen recikliranja otpadne energije i lokalnih materijala, minimiziran negativan uticaj transporta materijala prilikom izgradnje objekta i ostvaren visok stepen zaštite okoline.

Inovacija u ovom projektu se prije svega odnosi na jednostavnu, raznoliku i pametnu upotrebu betona kao lokalnog prirodnog materijala čime su postignuti veoma visoki rezultati u pozitivnim efektima pasivnog inovacijskog pristupa.

Tehnološkim postignućem se može smatarati upotreba transparentnog betona sa staklenim fiber-vlaknima što otvara jedno sasvim novo poglavlje u upotrebi betona.

Ekonomski i finansijski kriteriji i rezultati vezani su prvenstveno za upotrebu lokalnog materijala koji se nalazi na dohvat ruke. Drugi važan aspekt je da taj materijal proizvodi Investitor na lokaciji na kojoj se gradi objekat.

Pored toga treba naglasiti da karakter i kvalitet armiranog vidnog final betona u eksterijeru

i u enterijeru osigurava veoma niske troškove održavanja u veoma dugom periodu korištenja i eksploatacije objekta.

Upotrebom otpadne, i na taj način jeftine i ekološki prihvatljive enegije za termotehničke sisteme objekta, ostvareni su dodatni pozitivni

finansijski rezultati.I na kraju, nije nevažno reći da odluka Investitora da upotrebom vidnog final betona u konstrukciji, na fasadi i u enterijeru na ovakav način promovira svoj proizvod, i dugoročno gledano ima veoma pozitivne marketinške i finansijske efekte i rezultate.

37&tonMB2019

38 &ton 2019MB

U radu je analiziran uticaj momenta koji se prenosi spojem unutrašnjeg stuba

i ploče i čvrstoće betona na nosivost ravne ploče na proboj. Eksperimentalno i numerički je ispitano sedam uzoraka u punoj veličini. Rezultati su predstavljeni u obliku zavisnosti opterećenje-rotacije ploče i upoređeni s kriterijumima sloma teorije kritične smičuće prsline (CSCT), kao i sa aproksimativnim predlozima. Numerička simulacija veze opterećenje-rotacija je, u cilju boljeg poklapanja s eksperimentalnim, sprovedena nelinearnom FEM analizom uz kalibraciju modela s eksperimentalnim podacima. Interpolirane krive veze su određene nakon uspostavljanja zavisnosti između koeficijenta prenosa smicanja i rotacija ploče primenom regresione analize. Korišćenjem CSCT kriterijumima sloma numerički su određene nosivosti ploča i upoređene s eksperimentalnim rezultatima.

Uvod

Armiranobetonske (AB) pune ploče direktno oslonjene na stubove (ravne ploče) su među najčešće primenjivanim konstrukcijskim sistemima kod višespratnih zgrada. Zbog izostajanja prenosa uticaja okvirima, ovakvi sistemi, očekivano, treba da budu adekvatno horizontalno ukrućeni AB zidovima, da bi se obezbedilo da spoj stuba i ploče ne doprinosi značajno bočnoj nosivosti, odnosno da momenti koji se ovim spojem prenosi budu mali. Međutim, i takvi momenti nepovoljno utiču na nosivost ploče na proboj. Oni mogu biti indukovanibočnim seizmičkim pomeranjima konstrukcijskog sistema, ali i neujednačenom raspodelom gravitacionih sila ili promenljivim rasponima kontinualne ploče. Projektovanje ploča na proboj je u poslednje dve decenije uglavnomzasnivano na pristupu razmatranja kritičnog smicanja.

nosivost na proboj ekscentrično opterećenih aB ravnih ploča bez posmične armature U ovom radu analizirani parametri su veličine ekscentriciteta opterećenja i čvrstoća betona. Eksperimentalni uzorci se odnose na ravne ploče konstantne geometrije (dimenzije stuba, raspon i debljina ploče) i načina armiranja, kod kojih je vertikalno opterećenje na nepromenljivom ekscentricitetu, čime je i ograničen domen analize.

Oslanjajući se na istraživanja Kinnunen-a i Nylander-a iz 1960-tih [1], u kojima je nosivost na proboj povezana s razvojem kritične prsline, Muttoni i ostali su formulisali mehanički model za procenu nosivosti ravnih ploča na proboj ([2], [3] i[4]) – takozvana teorija kritične smičuće prsline (criticalshearcracktheory - CSCT). Prema ovom predlogu, smičuća nosivost ploče je, osim čvrstoće na pritisak betona, fc, primarno uslovljena širinom kritične prsline i opada sa njenim razvojem. Fizičko objašnjenje se zasniva na ideji da se kritična smičuća prslina (slika 1) propagira poduž pritisnutog kosnika (strut) kojim se prenosi smičuća sila na stub i time redukuje njegova smičuća nosivost. Širina kritične prsline, w, se usvaja da je proporcionalna radijalnoj rotaciji ploče, ψ (slika 1, izraz (1)).

Slika 1. Model kritične smičuće prsline (criticalshearcrack model)

Osim širine prsline, i maksimalna veličina zrna agregata, preko interloking efekta (hrapavost prsline), je faktor koji značajno opredeljuje nivo smicanja koji može biti prenet poduž prsline. Prema Walraven-u ([5]) i Vecchio-u i Collins-u ([6]), hrapavost prsline i njen kapacitet prenosa smicanja se mogu predstaviti preko količnika širine prsline i zbira (dg0+dg), gde je dg veličina maksimalnog zrna agregata, a dg0 je referentna veličina zrna. Na taj način, nosivost na proboj postaje funkcija sledećeg faktora (d je efektivna visina ploče):

Na ovoj osnovi je Muttoni (prvi put 2003. godine, [3]) predložio hiperboličnu formulaciju kriterijuma sloma, koja pokazuje dobro poklapanje s eksperimentalnim rezultatima (iako je disperzija eksperimentalno

&tonMB StrUčni tekst ◁

39&tonMB2019

o autorima

dr Zoran Brujić, dipl. ing. građ., vanredni profesorUniverzitet u Novom Sadu, Fakultet tehničkih naukaTrg Dositeja Obradovića 6, 21000 Novi Sad, SerbiaE-mail: [email protected] Zoran Brujić je rođen 1968. godine u Novom Sadu, Srbija. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Fakultetu tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu. Od 1994. godine radno angažovan na Fakultetu tehničkih nauka, a trenutno zaposlen u zvanju vanrednog profesora na Departmanu za građevinarstvo i geodeziju na predmetima iz oblasti betonskih konstrukcija, na osnovnim, master i doktorskim studijama. Profesionalno i naučno je usmeren na oblasti:projektovanjebetonskih konstrukcija, zemljotresno inženjerstvo, procena stanja, sanacija i obnova postojećih objekata, primena računara u projektovanju građevinskih konstrukcija. Publikovao je preko 50 naučnih i stručnih radova.

dr Danijel Kukaras, dipl. ing. građ., vanredni profesor Univerzitet u Novom Sadu, Građevinski fakultet Kozaracka 2a, 24000 Subotica, SerbiaE-mail: [email protected] Vanredni profesor Građevinskog fakulteta Subotica Univerziteta u Novom Sadu. Nastavnik na predmetima iz oblasti građevinskih konstrukcija, naročito vezanim za eksperimentalnu analizu konstrukcija, održavanje, zaštitu i sanaciju konstrukcija i betonske konstrukcije. Učesnik i rukovodilac većeg broja naučnoistraživačkih projekata u zemlji i inostranstvu. U okviru naučnoistraživačkog rada kao i u poslovima saradnje sa privredom bio je rukovodilac i učesnik na brojnim projektima vezanim za ispitivanje konstrukcija, projektovanje novih i sanaciju postojećih objekata. Autor je i koautor brojnih naučnih radova koji su objavljeni u međunarodnim i domaćim stručnim časopisima kao i radova koji su prezentovani na međunarodnim i domaćim naučno-stručnim konferencijama i simpozijumima. U toku profesionalne karijere bio je na studijskim boravcima na brojnim univerzitetima, između ostalih, u Nemačkoj, SAD, Japanu, Australiji, Francuskoj.

dr Radomir Folic, dipl. ing. građ., profesor emeritus, redovni profesor Univerzitet u Novom Sadu, Fakultet tehničkih naukaTrg Dositeja Obradovića 6, 21000 Novi Sad, SerbiaE-mail: [email protected] Radomir J. Folić je profesor emeritus Univerziteta u Novom Sadu. Član je Inženjerske akademije Srbije (raniji predsednik), Dopisni član Vojvođanske akademije nauka i umetnosti. Profesionalna aktivnost prvih 17 godina, je, uglavnom bila u oblasti projektovanja konstrukcija građevinskih objekata (među značajnijim su: zgrada Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu, Novosadska banka u centru grada, i Spomen-kosturnica u Velesu) i nadzora nad izvođenjem objekata. Polja istraživanja su: zemljotresno inženjerstvo, betonske konstrukcije i mostovi, duboka fundiranja i interakcija tlo-temelji-konstrukcija, procena stanja, sanacije i pojačavanja

i obnova postojećih objekata, pouzdanost i trajnost betonskih konstrukcija. Na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu angažovan je na doktorskim studijama, a gostujući je profesor na doktorskim studijama Univerziteta u Nišu gde predaje Metodologiju naučno-istraživačkog rada i Zemljotresno inženjerstvo. Bio je mentor za 25 doktorskih disertacija (Novi Sad, Niš, Tuzla, Podgorica), 23 Magistrature i 537 diplomskih radova. Publikovao je preko 700 naučnih i stručnih članaka, tri knjige i projektovao oko 90 konstrukcija značajnih objekata. Njegovi radovi su citirani više od 470 puta (SCI & Google Scholar). Član je Američkog instituta za beton (ACI) i raniji član RILEM-ovog Tehničkog komiteta -104 DCC. Predsednik je Saveza građevinskih inženjera Srbije od 2014. g. i organizator i editor više od 40 Konferencija. Glavni i odgovorni je urednik (od 2002. g.) časopisa Građevinski materijali i konstrukcije (JournalofBuildingmaterialsandstructures) koji je na emergingSci listi. Među mnoštvom priznanja za naučni, stručni i pedagoški rad ističu se povelje za životno delo: Društva građevinskih konstruktera Jugoslavije 2002, Udruženja univerzitetskih nastavnika i naučnika Srbije (za Vojvodinu 2005) i SF&R i Internacionalnogdruštva za nedestruktivna ispitivanja 2010.

MSc. Sohela Ali, dipl. ing. građ. student doktorskih studija Univerzitet u Novom Sadu, Fakultet tehničkih naukaTrg Dositeja Obradovića 6, 21000 Novi Sad, SerbiaE-mail: [email protected] SuhilaRumdhan Muhamed Ali je rođena 1980. godine u Tripoliju, Libija. Osnovne studije je pohađala na Univerzitetu „7. april“ u Sabrathi, Libija, na Departmanu za građevinarstvo (Civil Engineering Department). Diplomirala je i stekla zvanje bečelora u proleće 2002. godine. Tokom 2003. i 2004. godine je bila zaposlena u firmi „ITEHAD“, u Tripoliju, Libija, na poslovima građevinskog projektovanja. Master studije je pohađala na Akademiji za visoke studije u Tripoliju, Libija, na Departmanu za građevinarstvo, smer Konstrukcijsko inženjerstvo.

Arpad Čeh, dipl. ing. građ., student doktorskih studija Univerzitet u Novom Sadu, Građevinski fakultet Kozaračka 2a, 24000 Subotica, SerbiaE-mail: [email protected] doktorskih studija, stručni saradnik Istraživačko inovacionog centra (IIC), Građevinskog fakulteta Subotica Univerziteta u Novom Sadu.Aktivno radi u Laboratoriji za građevinske materijale i konstrukcije IIC na ispitivanjima građevinskih materijala. Naučnoistraživačke aktivnosti su mu koncentrisane na nedestruktivne metode za ispitivanje materijala i istraživanja na polju održivog razvoja betona i materijala na bazi cementa. Autor je i koautor brojnih naučnih radova koji su objavljeni u međunarodnim i domaćim stručnim časopisima kao i radova koji su prezentovani na međunarodnim i domaćim naučno-stručnim konferencijama i simpozijumima. Pored naučnoistraživačkog rada aktivno se bavi i saradnjom sa privredom.

40 &ton 2019MB

određenih vrednosti u okolini krive kriterijuma sloma značajna). Kriterijum se definiše u dva oblika: prvim se cilja srednja vrednost („prosečni“ kriterijum; ”mean“ criterion) analiziranih eksperimentalno obezbeđenih nosivosti ploča na proboj, dok se drugim ([7]), „konzervativnim“ kriterijumom ("safe“ criterion) cilja umanjena vrednost principom 5%-nog fraktila, da bi se obuhvatile nepravilnosti različitog porekla:

gde je b0 obim kritičnog preseka lociranog na udaljenju d/2 od ivice stuba (slika 1). Ovaj pristup je usvojen u Švajcarskim normativima ([8]), u fib pred-normativnom modelu propisa Model Code 2010 ([7]) i u „novom“ Eurokodu 2 ([9]).Dati kriterijumi su izvedeni za slučaj centrično opterećene ploče kada je distribucija smicanja po dužini obima bliska uniformnoj. Međutim, promenljiva raspodela smicanja, koja može biti posledica koncentracija u zoni uglova preseka stuba ili većih opterećenih površina, diskontinuiteta ploče ili, što je slučaj u predmetnim istraživanjima, transfera momenta na spoju stuba s pločom, umanjuje nosivost na proboj. Pomenuti efekti se mogu proračunski obuhvatiti redukcijom obima kontrolnog preseka: načelno, kontrolni obim kojim se prenosi smicanje je funkcija maksimalne smičuće sile po jedinici dužine upravne na obim. Tako, za proračunsko obuhvatanje promenljive distribucije smicanja usled prenosa momenta savijanja, kontrolni obim se može usvojiti u redukovanoj dužini, na sledeći način ([7]):

gde je eu ekscentricitet rezultante smičućih sila u odnosu na centralnu tačku osnovnog kontrolnog obima, a bu je prečnik kružnice iste površine kao i region unutar istog obima. Za stub kvadratnog poprečnog preseka

stranice bc, prečnik ekvivalentne kružnice je prikazan na slici 2.gde je eu ekscentricitet rezultante smičućih sila u odnosu na centralnu tačku osnovnog kontrolnog obima, a bu je prečnik kružnice iste površine kao i region unutar istog obima. Za stub kvadratnog poprečnog preseka stranice bc, prečnik ekvivalentne kružnice je prikazan na slici 2.

Slika 2. Ekvivalentni obim za stub kvadratnog poprečnog preseka

Sa poznatim kriterijumom loma, smičuća nosivost usled probijanja i odgovarajući kapacitet deformisanja su definisani tačkom preseka krive kriterijuma loma i krive zavisnosti između opterećenja i rotacija ploče (veza opterećenje-rotacije), kojom je definisano pretežno ponašanje savijane ploče – porast rotacija sa nivoom opterećenja (slika 3).

Slika 3. Nosivost ploče usled proboja i njen kapacitet rotacije

Veza između opterećenja i rotacija ploče se može odrediti na više načina. Kinnunen i Nylander ([1]) su za rotaciono simetrični slučaj definisali analitički oblik veze korišćenjem bi-linearne veze između momenta savijanja i krivine preseka. Muttoni ([3],[4]) je analitičku formu unapredio obuhvatanjem efekta sadejstva zategnutog betona (tensionstiffening) korišćenjem kvadri-linearnog oblika veze. Za praktične potrebe, veza opterećenje-rotacije se može aproksimirati paraboličnom funkcijom sa eksponentom 3/2, kako je preporučeno drugim ili trećim nivoom aproksimacije (Level IIiliLevel III approximation)u fib modelu propisa Model Code 2010, [7],[10]:

gde je sa rs označena lokacija zatvorenog preseka, u odnosu na oslonačku osu, u kojem je radijalni moment savijanja jednak nuli, fy je čvrstoća čelika za armiranje na granici tečenja, a Es je modul elastičnosti čelika za armiranje. Moment m predstavlja prosečnu vrednost momenta savijanja po jedinici širine trake preko oslonaca, dok je mR prosečna nosivost na savijanje po jedinici njene širine. Širina oslonačke trake, bs, je određena na sledeći način (slika 4):

41&tonMB2019

U izrazu (5), eu je rezultantni ekscentricitet smičućih sila u odnosu na centar osnovnog kontrolnog obima, V/8 je prosečna vrednost momenta po širini oslonačke trake za slučaj kada nema prenosa momenta sa ploče na stub, dok moment koji se prenosi na stub (V·eu) delujena širini oslonačke trake, bs, po pola na svakoj strani. Koeficijent proporcionalnosti km se usvaja jednakim 1.5 za drugi aproksimativni nivo (Level II ofapproximation), a može biti zamenjen s 1.2 ukoliko je projektovanje podužne armature ploče zasnovano na kompleksnijim analizama (treći aproksimativni nivo, Level III ofapproximation, prema fib modelu propisa Model Code 2010). Treba napomenuti da izraz (5) predstavlja paraboličnu aproksimaciju analitičkog rešenja kod koje je zanemarena nosivost betona pri zatezanju i doprinos zategnutog betona (tensionstiffeningeffect). Posledica je relativno veliko odstupanje aproksimativnog rešenja od eksperimentalno određenog u zonama manjihrotacija ploče, te uslučajevima korišćenja betona visokih zatežućih čvrstoća (slika 5).

Slika 5. Krive opterećenje-rotacija za testove Kinnunen-a i Nylander-a i usporedba s analitičkim rešenjima kod kojih je obuhvaćen (krive „Quadri-linear“) i nije obuhvaćen doprinos zategnutog betona; prema Muttoni-ju, [4]

Slika 4. Oslonačke trake

Konačno, veza se može odrediti primenom nelinearne analize konstrukcije, uz obuhvatanje efekata prslina u betonu, doprinosa zategnutog betona, tečenja armature ili nekog drugog nelinearnog efekta koji može biti značajan za dobru procenu (četvrti nivo aproksimacije,LevelIV approximation, u fib modelu propisa Model Code 2010).

U ovom radu su istraživanja usmerena na nosivost na proboj ravnih ploča različitih čvrstoća betona izloženih kombinovanom dejstvu vertikalnog opterećenja i momenata savijanja različitih intenziteta. Razmatrane su ravne ploče bez poprečne armature. Ova vrsta ravnih ploča je veoma zastupljena u postojećim i novoprojektovanim AB pločama, a mogu biti ojačane u cilju povećanja nosivosti na proboj. Izostajanje poprečne armature kao faktora za razmatranje obezbeđuje uslove za izolovani tretman analiziranih fenomena. Realizovan je eksperimentalni programkojim je ispitano sedam uzoraka u punoj veličini. Uzorci se međusobno razlikuju po čvrstoći primenjenog betona i intenzitetu apliciranog momenta koji se prenosi na spoju stub-ploča. Neuravnoteženi moment je uveden preko ekscentrične vertikalne sile na konstantnom ekscentricitetu, simulirajući na taj način situaciju različitih raspona kontinualne ploče i/ili neravnomernu raspodelu gravitacionog opterećenja kod realnih ploča. Prikupljeni podaci su analiziraniprema kriterijumimasloma saglasno teoriji kritične smičuće prsline (izrazi (2)i(3)) i upoređeni s aproksimativnim predlogom za vezu opterećenje-rotacija, izraz (5). Nakon toga je sprovedena detaljnija nelinearna analiza metodom konačnih elemenata (MKE, FEM) ispitanih uzoraka korišćenjem ANSYS Mechanical 14.5 softvera.

Softversko ograničenje na konstantnu vrednost modula smicanja je prevaziđeno kalibracionim postupkom u kojem su eksperimentalno određeni rezultati korišćeni kao referentni.

Eksperimentalna analiza ekscentrično opterećenog uzorka ravne ploče Eksperimentalna ispitivanja autora su sprovedena tokom 2015. i 2016. godine, u laboratoriji Građevinskog fakulteta u Subotici. Osnovni cilj eksperimentalnog programa je bio utvrđivanje zavisnosti nosivosti ploče izložene proboju od nivoa momenta savijanja koji se prenosi na spoju između stuba i ploče, s jedne, te od primenjene čvrstoće betona, s druge strane. Pripremljeno je ukupno sedam uzoraka (označenih S1 do S7) istovetne geometrije i testirano do sloma. Unutrašnji stub i okolni deo ploče su izdvojeni u uzorak realne veličine, a opterećenje je aplicirano u obliku ekscentrične vertikalne sile, obezbeđujući uslove prenosa sile i momenta. Ovakvom postavkom, u kojoj ekscentricitet sile ostaje konstantan, pogodno je analizirati transfer momenata koji potiču primarno od različitih raspona ploče ili neravnomernog rasporeda gravitacionog opterećenja. U situacijama kada su momenti posledica indukovanih horizontalnih sila, značajan je i treba da bude analiziran i doprinos deformacije dela ploče izvan uzorkom predstavljenog ([15]). Oblik i dimenzije uzoraka (slika 6) su izabrani na način da približno odgovaraju delu ravne ploče uobičajenog raspona za višespratne zgrade (oko 4 m) u okolini stuba. Tako, uzorkom je obuhvaćen deo ploče (1) unutar kružnog preseka u kojem radijalni momenti savijanja u ploči menjaju znak. Za elastičan rad ploče konstantne krutosti, ovaj presek je približno udaljen 0.22Lod ose stuba, gde je L raspon ploče. Debljina ploče uzorka je 180 mm, a oblika je u pravilnog osmougaonika zbog jednostavnijeg formiranja oplate. Poprečni presek stuba uzorka (2) je kvadratni, 250×250 mm. U donjem delu, stub se završava horizontalnim proširenjem u obliku kratkog elementa (3), čime je omogućeno apliciranje ekscentrične sile. Kako bi se izbegli neželjeni lokalni efekti usidrenja armature, podužna

42 &ton 2019MB

Slika 6. Geometrija uzorka: 1 – ploča, 2 – stub, 3 – kratki element, 4 – blok za sidrenje

Svi uzorci su identično armirani. Ploča je armirana šipkama Ø14/100 mm u dva ortogonalna pravca u gornjoj zoni ploče i šipkama Ø10/200 mm u dva pravca u donjoj zoni (videti sliku 21), dok je stub armiran s 14 šipki Ø16 ravnomerno raspoređenih po obimu preseka. Ukupna količina gornje armature ploče je odabrana tako da odgovora „umerenom“ stepenu armiranja, približno 1%. Uzorci se međusobno razlikuju samo u klasi betona: prva tri uzorka su betonirana istom betonskom mešavinom projektovanom za beton klase C30/37, dok su ostali uzorci različitih projektovanih klasa, u rasponu od C60/75 do C80/95. Ukupno je korišćeno pet različitih betonskih mešavina sa maksimalnim zrnom agregata, dg, od 16 mm.

Slika 7. Priprema uzorka: a) Postavljanje armature; b) Uzorak nakon betoniranja

Slika 8. Postavka eksperimenta: 1 – betonski uzorak; 2 – čelični oslonac; 3 – pomični kutijasti okvir s hidrauličkim presama; 4 – zavrtnjevi s navojima; 5 – čelične ploče

Dimenzije uzorka i količina armature su izabrani tako da je obezbeđeno da se lom realizuje probojem ploče, a ne savijanjem. Eksperiment je sproveden na sledeći način (slika 8, slika 9): uzorak (1) se svojim kratkim elementom oslanja na hidrauličke prese postavljene u podesivi i pokretni kutijasti okvir (3), koji se fiksira sa gornje strane zvezdasto oblikovanog oslonca (2), kod kojeg dva čelična profila formiraju jedan krak. Ukupno osam visokovrednih zavrtnjeva (4) je fiksirano za krajeve krakova oslonca, s jedne, i za gornju stranu ploče, sa druge strane, prolazeći kroz odgovarajuće otvore u ploči i naležući na nju preko para čeličnih ploča debljine 8mm (5). Ekscentricitet sile se obezbeđuje preciznim postavljanjem pokretnog kutijastog okvira na predviđeno rastojanje od vertikalne ose stuba.

armatura stuba je usidrena pravo prepustom u betonski blok (4) izveden s gornje strane ploče.

43&tonMB2019

Slika 9. Postavka eksperimenta: a) Čelični oslonac i kutijasti okvir s hidrauličkim presama; b) Uzorak pripremljen za testiranje

Početni položaj uzorka je obezbeđen ručnim dotezanjem matica visokovrednih zavrtnjeva sa gornje strane ploče do postizanja potpuno horizontalnog položaja. Paralelno sa betoniranjem uzoraka uzeta su i probna tela, kocke i cilindri, za utvrđivanje stvarnih mehaničkih karakteristika betona u trenutku testiranja. Testirani uzorci su bili starosti između 137 i 188 dana. U tablici 1 su date starosti pojedinih uzoraka i izmerene čvrstoće pri pritisku u trenutku testiranja, kao i odgovarajuće karakteristične vrednosti čvrstoće na pritisak bazirane na cilindričnom opitnom telu, izračunate u skladu sa Eurokod funkcijom prirasta čvrstoće betona, za klasu cementa N. Postignuto je relativno dobro poklapanje sa projektovanim vrednostima.

Tablica 1. Merene i računski određene čvrstoće betona Ponašanje uzoraka tokom testiranja je praćeno adekvatnom mernom opremom. Senzori za pomeranja su korišćeni za registrovanje vertikalnih pomeranja tačaka gornje površi ploče (slika 10a), kao i horizontalnog pomeranja ploče. Instalirano je ukupno jedanaestmernih traka za merenje dilatacija u čeliku na karakterističnim lokacijama armature u gornjoj zoni (slika 10b): pet traka (S1 do S5) poduž središnje šipke X-pravca, tri poduž bočno postavljene šipke X-pravca i tri poduž središnje šipke Y-pravca. Iste merne trake su instalirane i poduž svakog (od osam) visokovrednog zavrtnja, što uz dodatne dve (korišćene za kontrolna merenja) čini ukupno deset ovih traka. Sa donje strane ploče, u blizini stuba, instalirane su merne trake za merenje dilatacija na betonskoj površini. Akvizicija merenih podataka je sprovedena 72-kanalnim akvizicionim uređajem (slika 11) sa učestanošću uzorkovanja od 5Hz.

Slika 10. Merna mesta: a) Pozicije senzora pomeranja; b) Merne trake instalirane na gornjoj armaturi

armatura stuba je usidrena pravo prepustom u betonski blok (4) izveden s gornje strane ploče.

44 &ton 2019MB

Slika 11. Akviziciona oprema

Protokol opterećenja je bio sličan za sve uzorke. Ilustracije radi, na slici 12 je stepenastom linijom prikazan protokol opterećenja samo za uzorak S4. Vrlo slični protokoli su primenjeni i kod ostalih uzoraka: sila je postepeno povećavana do približno 40% proračnuske nosivosti na proboj, zatim su uzorci skoro potpuno rasterećeni, da bi se, konačno, sila monotono povećavala u malim koracima praćenim pauzama od približno 3 minute, sve do loma. Intenzitet aplicirane sile je približno određivan. Međutim, merenja izduženja mernim trakama na zavrtnjevima, nakon kalibracije, su obezbedila vrednosti intenziteta sila u zavrtnjevima, tj. oslonačkih reakcija ploče. Na osnovi ovih sila određene su egzaktne vrednosti aplicirane sile i njenog ekscentriciteta i prikazane su dijagramom na slici 12. Ekscentricitet aplicirane sile ostaje praktično konstanta, dok je ekscentricitet u Y-pravcu zanemarljiv. Ilustracije radi, na slici 13 je prikazana promena izmerenih dilatacija gornje armature ploče uzorka S2, za četiri izabrane pozicije.

Slika 12. Karakteristični i mereni protokol opterećenja; uzorak S4

Slika 13. Merene dilatacije u izabranim lokacijama gornje armature

U tablici 2su date izračunate vrednosti ekscentriciteta aplicirane sile zajedno sa intenzitetom sile koji odgovara lomu usled proboja. Ekscentriciteti određeni za Y-pravac su, za sve uzorke, bili manji od 5mm. Kod svih sedam uzoraka registrovan je krt lom usled proboja, a nakon razvoja plastičnih deformacija u gornjoj armaturi ploče.

Tablica 2. Ekscentricitet opterećenja i sile pri proboju

Na slici 15 je za svih sedam uzoraka prikazana promena eksperimentalno određenih rotacija ploče sa porastom intenziteta aplicirane sile. Kako bi se dovele u formu pogodnu za naredne analize, krive su date samo kao monotono rastuće, što je postignuto odbacivanjem rezultata koji se odnose na rasterećujuću i ponovno opterećujuću (do prethodnog dostignutog nivoa) granu protokola. Na ovaj način je umanjena preciznost grafika u početnim delovima krivih, ali je za dalje analize od primarnog interesa gornji deo krivih. Imajući na umu da deformisani oblik uzorka, zbog ekscentričnog opterećenja, nije rotaciono simetričan, te da se tangencijalna promena radijalnih rotacija

45&tonMB2019

ploče može aproksimirati sinusnim zakonom (kako je, na primer, navedeno u [11], a potvrđeno i u prikupljenim eksperimentalnim podacima), referentna vrednost radijalne rotacije ploče je određena kao aritmetička sredina radijalnih rotacija u pravcu apliciranog ekscentriciteta (rotacija ψ0) i u suprotnom pravcu (rotacija ψ180), saglasno postupku ilustrovanom na slici 14: kako bi se neutralisao uticaj deformacije krakova čeličnog oslonca, radijalne rotacije su određene na osnovu relativnih pomeranja – razlike merenih pomeranja (ui) u tačkama D2-D1 i D4-D5:

Slika 14. Određivanje rotacija ploče, ψ0 i ψ180

Slika 15. Eksperimentalno određene krive opterećenje-rotacije i nosivosti na proboj Očekivano, usled većih vrednosti napona, krive koje odgovaraju većim ekscentricitetima sile su manjeg nagiba upoređeno s onima koje odgovaraju manjim ekscentricitetima.

Upoređenje eksperimentalnih s proračunskim vrednostima

Na dijagramu, slika 16, isprekidanim linijama su prikazane eksperimentalno određene veze između aplicirane sile i rotacije ploče, dok su nosivosti na proboj, krajevi ovih krivih naznačeni kružićima,upoređeni s dva CSCT kriterijuma, iskazana izrazima(2) i (3). Dijagram je prikazan u relativnoj formi u kojoj su krive kriterijuma sloma nezavisne od ekscentriciteta sile i od čvrstoće betona, tj. ista kriva sloma je validna za sve uzorke. Ovo je postignuto deljenjem zavisnosti opterećenje-rotacija koeficijentom ekscentriciteta, ke (izraz (4)). Registrovani intenziteti sila proboja su u intervalu očekivanih vrednosti definisanih „prosečnim“ kriterijumom sloma, izraz (2), izuzev za uzorak S3, kod kojeg je slom realizovan pri nižoj vrednosti sile. Ipak, i u tom slučaju, nosivost uzorka na proboj zadovoljava „konzervativni“ kriterijum loma, izraz (3). Takođe, primetno je da se uzorci većih čvrstoća betona, posebno uzorak S7, karakterišu nešto višim nosivostima na proboj (do 10% razlike) od onih procenjenih „prosečnim“ kriterijumom.

46 &ton 2019MB

Slika 16. Eksperimentalno određene nosivosti na proboj upoređene s kriterijumima sloma

U narednoj analizi su upoređene eksperimentalno određene veze opterećenje-rotacija sa onima određenim aproksimativnim predlogom koji odgovara trećem nivou aproksimacije (Level III ofapproximation) fib modela propisa Model Code 2010 (izraz (5); faktor proporcionalnosti, km, je jednak 1.2). Već je rečeno da se ovim predlog primarno cilja rotacioni kapacitet ploče, pa su značajna odstupanja aproksimativno određenih vrednosti od eksperimentalnih očekivana. Već grubom analizom predloga, izraz (5), sagledava se da je uticaj čvrstoće betona vrlo mali. Konkretno, čvrstoća betona utiče samo na prosečnu nosivost na savijanje po jedinici dužine, mR, i to skoro zanemarljivo, kako je pokazano u tablici 3, gde je savojna nosivost izračunata u skladu s kruto-plastičnom (rigid-plasticity) teorijom, kao u [10], ali modifikovana izostavljanjem projektnih redukcija faktorima sigurnosti:

Efektivna visina, d, je 146 mm (slika 21), granica razvlačenja čelika podužne armature, fy, je 500 MPa, a geometrijski koeficijent armiranja, ρ, je 1.055%.

Tablica 3. Prosečna savojna nosivost, mR

Rezultati su prikazani narednim dijagramima (slika 17 i slika 18), na kojima se mogu konstatovati značajna odstupanja kompariranih krivih. Odstupanja rastu s porastom ekscentriciteta sile, a naročito s porastom čvrstoća betona (posebno čvrstoće pri zatezanju). Dobro poklapanje krivih se može konstatovati samo za uzorak S1, kod kojeg su i čvrstoća betona i ekscentricitet sile relativno mali. Zbog prirode aproksimacije, u kojoj je zanemaren doprinos zategnutog betona, sva odstupanja su na konzervativnoj strani. Osim toga, izabrana geometrija uzorka se karakteriše relativno malim odnosom dužine stranice stuba prema debljini ploče, što, kako je zaključeno i u [11], rezultuje manjim rotacionim kapacitetom ploče, čime je konzervativnost aproksimacije dodatno naglašena. Rezultat primenjene aproksimacije se može okarakterisati kao suviše konzervativan za praktične potrebe.Zbog toga je kod ovakvih ploča, koje se karakterišu umerenim količinama podužne armature, visokim čvrstoćama betona i relativno velikim intenzitetima momenata koji se prenose s ploče na stub, preporučljivo korišćenje kompleksnijih analitičkih procena kojima se obuhvata doprinos zategnutog betona (na primer predlog baziran na kvadri-linearnoj vezi moment-krivina, [4]), ili odgovarajućih analiza baziranih na primeni metode konačnih elemenata, kako je sugerisano četvrtim nivoom aproksimacije (Level IV ofapproximation) u fib modelu propisa Model Code 2010.

47&tonMB2019

Slika 16. Eksperimentalno određene nosivosti na proboj upoređene s kriterijumima sloma

Tablica 3. Prosečna savojna nosivost, mR

Slika 17. Upoređenje eksperimentalno određene krive opterećenje-rotacija s krivama određenim korišćenjem parabolične aproksimacije; uzorci S1, S2 i S3

Slika 18. Upoređenje eksperimentalno određene krive opterećenje-rotacija s krivama određenim korišćenjem parabolične aproksimacije; uzorci S4, S5 i S7

4 numeričko modeliranje uzoraka

Numerička simulacija eksperimentalnog ispitivanja je sprovedena korišćenjem ANSYS softvera (v14.5). Betonski elementi su modelirani SOLID65 elementima, definisanim s osam čvorova, te sa po tri stepena slobode u svakom od njih. Element se uobičajeno koristi za 3D modeliranje betona sa ili bez armature. Najznačajnije karakteristike obuhvaćene elementom se odnose na tretman nelinearnih karakteristika ponašanja materijala: elementom se mogu modelirati pojave prslina pri zatezanju, drobljenja pri pritisku, plastično deformisanje i tečenje. Iako se elementom mogu definisati do tri seta raspodeljene armature (rebar), ova mogućnost nije iskorišćena. Naime, imajući na umu da je nosivost na proboj u najvećoj meri određena smičućom nosivošću sistema, a da predmetni armaturni elementi ne prihvataju smičuće naprezanje, u cilju postizanja realističnije simulacije upotrebljeni su diskretni linijski elementi za modeliranje armature ploče.

48 &ton 2019MB

Mogućnosti modeliranja veze smičući napon-klizanje, ili promene modula smicanja, kod betona s prslinama su u ANSYS-u ograničene na pristup konstantnog modula smicanja:

Koeficijenti prenosa smicanja βt i βc se uvode kao redukcioni faktori za smičuću nosivost za opterećenja koja proizvode klizanje poduž lica prsline. Koeficijent βt se odnosi na stanje otvorene, a koeficijent βc na stanje zatvorene prsline, a oba mogu biti izabrani u rasponu između 0 i 1. Generalno, ovakav pristup konstantnog modula smicanja ne daje rezultate konsistentne s eksperimentalnim, budući da je zavisnost smičući napon-klizanje u biti nelinearna i određena širinom prsline ili glavnim zatežućim naponom ([13]). Osim toga, ne postoji fizička pozadina za izbor vrednosti ovog faktora. Imajući to na umu, kao i ograničenje mogućnostima korišćenog softvera, u radu je uveden pristup promenljivog faktora prenosa smicanja. SOLID65 elementima je pridružen nelinearni materijalni model za beton kojim je objedinjen linearno-elastični model, multi-linearni model sa izotropnim očvršćavanjem (multilinearisotropichardening model - MISO) definisan jednoaksijalnom naponsko-dilatacijskom vezom i CONCRETE materijalni model ([12], [13]), kojim se uvode mogućnosti formiranja prslina i drobljenja betona. Ako se u bilo kojoj integracionoj tački dostignu uslovi za slom pri jedno-, dvo- ili triaksijalnoj kompresiji, smatra se da se materijal zdrobio u toj tački (potpuna deterioracija strukturalnog integriteta). Kvazi-plastično ponašanje betona se uvodi preko modela plastičnosti kojim se ne obuhvata brzina nanošenja deformacije (rate-independentplasticity). Iako se analizira samo monotona promena opterećenja, usvojen je MISO materijalni model. Kako se ovim modelom ne može simulirati formiranje prslina, uparen je s CONCRETE materijalnim modelom, kao komplementarnim kojim se kontroliše samo formiranje prslina i drobljenje betona. Stanje isprskalog betona se predstavljaprslinama u raspodeljenom (smeared) obliku, preko ravni slabljenja u pravcu upravnom na lice prsline, promenom karakteristika materijala. Iako uključena (slika19b), relaksacija zatežućih napona ne predstavlja modifikovanu naponsko-dilatacijsku vezu po formiranju prsline, nego se koristi samo zbog pospešenja konvergencije proračuna. CONCRETE materijalni model je definisan zadatim vrednostima napona formiranja prsline i napona drobljenja betona pri jednoaksijalnom naprezanju, kao i s dva koeficijenta prenosa smicanja. U tablici 4 su prikazane vrednosti ovih parametara korišćene u analizi. Zbog nedoumica vezanih za izbor odgovarajuće vrednosti koeficijenta prenosa smicanja za stanje otvorene prsline, svaki od uzoraka je analiziran za tri ili četiri vrednosti ovog koeficijenta u rasponu između 0.1 i 0.9. MISO materijalni model je definisan jednoaksijalnom vezom naponi-dilatacije određenom u skladu s odredbama Eurokoda 2 ([14]). Na osnovu vrednosti čvrstoća betona određenih na probnim kockama (dimenzije 150×150×150 mm), odgovarajuće čvrstoće cilindričnog probnog tela za starost betona od 28 dana i za starost koja odgovara vremenu testiranja su određene korišćenjem funkcije starenja betona preporučene u Eurokodu 2 i odgovarajućeg koeficijenta konverzije. Korišćena jednoaksijalna funkcija je definisana u 6 tačaka (slika 19a) i odgovara rastućem delu naponsko-dilatacijske veze za korišćenje u nelinearnoj analizi date Eurokodom 2.

Tablica 4. Karakteristike linearno-elastičnog i CONCRETE materijalnog modela

Slika 19. Jednoaksijalne veze napon-dilatacija: a) MISO model za beton, b) Nosivost posle formiranja prsline, i c) BISO model za čelik

49&tonMB2019

U cilju eliminisanja potencijalnih numeričkih problema, kratki element uzorka, kao i elementi betonske ploče sa gornje strane u neposrednom kontaktu s čeličnim pločama, su modelirani zapreminskim SOLID185 elementima sa linearno-izotropnim karakteristikama ponašanja materijala. Linearno-elastične karakteristike materijala koje su pridružene ovim elementima su identične odgovarajućim korišćenim kod nelinearnog materijalnog modela za beton (tablica 4). Armatura je modelirana u diskretnom obliku, korišćenjem linijskog BEAM188 elemenata, zasnovanog na Timoshenko-ovoj grednoj teoriji kojom su obuhvaćeni i efekti smičuće deformacije. Element ima po šest stepeni slobode u oba čvora i njime se mogu analizirati savojni, poprečni i torzioni problemi u nelinearnom obliku. Poprečni preseci armaturnih elemenata su modelirani kao kružni, s prečnicima koji odgovaraju korišćenim. Nelinearni model za čelik obuhvata linearno-elastični i bilinearni model s izotropnim očvršćavanjem (bilinearisotropichardening model – BISO). Karakteristike linearno-elastičnog modela uključuju modul elastičnosti, E, jednak 200000 N/mm2 i Poisson-ov koeficijent, ν, jednak 0.3, dok je BISO model korišćen za obuhvatanje nelinearnog ponašanja čelika za armiranje, a definisan je bilinearnom krivom zavisnosti efektivnog napona i efektivne dilatacije. Početna grana je elastična, nagiba koji odgovara elastičnom modulu elastičnosti. Nakon dostizanja napona tečenja čelika, fy, razvijaju se plastične dilatacije, a druga grana krive napon-ukupna dilatacija pruža se u nagibu koji je određen zadatim tangentnim modulom, ET. Koristi se VonMises-ova površ tečenja, asocijativno pravilo tečenja (flowingrule) upravno na površ, a očvršćavanje je određeno tangentnim modulom ET. Za granicu tečenja je usvojena vrednost od 500 N/mm2, a za tangentni modul post-elastične grane 10000 N/mm2. Čelične oslonačke ploče su modelirane SOLID185 zapreminskim elementima, definisanim s osam čvorova, te sa po tri stepena slobode u svakom: translacije u X, Y i Z pravcu. Ovi elementi mogu primiti oblik prizme, tetraedra ili piramide, u regionima nepravilne geometrije. Kako se ne očekuje razvoj plastičnih deformacija u čeličnim pločama, elementima je pridružen samo linearno-elastični materijalni model. Iskorišćena je simetrija uzorka u odnosu na X-Y ravan da se redukuje veličina modela (broj stepeni slobode; DOF): modelirana je samo polovina uzorka(slika 20), a izostavljena polovina je zamenjena odgovarajućim konturnim uslovima (sprečeno pomeranje u Z-pravcu) u čvorovima ravni simetrije.

Slika 20. Modeliranje polovine uzorka

Slika 21. Gornja i donja armatura ploče

50 &ton 2019MB

Betonska zapremina uzorka je modelirana u obliku 3D solid zapremine kojom se dosledno prate dimenzije samog uzorka. Kako bi se obezbedili nizovi kolinearnih tačaka mreže konačnih elemenata poduž pravca pružanja diskretnih šipki armature, solid zapremina je vertikalnim i horizontalnim ravnima, gde god je to lokacija armature zahtevala (slika 21), izdeljena na manje zapremine. Podela ovako formiranih solid zapremina na konačne elemente je automatska, izborom željene dužine stranice konačnih elemenata od 25 mm. Ukupno 21838 konačnih solid elemenata (25389 čvorova) je kreirano, kao rezultat (slika 22a). Velika većina kreiranih solid elemenata su paralelepipedi s osam čvorova, dok je samo mali broj elemenata (ukupno 26) u zoni kontakta s čeličnim pločama, oblika trostrane prizme.

Slika 22. Mreža konačnih solid elemenata i modeliranje armature

Armaturne šipke su modelirane nizom grednih elemenata dužine 25 mm, koji imaju zajedničke čvorove sa solid betonskim elementima. Podužna armatura ploče je torziono oslonjena na svojim krajevima preko dodatnih grednih elemenata kojima su spojeni krajevi šipki i najbliži čvorovi solid mreže (slika 22b). Iako su eksperimenti realizovani apliciranjem kontrolisane sile hidrauličnim presama, u numeričkoj simulaciji je opterećenje aplicirano u formi pomeranja. Ovim se postižu bolje konvergencijske performanse simulacije, a u konačnom odgovoru modeliranog sistema nema značajne razlike između dva pristupa. Tako su na model, sa donje strane, aplicirana maksimalna pomeranja veća od onih koja, očekivano, odgovaraju slomu probojem, duž linije upravne na ravan savijanja pozicionirane na ekscentricitetu koji odgovora izmerenom u eksperimentu. Kako su ekscentriciteti u eksperimentu različiti(tablica 2) i položajno ne odgovaraju čvorovima mreže konačnih elemenata, potrebni među-čvorovi su obezbeđeni dodatnim krutim grednim elementima kojima su među-čvorovi spojeni s čvorovima solid mreže. Osim apliciranih pomeranja, zadati su i uslovi potpuno sprečenog pomeranja u Z-pravcu svim čvorovima u ravni simetrije, u Y-pravcu u četiri čvora na gornjoj površi oslonačkih čeličnih ploča, i u X-pravcu čvorovima u neposrednoj blizini čvorova u kojima je aplicirano opterećenje (slika 23).

Slika 23. Konturni uslovi U predmetnoj studiji, nelinearnom analizom se upošljava Newton-Raphson postupak za rešavanje diferencijalnih jednačina višeg reda. Tačnost i konvergencija rešenja su funkcije faktora poput gustine mreže elemenata, konstitutivnih karakteristika kojima je opisan beton, kriterijuma konvergencije, veličinom tolerancija, itd. Kod problema kod kojih se očekuje teško dostizanje konvergentnog rešenja, kao što je slučaj kod nelinearnog modeliranja

51&tonMB2019

armiranog betona, preporučuje se primena Newton-Raphson postupka uz apliciranje opterećenja u vrlo malim inkrementima.

Rezultati numeričkih analiza Kao ilustracija, samo za uzorak S2, u grafičkom obliku su prikazani pojedini rezultati numeričke analize: raspodela ukupnih mehaničkih dilatacija prikazana na slici 24a implicira raspodelu prslina, dok je na slici 24b prikazana raspodela plastičnih dilatacija u gornjoj armaturi, koja grubo odgovara eksperimentalno prikupljenim rezultatima prikazanim na slici 13. Raspodela ugiba (slika 25) gornje površine ploče poduž pravolinijske putanje X-pravca daje mogućnost određivanja karakterističnih i, posledično, referentnih (prosečnih), rotacija, na isti način na koji su one i eksperimentalno određene (slika 14, izraz (7)). Na ovaj način, mogu biti predstavljene krive opterećenje-rotacije za svaki od analiziranih modela i upoređene s eksperimentalno dobijenim, prikazanim na slici 15.

Slika 24. Ukupna mehanička dilatacija i plastične dilatacije u gornjoj armaturi (uzorak S2)

Slika 25. Određivanje rotacija ploče (uzorak S2)

Međutim, kako je navedeno (tablica 4), svaki od uzoraka je proračunat korišćenjem nekoliko različitih vrednosti za koeficijent prenosa smicanja za stanje otvorene prsline (shearretentionfactor ili SRF u nastavku).Primera radi, na slici 26 su, za uzorak S4 (izabran kao reprezentativan; kvalitativno se slika ne razlikuje ni za ostale uzorke), prikazane numerički određene krive opterećenje-rotacije za četiri različite vrednosti ovog koeficijenta, zajedno s eksperimentalno određenom krivom.I pored podbačaja koji se registruje za male vrednosti rotacija (najverovatnije posledica potcenjene čvrstoće betona pri zatezanjuu numeričkom modelu), nakon upoređenja eksperimentalne i numerički određenih krivih, očigledno je da izbor vrednosti koeficijenta prenosa smicanja značajno opredeljuje rezultujuću vezu, kao i da manje vrednosti ovog faktora odgovaraju manje krutom (nagib prikazanih krivih) ponašanju modeliranog uzorka. Kod eksperimentalne krive je primetno da je postepeni pad krutosti brži od pada bilo koje od numeričkih krivih. Ili, sa porastom rotacija nagib eksperimentalne krive odgovara nagibu numeričke krive sve manje vrednosti koeficijenta prenosa.

52 &ton 2019MB

Slika 26. Numerički određene krive opterećenje-rotacije za različite vrednosti koeficijenta prenosa smicanja upoređene s eksperimentalno određenom krivom (uzorak S4)

Prethodno navedenim je implicirana mogućnost uvođenja promenljivog koeficijenta prenosa smicanja za kontrolu promene krutosti modela. Ako je poznata promena koeficijenta prenosa smicanja, nagib rezultujuće numeričke krive može da se odredi interpolacijom između poznatih nagiba krivih konstantnog koeficijenta prenosa. Rezultujuća kriva opterećenje-rotacija će, sada, bolje aproksimirati eksperimentalnu nego što je to slučaj s bilo kojom krivom konstantnog SRF. Nakon detaljne analize numerički određenih krivih i upoređenja s odgovarajućim eksperimentalnim zaključeno je da je promena SRF u velikoj meri zavisna od čvrstoće betona. Zato je promena faktora sa rastućim rotacijama razmatrana kao monotona i nelinearno opadajuća funkcija čvrstoće betona pri pritisku. Za potrebe konkretne analize usvojeno je da koeficijent prenosa dostiže nultu vrednost za rotaciju 0.02, dok je nelinearna promena određena eksponentom α, kao funkcija čvrstoće betona. Obimnom regresionomanalizom, koja je uključivala „zaglađene“ (korišćenjem moving-average aproksimacije) krive svih sedam uzoraka i kojom je favorizovano bolje poklapanje u zoni dijagrama koja odgovara potpuno isprskalom uzorku (zona od većeg značaja u ovoj analizi), određena je zavisnost u jednostavnom obliku:

Sa poznatom vrednošću SRF za neku rotaciju, korišćenjem parabolične interpolacije je određen nagib krive u toj tački i dalje postupkom numeričke integracije i kompletna kriva opterećenje-rotacija. Na narednim dijagramima (podaci su podeljeni na dva grafika kako bi se izbeglo preklapanje krivih), slika 27islika 28, date su rezultujuće numerički simulirane krive upoređene s odgovarajućim eksperimentalnim. Postignut je visok stepen poklapanja pri upoređivanju krivih.

Slika 27. Eksperimentalne i numerički određene krive, uzorci S1, S2, S4 i S6

53&tonMB2019

Slika 27. Eksperimentalne i numerički određene krive, uzorci S1, S2, S4 i S6

Slika 28. Eksperimentalne i numerički određene krive; uzorci S3, S5 i S7 Konačno su, korišćenjem rezultujućih numerički određenih krivih i krivih dva kriterijuma sloma, „prosečnog“ kriterijuma definisanog izrazom (2) i „konzervativnog“ kriterijuma određenog izrazom (3), određene po dve vrednosti nosivosti na proboj za svaki uzorak, kao presečne tačke numeričke krive s kriterijumima sloma: VFC – nosivost koja odgovara „prosečnom“ kriterijumu, i VFCS – nosivost koja odgovara „konzervativnom“ kriterijumu. Za izabrani set uzoraka ove vrednosti su date na slici 29 i upoređene s odgovarajućim eksperimentalnim vrednostima. Rezultati za svih sedam uzoraka su dati u tablici 5 iupoređeni s eksperimentalnim u relativnom obliku. IzuzevzauzorakS3, postignuto je vrlo dobro poklapanje upoređivanih vrednosti, a maksimalna odstupanja ne prelaze 10%, i uglavnom su na konzervativnoj strani. Rezultati za uzorak S3 su na konzervativnoj strani „sigurnog“ kriterijuma.

Slika 29. Eksperimentalno i numerički određene nosivosti pri proboju; uzorci S1, S3, S5 i S7

Tablica 5. Upoređenje eksperimentalnih vrednosti sile proboja s numerički određenim

54 &ton 2019MB

Zaključci U ovom radu analizirani parametri su veličine ekscentriciteta opterećenja i čvrstoća betona. Eksperimentalni uzorci se odnose na ravne ploče konstantne geometrije (dimenzije stuba, raspon i debljina ploče) i načina armiranja, kod kojih je vertikalno opterećenje na nepromenljivom ekscentricitetu, čime je i ograničen domen analize. Upoređenje eksperimentalno određenih vrednosti sila proboja sa procenjenim vrednostima saglasno „prosečnom“ kriterijumu sloma predloženom od strane Muttoni-ja i ostalih, izraz (2), kojim su efekti transfera momenta savijanja obuhvaćeni preko redukcije kontrolnog obima, izraz (4), pokazala je relativno dobro poklapanje, čimeje potvrđena primenljivost predloga. Iako se kriterijumom blago potcenjuje nosivost na proboj ploča viših čvrstoća betona, registrovana odstupanja su unutar prihvatljive margine (do 10% razlike). Međutim, fenomen proboja se karakteriše velikom disperzijom vrednosti nosivosti, što upućuje na primenu „konzervativnog“ kriterijuma za potrebe projektovanja ploča, izraz (3). Ovo se pokazalo opravdanim i u sprovedenim ispitivanjima, gde je kod uzorka S3 postignuta sila proboja značajno manja od očekivane, ali je i dalje na konzervativnoj strani redukovanog („konzervativnog“) kriterijuma. Aproksimacija veze opterećenje-rotacija paraboličnom funkcijom, izraz (5), je pokazala značajna konzervativna odstupanja, primarno zbog zanemarenja doprinosa zategnutog betona. U domenu analiziranih konstrukcija, koje se karakterišu relativno malim rotacionim kapacitetom, ovakvo pojednostavljenje vodi rezultatima koji su suviše konzervativni za praktičnu primenu. Korišćenjem odgovarajuće FEM analize, umesto toga, obezbeđuje mogućnost dobijanja zadovoljavajućih veza opterećenje-rotacija, ali tek nakon što se prevaziđu softverska ograničenja pristupa zasnovanog na konstantnom modulu smicanja. Usvajanjem eksperimentalno određenih vrednosti za referentne,

nakon regresione analize, ovo je postignutouspostavljanjem veze između koeficijenta prenosa smicanja i rotacija ploče. Na ovaj način je omogućeno i sprovođenje numeričkih eksperimenata kojima se analizirani domen konstrukcija može proširiti i na one kojima odgovaraju među-vrednosti variranih parametara. Zbog suviše visoke konzervativnosti aproksimativnih predloga i nedovoljnog broja eksperimentalno razmatranih uzoraka, opravdanost primene predloženog načina obuhvatanja efekata ekscentričnosti opterećenja, izraz (5), ne može biti ispitana u kvantitativnom obliku. Ipak, odstupanja koja su prikazana na dijagramu na slici 17 ukazuju da se ovim predlogom precenjuju posledice ekscentričnosti, opet konzervativno.

Zahvalnost Istraživanja prikazana u radu su sprovedena u okviru naučno-istraživačkog projekta TR36043 „Razvoj i primena sveobuhvatnog pristupa projektovanju novih i proceni sigurnosti postojećih konstrukcija za smanjenje seizmičkog rizika u Srbiji“, koji je finansiran od strane Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije.

lITERaTURa [1] Kinnunen, S., Nylander, H.: Punchingof Concrete Slabs Without Shear Reinforcement, Transactions of the Royal Institute of Technology, No.158, Stockholm, Sweden, 1960.[2] Muttoni, A., Schwartz, J.: Behaviour of Beams and Punching in Slabs without Shear Reinforcement, IABSE Colloquium, Vol. 62, (1991), pp. 703-708.[3] Muttoni, A.: Shearand Punching Strength of Slabs without Shear Reinforcement, Beton-und Stahlbetonbau, V. 98 (2003), No. 2, Berlin, Germany, pp. 74-84. (in German)[4] Muttoni, A.: Punching Shear Strength of Reinforced Concrete Slabs without Transverse Reinforcement, ACI Structural Journal, V. 105 (2008), No.4, pp 440-450.

[5] Walraven, J. C.: Aggregate Interlock: A Theoretical and Experimental Analysis, Delft University Press, Netherlands, 1980.[6] Vecchio, F. J. , Collins, M. P.: The Modified Compression-Field Theory for Reinforced Concrete Elements Subjected to Shear, ACI Journal, March-April 1986.[7] Fédération Internationaledu Béton (fib): FIB Model Codefor Structures 2010, International Federation for Structural Concrete (fib), Erns & Sohn, 2013.[8] SIA: SIA 262 Codefor Concrete Structures, Swiss Society of Engineers and Architects, Zurich, Switzerland, 2003.[9] CEN: PT1prEN 1992-1-1 2017-10, Eurocode 2: Design of concrete structures – Part 1-1: General rules, rules for buildings, bridges and civil engineering structures, Second complet einterim draft of October 2017 by the Project Team SC2.T1, Draft for committee works, 2017.[10] Mutonni, A., Ruiz, M. F., Bentz, E., Foster, S., Sigrist, V.: Background to the Model Code 2010 Shear Provisions – Part II: PunchingShear, Structural Concrete 14 (2013), No. 3, pp. 204-214.[11] Drakatos, I. S., Muttoni, A., Beyer, K.: Mechanical model for drift-induced punching of slab-column connections without transversere inforcement, ACI Structural Journal, March 2018, Title No. 115-S37, pp. 463-474.[12] Willam, K. J. , Warnke, E. D.: Constitutive Model for the Tri-axial Behavior of Concrete, Proceedings, International Association for Bridge and Structural Engineering. Vol. 19 (1975). ISMES. Bergamo, Italy.[13] ANSYS: ANSYS Mechanical APDL Help Documentation, Release 15.0, ANSYS Inc., 2013.[14] CEN: EN1992-1-1:2004 - Eurocode 2: Design of Concrete Structures – Part 1-1: General Rulesand Rules for Buildings, The European Standard, European Committee for Standardization - CEN, Brussels, 2004.[15] Drakatos, I. S., Muttoni, A., Beyer, K.: Internal slab-column connections under monotonic and cyclic imposed rotations, Engineering Structures 123 (2016), pp. 501-516.

55&tonMB2019

mjesto za vašu reklamu

56 &ton 2019MB

Most Moračica je projektovan kao kontinualna

prednapregnuta ramovska konstrukcija sa glavnim rasponom od 190 m varijabilnog poprečnog presjeka, koji se izvodi tehnologijom slobodne konzolne gradnje. Dispozicija raspona mosta je 95m+170m+3×190m+125m=960m, dok su visine pet srednjih subova od 51 m do 161 m. Ukupna dužina mosta je 960 m, sa podužnim nagibom nivelete od 4 % i poprečnim nagibom od 2.5 %. Ukupna širina mosta je 23,4 m, u kom su sadržane dvije kolovozne trake u oba smjera, pješačke staze i staze za održavanje sa svom pratećom opremom i vjetrobranskom zaštitom.

Od Željka Popovića glavnog inženjera komanije Monteput d.o.o, Poslovne jedinice za upravljanje projektom izgradnju autoputa, u nastavku predstavljamo sve detalje izvođenja samog mosta.

1 osnove za projektovanje1.1 OpšteInvestitor: Vlada Crne GoreMinistarstvo saobraćaja i pomorstvaUpravljač projektom: Monteput d.o.o. Poslovna jedinica za upravljanje projektom izgradnje autoputaSaobraćajnica: Autoput Bar – Boljare

MoST MoRaČIca-najVIŠI MoST U REGIonU Most Moračica je uz tunel Vjeternik, najzahtjevniji objekat na trasi prioritetne dionice Smokovac – Uvač – Mateševo, autoputa Bar – Boljare.Dionica: Smokovac – Mateševo km 0+000 do 40+871Poddionica 1.3:LK6+440.00 do LK7+445.35RK6+435.00 do RK7+440.63Objekat: Most MoračicaFaza projektovanja: Glavni projekat1.2 Podaci o mostu1.2.1 Opis dispozicije mostaProjektom je predviđen jedinstven most za obe trake autoputa.Most se prostire od stacionaže km 6+482.14 do km 7+442.33, po lijevoj osovini.Most se prostire od stacionaže km 6+476.57 do km 7+436.38, po desnoj osovini.Razmak osovina kolovoza u osnovi je 11.70 m. Lijevi kolovoz je na dionici ispred mosta, na mostu i iza mosta, paralelan sa desnim kolovozom.Most premošćuje, redom, magistralni put Podgorica – Kolašin, rijeku Moraču i plato Moračica (po kome je most i dobio ime).Spaja sjevero-istočne obronke brda Ždrvanj i zapadne obronke brda Smrdulja, između kojih se nalazi

klisura širine približno 1000 m. Mostu se prilazi iz kraćeg dijela otvorene trase (oko 400 m) kojoj prethodi tunel Mrke. Iza mosta je otvorena trasa autoputa (oko 4 km) nakon čega slijedi tunel Klopot. Kote nivelete autoputa na početku mosta su oko 253 mnm, dok su na kraju mosta oko 293 mnm. Dužina mostovske koonstrukcije, mjereno po lijevoj osovini autoputa, iznosi L=960 m. Maksimalna visina mosta iznad terena je veća od 175 m, na dijelu iznad rijeke Morače i dodatnih 30 m, kolika je dubina kanjona u odnosu na plato Močačica.

1.2.2 Geomorfološke odlike terenaRijeka Morača na ovom dijelu terena formirala je izrazito asimetričnu dolinu.U geomorfološkom pogledu, u zoni mosta Moračica mogu se izdvojiti slijedeće cjeline:- Desna dolinska strana koja se morfometrijski može podijeliti u dvije cjeline i to:- Padina relativno ujednačenog

&tonMB Projekat ◁

57&tonMB2019

nagiba oko 30°, mjestimično kaskadno oblikovana, dužine oko 300 m u bankovitim jurskim krečnjacima. Nadmorska visina se kreće od oko 250 mnm u zoni početka mosta do oko 100 mnm u zoni magistrale.- Padina nagiba u prosjeku oko 30° u terasnim fluvio-glacijalnim sedimentima, lokalno promjenljivog nagiba sa strmim manjim odsjecima i potkapinama. Dužina padine je oko 60 m. Nadmorska visina se kreće od oko 100 mnm u zoni magistrale do oko 70 mnm u zoni korita rijeke Morače- Korito rijeke Morače formirano u terasnim fluvio glacijalnim sedimentima sa savremenim aluvijalnim šljunkovima i pjeskovitim šljunkovima širine 25 do 30 m, sa nadmorskom visinom oko 70 mnm. Duž kanjonskog korita u terasnim konglomeratima, izraženo je eroziono djelovanje vodotoka Morače, koje se manifestuje kroz formiranje pećinskih potkapina i potencijalno nestabilnih blokova- Lijeva dolinska strana koja se morfometrijski može podijelti u 3 cjeline i to:- Strmi odsjek ka Morači u glacio-fluvijalnim sedimentima skoro subvertikalnog nagiba, mjestimično oko 60° sa potkapinama visine oko 30 m. Nadmorska visina se kreće od 70 mnm u zoni korita do oko 100 mnm u zoni platoa;- Široki plato formiran od glacio fluvijalnih sedimenata (slabo do dobro vezan konglomerat i pjeskovit šljunak), širine oko 140 m sa nadmorskim visinama od 98 do 102 mnm;- Padina ujednačenog nagiba u prosjeku oko 30° u trijasko jurskim slojevitim dolomitima i pri vrhu u krednim slojevitim krečnjacima. Donji djelovi padine su pokriveni sa deluvijalno-koluvijalnim materijalom (prašinasto glinovita drobina) koja ublažava nagib i formira blag prelaz ka platou. Dužina padine je oko 400 m. Nadmorska visina se kreće od oko 100 mnm u zoni platoa do oko 285 mnm u zoni kraja mosta.Prije mosta, nagib terena u poprečnom pravcu je sa lijeve na desnu stranu. Neposredno ispred mosta trasa se nalazi u zasjeku

male visine, koji zatim prelazi u nasip visine do 10 m. Iza mosta, autoput brzo ulazi u visoki usjek. Teren ispod mosta na desnoj obali rijeke Morače se strmo spušta ka kanjonu rijeke. Na dijelu krajnjeg oporca A0, teren je, u podužnom pravcu, još uvijek u blažem nagibu oko 1:5 prema rijeci Morači, a u poprečnom, na lijevu stranu. Dalje, ka stubu P1, i podužni i poprečni nagib terena se povećavaju, tako da i podužni i poprečni nagib iznosi oko 1:2. Teren u zoni stuba P2, u blizini magistralnog puta, zadržava strm podužni nagib ka Morači, a poprečni se smanjuje i postaje relativno blag. Stub P3 se nalazi na platou Moračica. Poprečno, teren oko stubova P4 i P5 je blago nagnut na desnu stranu. Podužno, oko stuba P4, nagib se polako povećava, ka stubu P5, gde dostiže 1:2, kao i na desnoj obali rijeke. Krajnji oporac A1 se nalazi ispod vrha brda, u koji trasa autoputa ulazi nakon mosta, u veoma strmom podužnom nagibu, takodje 1:2.

1.2.3 Geološka građa na lokaciji mosta MoračicaU geološkoj građi terena, duž trase mosta Moračica, učestvuju karbonatne stijene trijasko - jurske starosti (T, J), donjojurske starosti (J12,3) i donjokredne starosti (K1).Retolijaski sedimenti otkriveni su na padini na lijevoj dolinskoj strani. U donjem dijelu padine pokriveni su kvartarnim padinskim sedimentima kao i glaciofluvijalnim terasnim sedimentima. Duž trase mosta zastupljeni su od stacionaže RK 6+820 do stacionaže RK 7+400 km. Predstavljeni su bankovitim dolomitima i dolomitičnim krečnjacima. Debljina retolijaskih sedimenata u geološkom stubu iznosi oko 600 m. Na stacionaži RK 6+820 u rasjednom su kontaktu sa donjojurskim sedimentima, dok su na stacionaži RK 7+400 takođe u rasjednom kontaktu sa donjokrednim karbonatnim stijenama.Sedimenti donjokredne starosti izgrađuju završni dio padine na lijevoj strani. Predstavljeni su litiotskim, slojevitim do masivnim krečnjacima. Debljina ovih sedimenata po geološkom stubu iznosi 250 m. Kontakt

sa retolijaskim dolomitima i dolomitičnim krečnjacima je rasjedni na stacionaži RK 7+400 km. Rasjed u ovoj zoni je pokriven deluvijalnim sedimentima.Sedimenti donjojurske starosti izgrađuju desnu dolinsku stranu. Predstavljeni su bankovitim do slojevitim krečnjacima. Debljina ovih sedimenata po geološkom stubu iznosi oko 250 m. Kontakt sa retolijaskim sedimentima je rasjedni i to ispod korita rijeke Morače. Rasjed je pokriven aluvijalnim sedimentima. Na trasi mosta ovi sedimenti su zastupljeni od početka mosta do stacionaže RK 7+400 km.Kvartarni sedimenti su generalno predstavljeni glaciofluvijalnim, aluvijalnim i padinskim sedimentima.Glaciofluvijalni sedimenti su predstavljeni slabije do jače vezanim konglomeratima sa proslojcima i sočivima pjeskovitog šljunka. Valutice su uglavnom karbonatnog porijekla (krečnjak). U ovom materijalu Morača je usjekla svoje korito. Debljina ovih sedimenata se kreće od 40 do 50 m na lijevoj dolinskoj strani dok je na desnoj oko 15 m. U zoni korita je debljine do 10 m dok izostaje u samoj desnoj ivici korita gdje su vidljivi krečnjaci donjojurske starosti.Aluvijalni (savremeni) nanos Morače je debljine 4 do 5 m i predstavljen je šljunkom, pjeskovitim šljunkom i većim komadima konglomerata koji su odronjeni i otkinuti sa strmih strana rečne terase.Na padinama su razvijeni padinski procesi, a prije svega deluvijalni u kombinaciji sa koluvijalnim procesom. U donjim djelovima padine se radi o glinovito prašinastom materijalu sa manjim procentom drobine dok se u srednjim i gornjim djelovima radi o drobini sa prašinasto pjeskovitom komponentom, mjestimično se pojavljuju umireni sipari. Aktivnih sipara ima u uzvodnom dijelu lijeve dolinske strane i oni su van zone uticaja na budući most. Ovi kvartarni materijali imaju veće zalijeganje na lijevoj dolinskoj strani. U središnjem dijelu padine ima debljinu do oko 3 m, dok je u

Projekat

58 &ton 2019MB

donjem dijelu padine debljine od 5 do 10 m. Takođe se javlja i na višim djelovima padine gdje zapunjava džepove (manje depresije do 2 m) koje su formirane u krečnjačkoj osnovnoj stijeni.Na padinama izlaznog portala zastupljeni su deluvijalni sedmenti predstavljeni siparima, koji su umireni vegetacijom.

1.2.4 Hidrogeološke odlike terenaNa osnovu hidrogeoloških svojstava i funkcija stijenskih masa, strukturnog tipa poroznosti i prostornog položaja hidrogeoloških pojava, može se zaključiti da istraživani dio terena u široj zoni mosta Moračica izgrađuju srednje do dobro vodopropusne stijene pukotinsko - kavernozne poroznosti, predstavljene ispucalim i u površinskom dijelu skaršćenim krečnjacima i dolomitičnim krečnjacima kao i stijene pukotinske i dijelom intergranularne poroznosti, predstavljene glaciofluvijalnim konglomeratima i pjeskovitim šljunkom. Dolinski oporci i stubovi 1,2, 3, 4 i 5 će biti fundirani u suvoj nadizdanskoj zoni kroz koju se odvija cirkulacija voda u vertikalnom pravcu.

1.2.5 Osvrt na klimatske usloveNa klimu ovog prostora utiče Jadransko more i planine u zaledju, tako da se može reći da je klima mediteransko-planinska. Zato, preovladjuju sjeverni i južni vjetrovi. Najjači vjetrovi na ovom području su iz sjevernog pravca. Postoje mjerne stanice samo u Podgorici i Kolašinu, pa je teško procjeniti stvarno stanje na području mosta.Za ovaj most su mjerodavne srednje godišnje padavine, koje su izmerene na meteorološkoj stanici Bioče i koje iznose 1290 mm. Medjutim, oscilacije količina padavina su velike, i u vremenskom i u prostornom smislu. Velike su promjene u zavisnosti od godine i u zavisnosti od reljefa. Najviše padavina izlučuje se, u prosjeku, krajem jeseni i početkom zime, a najmanje ljeti. Na osnovu ovog i drugih pokazatelja konstatuje se da je zastupljen izmijenjeno mediteranski pluviometrijski režim.Srednja godišnja temperatura je nešto niža od 15.5⁰C, koliko je

konstatovano u mernoj stanici u Podgorici. Prosječan broj dana sa sniježnim pokrivačem preko 1cm se kreće oko 10 dana.

1.2.6 Opis dispozicionog rješenja konstrukcije sa objašnjenjem konceptaDispoziciono rješenje u Glavnom projektu je usvojeno na osnovu nekoliko važnih ulaznih parametara:(1)Polazna osnova za izradu Glavnog projekta je bio Idejni projekat, sa njegovim osnovnim konceptom, statičkim sistemom i usvojenom tehnologijom izvođenja, kao i opštim likovnim izrazom.(2)Trasa na dijelu mosta prelazi preko veoma visoke udoline, pa je visina nivelete iznad terena odredila glavne raspone u estetskom i funkcionalno-tehnološkom smislu(4); (3)Položaj kanjona rijeke Morače i magistralnog puta, tj. najpre, njihov medjusobni položaj i oštra kosina izmedju njih; Naime, kao posledica usvojenih glavnih raspona, pomijenutih u 1), i predvidjene tehnologije izvodjenja, date u 4), a koji diktiraju racionalan odnos glavnih i bočnih raspona, došlo se do položaja stuba P2 u zoni puta i rijeke. U razmatranju su bile dvije varijante, koje su odrijedjene, u prvoj varijanti, položajem stuba P2 izmedju puta i rijeke i, u drugoj varijanti, položajem P2 iznad puta. Obe varijante su razradjene do nivoa Glavnog projekta. Na osnovu detaljne prethodne analize, utvrdjeno je da: prvo, postoje teškoće sa dispozicionim rješenjem koje podrazumeva stub sa temeljem izmedju puta i rijeke, jer bi kosina iskopa bila takva da bi imala za posledicu neophodnost izrade devijacije magistralnog puta za vrijeme izvodjenja radova, česte prekide saobraćaja na tom putu i ugroženu bezbjednost učesnika u saobraćaju i izvodjača radova. Devijacija (pošto je magistralni put u pitanju) bi morala imati takvu geometriju, koja bi zahtijevala veliki obim radova na usecanju njene trase u strmu stijenu iznad magistralnog puta. Drugo, sa aspekta obradjenog u ovoj tački, lokacija stuba iznad puta je mnogo povoljnija, zahteva daleko manje iskope, a prekidi saobraćaja će biti samo povremeni

i kratki.(4)Predviđene tehnologije izvođenja; Tehnologija slobodne konzolne gradnje određuje da racionalan odnos glavnih i bočnih raspona bude između 0.6 i 0.7, kako je naznačeno u najšire korišćenim francuskim “SETRA” smernicama za projektovanje mostova, koji se izvode konzolnom gradnjom. To je uticalo na raspored raspona i stubova, kako je već rečeno u 2). Ovakav odnos se usvaja radi što većeg umanjenja dijela konstrukcije uz krajnje oporce, koji se izvode na skeli. U ovom slučaju je to naročito značajno, jer su nagibi kosina u bočnim rasponima veoma strmi, pa je postavljanje skele i njihovih temelja otežano. To je posebno naglašeno u rasponu P5 - A1. U finalnoj dispoziciji (varijanti), koja je data u ovom projektu, dijelovi mostovske konstrukcije, koji se izvode na skeli, su dužine 18.5 m i 28.5 m.

2 Tehnički zahtjevi2.1 Elementi trasePoluprečnik kružne krivine na dijelu trase ispred mosta 1054 mDužina kružne krivine na mostu ~27 mDužina prelaznice na mostu ~150 mDužina pravca na mostu i iza mosta.1450 mPravac na mostu ~781 mPoprečni pad na dijelu kružne krivine 4%Poprečni pad na dijelu prelaznice se mijenja od jednostranog pada od 4% do dvostranog od 2.5%Podužni pad na dijelu mosta i ispred i iza mosta 4%2.2 Karakterističan poprečni presjek puta na mostuUkupna širina mosta 23.40 mŠirina oba kolovoza 7.70 mŠirina saobraćajnih traka 2x3.50 mŠirina ivičnih traka 2x0.35 mŠirina pješačkih staza 2x2.00 m2.3 Karakterističan podužni presjek puta na mostuRasponi 95+170+3x190+125 mDužina mosta, osovinski 960 mDužina mosta, sa krilnim zidovima 988.01 m2.4 Izvod iz geotehničkog elaborataU geotehničkom elaboratu su detaljno data istraživanja, koja su obavljena za potrebe projektovanja mosta i njihovi rezultati. Na osnovu analize

59&tonMB2019

kartiranja istražnih bušotina, rezultata geofizičkih istraživanja, presiometara kao i laboratorijskih ispitivanja definisano je da „C“ kategorija predstavlja stijensku masu povoljnih i zadovoljavajućih geotehničkih karakteristika za fundiranje mostovskih stubova. Zbog velikog podužnog nagiba terena i usvojenih ravnih temelja, veliki deo temelja će biti fundiran i u geotehničkoj sredini „B“, još boljih karakteristika nego što je „C“. Fundiranje u ovim slojevima je usvojeno zbog velikih opterećenja u temeljnim spojnicama, ali i zbog značaja mosta. Dubina fundiranja koje je preporučena je 1.5 do 2 m u sloju „C“. Prema GN 200 sloj „D“, u kome nije predvidjeno fundiranje, spada u V kategoriju, sloj „C“ i „B“ u VI kategoriju. Ova činjenica određuje i način iskopa, a u geo-elaboratu je preporučeno glatko miniranje. Krečnjačka stijena, u kojoj je predvidjeno fundiranje, ima veoma visoke vrijednosti jednoaksijalne čvrstoće, koje se kreću od 6.5 do 9 Mpa. Sračunata granična nosivost je od 24.5 do 33 Mpa. Na osnovu granične nosivosti, dobijena je dozvoljena nosivost (sa faktorom sigurnosti 8), koja se kreće u opsegu od 3.06 do 4.12 Mpa. U odnosu na maksimalna opterećenja, dobijeni faktor sigurnost temelja se kreće od 2.37 do 10.3. Nakon provjere slijeganja, zaključak je da ona praktično ne postoje.Nagibi kosina iskopa i formiranje bermi je detaljno dato u geotehničkom elaboratu, a razradjeno u grafičkoj dokumentaciji projekta. Za zaštitu kosina iskopa predložen je prskani beton sa ankerima i armaturnom mrežom. Za prikupljanje atmosferske i procedne vode, predvidjeni su drenažni kanali u temeljnoj jami.Rasjedi, koji su registrovani na terenu, se u ovoj zoni reflektuju kao lokalno jače polomljene zone do 1 m debljine gdje su komadi dobro zglobljeni tj. u bušotinama generalno nisu registrovana propadanja pribora. Takođe rezultati geofizičkih-seizmičkih istraživanja pokazuju da brzine prostiranja Vp talasa u ovoj zoni prevazilaze 2000 m/sec što svedoči da se radi o sredini bez jače karstifikovanih, milonitiziranih i

intezivnije ispucalih zona.Na osnovu analize raspoloživih podataka za dio kanjona rijeke Morače, na kojem je pozicioniran most , može se argumentovano konstatovati da u zoni same mikrolokacije ovog mosta, kao i u neposrednoj okolini, tokom najmanje prethodnih pet vjekova, nijesu registrovani ili osmotreni zemljotresi sa intenzitetom, odnosno magnitudom iznad nivoa koji je prikazan na prognoznoj karti očekivanih maksimalnih magnituda zemljotresa za povratni reprezentativnan period od 100 godina. U konkretnom slučaju mosta, to je vrijednost koja se može izraziti maksimalnom magnitudom od 5.8 jedinica Rihterove skale, sa maksimalnim dogođenim ubrzanjima na osnovnoj stijeni predmetne lokacije od 1.05 m/s2, dok očekivana maksimalno horizontalno uzbrzanje za tzv. projektni zemljotres, odnosno povratni period od 95 godina iznosi 0.94 m/s2, odnosno 1.99 m/s2 u slučaju tzv. maksimalnog zemljotresa, odnosno kod povratnog perioda od 475 godina. Ovaj nivo očekivanih maksimalnih magnituda proporcionalan je i seizmogenom potencijalu koji je utvrđen na osnovu analize dimenzije kartografisanih regionalnih i lokalnih tektonskih rasjeda na širem prostoru lokacije ovog mosta. Istovremeno, rezultati geoloških proučavanja ovog regiona, ne ukazuju na postojanje recentnih tektonskih aktivnosti većih razmjera koji bi mogli izazvati zemljotrese iznad gornje granice magnitude utvrđene za ovaj region.

2.5 Izvod iz Hidrotehničkog elaborataVoda sa kolovoza se prikuplja slivnicima koji se priključuju u cijevi kojima se voda sa kolovoza odvodi do separatora u kojima se prečišćava prije ispuštanja u okolinu. Dakle, riječ je o zatvorenom sistemu, putem plastičnih cijevi (PE-HD). Slivnici su postavljeni na najnižem dijelu kolovoza, u liniji udaljenoj od ivičnjaka 20 cm, na svakih 10 m. Voda se sliva ka njima poprečnim i podužnim padom kolovoza. Voda sa kolovoza mosta se prikuplja u podužne drenažne cijevi na 2 načina: prvi je dijelu mosta koji

je u pravcu, a drugi na dijelu koji je u prelaznici. Na dijelu mosta u pravcu, u poprečnom presjeku, postoje 2 podužne drenažne cijevi, koje su postavljene ispod konzola nosača, obostrano. Podužni pad cijevi prati podužni pad mosta. Na dijelu mosta u prelaznici, poprečni pad je na jednu stranu, pa je dodata i drenažna cijev u sredini nosača. Pošto cijev ispod lijeve konzole mosta produžava do početka mosta (obzirom da je podužni nagib nivelete ka početku mosta), na ovom dijelu, postoje 3 drenažne cijevi u poprečnom presjeku mosta. Za ove cijevi su ostavljeni otvori u parapetnom zidu krajnjeg oporca A0. Dalje, u nasipu ispod prelazne ploče, ove cijevi su zaštićene od uticaja slijeganja čeličnim cijevima Ø603…4. U hidrotehničkom projektu je dat način vešanja cijevi za konstrukciju. U ovom projektu su dati slivnici.

2.6 Osvrt na likovnu i estetsku stranu rješenja i njegovo uklapanje u ambijentI u estetskom pogledu, odnos raspona i visine mosta je optimalan. Sandučast poprečni presjek, sa nagnutim bočnim stranama, promijenljive visine poprečnog presjeka duž raspona, koji je usvojen iz statičkih razloga, djeluje ujedno i estetski povoljno. Takođe i oblik stubova, koji su dvojno oblikovani da umanje uticaj vjetra, daju mostovima transparentnost. Niski obalni stubovi ne narušavaju jedinstvenost mosta i ostalog dela trase, u vizuelnom smislu. Cjelokupna silueta mosta se dobro uklapa u okolinu.

3 Tehnički opis konstrukcije mosta3.1 Opis tehničkih karakteristika i parametara mosta, sa objašnjenjem konstruktivne koncepcije i statičko-konstruktivne koncepcijeKonstrukcija mosta je kontinualna prethodno napregnuta ramovska, promijenljivog poprečnog presjeka. Zbog gore pomenutog u tačci 1.2.3, u vezi položaja stuba P2, tri glavna

60 &ton 2019MB

središnja raspona su nešto veća nego prvi središnji, P1 - P2. Pri odrijeđivanju ovog odnosa, vodilo se računa i o odnosima krajnjih i središnjih raspona sa bočnim. Tako se došlo do optimalnog odnosa krajnjih i srednjih raspona, na početku mosta 95/175=0.54 i 125/190=0.66 na kraju mosta i do glavnih raspona od 190 i 170 m. Ovakav odnos raspona je pogodan za kontinualan ramovski konstruktivni sistem, čija se mostovska konstrukcija izvodi metodom slobodne konzolne gradnje. Stubovi P1 – P5 su kruto vezani za konstrukciju, a krajnji oporci A0 i A1 preko ležišta. Na taj način su horizontalni uticaji raspodeljeni na više stubova i umanjeni u odnosu na rješenje sa svim ležištima. Tako je dobijen sistem sa većom unutrašnjom rezervom nosivosti. Kruta veza je, takodje, povoljna i sa stanovišta tehnologije izvodjenja. Ramovska konstrukcija zahtijeva i manje dimenzije temelja.

3.2 Gornji stroj mostaPoprečni presjek konstrukcije je dvoćelijski, sandučast, promijenljive visine duž raspona. Širina gornje ploče glavnog nosača je 22.7m. Visina nosača iznad oslonca na stub P1 je 10.5 m, a iznad stubova P2, P3, P4 i P5 je 11.5 m. Visina grede u sredini raspona i iznad oslonaca na krajnje oporce je 3.8 m. Visina glavnog nosača se mijenja prema paraboli stepena 1.8. Debljina donje ploče presjeka u polju A0 – P1 i P5 – A1 varira od 30 cm kod oslonca na A0 (A1), do 120 cm kod oslonca na P1(P5). Debljina donje ploče presjeka u poljima P1 – P2, P2 – P3, P3 – P4 i P4 – P5 varira od 30 cm u sredini raspona do 120 cm kod oslonca na srednje stubove. Debljina donje ploče se mijenja takođe po paraboli stepena 1.8, a na vrhu stuba je konstantna. Iznad oslonaca na krajnje oporce, donja ploča je debljine 80 cm. Veze donje ploče i podužnih i poprečnih rebara su ojačane vutama. Postoje tri debljine rebra sandučastog nosača (65cm, 55cm i 45cm). Ova podjela odgovara trima dužinama segmenta grede (3.0m, 3.75m i 4.50 m). Gonja ploča je konstantne debljine 30 cm. Debljina rebara baznih segmenata je 85 cm. na baznom dijelu, iznad stuba su 4 poprečna nosača, debljine 80 cm. Gornja ploča između 1. i 2. i između 3. i 4. je ojačana na 160 cm i predstavlja ujedno i devijator kablova. Između 2. i 3 rebra, ploča je 50 cm. Debljina rebara i dimenzije vuta gornje ploče obezbjedjuju dovoljno prostora za smještaj ankera kablova.Na mjestima oslanjanja konstrukcije na krajnje oporce, na donjoj strani poprečnog nosača iznad stuba, nalaze se kratki elementi za prijenos poprečnih horizontalnih sila od vjetra (tkzv. shear key) na oporce.U svim poprečnim nosačima su ostavljeni revizioni otvori. Iznad srednjih stubova su ostavljeni i revizioni otvori u donjoj ploči za pristup iz stubova u gornju konstrukciju. Dužina konzole sandučastog nosača je 3.5 m. Gornja ploča prati nagib kolovoza. Na krajevima mosta su ojačane konzole, koje nose dilatacione spojnice, na cjelokupnoj širini presjeka. U svakom segmentu konstrukcije, prilikom izvođenja, treba ostaviti 2 ventilaciona otvora Ø200 mm, u sredini segmenta, na 2 m visine od donje ploče, po jedan u svakom spoljašnjem rebru. Svi otvori u konstrukciji moraju biti zaštićeni plastičnom mrežom zbog ptica. Takodje, u svakom rasponu, u najnižoj tačci, u sredini donje ploče, ostaviti drenažni otvor za ocjeđivanje eventualno dospjele vode unutar konstrukcije. Karakterističan poprečni presjek konstrukcije je dat na slici ispod.

Kombinovani raspored kablovaInterni kablovi su 27Ø15.2 mm, 22 Ø15.2 mm, 19 Ø15.2 mm, 16 Ø15.2 mm i 12 Ø15.2 mm. Kablovi gornje ploče i rebara se postavljaju i utežu tokom izvođenja radova. Kablovi u gornjoj ploči su u tkzv. kombinovanom rasporedu. U svakom segmentu je predvidjeno sidrenje po 3 kabla, po jedan uz svako rebro, naizmjenično sa lijeve i desne strane rebra, osim u presjecima S17, S18 i S19, u kome se sidri 6 kablova, po 2 uz svako rebro. Svi kablovi u gornjoj ploči se sidre u vutama. Kablovi u rebrima se povijaju na dole i sidre u rebrima. Kablovi u donjoj ploči se utežu nakon spajanja nosača i oni se sidre u ankernim blokovima.I u gornjoj i u donjoj ploči su ostavljene cijevi za eventualne dodatne kablove. Ove cijevi kablova su ostavljene iz

61&tonMB2019

dva razloga: Prije svega, ako neka od cijevi bude „blokirana“, ako u nju prodre cementno mlijeko iz betona, a drugo, ako je potrebno izvršiti „fina“ visinska podešavanja. Međutim, vjerovatnoća da će ovo biti neophodno je mala, s obzirom da će na praćenju nivelacije biti angažovana specijalna firma za monitoring, kako je dato u dijelu 7 „Osvrt na tehnologiju izvodjenja“. U svim rasponima je ostavljeno ukupno 70 rezervnih cijevi kablova, što čini 7.5% od ukupnog broja kablova (po 6 u gornjoj i po 4 u donjoj ploči). Ovi, rezervni kablovi, su projektovani da budu najduži, radi efikasnosti. U glavnim rasponima su predvidjeni dodatni eksterni kablovi 27Ø15.2 mm, po 4 u svakom polju i po 4 u svakom baznom komadu iznad srednjeg stuba (ukupno 44 kabla na mostu, što čini 4.7% svih kablova). Ovi kablovi su rezervisani za fazu eksploatacije mosta. U toku faze eksploatacije biće prikupljane informacije o naponima i deformacijama kolovozne ploče mosta. Ako naponi i deformacije pređu projektovane vrijednosti, određeni broj spoljašnjih kablova za PNP biće utegnut. Kablovi za PNP će se nabaviti kada to bude potrebno, a sile njihovog prednaprezanja biće ograničene na 0.65 f. Ovi kablovi su ankerovani u jake poprečne nosače – devijatore, iznad stubova. Kablovi iz polja i kablovi baznih segmenata se preklapaju na ovim devijatorima. U poljima postoje 2 vrste devijatora. Devijatori su poprečne grede u donjoj ploči, koje su na mjestu najveće promjene ugla kablova ojačane dodatnim poprečnim nosačima, povezanim sa bočnim rebrima i gornjom pločom. Lijevi i desni kabl u svakoj ćeliji presjeka ima svoj poprečni nosač. Trasa kablova je zbog obimnosti prikaza, data u karakterističnim tačkama, koje u potpunosti odredjuju položaj kablova. Ostale tačke na pravcu, između datih tačaka, biće određene tokom izvođenja, a fiksiraće se pomoću armature, koja je data u projektu.Kolovozna ploča je i poprečno predapregnuta kablovima 3Ø15.2 mm na međusobnom rastojanju od 75 cm i manje. Ovi kablovi su usvojeni da bi se potpuno

eliminisala mogućnost pojave prslina u gornjoj zoni kolovozne ploče, čime se povećava trajnost konstrukcije.Armatura je proračunska i konstruktivna. Prilagodjena je za prolazak cijevi kablova. Na mjestima eventualne kolizije, cjevi kablova imaju prednost, armatura se mora prilagoditi na licu mjesta. U planu kablova je data i armatura za fiksiranje položaja cijevi kablova. Predviđena su ojačanja na mjestima oslanjanja na ležišta, unosa sile prednaprezanja, tj. na mjestima kotvi, na vezi ankernih blokova i ploče, devijatora, u zoni ojačane gornje ploče na mjestu dilatacionih spojnica, oko otvora.

3.3 Donji stroj mostaVelika visina stubova, vjetar kao dominantni uticaj i relativno velike razlike u visini stubova su uslovile vrstu, oblik i zakon promjene po visini poprečnog presjeka. Da bi se ujednačili podužni uticaji na srednje stubove, kraći stubovi P1 i P5, koji bi “navukli” veće uticaje, su manje krutosti, a viši stubovi su veće krutosti do visine uklještenja kraćih, a dalje, do pune visine, iste krutosti kao i niži. Na taj način se dobija i estetski povoljno rješenje, svi stubovi su bočno transparentni do približno iste visine. Srednji stubovi P1 i P5 su formirani od 2 sandučasta poprečna presjeka, postavljenih paralelno po dužoj strani, poprečno na pravac mosta. Oba presjeka su identična, dvoćelijska. Oblik presjeka je modifikovani pravougaoni. Po visini, ukrućeni su horizontalnim rebrom, na polovini visine. Razdvojeni presjeci u poprečnom pravcu i aerodinamički povoljan oblik bočnih površina umanjuju uticaje vjetra na stubove. Na dužim stranama je udubljenje, koje takođe umanjuje uticaj vjetra, tako što objezbeđuje efikasno odvajanje vazdušnih vrtloga od površine stuba. Spoljašnje dimenzije ovih stubova su 15 x 3.5 m. Debljine zidova su 80 cm i 170 cm, i konstantne su po visini. Na svim mjestima veze za horizontalne ploče (rebra) i medjusobno, predvidjene su vute. Iznad temelja i na vrhu, formirana je jedinstven pun presjek, visine 3 m. Puni presjeci, kao i

masivne vute, objezbeđuju pravilan prijenos sila sa konstrukcije u stubove i iz stubova u temelje. U gornjoj ploči se nalazi otvor za revizioni pristup u konstrukciju. U svakoj ćeliji presjeka su ostavljena po 2 naspramna ventilaciona otvora, na svakih 5 m visine. Na dnu stuba, u najnižoj tačci, su ostavljeni i otvori za drenažu, prečnika 10 cm, radi odvoda eventualne vode iz unutrašnjosti stuba. Ovi otvori su u nagibu ka spoljašnjoj strani od 5%. U stubu još postoje i reviziona vrata, stepenice sa leđobranima i platformama za odmor na svakih 10 m visine. Svi otvori u konstrukciji moraju biti zaštićeni plastičnom mrežom zbog ptica.Poprečni presjek na gornjem dijelu stubova P2 – P4 je identičan kao i kod stubova P1 i P5. Dva sandučasta presjeka gornjeg dijela stuba se spajaju u jedinstven poprečni presjek donjeg dijela stuba. Spoljašnje dimenzije ovako formiranog, modifikovanog pravougaonog presjeka, su 17.20 x 11 m. Debljine zidova su povećane na 100 cm, podužni zidovi i 120 cm, bočni zidovi. U sredini je rebro, debljine 80 cm. Spoljašnje ivice presjeka zadržavaju nagibe i žljebove, iste kao i na gornjem dijelu presjeka. Kao i kod stubova P1 i P5, i ovde su puni presjeci, debljine 3 m, na vrhu, dnu i prelazu izmedju dvije vrste presjeka. Revizioni otvori, vrata, revizione stepenice, ventilacioni i drenažni otvori, se postavljaju na isti način kao i na P1 i P5.Glavna armatura srednjih stubova se nastavlja mehaničkim nastavcima, koji moraju imati veću nosivost nego osnovni material armature. Nastavci se postavljaju tako da ne bude više od 50% nastavljene armature u jednom presjeku. Nastavljanje je vezano za predvidjene segmente za izvođenje.Krajnji oporci su masivni. Stubna platna su debljine 2.5 m, s obzirom da prijenose reakcije sa konstrukcija raspona 95 i 125 m. Pošto je parapetni zid visine skoro 6 m, njegova debljina je 80 cm. Dovoljna krutost parapetnog zida, kao oslonca za dilatacionu spojnicu, je i preduslov njene trajnosti. Na ovom zidu se nalaze kratki elementi, obostrano, jedan za

62 &ton 2019MB

oslanjanje prelazne ploče, a drugi dilatacione spojnice. Parapetni zid je vezan za stubno platno jakom vutom. Ova vuta i gornji dio stubnog platna formiraju skrivenu ležišnu gredu. Utezanjem betona grede uzengijama i vertikalnim zategama, postiže se bolji prijenos sila iz kvadera. Na ležišnoj gredi postoje 2 vrste kvadera. Kvaderi za prijenos vertikalnih sila i kvaderi za prijem horizontalnih sila, prije svega od seizmike i vjetra. Kvaderi za prijem horizontalnih sila su visine oko 140 cm, što je diktirano veličinom potrebnih ležišta. Ova visina je odredila i visinu kvadera za prijem vertikalnih sila. Visina kvadera je takva da su naponi zatezanja usljed lokalnih napona pritiska ispod ležišta, primljeni jakom armaturom u samim kvaderima. Ne prenose se u ležišnu gredu. Krilni zidovi krajnjih oporaca su debljine 50 cm, djelimično stojeći, a delimično viseći. Viseća krila su različite dužine na lijevoj i desnoj strani, u zavisnosti od nagiba terena i mogućnosti formiranja kegli. Zbog dužine, zidovi su ojačani gredama. Na gornjim ivicama krilnih zidova se nalaze konzole, koje nose pješačku stazu i instalacione kanale u njima, istog presjeka kao i na mostu. Ove konzole djeluju statički povoljno na krila, jer ukrućuju gornju ivicu. Prelazna ploča je dužine 3.7+2.5 m, i postavlja se u nagibu 10% u odnosu na nagib nivelete. Ispod ploče se izvodi podložni beton.Na ležišnoj gredi su zaštitni zidovi (“maske”), koji onemogućavaju pristup neovlašćenim licima u prostor oko ležišta i dilatacionih spojnica. Pristup ovlašćenim licima je omogućen vratima u maskama i pristupnim stepenicama. Radi eventualnog prodora vode u prostor za reviziju u okviru obalnih oporaca, donja površina je betonom za pad oblikovana u dvostranom padu, bočno, ka otvorima u maskama. Prednja gornja površina ležišne grede je u nagibu ka parapetu, tj. ovom kanalu.

3.4 TemeljiS obzirom na geotehničke uslove odabrano je plitko fundiranje. Svi stubovi su fundirani u krečnjačkoj stijeni, osim stuba P3, koji je fundiran u terasnim

naslagama, konglomeratima. Prema preporukama u geotehničkom elaboratu, usvojeno je da temelji budu minimum 1 – 2 m u geotehničkoj sredini označenoj sa “C”. Zbog velikog podužnog i poprečnog nagiba terena, dubine fundiranja ivica temelja ka brdu su veoma velike. Iako su dozvoljeni naponi izuzetno visoki, čak i za krečnjak, određivanju dimenzija temeljnih stopa se pristupilo sa velikim stepenom sigurnosti, jer je stjena ispucala i može biti lokalno nepovoljna.Stepenasti temelji srednjih stubova obezbjedjuju siguran i ravnomjeran prijenos sila iz stuba u tlo. Nagib prijenosa sile je u skladu sa važećim propisima. Dimenzije temelja stubova P1 i P5 su 30x26 m, a stubova P2 – P4 33x26 m. Ukupna visina svih temelja je 7.5 m. Sve stepenice temelja, kao i odstojanje ivice stuba i ivice temelja, su 2.5 m visine i širine. Ispod temelja je predviđen sloj podložnog betona, debljine 20 cm širine veće od temelja za po 40 cm. Temelji krajnjih stubova su svojim većim dijelom postavljeni ispod nasipa. Ovakav položaj je povoljniji zbog dva razloga: radi oslanjanja stojećih krilnih zidova i radi uravnoteženja uticaja sa konstrukcije i od pritiska tla. Na taj način je kontrolisano i eventualno slijeganje, da bude ravnomjerno. Gornja površina temelja je u podužnom nagibu. Visina temeljne stope je 2.5 m, u presjeku uz stubno platno. I kod ovih temelja je podložni beton 20 cm.

4 Statički proračun4.1 OpterećenjaOpterećenja i njihove kombinacije su uzete prema “Pravilniku o tehničkim normativima za odrijedjivanje veličine opterećenja mostova”, prema zahtjevima Projektnog zadatka i važećih propisa. Presjek nosača je simetričan, pa od stalnih opterećenja nema torzionih uticaja. Programski paket “Midas” omogućuje nanošenje stalnog opterećenja po fazama izvođenja. Ona obuhvataju sopstvenu težinu, sopstvenu težinu krletke, dodatno stalno opterećenje, prednaprezanje i uticaje tečenja i skupljanja. U toku izvođenja je računato i sa

uticajima vjetra. Provjerene su i dvije najgore incidentne situacije, za fazu izvođenja kada su konzole maksimalne, sa zemljotresom EQ1 i sa dvostrukom vrijednošću istovrijemenog uticaja otpadanja „krletke“ i segmenta nosača sa jedne strane. Ulazni podaci, koji su korišćeni u programu za kablove za prednaprezanje su: granična čvrstoća na istezanje je fpk=1860MPa, usvojene sile prednaprezanja nisu veće od 0.75fpk=1395MPa, stopa relaksacije kablova za prednaprezanje je 2.5%, a modul elastičnosti 195000MPa. Koeficijent trenja je μ=0.12, a koeficijent uticaja trenja usljed nepredvidjenih krivina je k=0.01 rad/m. Usvojeni parametri su uobičajeni za većinu sistema za prednaprezanje, različitih proizvođača. Svakako su na strani sigurnosti. Uticaji od tečenja i skupljanja su uzeti prema propisima CEB-FIB 1990, koji ovaj fenomenen tretiraju gotovo identično kao i BAB 87. Pokretno opterećenje je šema V600+300 za mostove I kategorije. Za ovakve raspone, dinamički factor je 1.0. Opterećenja od tečenja i skupljanja tokom eksploatacije objekta se računaju programski. Uticaji od vjetra su uzeti u skladu za zahtjevima važećih standarda JUS.UM1.110-113 i, zbog značaja mosta, prema Evropskim propisima za uticaje od vjetra u podužnom pravcu na konstrukciju mosta.Opterećenja od zemljotresa su uzeta prema EN 1998-2 što je u saglasnosti sa ProjektnIm zadatkom i Detaljnom seizmičkom studijom. Razmatran je zemljotres T=475 god. i T=95 god. Za zemljotres povratnog perioda od 95 godina za maksimalno ubrzanje se uzima 0.096g. Što se zemljotresa povratnog perioda od 475 godina tiče, za maksimalno ubrzanje se uzima 0.203g, Za vjerovatni maksimalni efekat dejstva E može se uzeti:

Pošto je tlo u kome je fundiran objekat stijena, usvojena je

63&tonMB2019

kategorija tla “A”. Faktor ponašanja je zbog značaja mosta usvojen q=1.0. Faktor značaja 1.3 i faktor prigušenja 5%.Kombinacije opterećenja su odrijeđene prema Pravilniku za mostove, a koeficijenti sigurnosti za dimenzionisanje armirano betonskih presjeka, prema Pravilniku za beton i armirani beton. U slučaju analize glavnog nosača, stuba i temelja u fazi izvođenja, u obzir se uzima najgori mogući scenario, a to je otpadanje “krletke” na jednoj strani ili otpadanje segmenta nosača, kada su konzole maksimalne dužine, pre spajanja respona završnim elementom.(1) FT’–otpadanje jedne strane “krletke”(2) A – težina presjeka nosača(3) W–opterećenje vjetrom u fazi izvođenjaU slučaju da se dogodi otpadanje presjeka nosača ili “krletke”, uzima se u obzir dupli dio dinamičke reakcije. Stoga, u kombinaciji opterećenja postoje 2FT i 2A. Kombinacije za fazu izvođenja su date u slijedećoj tabeli:Kombinacija opterećenja faze izvođenja

Kombinacije za fazu eksploatacije su formirane za 2 slučaja: za mostovsku konstrukciju, kao za prednapregnute konstrukcije (PB 71), i za stubove i ostale armirano betonske elemente (BAB 87). Kombinacije za prednapregnutu mostovsku konstrukciju su date u slijedećoj tabeli:Kombinacija opterećenja konstrukcija prednapregnutog betona

Za armirano betonske elemente su formirane dvije grupe kombinacija, kada stalno opterećenje djeluje povoljno i nepovoljno (BAB 87) i date su u statičkom proračunu.Kod krajnjih oporaca je korišćen aktivni pritisak tla za odrijeđivanje uticaja na sve pomerljive elemente konstrukcije i provjeru globalnih faktora. Za dimenzionisanje stubnog platna je upotrebljen pritisak tla u miru, zbog činjenice da je platno veoma kruto, a stub je fundiran na stijeni.4.2 Modeliranje konstrukcijeModel konstrukcije je napravljen i sračunat u programskom paketu “Midas”. Modelirana je cjelokupna konstrukcija, bez krajnjih oporaca. Model je linijski, sastavljen od 461 elementa, povezanih čvorovima. Stubni i gredni elementi se modeliraju prema svojim stvarnim svojstvima. Svojstva krutosti se definišu u odnosu na momente i sile u odnosu na 3 ose lokalnog koordinatnog sistema štapova: i uvijanje usljed smicanja i efekti torzije su obuhvaćeni u analizama, kao i aksijalne deformacije i deformacije pri

savijanju.U model su unjeti i kablovi kao elementi sistema. Definišu se materijali i njihova svojstava, koja su vremenski promenljiva. Po predviđenim stvarnim fazama izvođenja se modelu dodjeljuju faze. Svakoj fazi se definiše dužina trajanja i koji elementi i opterećenja se uključuju (ili isključuju) u toj fazi. Uključivanje elemenata od betona je povezano sa vremenski zavisnim efektima tečenja i skupljanja, koji su obuhvaćeni programom. Vremenski zavisna svojstva betona se utvrđuju na osnovu vlažnosti sredine i dimenzija poprečnog presjeka.Nakon modeliranja faza izvođenja, konstrukcija će “zakoračiti kroz vrijeme” do dana 3650-og da bi se omogućilo svim vremensko zavisnim efektima da se dogode. U statički neodređenim konstrukcijama je takođe krucijalno sumirati sve “nepromjenljive sile” koje potiču iz različitih faza konstruktivnih sistema do dana 10 000-og. Dodatna opterećenja se smještaju na konstrukciju (na primer, pokretno opterećenje, temperaturni gradijent, slijeganja stubova) i analiziraju za početne (na kraju izvođenja) i konačne uslove na dan 3650-ti.Metoda konačnih elemenata se koristi za strukturnu analizu mosta MORAČICA. Model je linijski, a ovako formirani linijski elementi su modelirani kao 3D elementi u kojima se program analizira stanje napona i deformacija u presecima. Model se formira na osnovu redoslijeda izvodjenja mosta MORAČICA, (uzimajući u obzir nelinearne faktore kao što su P-Delta efekti) kako bi se analizirale promjene unutrašnjeg napona i deformacije u različitim fazama.

Uopšteno govoreći, raspodijela aksijalnih sila, momenata savijanja i vertikalnih sila smicanja se proračunava elastičnom analizom pod pretpostavkom da je beton bez prslina i nearmiran (upravo zbog ovih opterećenja). Pune flanše mogu biti uzete kao efektivne u analizi konstrukcije. Iz tog razloga, čitava ploča mosta se modeluje kao linijski element da bi se minimalizovala veličina modela konačnog elementa.Stubovi su kruto vezani za nosač elastičnim oprugama, kojima je data

64 &ton 2019MB

veoma visoka krutost, po svim karakteristikama veze.. Plitki temelji se na donjem dijelu stuba P1, P2, P3, P4 i P5 vezuju konstrejnovima za stub u svim pravcima, sa uobičajenom simulacijom konstrejna. Dva ležišta pokretna u dva pravca i jedno poprečno ležište za prijem poprečnih sila od vjetra se postavljaju na oporcima A0 i A1.Obalni oporci su sračunati u programskom paketu “Tower”. Model je prostorni, sastavljen od površinskih i grednih elemenata. Uticaji sa konstrukcije su preneti iz modela u „Midas-u“. Materijali i geometrijske karakteristike odgovaraju stvarnim karakteristikama. Linijski konstrejnovi su upotrebljeni za povezivanje osa ploča, radi realnijeg modeliranja. 4.3 Rezultati analize nosača4.3.1 Mostovska konstrukcijaZa faze izvođenja, u rezultatima proračuna su dati naponi po svim fazama. Sa dijagrama se vidi da nisu prekoračene dozvoljene vrijednosti. Nakon toga su analizirane dvije moguće ekstremne situacije u toku izvođenja, opisane u dijelu 4.1 Opterećenja konstrukcije. Razmatrana je situacija u kojoj su maksimalne konzole na obe strane stubova P1 i P3. Uzeto je u obzir opterećenje vjetrom, pad segmenta grede sa jedne strane i uticaji viseće oplate, tako da su za proračun korišćene sljedeće kombinacije opterećenja, CBS-2: SC+FT+PR+SK+W i CBS-3: SC+FT+PR+SK+W+2FT’+2A. Provjereni su glavni normalni naponi i glavni naponi zatezanja i utvrdjeno je da su u dozvoljenim granicama.

Rezime napona nosača u fazi eksploatacije mosta

U fazi eksploatacije, za merodavne kombinacije opterećenja, ekstremne vrijednosti normalnih napona pritiska su 18.50 MPa na donjoj ivici presjeka i 18.31 na gornjoj, što je manje od dopuštenih napona 1.1*18.5 = 20.35 MPa. Čak sui naponi od kombinacije sa EQ2 manji od dozvoljenih. Glavni naponi zatezanja su 0 MPa (potpuno prednaprezanje) za sve kombinacije opterećenja osim za seizmičku, sa EQ2. Naponi od stalnog optrećenja, koji se kreću od 6 MPa do 13 MPa, pod kojima će konstrukcija biti većinu svog postojanja, su ujednačeni na gornjoj i donjoj ivici, čto veoma povoljno utiče na trajnost.Ugibi od pokretnog opterećenja su max. 55.5 mm (na dole) i min. 27.9 mm (nadvišenje). Ugibi tokom izvođenja, su dati po fazama, ali oni su orjentacioni i služe za kontrolu reda veličine stvarnih. Tokom izvođenja, specijalna nezavisna kompanija za nadzor će kontrolisati i provjeravati kote (nivelaciju) segmenata grede. Svojstva betona se vremenom mijenjaju. Mogu se korigovati za sastav betona (na primer, agregat krečnjaka), stopu otvrdnjavanja i temperaturu okoline.Koeficijenti sigurnosti od loma u karakterističnim presjecima imaju visoke vrijednosti.Proračun konstrukcije u poprečnom pravcu je urađen na 3 karakteristična modela presjeka: S1 (debljina rebra je 65cm), S14 (debljina rebra je 55cm), S24 (debljina rebra je 45cm). U gornjoj ploči, kao prethodno napregnutoj,

su provjereni naponi, koeficijenti sigurnosti od loma i pojave prslina. Rebra i donja ploča su dimenzionisani kao armirano betonski elementi i dobijena je računska armatura presjeka. Provjereni su i naponi smicanja.4.3.2 StuboviZa stanje eksploatacije, dimenzionisani su karakteristični presjeci na svim srednjim stubovima, na vrhu, dnu i na mjestu promjene preseka na stubovima P2 – P4. Provjereni su naponi smicanja. Usvojena je armatura, koja je prilično veća od računski potrebne. Najjače su armirani najkraći stubovi P1(max. 3.51%) i P5(max. 2.96%). Stubovi P2 – P4 su armirarni od 1 do 1.6% i to jače dvodijelni presjeci na mjestu uklještenja u konstrukciju. Proračun prslina za merodavne kombinacije opterećenja je pokazao da su otvori prslina zadovoljavajući i u granicama dozvoljenih. Svi stubovi zadovoljavaju napone smicanja bez računski potrebnog osiguranja. Svi naponi su manji od 1.4 MPa.Metodom konačnih elemenata je izvršena P-delta analiza, a sekundarni efekti su uzeti u obzir na osnovu analize P-delta. Nakon toga, srednji stubovi su provjereni i za fazu izvođenja. Potrebna armatura u stubnim platnima krajnjih oporaca je minimalna. Ostali elementi su dimenzionisani prema dobijenim uticajima. Koeficijenti sigurnosti na klizanje i preturanje su zadovoljeni.4.3.3 TemeljiZa temelje srednjih stubova je radjeno dimenzionisanje i provjera napona na tlo za sve merodavne kombinacije opterećenja, za fazu eksploatacije i za fazu izvodjenja. Temelji su dimenzionisani na savijanje i smicanje. Prilikom odrijedjivanja sile smicanja, uzeta je u obzir redukcija dijela sile (reaktivnog opterećenja), koja se direktno “uliva” u stub. Maksimalni naponi na tlo su na stubu P3, središnji oko 0.65 MPa, a ivični 1.39 MPa od maksimalne eksploatacione kombinacije, što je daleko manje od dozvoljenih, koje su date u tabeli ispod (iz geotehničkog elaborata). Za sve srednje stubove je provjerena sigurnost na klizanje i preturanje, što je naročito, i prije svega, bitno za fazu izvođenja.

65&tonMB2019

Temelji krajnjih oporaca su armirani minimalnom glavnom armaturom. Dobijena slijeganja opravdavaju usvojenu krutost zamjenjujućih elastičnih oslonaca tla u modelu. Naponi na tlo krajnjih stubova su daleko ispod dozvoljenih vrijednosti i iznose 0.4 MPa, središnji, 0.52 MPa ivični od kombinacije stalnog i dopunskog opterećenja i 0.92 MPa ivični od kombinacije stalnog opterećenja i zemljotresa.

4.3.4 Ležišta i dilatacione spojnicaU statičkom proračunu su date tabele sa zahtijevanim karakteristikama ležišta, po silama i po pomjeranjima. Maksimalna pomjeranja, uvećana faktorom 1.2 po Pravilniku za mostove, pa su usvojene dilatacione spojnice ZL480(±240 mm), na mjestu oporca A0 i ZL800(±400 mm) na mjestu oporca A1.

5 opis ostalih elemenata mosta

5.1 LežištaSva ležišta su postavljena na kvadere, radi lakše zamjene i pristupačnosti. Na krajnjim oporcima je između završetka glavnog nosača i parapeta formirana komora za pregled ležišta. Sva ležišta za prijem vertikalnih sila su sferna, pomjerljiva u svim pravcima. Ležišta za prijem horizontalnih sila su sa spriječenim pomjeranjima u vertikalnom pravcu. Potrebne sile, pomjeranja i rotacije za usvajanje su date u statičkom proračunu i na crtežu. Na crtežu su prikazana usvojena ležišta, ali mogu biti usvojena i druga, koja zadovoljavaju uslove iz tabele.5.2 DilatacijeDilatacije se postavljaju na krajevima konstrukcije – glavnog nosača. Oslanjaju se na ojačane presjeke završetka glavnog nosača i parapeta. Na osnovu maksimalnih vrijednosti pomjeranja, usvojena je dilataciona spojnica DS480 na oporcu A0 i DS800 na A1. S obzirom na dimenzije konstrukcije spojnice, ista je data u grafičkoj dokumentaciji, jer odrijeđuje oplatu i armaturu dijelova oporca i glavnog nosača, u koje se ugrađuje. Komora na krajnjim stubovima služi za pregled dilatacionih spojnica sa donje strane. Moraju biti otporne na moguća oštećenja pri održavanju puteva čistačima snijega.5.3 KegleNa početku, most je u nasipu, pa krilni zidovi prate nagib kegle. Kegle na oporcima su u nagibu 1:1.5, a u završnom nagibu, 1:1.25. Kegle se oblažu lomljenim kamenom u cementnom malteru, debljine 25 cm. Podloga ove obloge je elastična, postavlja se u sloj nabijenog pijeska, debljine 10 cm. Obloga se oslanja na temelje obloge od nabijenog betona.5.4 Ivični vijenci i beton u razdjelnom pojasuIvični vijenci su integralni dio betona pješačke staze. U ovaj beton su ankerovani nosači vjetrobrana. U beton pješačkih staza je još ankerovana i ograda pješačke staze i odbojna zaštitna ograda. U beton razdjelnog pojasa su ankerovani stubovi osvetljenja mosta. U beton se postavljaju cijevi Ø110 mm za provodjenje instalacija na mostu. Svakih 25 – 30 m u betonu se postavlja revizioni šaht. Gornja površina betona pješačkih staza i razdjelnog pojasa se izvodi u nagibu od 4% ka kolovozu. 5.5 Prelazna ploča i šljunčani klinObje prelazna ploče su dužine 3.70+2.5 m. Nagib gornje površine je 10% u

odnosu na nagib nivelete puta. Po širini, prostire se između konzola krilnih zidova, od kojih je dilatirana 2 cm. Preko cjelokupne gornje površine se produžava hidroizolacija sa kolovozne ploče. Izvodi se preko sloja podložnog betona, debljine 10 cm. Vezana je za parapet krajnjeg stuba armaturom u gornjoj zoni presjeka ploče. Ploča se postavlja preko šljunčanog klina, koji se izvodi uz krajnje stubove, 1 m vertikalno od kraja prelazne ploče i dalje pod nagibom do linije iskopa temelja stuba. Materijal za klinove mora biti kao i za tampon. Nabijanje najvišeg sloja se vrši do 70 MPa, a svakog slijedećeg 10 MPa manje, ali ne manje od 30 MPa.5.6 Hidroizolacija i odvodnjavanjeHidroizolacija ploče mosta mora biti kvalitetna i treba da pokriva cjelokupnu gornju površinu kolovozne ploče izmedju ivičnih vjenaca. Mjesta veze zaštitne odbojne betonske ograde za kolovoznu ploču treba posebno obraditi, kao i dio oko otvora u ploči za slivnike i oko dilatacionih spojnica. Ova hidroizolacija se produžava i na prelazne ploče. Predvidjena je prskana hidroizolacija. Odvodnjavanje meteorske vode sa kolovoza je dato u posebnom elaboratu, iz koga je na početku ovog izveštaja, dat izvod. Ovdje ćemo pomenuti samo da su u ovom projektu dati slivnici, njihov položaj i raspored. Sva voda se poprečnim i podužnim padom skuplja u slivnicima i dalje vodi podužnim drenažnim cjevima, postavljenim ispod konzole glavnog nosača sa niže strane, van mosta.5.7 Završna obrada zasipa stubova mostaZaštitno oblaganje se izrađuje od složenog lomljenog kamena utopljenog u mršav beton MB20. Kamen mora biti svjež (bez ikakvih znakova nepovoljnih alternacionih procesa), čvrst, postojan prema djelovanju atmosferilija, u svemu prema tehničkim uslovima.Stepen nabijenosti ne smije biti manji od 95%, za dio u okviru 1 m od donje ivice obloge.Sloj lomljenog kamena u cementnom malteru se izvodi preko sloja nabijenog pijeska, debljine 10 cm.Crteži GL-3-4-25 do GL-3-4-29 daju detaljno završnu obradu zasipa.

66 &ton 2019MB

5.8 Saobraćajna signalizacija i opremaMost je opremeljen sa zaštitnom odbojnom ogradom tipa H2-W4, po Standardu MEST EN 1317 i čeličnom pocinkovanom ogradom pješačkih staza. Obradjena je u posebnom elaboratu. Ispred i iza mosta je potrebno postaviti tablu sa imenom mosta.

5.9 Osvetljenje kolovoza mosta, osvetljenje unutrašnjosti nosača i dekorativno osvetljenjeOva tri projekta osvetljenja su data u posebnom projektu. U crtežima podloga je data osnova položaja stubova osvetljenja na mostu. U karakterističnom poprečnom presjeku su dati položaji sijalica u unutrašnjosti sandučastog presjeka nosača, koje se nalaze na zidovima ili na gornjoj ploči, u zavisnosti od visine gabarita. Takođe, u detaljima kolovozne ploče je data cijev za kabl za napajanje rasvete kolovoza na mostu. Na ovaj način je ukazano izvodjaču da obrati pažnju na postojanje ovakve instalacije na mostu, o kojoj detaljne podatke treba da preuzme iz posebne knjige.5.10 Vjetrobrani (barijere za vjetar)U projektu je dat “Izvještaj o uticaju vetra”. Detaljnom modelskom analizom u ovom Izvještaju je dokazano da:1) Barijere za vjetar obezbjeđuju znatno smanjenje brzine i značajno mijenjaju strukturu turbulentnog toka (strujanja). Uticaj na vozila se znatno umanjuje. Zato, postiže se značajno smanjenje rizika od nesreće.2) Intenzitet turbulencija se povećava sa čvrstoćom barijera za vjetar, kao i udarne komponente aerodinamičkih sila koje djeluju na vozila. Ističemo je da je dokazano da su čvrste barijere za vjetar prilično neefikasne i da se rijetko koriste u inženjerskoj praksi.U okviru statičkog proračuna je dat proračun konstrukcije barijera za vetar, a u grafičkoj dokumentaciji detaljni crteži.

6 Materijali konstrukcije mostaSvi betoni su kategorije BII.Glavni nosač, aerirani beton C42/53 (MB 50), V-8, M-200, otpornost na mraz i so “1”.

Srednji stubovi i ležišne grede, aerirani beton C38/47 (MB 45), V-8, M-200.Krajnji stubovi sa krilnim zidovima, aerirani beton C25/32 (MB 30), V-6, M-150.Ivični vijenci sa zaštitnim betonskim odbojnim ogradama, aerirani beton (C33/42) MB 40, V-8, M-200, otpornost na mraz i so “0”.Kvaderi, aerirani beton C42/53 (MB 50), V-8, M-200, otpornost na mraz i so “0”.Temelji, C25/32 (MB 30), V-6, M-100.Prelazne ploče, C25/32 (MB 30), V-6, M-100.Beton za pad u komori, C25/32 (MB 30)Podložni beton C17/21 (MB 20).Armatura B500B za cjelokupnu konstrukciju.Kablovi su klase Y1860, prema EN 10138, nominalnog prečnika 15.2 mm, niske relaksacije. Cijevi kablova su plastične. Sistem za prednaprezanje treba da ima ETA sertifikat (European Testing Approval).Čelični elementi na mostu, kao ograda pješačke staze i odbojne ograde su od toplo cinkovanog čelika S235, a zaštitne barijere za vetar od čelika S355, takođe toplo cinkovanog.

7 osvrt na tehnologiju izvođenja7.1 Iskop i zaštita kosinaPredviđeno je da iskop bude izveden ručno ako je manjeg obima i plići ili bagerom ako je veći i dublji. Materijal u kome se vrši iskop je, prema geotehničkom elaboratu, veoma povoljnih karakteristika. Pošto je karakteristika ovih karstnih terena postojanje lokalnih pukotina ispunjenih glinovitim materijalima, prilikom iskopa, na licu mjesta, treba utvrditi stvarno stanje. U zavisnosti od stvarnog stanja, može se usvojiti način iskopa, lagano miniranje ili veštački iskop, takođe. Na taj način može biti izbjegnuto da velike količine eksploziva ugroze stabilnost kosine i stijene. Miniranje je zabranjeno u krugu od 1 metra oko temelja da bi se osigurala cjelovitost stijena. Prije izvođenja iskopa slijedi priprema pristupnog puta i platforme. Zatim slijedi geodetsko obilježavanje radi

kontrole. Obilježavaju se granice iskopa. Zatim se vrši iskop temeljne jame prema granicama iskopa i geodetskim tačkama kako se ne bi iskopalo više nego što je potrebno. Ono što se više iskopa biće zatrpano materijalom koji bude odobren. Usvojen je otvoreni iskop. Oko temeljne jame biće izveden kanal za vodu kako bi se zaštitila privremena kosina i odvela voda iz temeljne jame. Podužni nagib kanala ne smije biti manji od 0.5%. Iskopi će se izvesti sa padom kosine 5:1. Kosine su visine po 8 m, sa bermama po 2 m. U najvišim geotehničkim slojevima nagibi se ublažavaju na 2:1. Jarak za prihvat vode sa kosine je predviđen na vrhu temeljnih jama. Ovi jarkovi se izvode tako što se ucijecaju u stijenu i oblažu materom, debljine 5 cm, prema projektu. Modifikacije položaja jarkova za prihvat i ispust vode mogu da se sprovedu na osnovu stvarne situacije na terenu. U međuvremenu, uradiće se zaštita privremenih kosina. Zaštita kosina se vrši ankerima i slojem prskanog betona, prema projektu zaštite kosina. Ankeri su tipa SN ili slično, a prskani beton je MB 30, debljine 10 cm, armiran mrežom Ø6…20x20 cm. Na dijelovima kosine na kojima je konstatovana solidna stena, može se koristiti žičana mreža, bez ankera i betona. Mreža je sa okcima 8x10 cm, od žice 6Ø7, minimum. Zaštita i iskop se izvode simultano, u slojevima. Detaljan “Method statement” sa planom nivoa iskopa i zaštite temeljne jame, u zavisnosti od uslova na terenu, će biti dat Inženjeru na saglasnost pre izvođenja istih. On treba da sadrži kote i koordinate iskopa, kako je već navedeno u tekstu iznad. U vidljive pukotine se postavljaju drenažne plastične perforirane cijevi, koje skuplju procednu vodu. Ako se ankeri armature i drenažne cijevi budu ukrštali, cijevi će biti pomjerene. Količina i položaj ankerne armature i drenažnih cijevi mogu biti prilagođeni prema stepenu nagiba pukotina stijenske kosine, koje budu konstatovane prilikom iskopa. Tokom izvođenja, drenažne cijevi mogu biti postavljene gušće oko mjesta pukotina i ozbiljnijih curenja. Cijevi se oblažu

67&tonMB2019

propustljivim geotekstilom, da ne bi došlo do zapušavanja sitnim česticama. Invertni filter treba biti postavljen na ulazu u drenažnu cijev. Treba preduzeti mjere, koje će sprečiti blokiranje cijevi prskanim betonom. Takođe, u nivou temeljne jame trebaju se izvršiti ispitivanja nosivosti i trenja. Kada se testovi završe, rezultate testiranja predati projektantu-konsultantu odmah na provjeru. Ako se utvrdi nedovoljna nosivost, primjeniće se neophodne mjere.Treba raditi nasipanje čim se završi deo stuba i to bude moguće. U grafičkoj dokumentaciji je dat plan iskopa za svaki pojedinačni stub i oporac.Nakon izvođenja krajnjeg stuba A01 zatrpati prednji dio iskopa do kote postojećeg terena, prije početka radova na glavnom nosaču.7.2 TemeljiPlitki temelji treba da budu izvedeni tako da udju u geotehnički sloj “C” oko 2 m, kako je gore već pomenuto. Kvalitet temeljne spojnice treba da potvrdi geotehničar. Temelji se izvode preko sloja podložnog betona, debljine 20 cm. Ovaj sloj je širi od temelja za po 40 cm. Temelji se izvode u oplati. Armaturne šipke Ø32, duže od 12 m se nastavljaju mehaničkim nastavcima – konektorima. Prilikom izvođenja je potrebno obezbjediti dovoljan zaštitni sloj od 5.0 cm.Kriterijumi građevinskih tolerancija prilikom izvođenja temelja:- dimenzije i položaj temelja u horizontalnoj ravni….d ≤ ±50 mm- odstupanje od vertikalnosti d ≤ ±30 mm

7.3 StuboviSrednji stubovi se izvode u kliznoj skeli i oplati, s obzirom na visinu i konstantnost spoljašnjih gabarita. Dužine segmenata su oko 6 m u svakom potezu betoniranja. Na svakom nastavku betoniranja treba predvideti geodetsku kontrolu oplate, da bi se održala vertikalnost stubova. Armaturne šipke Ø32, duže od 12 m se nastavljaju mehaničkim nastavcima – konektorima. Prilikom izvodjenja je potrebno obezbjediti dovoljan zaštitni sloj. Tokom izvođenja predvidjeti stepenište i lift za pristup nivoima gradnje. Toranjski kran mora biti dobro ankerovan za već izgrađene

dijelove stuba. Prilikom izvođenja je potrebno obezbjediti dovoljan zaštitni sloj od 5.0 cm.U toku izgradnje mosta predviđena su osmatranja nakon završetka svakog segmenta stuba betoniranja u 12 odnosno 6 tačaka. Po završetku stubova se postavljaju i stalne markice, kako je dato u knjizi 8, koje se osmatraju nakon izvođenja svaka 3 segmenta konstrukcije mosta. Kriterijumi građevinskih tolerancija prilikom izvođenja stubova:- odstupanja vertikalnog nagiba oplate tokom izvođenja svakog takta izvođenja d ≤ ±H/500- ukupno odstupanje stuba od vert-ikalnosti H/500...ili. . .d ≤ ±40 mm

7.4 Glavni nosač – kolovozna pločaIzvodi se metodom “slobodne konzolne gradnje”. Gradnja počinje izgradnjom baznog segmenta, iznad svih srednjih stubova. Gradnja ovih segmenata se odvija na posebnoj skeli i oplati. Radi postizanja zahtijevane geometrije, skela se mora prednapregnuti pomoćnim kablovima prije betoniranja. Nakon očvršćavanja betona, utežu se podužni kablovi, uklanja skela i oplata baznog komada i postavlja viseća skela i oplata – tkzv. “krletka”, obostrano. Tako počinje konzolna gradnja, istovremeno sa svih 5 srednjih stubova. Svaki slijedeći segment se izvodi u visećoj skeli i oplati, uteže nakon očvršćavanja i zatim se krletka pomera na mjesto slijedećeg segmenta. Zatim se izvode dijelovi glavnog nosača u krajnjim rasponima, koji se liju na skeli, postavljenoj na terenu. Oplata u svim rasponima se pomjera unazad. Postavlju kontrategovi Q=480KN na krajeve konzola svih raspona. Postavlja se i pričvrsti kruta ramovska konstrukcija na sredini trećeg i četvrtog raspona. Uteže se dio privremenih podužnih kablova za prednaprezanje.i Betoniraju se završni segmenti raspona P2 – P3 i P3 – P4 i istovrijemeno uklanjaju se kontrategovi. Nakon postizanja 90% čvrstoće betona, a da starost betona ne bude manja od 5 dana, utežu se podužni i poprečni kablovi. Zatim se horizontalno razupiru krajevi konzola raspona P1 – P2 i P4 – P5 horizontalnom silom od T=3000KN, postavlja kruti ram, otpušta sila potiska, utežu pomoćni

kablovi i postavlja oplata armature i cijevi kablova. Betoniraju se završni segmenti u rasponima P1 – P2 i P4 – P5, uz istovrijemeno uklanjanje kontrategova. Na kraju konstrukcija se kompletira zatvaranjem polja u bočnim rasponima, istim postupkom, opisanim gore. Prilikom postavljanja kablova, cijevi treba dobro učvrstiti na dovoljno gustom rastojanju, da ne dođe do nedozvoljenih odstupanja od projektovanog položaja. Posebno obratiti pažnju i razraditi redosled postavljanja kablova i armature u segmente prije početka radova na svakom. Projektom su predviđene i rezervne cijevi, u koje se, tokom izvođenja, mogu ubaciti dodatni kablovi, ako bude potrebno. Prilikom izvodjenja je potrebno obezbjediti dovoljan zaštitni sloj od 4.5 cm na spoljašnjoj strani sandučastog nosača i 4.0 cm na unutrašnjoj strani.U toku izgradnje mosta predviđena su osmatranja nakon postavljanja skele i oplate i nakon betoniranja i utezanja segmenta. Što se tiče završnih elemenata, osmatranja se vrše nakon postavljanja kontrategova i viseće skele na ivice završnog elementa i nakon betoniranja završnog elementa i utezanja kablova. Kako je već rečeno u 4.3.1, posebna kompanija za nadzor će kontrolisati i provjeravati kote (nivelaciju) segmenata grede. Svojstva betona se vremenom mijenjaju. Mogu se korigovati za sastav betona (na primjer, agregat krečnjaka), stopu otvrdnjavanja i temperaturu okoline. Na ovaj način se vrši i kontrola i prilagođavanje ulaznih parametara u proračunu konstrukcije. Kriterijumi građevinskih tolerancija prilikom izvođenja nosača:- verikalno i horizontalno odstupanje svakog narednog segmenta d ≤ ±20 mm- odstupanje nivoa gornje površina kolovozne ploče nakon završetka izvođ konstrukcije. d ≤ ±40 mmOsmatranje prilikom izvođenja se vrši na dvije tačke prikazane na slici iznad, a kote MMO-Si2 se porede sa sračunatim vrijednostima datim u tabeli crteža GL-3-1-11.7.5 Osvrt na mjere za zaštitu životne sredine tokom izvođenjaZaštita životne sredine je predmet posebnog elaborata koji se radi u

68 &ton 2019MB

okviru projekta trase.

8 Mjere i rješenja za obezbjeđenje trajnosti objektaTrajnost betona je obezbjeđena i samim odabirom tipa poprečnog presjeka, zatvorenog sandučastog. Ovakav presjek ima malu izloženu spoljašnju površinu, pa su uticaju spoljašnje sredine svedeni na minimum.U cilju obezbjeđenja trajnosti objekta projektovani su aerirani i vodonepropusni betoni prema važećim propisima. Obezbjeđenjem vodonepropusnosti se dobija kompaktan beton, a aeriranjem odnosno obezbjeđenjem uvučenog vazduha i sadržaja pora u betonu od 3-5% beton se štiti od dejstva mraza ili mraza i soli. U projektnom zadatku je dato da “u cilju obezbjeđenja trajnosti betona usvojiti zahtijevane granične vrijednosti parametara za svježi i očvrsli beton elemenata konstrukcije u agresivnoj sredini klase izloženosti XS3, prema klasifikaciji evropskog standarda EN 206-1”. Tako, projektovani su zaštitni slojevi armature i kablova u skladu sa propisima. Zaštitni slojevi za kablove su projektovani min 8 cm, a za armaturu za rasponsku konstrukciju i kvadere 4,5 cm, za stubove 5.0 cm, prelazne ploče i zaštitne odbojne ograde 4 cm, za temelje 5,0 cm.Relativno niski naponi u odnosu na dopuštene i ujednačeni za gornju i donju ivicu nosača, od optrećenja pod kojima će konstrukcija provesti najveći dio svog “života” garantuju da neće biti neželjenih, prevelikih deformacija od nelinearnog tečenja betona. Povećana trajnost konstrukcije je postignuta time što je u kolovozna ploča poprečno prednapregnuta kablovima 3Ø15.2 mm na međusobnom rastojanju od 75 cm i manje. Ovi kablovi su usvojeni da bi se potpuno eliminisala mogućnost pojave prslina u gornjoj zoni kolovozne ploče.Važan uslov za obezbjeđivanje trajnosti je hidroizolacija mosta. Treba obratiti pažnju na njen odabir i na uslove za njeno izvodjenje. Posebno oko otvora u ploči, slivnika i dilatacija.Takodje, treba odabrati dilatacione naprave i ležišta, koja zadovoljavaju uslove trajnosti i postojanosti.Trajnost metalnih dijelova na konstrukciji se postiže toplim cinkovanjem.

9 osvrt na predmjer i predračun radovaPregled količina glavnih konstruktivnih materijala po kvadratnom metru mosta je dat u tabeli ispod:

Trenutno izvedeno:- Svi temelji stubova i oporci- Svi stubovi mosta- Oko 40 % ukupne dužine rasponske konstrukcije mosta

69&tonMB2019

crtani prilozi

70 &ton 2019MB

71&tonMB2019

72 &ton 2019MB

Norma HRN EN 1992 [1] uvodi nove razrede čvrstoća betona, osim uobičajenih

betona razreda C12/15 do razreda C50/60 uvode se i novi razredi betona: C55/67, C60/75, C70/85, C80/95 i C90/105. Poznato je su betoni velikih čvrstoća manje duktilni od betona uobičajenih čvrstoća, što ima za posljedicu mijenjanje oblika proračunskog dijagrama naprezanje-relativna deformacija za betone viših razreda. Normom HRN EN 1992 [1] promijenila se je veličina proračunske tlačne čvrstoće betona, u odnosu na prijašnju normu HRN ENV 1992 [2]. Zbog gore navedenih razloga, javlja se potreba za izradom novih dijagrama interakcije za dimenzioniranje armiranobetonskih kružnih (šupljih) poprečnih presjeka na savijanje s osnom silom.Dijagrami interakcije kružnog (šupljeg) poprečnog presjeka koji omogućuju proračun prema normi HRN EN 1992-1-1 [1] i normi DIN 1045-1 [3] su dostupni u literaturi [4]. Proračunski dijagrami betona prema normama DIN 1045-1 [3] i HRN EN 1992-1-1 [1] su identični za betone razreda C12/15 do C50/60. Dijagrami interakcije kružnog (šupljeg) poprečnog presjeka prema normi DIN 1045-1 [3] mogu ponuditi približne vrijednosti, ali se u Hrvatskoj mogu koristiti uz određena ograničenja, budući da su određeni za proračunske

Dijagrami interakcije za armiranobetonske (šuplje) kružne poprečne presjeke Opisan je postupak izrade dijagrama interakcije za armiranobetonske (šuplje) kružne poprečne presjeke prema normi HRN EN 1992-1-1. Zbog uvođenja novih razreda čvrstoće betona s nešto drugačijim parametrima proračunskog dijagrama naprezanje-relativna deformacija dolazi do potrebe izrade novih dijagrama interakcije. Proveden je postupak proračuna temeljem kojeg su izrađeni dijagrami interakcije za (šuplji) kružni poprečni presjek za razrede betona od C12/15 do C50/60. Primjenom dobivenih dijagrama interakcije pojednostavljuje se postupak dimenzioniranja armiranobetonskih (šupljih) kružnih poprečnih presjeka.

Željko Smolčić Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Radmile Matejčić 3, 51000 Rijeka, [email protected] BlaškovićGrađevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Radmile Matejčić 3, 51000 Rijeka, [email protected]

dijagrame naprezanje-relativna deformacija čelika za armiranje s kosom gornjom granom u skladu s DIN 1045-1 [3]. Dijagrami interakcije dostupni u literaturi [4] napravljeni su za najveću relativnu deformaciju vlačne armature 0,025 (25‰), dok se u Hrvatskoj uobičajeno

rabi 0,02 (20‰) [5]. Osim toga, za betone razreda višeg od C50/60 proračunski dijagrami betona i čelika prema normama DIN 1045-1 [3] i HRN EN 1992-1-1 [1] nisu identični, tako da se dijagrami interakcije prema DIN 1045-1 [3] ne mogu koristiti u Hrvatskoj.


73&tonMB2019

Za izradu dijagrama interakcije korišten je računalni program Mathcad 2001i [6]. Dijagrami interakcije dani u ovome radu izrađeni su u sklopu završnog rada [7].U ovom radu dani su dijagrami interakcije kružnog i kružnog šupljeg poprečnog presjeka prema normi HRN EN 1992-1-1 [1], za razrede betona od C12/15 do C50/60. Dijagrami interakcije za kružni šuplji poprečni presjek za betone razreda viših od C50/60 dani su u [7], dok su dijagrami interakcije za kružni poprečni presjek za betone razreda viših od C50/60 dani u [8].

oPIS PoPREČnoG PRESjEkaOpis kružnog (šupljeg) poprečnog presjeka s armaturom prikazan je na slici 1. Tlačna naprezanja i tlačne relativne deformacije dane u ovom radu uzimaju se s negativnim predznakom, dok se vlačna naprezanja i vlačne relativne deformacije uzimaju s pozitivnim predznakom.Deformacija betona u proizvoljnoj točki određuje se kao:

Zakrivljenost poprečnog presjeka određuje se prema izrazu:

gdje je:εs1 - deformacije armature na donjem rubu,εc,ed2 - deformacija betona na gornjem rubu,εc,ed1 - deformacija betona na donjem rubu,z - udaljenost od težišta betonskog presjeka do promatrane točke,h - ukupna visina presjeka (promjer),d - udaljenost gornjeg ruba betona do armature na donjem rubu,d1 - udaljenost jednoliko raspoređene armature od ruba presjeka,x - visina neutralne osi,r - vanjski polumjer kružnog (šupljeg) poprečnog presjeka,ri - unutarnji polumjer kružnog (šupljeg) poprečnog presjeka.

Slika 1. Kružni (šuplji) poprečni presjek s raspodjelom deformacija, naprezanja i sila

Usvojena je pretpostavka da ravni presjeci i nakon deformacije presjeka ostaju ravni (Bernoullijeva hipoteza ravnih presjeka), što ima za posljedicu da će se sve točke deformiranog presjeka nalaziti u istoj ravnini (ravnini deformacije) koja prolazi kroz neutralnu os presjeka i koja je pod nagibom na nedeformiranu ravninu presjeka.Armatura je jednoliko raspoređena na kružnici radijusa rs od težišta presjeka betona. Deformacija armature u proizvoljnoj točki kružnice određuje se prema izrazu (slika 1. i 2.):

gdje su rs i α definirani na slici 1. i 2.

74 &ton 2019MB

Slika 2. Diferencijalne površine betona i armatureZa definiranje ravnine deformacije potrebno je poznavati samo dvije od triju vrijednosti (εc,ed2, εs1 iӄ), što je vidljivo iz izraza (2). Pri konstruiranju dijagrama interakcije dvije od ovih vrijednosti (εc,ed2, εs1) treba varirati, dok se treća veličina ӄ dobiva iz izraza (2). Pomoću dijagrama interakcije moguće je dimenzioniranje presjeka napregnutih tlačnom ili vlačnom osnom silom s momentom savijanja. Osim toga, dijagrami interakciji mogu se koristiti za dimenzioniranje presjeka napregnutih savijanjem bez osne sile i presjeka napregnutih samo osnom silom. Područja položaja ravnine deformacije općeg poprečnog presjeka prikazana su na slici 3 [1].

Slika 3. Moguće raspodjele deformacija u armiranobetonskom presjeku općeg oblika prema [1]

Položaji ravnine deformacije varirani su rotacijom ravnine deformacije oko osi koje su paralelne s neutralnom osi presjeka te prolaze kroz točke A, B ili C (slika 3.):Područje 1 (rotacija oko točke A)εs1 = εudεc,ed2 varira se od εud do -εcu2Područje 2 (rotacija oko točke B)εc,ed2 = -εcu2εs1 varira se od εud do (-εcu2/h) *d1Područje 3 (rotacija oko točke C)εc,ed2 varira se od -εcu2 do -εc2εs1 varira se od (-εcu2/h)*d1 do -εc2

Širina betonskog presjeka dobije se prema slici 2.:

Diferencijalna površina armature određuje se prema slici 2., uz pretpostavku da je armatura jednoliko raspoređena na udaljenosti rs od težišta presjeka betona:

Diferencijalna površina betona dobije se prema slici 2.:

75&tonMB2019

PRoRaČUnSkI DIjaGRaMI

3.1 proračunski dijagram betonaPrema normi HRN EN 1992-1-1 [1] vrijednost proračunske tlačne čvrstoće određuje se izrazom:

gdje je fck karakteristična tlačna čvrstoća betona, γC parcijalni koeficijent sigurnosti za beton, a αcc koeficijent kojim se u obzir uzimaju dugotrajni učinci na tlačnu čvrstoću i nepovoljni učinci koji su posljedica načina opterećivanja. Prihvaćena vrijednost u hrvatskom nacionalnom dodatku norme HRN EN 1992-1-1 [1] je αcc= 1,0.

Za dimenzioniranje poprečnih presjeka na savijanje s osnom silom rabi se odnos naprezanje-relativna deformacija betona, prikazan na slici 4. Značajke betona prikazane su u tablici 1 [1]. Naprezanje u betonu može se prikazati sljedećim izrazima:

gdje je n eksponent, εc2 je deformacija kad je dosegnuta čvrstoća betona, dok je εcu2 krajnja deformacija (tablica 1.).

Slika 4. Dijagram naprezanje-relativna deformacija za beton

3.2 proračunski dijagram čelika za armiranjePrema normi HRN EN 1992-1-1 [1] za dimenzioniranje presjeka može se koristiti dijagram naprezanje-relativna deformacija za čelik za armiranje s horizontalnom gornjom granom bez potrebe ograničenja deformacije. Za konstruiranje dijagrama interakcije koji se prikazuju u ovom radu upotrijebljen je proračunski dijagram naprezanje-relativna deformacija za čelik za armiranje s horizontalnom gornjom crtom s najvećom deformacijom εud = 0.02 (20 ‰) (slika 5.).Na slici 5. ƒyk je karakteristična granica popuštanja čelika za armiranje, ƒyd je proračunska granice popuštanja čelika za armiranje a yS je parcijalni koeficijent za čelik za armiranje.

76 &ton 2019MB

Slika 5. Dijagram naprezanje-relativna deformacija za čelik za armiranje

Naprezanje u armaturi (prema slici 5.) iznosi:

gdje je modul elastičnosti čelika Es= 200000 MPa, a fyd proračunska granica popuštanja armature.

jEDnaDŽBE RaVnoTEŽE

Proračunska tlačna sila u betonu određuje se prema izrazu:

Proračunska sila u armaturi proračunava se s pomoću izraza:

gdje je As ukupna površina presjeka armature.

U presjecima istodobno naprezanim momentom savijanja i osnom silom potrebno je simultano zadovoljiti dva uvjeta:

gdje je:

77&tonMB2019

Otpornost presjeka na djelovanje osne sile iznosi:

Kada se izraz (20) uvrsti u izraz (18) dobije se:

odnosno kada se u predhodni izraz (21) uvrste izrazi (16) i (17) za Fcd i Fsd dobiva se:

Kada se izraz (22) podijeli faktorom Ac * fcd, dobiva se:

te se za N_Ed = N_Rd dobiva:

Moment nosivosti kojim se presjek odupire savijanju iznosi:

odnosno:

Kada se izraz (29) uvrsti u izraz (19) dobije se:

a zatim se izraz (30) podijeli faktorom Ac* h*fcd:

78 &ton 2019MB

Potrebna se površina presjeka armature, jednoliko raspoređene na udaljenosti rs od težišta presjeka betona, određuje s pomoću izraza:

Dijagrami interakcije dobiveni su na način da su varirane deformacije čelika εs1 i betona εc,ed2 (zakrivljenost ӄ) i mehanički koeficijent armiranja w, te su proračunavane vrijednosti koje su nanesene u koordinatni sustav Dijagrami interakcije (slike 6.) izrađeni su za KRUŽNI ŠUPLJIpoprečni presjek i za betone razreda C12/15 do C50/60, čelik B500 te za omjer d1/h = 0,05, odnosno ri/r = 0,80 i d1/(r -ri) = 0,50. Jednadžbe ravnoteže (27) i (33) postavljene su na način da vrijede za sva tri područja ravnine deformacije poprečnog presjeka (slika 3.). Umjesto analitičkog rješevanja integrala u jednadžbama (27) i (33), u programu MathCad [6], korištena je numerička integracija. Naprezanja betona σc u izrazima (27) i (33) integriraju se po cijeloj visini presjeka, to jest od –h/2 do h/2. Naprezanja armature σs u izrazima (27) i (33) integriraju se po cijeloj kružnici, to jest od kuta α = 0 do 2π. Naprezanja u betonu određuju se prema izrazima (10) do (12), a naprezanja u čeliku prema izrazima (13) do (15).Prikazani postupak izrade dijagrama interakcije za kružni šuplji poprečni presjek može se primijeniti i kružni poprečni presjek (ri=0 m). Dijagrami interakcije (slike 7.) izrađeni su za KRUŽNI poprečni presjek i za betone razreda C12/15 do C50/60, čelik B500 te za omjer d1/h = 0,10, odnosno ri/r = 0 i d1/(r - ri) = 0,20. Na slici8. prikazani su dijagrami interakcije za KRUŽNI poprečni presjek i za betone razreda C12/15 do C50/60, čelik B500 te za omjer d1/h = 0,15, odnosno ri/r = 0 i d1/(r - ri) = 0,30.Slika 9. prikazuje dijagrame interakcije za KRUŽNI poprečni presjek i za betone razreda C12/15 do C50/60, čelik B500 te za omjer d1/h = 0,20, odnosno ri/r = 0 i d1/(r - ri) = 0,40.

Slika 6. Dijagrami interakcije za KRUŽNI ŠUPLJIpoprečni presjek C12/15 do C50/60, B500, ri/r=0,80, d1/(r- ri)=0,5

79&tonMB2019

Slika 7. Dijagrami interakcije za KRUŽNIpoprečni presjek C12/15 do C50/60, B500, ri/r=0, d1/(r- ri)=0,2


80 &ton 2019MB


nUMERIČkI PRIMjERIKružni šuplji poprečni presjekTreba dimenzionirati kružni šuplji poprečni presjek stupa promjera h = 100 cm (r = 50 cm) i unutarnjeg radijusa ri = 40 cm, armatura je jednoliko raspoređena na udaljenosti d1 = 5 cm od ruba presjeka. Stup se predviđa izvesti od betona razreda C30/37, i čelika za armiranje B500B. Promatrani presjek napregnut je sljedećim proračunskim presječnim silama: MEd= 1130,97 kNm i NEd = -5654,87 kN [11].Omjeri:

Proračunska tlačna čvrstoća betona:

Proračunska granica popuštanja armature:

Površina betonskog presjeka:

Bezdimenzijska veličina osne sile:

81&tonMB2019

Bezdimenzijska veličina momenta savijanja:

Mehanički koeficijent armiranja očita se sa slike 6.:

Potrebna se površina armature, jednoliko raspoređena na udaljenosti rs od težišta presjeka betona, određuje pomoću izraza:

U ovom primjeru nije provjeravana minimalna i maksimalna armatura prema normi HRN EN 1992 [1].Kontrola prikazanog primjera dimenzioniranja kružnog šupljeg presjeka provedena je s pomoću računalnog programa Gala Reinforcement 4.1e© [9] i programa za dimenzioniranje armiranobetonskog kružnog šupljeg presjeka (program KP) [10]. Program Gala Reinforcement 4.1e© [9] služi za dimenzioniranje armiranobetonskih poprečnih presjeka proizvoljnih oblika naprezanih ravnim ili kosim savijanjem s osnom silom. Program KP [10] izrađen je s pomoću računalnog programa Mathcad 2001i [6] u sklopu završnog rada [10] i služi za dimenzioniranje armiranobetonskih kružnih šupljih poprečnih presjeka naprezanih ravnim savijanjem s osnom silom.Program Gala Reinforcement 4.1e©[9] ne može se zadavati jednoliko raspoređenu armaturu već se armatura zadaje kao točkasta armatura, dok je programom KP [10] moguće zadavati jednoliko raspoređenu armaturu.Vidljivo je da su rezultati dobiveni programom Gala Reinforcement 4.1e© [9] i programom KP [10] vrlo bliski (tablica 2.). Razlika u dobivenim rezultatima se pripisuje različitom načinu definiranja razmještaja armature. Program Gala Reinforcement 4.1e©[9] ne može zadavati jednoliko raspoređenu armaturu već se armatura zadaje kao točkasta armatura (u primjeru 36 šipki armature). Proračunata armatura u primjeru uz primjenu dijagrama interakcije je zanemarivo manja. To je posljedica korištenja dijagrama interakcije, kod kojih točnost proračuna ovisi o odoka očitanoj vrijednosti mehaničkog koeficijenta armiranja ω. Razlika u rezultatima može biti posljedica različitog tretiranja betona na mjestu armature. Program Gala Reinforcement 4.1e© [9] i program KP [10] uzimaju u obzir da se na mjestu čelika za armiranje ne može nalaziti beton, dok kod dijagrama interakcije [7] ne vrijedi ta pretpostavka.

Kružni poprečni presjek

Treba dimenzionirati kružnipoprečni presjek stupa promjera h = 50 cm (r = 25 cm) i unutarnjeg radijusa ri = 0 cm, armatura je jednoliko raspoređena na udaljenosti d1 = 5 cm od ruba presjeka. Stup se predviđa izvesti od betona razreda C30/37, i čelika za armiranje B500B. Promatrani presjek napregnut je sljedećim proračunskim presječnim silama: MEd= 392kNm i NEd = -1570 kN [8].Omjeri:

Proračunska tlačna čvrstoća betona:

Proračunska granica popuštanja armature:

82 &ton 2019MB

Površina betonskog presjeka:

Bezdimenzijska veličina osne sile:

Bezdimenzijska veličina momenta savijanja:

Mehanički koeficijent armiranja očita se sa slike 7.:

Potrebna se površina armature, jednoliko raspoređena na udaljenosti rs od težišta presjeka betona, određuje pomoću izraza:

Kontrola prikazanog primjera dimenzioniranja kružnog presjeka provedena je na isti način kao i u primjeru 5.1., korištenjem računalnog programa Gala Reinforcement 4.1e© [9] i programa za dimenzioniranje armiranobetonskog kružnog šupljeg presjeka (program KP) [10]. Rezultati dimenzioniranja prikazani su u tablici 3., ponovno je vidljivo je da su rezultati dobiveni programom Gala Reinforcement 4.1e© [9] i programom KP [10] vrlo bliski (tablica 3.). Kao i prethodnome primjeru (primjer 5.1) proračunata armatura uz primjenu dijagrama interakcije je zanemarivo manja.

ZakljUČak

Prikazani su dijagrami interakcije za kružni (šuplji) poprečni presjek prema normi HRN EN 1992-1-1 za razrede betona od C12/15 do C50/60. Dijagrami interakcije za kružni (šuplji) poprečni presjek dobiveni su na način da jednadžbe ravnoteže vrijede u svim područjima ravnine deformacije poprečnog presjeka i prilagođene su računalnim programima koji imaju mogućnost programiranja proračunskih procedura kao što je program MathCad.Nedostatak opisanog postupka je relativno veliko vrijeme proračuna dijagrama interakcije zato jer je umjesto analitičkog rješevanja integrala, u programu MathCad, korištena je numerička integracija. S obzirom na brzinu današnjih osobnih računala to više ne predstavlja veliki problem.S pomoću prikazanih dijagrama interakcije mogu se jednostavno, brzo i s dovoljnom točnošću dimenzionirati kružni (šuplji) armiranobetonski presjeci. Danas na raspolaganju postoje mnogi komercijalni računalni programski paketi s pomoću kojih se može provoditi proračun i automatsko dimenzioniranje armiranobetonskih konstrukcija, ali još uvijek postoji potreba za pomagalima za dimenzioniranje kao što su dijagrami interakcije.Dijagrami interakcije mogu poslužiti kao kontrola dimenzioniranja provedenih pomoću komercijalnih programskih paketa u kojima su programirane procedure često podložne određenim pojednostavljenjima ili korisnicima programskih paketa nepoznatim interpretacijama normi i teorije armiranobetonskih konstrukcija od strane njihovih autora. Prikazani postupak izrade dijagrama interakcije za kružni (šuplji) poprečni presjek može se, uz preradu, koristiti za bilo kakav poprečni presjek kod kojeg znamo funkciju promjene širine poprečnog presjeka b(z).

83&tonMB2019

IZVoRI

[1]HRN EN 1992-1-1, Eurokod 2. (2008) Projektiranje betonskih konstrukcija - 1-1. dio: Opća pravila i pravila za zgrade (EN 1992-1-1:2004+AC:2008) (prema EN1992-1-1:2004). Zagreb: HZN.[2] HRN ENV 1992-1-1, Eurokod 2. (2004) Projektiranje betonskih konstrukcija - 1-1. dio: Opća pravila i pravila za zgrade (prema ENV 1992-1-1:1991). Zagreb: HZN.[3] DIN 1045-1. (2009) Tragwerke aus Beton, Stahlbeton und Spannbeton; Teil 1: Bemessung und Konstruktion. Betonkalender 2009. Berlin: Ernst & Sohn.[4] Zilch, K., Zehetmaier, G. (2010) Bemessung im konstruktiven Betonbau Nach DIN 1045-1 (Fassung 2008) und EN 1992-1-1 (Eurocode 2). Berlin Heidelberg: Springer.[5] Sorić, Z., Kišiček, T. (2014) Betonske konstrukcije 1. Zagreb: Građevinski fakultet Zagreb.[6] Mathcad. (2001) User’s Guide with Reference Manual Mathcad 2001i. MathSoft Engineering & Education.[7] Blašković, K. (2012) Dijagrami interakcije za kružni šuplji presjek. Završni rad. Rijeka: Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci.[8] Smolčić, Ž., Grandić, D. (2012) Dijagrami interakcije za AB kružni poprečni presjek. Građevinar, 1/2012/64, str. 23-31.[9] Alashki, I. (2010) Računalni program Gala Reinforcement 4.1e. Sofija: Alashki.e.c Group.[10] Peričić, L. (2017) Program za dimenzioniranje šupljeg kružnog presjeka, Završni rad. Rijeka: Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci.[11] Smolčić, Ž., Blašković, K. (2017) Dijagrami interakcije za armiranobetonski šuplji kružni poprečni presjek. Zbornik radova Građevinskog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci. XX. Rijeka, Građevinski fakultet, str. 111-126.

ZaHVala

Rad je dio projekta “Poboljšanje proračunskih modela za ocjenu stanja građevinskih konstrukcija” koji financira Sveučilište u Rijeci.

84 &ton 2019MB

Na pitanje kako je Ivan uopće došao na ideju gradnje kuće koja je potpuno urađenja kao betonski objekat, bez dodatne obrade zidova i konstrukcije.

„Prije svega istaknuo bi da je ovo bio projekt našeg obiteljskog ureda, u sastavu kojeg smo tada djelovali majka kiparica, otac arhitekt i brat i ja također arhitekti. Projekt smo crtali 2013.god a završetak gradnje bio je pred ljeto 2015.god. U međuvremenu se ured malo proširio, ali želja nam je i dalje ostati relativno malen ured za arhitekturu, umjetnost i dizajn, i preferirati gradnji individualnih nesvakidašnjih projekata.

Oduvijek su me oduševljavali projekti s naglašenom konstrukcijom, obzirom da se u Dalmaciji pretežno grade betonske konstrukcije, ideja je bila izgraditi kuću gdje se konstrukcija neće skrivati niti dekorirati. Po uzoru na hrvatske i strane uzore primjerice hotel Soline u Brelima ili čuvenog japanskog arhitekta Tada Ando. Nije bilo lako realizirati objekt, gradnja je trajala dvije građevinske sezone obzirom na zabranu gradnje u ljetnoj sezoni. Nailazili smo na brojne probleme prilikom gradnje, prije svega zahtjevna - nepristupačna lokacija, zatim zahtjevni projektirani detalji, upoznavanje s ovakvim načinom

Betonska kuća u Brelima Oduvijek su me oduševljavali projekti s naglašenom konstrukcijom, obzirom da se u Dalmaciji pretežno grade betonske konstrukcije, ideja je bila izgraditi kuću gdje se konstrukcija neće skrivati niti dekorirati.Po uzoru na hrvatske i strane uzore primjerice hotel Soline u Brelima ili čuvenog japanskog arhitekta Tada Ando.

Ivan Filipović, arhitekta

Ivan Filipović rođen je Splitu 1985. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2011.Predstavljao je Zagrebački fakultet na međunarodnom studenstkom natječaju Isover Saint-Gobain „Multi comfort house“ Beograd 2007., Dubrovnik 2008., Ljubljana 2009., Insbruck 2010., i Prag 2011.Autor projekata „Square in space“ i „Navigating Adriatic hotel“.Trenutno aktivno radi na stvaranju brenda „Gevera boats“ kao glavni dizajner brodova.Radi u obiteljskom uredu „Artech“ u Brelima zajedno s majkom kiparicom, ocem i bratom arhitektima.

&tonMB Projekat ◁

85&tonMB2019

gradnje i dr.Završeni objekt ovakvog tipa privukao je interes brojnih investitora, stoga trenutno radimo na realizaciji više sličnih objekata u “natur” betonu... u Murteru, gradu Hvaru, Brelima...

U međuvremenu smo se povezali sa specijaliziranim stručnjacima uz čiju će pomoć gradnja ovakvog tipa objekata biti nešto lakša.. Da bi ovakav projekt uspio, barem što se izgleda “natur” betona tiče, prije svega istaknuo bi ljudski faktor,

odnosno pristup radu.

O tehnologiji građenja objekta, „Ovaj objekt gradili smo relativno “staromodnim” metodama, zajedno s izvođečem betonskih radova, kupili smo nove oplate od vodotporne šperploče (blažujke) te smo ih kod stolara pripremili za ovaj projekt. Kuća je projektirana u modularnom rasteru, gdje su oplatne ploče bile dimenzija 180x90cm. tako da bočne fasade čine 5 modula u duljinu i po tri modula u visini u etaži. (vidljivo u nacrtima).Na mjestima gdje su otvori nedostaje određen broj modula, primjerica izduljeni bočni horizontalni prozor čine tri modula u duljinu, ulazna vrata čine tri modula u visinu itd..Kuća je dimenzija točno d9,00 x š5,20 x v6,00 m, te još jedna podrumska etaža.

Kuća je koncipirana kao jedna stambena jedinica organizirana na tri etaže. Obzirom da je ideja bila zidovi od “natur” betona također i u interijeru, to je rezultiralo

Projekat

86 &ton 2019MB

Osnova prizemlja Osnova kata

Presjek

87&tonMB2019

pozicioniranjem termoizolacije unutar konstrukcije, odnsono gradio se prvo unutarnji zid koji se potom oblagao slojem termoizolacije te je naknadno betoniran vanjski zid (vidljivo na nacrtima).“

Pogled jugoistok

Osnova podruma

88 &ton 2019MB

Prva ostvarena ECO-SANDWICH® kuća je otvorena 7.rujna2016.godine u Koprivnici. Izvedena je kao prva od dvanaest planiranih višeobiteljskih tipskih kuća s tri stambene jedinice. To je ujedno inovi stambeni tip unutar društvenog programa poticane stanogradnje (POS). Energetskog je standarda pasivne kuće (A+).Smještena je u Zelenom kvartu grada Koprivnice (Lenišće - Istok).Kuća je jedno od brojnih ostvarenja projekta „Novo lice Koprivnice“ kojim se želi stvoriti zelena, energetski učinkovita i prosperitetna Koprivnica nove kulture življenja. Prvi korak u tome je stvaranje niskoenergetskoga Zelenog kvarta koji će se sastojati od sedam višestambenih zgrada i dvanaest spomenutih višeobiteljskih kuća. Prema programu društveno poticane stanogradnje (POS), dosad su izgrađene tri „Šparne hiže“, višestambene zgrade energetskog razreda A+ koje su smještene u istoj ulici nasuprotprve ECO-SANDWICH® kuće.

PRVa PaSIVna kUĆa S PREDGoToVljEnIMFaSaDnIM SUSTaVoM oD REcIklIRanoG GRaĐEVInSkoG aGREGaTa U radu se predstavlja prva svjetska implementacija ECO-SANDWICH® ventiliranog predgotovljenog fasadnog panelnog sustava koji se izrađuje od agregata dobivenog recikliranjem građevinskih materijala i otpada.Toplinska izolacija sustava je od mineralne vune koja je proizvedena uporabom inovativne i održive tehnologije kako bi se smanjilo korištenje primarne energije u graditeljstvu i štetne utjecaje na klimatske promjene. ECO-SANDWICH®zidni panel je razvijen kao rezultat suradnje hrvatskih znanstvenih institucija i industrije u kojoj je provedeno istraživanje u svrhu razvoja novog kompetitivnog proizvoda, unapređenja proizvodne opreme i održavanja kompetitivnosti uključenih tvrtki na tržištu(www.eco-sandwich.hr)

Prof. Ljubomir Miščević,dipl. ing. arh., Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet

Slika 1:Urbanistički plan uređenja Zelenog kvarta u Koprivnici (lijevo), izmijenjeni plan u dijelu zapadne zone s dvanaest parcela za male višestambene zgrade (u sredini) i orto foto snimak stanja u prostoru (Google, 2016.).

Slika 2:Situacija - parcela s vrtovima (lijevo) i montaža ECO-SANDWICH® panela.

EnERGETSkI koncEPT RaZVoja GRaDa koPRIVnIcE

Energetski standard Prve ECO-SANDWICH® kuće na razini pasivne kuće, odnosno energetskog razreda “A+” je zahtijevan projektnim zadatkom.

U okviru projekta “Novo lice Koprivnice” promovira se energetski visoko učinkovit koncept razvoja grada u područjima energetske učinkovitosti u zgradarstvu, uporabe obnovljivih izvora energije, učinkovitog korištenja voda, održivog upravljanja otpadnim vodama, održivog prometa i smanjenja emisija stakleničkih plinova.Projekt je ujedno jedinstven poslovni koncept koji se provodi u svim sektorima djelovanja, a uz Grad su uključene i sve gradske ustanove i poduzeća.Odluka o komunalnom doprinosu Grada Koprivnice je bila prva i jedinstvena u Republici Hrvatskoj, a koja glasi:- investitori koji grade kuće energetskog razreda A+ ostvaruju poticaje u visini 100% jedinične vrijednosti, a za niskoenergetske građevine ostvaruju poticaj u visini 50% jedinične vrijednosti za sve zone plaćanja komunalnog doprinosa


89&tonMB2019

Poruka: „Na području Grada Koprivnice ne plaća se komunalni doprinos, jedini uvjet je da gradite kuću energetskog razreda A+”.Projekt „Novo lice Koprivnice“ dobio je glavnu nagradu Europskog energetskog tjedna “ManagEnergy Local Energy Action Award” - nagrada u kategoriji “Upravljanje energijom” iuvršten je među pet finalista u kategoriji “Stanovanje”. Za nagradu Europskog klimatskog tjedna bila su prijavljena ukupno 224 projekta, a najbolje je odabralopovjerenstvo neovisnih stručnjaka. Nagrada je dodijeljena u lipnju 2013. godine u Bruxellesu.

PROJEKT I PROIZVOD ECO-SANDWICH®

Projekt ECO-SANDWICH® nastao je kao rezultat suradnje hrvatskih znanstvenih institucija (Građevinski i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i industrije (Beton Lučko, Knauf Insulation i Eurco), a odobren je za financiranje u okviru programa Europske unije CIP-EIP-Eco-Innovation 2011. Projekt je prezentiran pod naslovom Prefabricated Façade Panels for Newly Built and Refurbished Nearly Zero EnergyBuildings (Predgotovljeni fasadni paneli za energetski gotovo nultu novogradnju i obnovu),naprethodnom savjetovanju Energy and the Environment (Energija i okoliš) 2014. godineu Opatiji.Ciljevi projekta su poticanje reciklaže građevinskog otpada, promoviranje zamjene štetnih toplinsko-izolacijskih materijala te promicanje primjene predgotovljenih panela kojima se smanjuje ugrađena energija u proizvod, kao i emisije stakleničkih plinova i štetnih pratećih sastojaka iz proizvodnje. ECO-SANDWICH® panel ima nisku toplinsku provodljivost zahvaljujući betonu s recikliranim agregatom, koja je 36% manja u odnosu na beton izrađen s prirodnim agregatom. U presjeku elementa je mineralna vuna izrađena Ecose® tehnologijom s prirodnim smolama kao vezivom, visoke je otpornosti na požar, većeg toplinskog kapaciteta te ga je moguće ponovo iskoristiti i u cijelosti reciklirati.

Slika 3:Uzorci recikliranog građevinskog otpada - agregata od opeke za vanjsku stijenu (lijevo) i za unutarnju betonsku stijenu od recikliranog betona (desno). Presjek ECO-SANDWICH®panela (u sredini).

PRVA ECO-SANDWICH® KUĆA

Prva izvedba ECO-SANDWICH® sustava provedena je kao donacija investitoru, Agenciji za društveno poticanu stanogradnju grada Koprivnice (APOS), koja je projekt podržavala od samoga početka. Ujedno je projekt ostvaren zahvaljujući i prvoj primjeni održive, inovativne, zelene javne nabave kao modela financiranja u Hrvatskoj.S obzirom da je cjeloviti fasadni sustav za prvu realizaciju financiran iz sredstava EU projekta, prvo je ostvarenje ujedno i pilot-projekt kojim se istražuju mogućnosti primjene sustava. Zbog toga je zgrada kompleksnijeg, razvedenog oblika te se na kući pojavljuju elementi kao što su konzole, ugaoni prozori, terase, lođa i balkon. Time suse kroz projekt i izvedbu riješili karakteristični detalji i stvorio svojevrsni katalog kvalitetnih rješenja za buduće primjene.U ovojnici zgrade ugrađeni su sustavi za mjerno promatranje topline i vlažnosti koji su relevantni za utvrđivanje kvalitete unutarnjeg zraka, energetske učinkovitosti i potrošnje. Prije tehničkog pregleda i izdavanja uporabne dozvole izveden je i test zrakopropusnosti ovojnice (Blower-Door test) i termovizijsko snimanje. Prva ECO-SANDWICH® kuća je prva implementacijaistoimenog predgotovljenog ventiliranog fasadnog sustava s betonskim dijelovima od recikliranog građevinskog i otpada od rušenja. Podatci o Prvoj ECO-SANDWICH® kući:autor i glavni projektant: prof. Ljubomir Miščević, dipl.ing.arh.suradnici: Tea Beličev, dipl.ing.arh. i Mark Miščević, stud. arharhitektonski ured: Zavod za arhitekturu Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebuprojekt konstrukcije: prof.dr.sc. Mladen Meštrović, dipl.ing.građ, dipl.ing.mat.strojarski projekt: prof. mr.sc. Ivan Cetinić, dipl.ing.stroj.elektrotehnički projekt: Stipe Mihotić, dipl.ing.el.fotografije: Mark Miščević, Ljubomir Miščević, www.livecamcroatia.cominvestitor: Agencija za društveno poticanu stanogradnju Grada Koprivnice (APOS)površina parcele: 708,0 m², bruto površina: 393,9 m², projekt: 2014.-2015.,realizacija: 2016.glavni izvođači: Teh-Gradnja d.o.o. i Beton Lučko d.o.o. (ECO SANDWICH®)

Slika 4:Detalj ECO-SANDWICH® fasadnog panela. Slojevi s lijeva na desno: vanjska betonska stijena debljine 6,0 cm, zračni - ventilirani sloj 4,0 cm, toplinska izolacija 20,0 cm i unutarnji beton debljine 12,0 cm (lijevo), montaža panela na Prvoj ECO-SANDWICH® kući(u sredini) i detalj ugrađenog panela (desno).

90 &ton 2019MB

prostorni koncept Projekt i njegovo ostvarenje imaju više važnih značajki koje su prepoznate kao bitne reference.Kuća (Pr+1+Pk) sadrži tri stana, svaki na jednoj etaži te zajednički ulazni prostor i stubište. Projektirana je na način koji omogućava maksimalnu uporabu sunčeve energije na pasivan način. Svi su primarni stambeni prostori orijentirani od istoka do zapada, većinom na izraziti jug, a sekundarni duž sjevernog pročelja uz koje je i stubište. Osunčana pročelja su maksimalno otvorena, a sjeverno je maksimalno zatvoreno.U zgradu se ulazi na sjevernom pročelju kroz vjetrobran. Uz i ispod prvog stubišnog kraka je zajedničko stanarsko spremište.U prizemlju se nalazi 2,5 S, na katu 3,0 S, a u potkrovlju 2,0 S stan, uključujući prostor boravka.Zapadni dio stana s dnevnim boravkom, kuhinjom, izbom te WC-om je gotovo identičan u svim stanovima, dok se u istočnom dijelu kuće - stana, u kojemu je smješten spavaći dio sa kupaonicama i garderobom, mijenja u odnosu na veličinu stanova. Uređenje okoliša parcele obuhvaćazajedničke vanjske prostore; staze, zelene površine,konzolnim volumenom 1.kata natkrivenu površinu za odlaganje bicikala,pet parkirališnih mjesta uključujući jedno za osobe s invaliditetom (iako prema Pravilniku za osiguranje pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti nije propisano)i trivanjska stanarska spremišta. Svakom stanu pripada i vrt kao odgovarajući vlasnički dio parcele.

Slika 5.Pogled s jugoistoka, sjeveroistoka i detalj pogleda s jugozapada.

energetski koncept prveeCO-SaNdWICH® kućeZahvaljujući tlocrtnom obliku parcele i orijentaciji, kuća je koncipirana kao prijemnik sunčevog zračenja po principima pasivne sunčane arhitekture.Zgrada je priključena na sve mreže komunalne infrastrukure uključujući instalaciju plina, a predviđeni su i aktivni sunčani sustavi za zagrijavanje potrošne sanitarne tople vode i prostora, kao i fotonaponski pretvornici za proizvodnju električne struje.Kuća je projektirana i izvedena u u potpunosti u skladu s definicijom “klasične pasivne kuće”koja u Hrvatskoj odgovara “A+” energetskom razredu potrošnje za grijanje prostora do 15 kWh/m2a s obveznim ventilacijskim i rekuperacijskim sustavom toplozračnog grijanja.Prekinuti su toplinski mostovi i ostvarena je zrakonepropusnost vanjske ovojnice zgrade.Prije tehničkog pregleda zgrade test zrakopropusnosti ovojnice Blower-Door metodom i opremomizveo je dr. sc. Ivica Kušević, dipl. ing. fiz., Institut građevinarstva Hrvatske, u skladu s Tehničkim propisom RH za građevine čija je potrošnja energije za grijanje manja od 25 kWh/m2a, uz termovizijsko snimanje koje je izveo dr. sc. Bojan Milovanović, dipl. ing. građ., Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Na temelju testa i termovizijskih slika izvršene su manje korekcije na mjestima primijećenog propuštanja ovojnice. Eneregetska potrošnja i kvaliteta unutarnje okoline (toplinska ugodnost i vlaga) se prate najsuvremenijim sustavom mjernog promatranja.

Slika 6:Ventilacijski sustav u stanu na 1. katu, projektant mr. sc. Ivan Cetinić (lijevo), prostor s rekuperatorom (sredina) i istrujne ventilacijske rešetke u ovješenom stropu prostora blagovanja i boravka (desno).

Postav aktivnih toplinskih i fotonaponskih pretvornika na krov i njihovo integriranje u cjeloviti instalacijski sustav je planirano u konačnoj fazi izvedbe kada će kuća po novoj definiciji (Passive House Institut) postati “pasivna kuća plus”.

Slika 7: Položaj sunčanih toplinskih i fotonaponskih pretvornika na krovu (lijevo), prostorni prikaz u pogledu s jugozapada (sredina) i detalj.

91&tonMB2019

Oblikovni koncept prveeCO-SaNdWICH®kućeOblikovanje kuće proizlazi iz sinergije prostornih arhitektonsko-urbanističkih, energetskih, ekoloških, tehnoloških iinvesticijskih preduvjeta i parametara.Projekt je tipsko arhitektonsko rješenjena kojem se daljnjom izvedbom na predviđenih preostalih jedanaest parcela u Zelenom kvartu grada Koprivnice namjerava istražiti različite tehnološke varijante uporabom različitih materijala s idejom razvoja predgotovljenih sustava. Pojedini arhitektonski elementi koji se primjenjuju u praksi suvremenog arhitektonskog oblikovanja poput ugaonog prozora na pročelju, na konzolnom arhitektonskom volumenu, kao ugaoni prozor na terasi, balkona - loggie, zahtijevaju originalne složene fizikalne i tehnološke detalje koji su u ovom projektu provjerenii izvedbom.

Slika 8.Detalj ugaonog prozora na konzolnom volumenu, izlaz na loggiu, detalj boravka

DoSaDaŠnjE REFEREncE SUSTaVa I PRVE Eco-SanDWIcH® kUĆE

ECO-SANDWICH® fasadni sustav kao istraživačko - razvojni i industrijsko inovacijski projekt je prvi puta prezentiran u inozemstvu tijekom 17.svjetske konferencije o pasivnoj kući u Frankfurtu 2013. godine. ECO-SANDWICH® konzorcij je dobio nagradu Greenovation 2013. Saveza za energetiku Zagreba kao “Najbolji hrvatski tim zelene ekonomije” i postao je nositelj oznake “Green Mark” uz naziv “zelena revolucija u graditeljstvu”. Sustav je dobio Zlatnu medaljuza “INOVA najbolji ekološki izum”na 38. izložbi INOVA 2013. u Zagrebu. Projekt ECO-SANDWICH® je na 63. međunarodnom sajmu inovacija INNOVA 2014. održanom u Bruxellesu osvojio zlatnu medalju. Predstavljen je i na vodećoj europskoj izložbi graditeljstva BAU u Minhenu u siječnju 2015. godine, gdje je nominiran za BAU-trend AIT + Xia award i pozicioniran u prvih deset inovacijskih proizvoda.Sveučilište u Zagrebu je time postalo prvo izvan Njemačke kojem je omogućeno izlaganje svojih ideja, istraživanja i proizvoda od strane organizatora sajma. Grad Koprivnica je zahvaljujući i projektu Prve ECO-SANDWICH® kuće dobio i Svjetsku nagradu za energetsku učinkovitost (World Global Award for energy efficiency) u svibnju 2015.godine. Projekt je odabran i izložen na 50. zagrebačkom salonu arhitekture u listopadu 2015. godine. Tema Salona selektora arhitekta Hrvoja Njirića je bila “Dosljednost”.Autor i glavni projektant je na poziv Stručnog savjeta UN ECE prezentirao projekt na sjednici u Ženevi 19. studenoga 2015.godine, kao primjer najbolje nacionalne inicijative i najbolje prakse visoke energetske učinkovitosti.

SUVREMEnI EnERGETSkI STanDaRDI GRaĐEnja

Nova percepcija dijagrama (Dijagram 1.) potrošnje energije kojeg je autor prof. Ljubomir Miščević prikazao i predložio za daljnju uporabu na 18. konferenciji o pasivnoj kući u Aachenu, 2014. godine, s dodanim stupcima pasivne kuće plus i pasivne kuće premium, prije definiranja njihove potrošnje primarne energije i udjela generirane energije iz obnovljivih izvora energije (OIE - RES) prema Institutu za pasivnu kuću iz Darmstadta (Passive House Institut - PHI), kojeg vodi prof. dr. sc. Wolfgang Feist, a koji su bili prvi puta prezentirani na 19. konferenciji o pasivnoj kući u Leipzigu, 2015. godine.

Stupac “F” dijagrama prikazuje pasivnu kuću s dodatkom OIE (RES) u područjima s velikom dozračenom sunčevom energijom poput južne regije Hrvatske koja je prema REHVA u 1.i 2. zoni za energetski gotovo nultu gradnju (nearly Zero Energy Building) gdje je moguć laki prijelaz iznad nulte energetske razine pa pasivna kuća postaje “+ energetska” ili “pasivna kuća plus” kako ju definira Institut za pasivnu kuću (PHI).

92 &ton 2019MB

Dijagram 1.Specifična godišnja energetska potrošnja prema standardima i vrstama potrošnje.Novi oblik dijagrama na kojem su vrijednosti potrošnje prikazane na negativnoj ordinati, a dodane su plus eneregtske vrijednosti (autor: Ljubomir Miščević, 2013.).Stupci dijagrama (Dijagram 1.), prikazuju godišnje udjele specifične energetske potrošnje za pojedine vrste potrošnje za stare zgrede (stupac A), za zgrade prema njemačkim propisima iz 1980.i 1984. (stupci B, C i D), za niskoenergetsku zgradu (stupac E), za standard pasivne kuće prema izvornoj definiciji Instituta za pasivnu kuću - Passive House Institut (PHI), a kasnije (2014.) definirana kao “klasik”, za nultu energetsku za grijanje (stupac G), za nultu energetsku (stupac H), za pasivnu kuću “plus”, PHI (stupac I) od koje se počinju uključivati i udjeli generirani iz obnovljivih izvora energije (OIE - RES), za pasivnu kuću “premium”, PHI, s još većim udjelom energije generiranim iz OIE (stupac J) te za slijedeći budući mogući standard (stupac K) koji još nije definiran imenom i količinom proizvodnje energije (prema autoru). U svakom stupcu od A do G su prikazani udjeli pojedine namjenske vrste potrošnje (odozdo prema gore). Za električnu struju za kućanske uređaje (oker boja - najdonji dio stupca), zatim za električnu struju za ventilaciju, u stupcima C, E, F i G (zelenkasta boja), za grijanje potrošne sanitarne vode (plava boja) i najveći udio energetske potrošnje u stupcima od A do F je za grijanje prostora (crvena boja) koji nestaje u energetski nultoj kući za grijanje (stupac G).Zbog udjela OIE koji prema prvotnoj definiciji pasivne kuće nije bio uključen, isti energetski standard postaje “+” energetski pa se od konferencije PHI u Leipzigu 2015. godine po prvi put predstavlja kao pasivna kuća “plus”, nakon koje slijedi “premium” prema definiciji Instituta za pasivnu kuću iz Darmstadta.

ZakljUČak

Prva implementacijaECO-

SANDWICH®ventiliranog predgotovljenog fasadnog sustava koji se izrađuje od agregata dobivenog recikliranjem građevinskih materijala i otpada, a za toplinsku izolaciju se koristi mineralna vuna koja je proizvedena uporabom inovativne i održive tehnologije,je ostvarena izvedbom Prve ECO-SANDWICH® kuće.Ostvarenje kuće je rezultat višegodišnjih istraživanja u razvoju održivih materijala i sustava te metoda arhitektonskog projektiranja za novogradnje i energetske obnove („faktor 10“) visoke energetske učinkovitosti do energetskog standarda pasivne kuće („A+“) i višeg,kako bi se smanjilo korištenje primarne energije u graditeljstvu i štetne utjecaje na klimatske promjene.Prema novoj klasifikaciji energetskih standarda, Prva ECO-SANDWICH® kuća je projektirana i izvedena u skladu s prvotnom definicijom pasivne kuće koja se unatrag dvije godine naziva “pasivna kuća klasik”, a u konačnoj varijanti izvedbe integracijom aktivnih sustava, zadovoljit će kriterije “pasivne kuće plus”.Na temelju dosadašnje najbolje prakse, potvrđene primjerima ostvarenja triju višestambenih zgrada i Prve ECO-SANDWICH® kuće u Zelenom kvartu grada Koprivnice, može se zaključiti da je gradnja stambene arhitekture u skladu sa standardom pasivne kuće(energetski razred “A+”), uz visoke stručne i organizacijske sposobnosti lokalne uprave, kakvu potvrđuje uprava Koprivnice, priuštiva i u okviru džavnog programa poticane stanogradnje.

lITERaTURa

[1]Miščević, Lj.: Passive houses in Croatia - projects and realizations, 11th InternationalConference on Passive Houses 2007, Conf. Proceed., Bregenz, PHI, Darmstadt, pg 295-300[2] Miščević, Lj.: Experience in architectural design, construction and utilization of passive houses and a start of PASS-NET IEE project in Croatia, 13th International Passive House Conference 2009, Frankfurt, PHI, Darmstadt, 2009, 978-3-00-027511-1, pg 221-226

[3] Miščević, Lj.: Architecture as a Power Plant – from Passive House to Plus-energy Architecture, Exhibition catalogue, ISBN 978-953-7316-09-9[4] Miščević, Lj.: Passive house in South-Central Europe, 14th International Passive House Conference 2010, Dresden, PHI, Darmstadt, 2010, ISBN: 978-3-00-031174-1, pg 321-328[5] Miščević, Lj.: From the unique item to prefabricated wooden Passive House, 15th Int. P. H.Conf. 2011, Innsbruck, PHI, Darmstadt, ISBN: 978-3-00-034396-4, pg 165-170[6] Miščević, Lj.: The first ten realizations of Passive Houses in Croatia - experience in design, construction and financing, 16th International Passive House Conference 2012, Hannover, Passivhaus Institut, Darmstadt, 2012, ISBN: 978-3-00-037720-4, pg 241-246 [7] Miščević, Lj., Banjad Pečur, I., Milovanović, B.: Passive House and ECO-SANDWICH EU Eco-innovation Project for Façade Panels, 17th International Passive House Conference 2013, Frankfurt, PHI, Darmstadt, 2013, ISBN: 978-3-00-041346-9, pg 517-518 [8] Miščević, Lj.: The first twenty passive houses in Croatia, 18th International Passive House Conference 2014, Aachen, PHI, Darmstadt, 2014, ISBN: 978-3-00-045216-1, pg 503-508 [9] Miščević, Lj.: Solar city Zaprešić urban project generated by Croatian Solar House (CSH-CERES), Eurosun 2012, ISES-Europe Solar Conference, Solar Energy for a Brighter Future, 18-20 September 2012, Rijeka-Opatija, Book of abstracts, Rijeka, pg 99[10] Miščević, Lj., Banjad Pečur, I., Milovanović, B.: Prefabricated Façade Panels for Newly Built and Refurbished Nearly Zero EnergyBuildings, Energy and the Environment 2014, Opatija, 21.-24.10.,ISBN 978-953-6886-18-0, 978-3-9814659-2-2, UDK 620.91:504>063[11] Miščević, Lj.: PRVA ECO-SANDWICH KUĆA, 50th Zagreb Saloon of Architecture and Urbanism, Consistency / Dosljednost, selektor Hrvoje Njirić, Katalog str. 254-255, UHA, Zagreb, 2015., ISBN 978-953-6646-29-6

93&tonMB2019


94 &ton 2019MB

Istraživači sa Univerziteta Lancaster razvili su mješavinu cementa, koja se sastoji od

otpadnog materijala flyash i alkalnog rastvora, koji je sposoban provoditi električnu energiju.Za razliku od postojećih pametnih betona, koji se tipično zasnivaju na grafenskim i ugljeničnim nano-cijevima, nova smjesa ne sadrži skupe materijale i čak je jeftinija za proizvodnju od konvencionalnog portland cementa.U mješavini, poznatoj kao kalijum-geopolimerni (KGP) kompozit, električna energija se provodi preko kalijumovih jona koji prolaze kroz kristalnu strukturu, kaže voditelj projekta profesor Mohamed Saafi, iz inženjerskog odjela Lancaster University.Da bi se dobio cement, morate mješati flaysh sa alkalnim rastvorom, u ovom slučaju koristimo kalijum hidroksid i kalijum silikat”, rekao je on. “Kada ih pomješamo zajedno formiraju cementni materijal, koji sadrži jone kalijuma koji djeluju kao elektrolit.”Mješavina može na kraju pohraniti i isprazniti između 200 do 500W / m2.Kuća izgrađena sa vanjskim ili pregradnim zidovima napravljenim sa KGP-om, na primjer, mogla bi skladištiti električnu energiju iz solarnih panela tokom dana, i isprazniti je noću. Paneli izrađeni od KGP-a također se mogu nadograditi na kuće i druge zgrade.Šest metara visoke lampe napravljene od KGP-a bile bi sposobne za skladištenje dovoljno obnovljive energije da se napajaju preko noći - obično oko 700W.U međuvremenu, kamenčići za sužavanje mogli bi dati snagu senzorima koji su u stanju da prate nivoe saobraćaja, odvodnje i zagađenja.Veliki broj KGP-izgrađenih struktura također se može koristiti za uravnoteženje mreže, skladištenje viška obnovljive energije i oslobađanje energije kada je potražnja visoka.“Pokušavamo da pretvorimo zgrade

Pametni materijali Kuća izgrađena sa vanjskim ili pregradnim zidovima napravljenim sa KGP-om, na primjer, mogla bi skladištiti električnu energiju iz solarnih panela tokom dana, i isprazniti je noću. Paneli izrađeni od KGP-a također se mogu nadograditi na kuće i druge zgrade.

i mostove u baterije kako bismo smanjili troškove energije”, rekao je Saafi. “Trenutno imamo mnogo obnovljivih izvora energije, ali nemamo veliki sistem skladištenja za svu tu energiju.”Pametna cementna mješavina se također može koristiti za osjet mehaničkog naprezanja na konstrukcijama. Promjene naprezanja, uzrokovane pukotinama, na primjer, mijenjaju način kretanja kalijevih iona kroz strukturu, a time i provodljivost materijala.Mjerenjem provodljivosti materijala, promjene u zdravstvenom stanju građevine mogu se otkriti automatski i trenutno, bez potrebe za ugradnjom dodatnih senzora.Istraživači sada rade na optimizaciji performansi KGP mješavina i istražuju upotrebu tehnika 3D printa za stvaranje različitih oblika iz pametnog cementa.Istraživanje, je objavljeno u časopisu Composite Structures u oktobru, finansirano je programom Horizont 2020 Evropske komisije, kao dio projekta SAFERUP (održivi, pristupačni, sigurni, otporni i pametni gradski trotoari), koji vodi Univerzitet BolonjaU tom radu, po prvi put demonstrirano je da se kalijum-geopolimerni (KGP) cementni kompoziti mogu podesiti za skladištenje i isporuku energije, i osjetiti se bez dodavanja funkcionalnih aditiva ili fizičkih senzora, čime se stvaraju

inteligentne betonske konstrukcije s ugrađenim kondenzatorima za skladištenje električne energije i senzore za praćenje stanja zgrada. Provedene su simulacije na temelju teorije gustoće (DFT) da bi se odredila elektronska svojstva cementnog kompozita KGP i razumio njegov mehanizam provođenja. Eksperimentalna karakterizacija je takođe sprovedena kako bi se odredila struktura, hemijski sastav, mehanizam provodljivosti, skladištenje energije i senzorske sposobnosti cementnog kompozita KGP. DFT simulacije sugerirale su da se cementni kompozit KGP oslanja na difuziju kalijumovih (K +) jona radi skladištenja električne energije i mehaničkih naprezanja. Geopolimerni cementni kompozit je pokazao dobru jonsku provodljivost sobne temperature u opsegu od 12 (10-2S / m) i energiju aktivacije od 0.97eV. Maksimalna gustina snage KGP kondenzatora je oko 0.33kW / m2 sa vremenom pražnjenja od oko 2h. KGP senzori napona pokazali su visoku osjetljivost na tlačna naprezanja: 11Ω / MPa na temelju mjerenja impedancije i 0.55deg / MPa na temelju mjerenja faza. Daljnjim razvojem i karakterizacijom, KGP cementni kompozit može biti sastavni dio betonskih konstrukcija u obliku baterije za skladištenje i isporuku energije, te senzora za praćenje strukturnog integriteta urbane infrastrukture kao što su mostovi, zgrade i ceste.

&tonMB Materijali ◁

95&tonMB2019


Materijali

96 &ton 2019MB

nanoTEHnoloGIja I nanoMaTERIjalI

Bazirajući se na shvatanju da rast i razvoj ne mogu biti neograničeni, niti funkcionisati nezavisno od ekološkog kapaciteta prirodnog okruženja, aktuelna preispitivanja temeljnih premisa dosadašnje teorije i prakse projektovanja i građenja, reformulacijom ciljeva i metoda, vode građenju koje uspostavlja prijateljsku relaciju sa prirodom. Preduslov za ovaj jedinstven izazov je misaoni i metodološki pomak od konvencionalnog pristupa građenju, što je, u suštini, rekonfiguracija postojećih saznanja, rasporeda i kombinacija. Umjesto posmatranja prirode kao resursa sirovina, sa novom ekološkom etikom, kroz biomimikrijski pristup, u modelima iz prirode se traže i nalaze pouke. Dugom evolucijom potvrđeni obrasci, forme, sistemi i strategije nude održiva rješenja danas aktuelnih ekoloških problema, velikim dijelom uzrokovanih graditeljskom djelatnošću.Jedan od puteva ka realizaciji ovog cilja je primjena nanonauke, nanotehnologija i nanomaterijala kao velikog potencijala za radikalne i sistemske inovacije u arhitekturi i građevinarstvu. Nanonauku definišemo kao proučavanje pojava i manipulacija materijalima na atomskom, molekularnom i makromolekularnom nivou, čija se svojstva značajno razlikuju od onih u većim razmjerima. Svojstva nekog materijala u nanotehnologiji ne ovise samo o molekulama, nego i o tome kakav je njihov raspored i točnost rasporeda. To se odnosi i na atome. Uvod u nano tehnološku revoluciju označio je 1981. godine ponalazak skenirajućeg tunelirajućeg mikroskop a (Scanning Tunneling Microscope -STM), koji je omogućio da se mogu “vidjeti” čestice do veličine pojedinačnog atoma.

nanoTEHnoloGIja U GRaĐEnjU. MoGUĆnoSTI I oGRanIČEnja Građenje je jedna od najvažnijih strateških industrija od koje zavise svi sektori privrede. Obezbijediti održivost, duži vijek trajanja, energetsku efikasnost, lakše održavanje i smanjene rashode održavanja, lakše rukovanje građevinskim materijalima, čistije tehnologije prerade te povećanje bezbjednosti i udobnosti, su važni faktori koji pokreću inovacije u ovom sektoru. Iako istraživanja nanotehnologije i nanomaterijala nude nove mogućnosti u građevinarstvu, realnost pokazuje da je prodiranje “nano-proizvoda” u građevinsku industriju gotovo zanemarivo. Ovaj članak daje pregled mogućnosti nanotehnoloških aplikacija i proizvoda u građevinskoj industriji i fokusira se na pitanje ograničenja u ovom području.

Slijedilo je, potom otkriće tzv. mikroskopa atomske sile (Atomic Force Microscope -AFM). Osim posmatranja i istarživanja, ove skenirajuće naprave mogu se koristiti i za izgradnju nanostruktura. Tako se šiljak AFM-a može se upotrijebiti za fizičko pomicanje nanočestica po površini i njihovo slaganje u cjeline. Nanotehnologija je dizajn, karakterizacija, proizvodnja i primjena struktura, uređaja i sistema kontrolisanjem oblika i veličine na nanometarskoj skali. Ključ nanotehnologije je veličina čestica, s obzirom da se svojstva materijala dramatično mijenjaju u nano skali [10-9 m]. Kako se veličina sistema smanjuje sa makro na mikro dimenzije počinju da se ističu brojni fizički fenomeni, kao “efekat kvantne veličine”, koji počinje dominirati kada se dostignu nanometarske veličine u tzv. “kvantnom carstvu”. Glavnina svojstva materijala tako je prosjek svih kvantnih sila koje utiču na sve atome. Ako možemo manipulisati elemente na nanoskali možemo uticati na makro-svojstva i proizvoditi nove materijale promijenjenih mehaničkih, optičkih, termičkih i katalitičkih osobina.

Nanomaterijal je, prema definiciji komisije EU, prirodni, uzgredni ili proizvedeni materijal koji sadrži čestice, kao agregat ili aglomerat, u nevezanom stanju i gdje je 50% ili više čestica u rasponu veličina 1 -100 nm. U određenim slučajevima, a gdje je to opravdano zbog brige za okolinu, zdravlje, sigurnost ili konkurentnost, veličina praga od 50% može biti i između 1 i 50%.[1] Međutim, nanomaterijali nisu samo još jedan korak u minijaturizaciji materijala. Oni često zahtijevaju vrlo različite proizvodne pristupe, pri čemu su dva osnovna: “top-down”- kada se vrlo male strukture materijala proizvode iz većih i “bottom-up”- kada se materijali grade atom po atom ili molekula po molekula. Nanomaterijali mogu biti samo u jednoj dimenziji (tanki površinski premazi), u dvije dimenzije (nanocijevi) ili u sve tri dimenzije (nanočestice).Nanotehnologija nudi koncepte rješenja za velik broj aktuelnih graditeljskih problema kroz primjenu tanjih, lakših, čvršćih i efikasnijih građevinskih materijala, komponenti i sistema, koji omogućavaju bolje funkcionisanje građevina, njihov duži životni vijek, uz niže energetske potrebe, značajnu redukciju otpada


97&tonMB2019

jelena Božić, Institut zaštite, ekologije i informatike, Banja Luka

Oblasti naučnog, obrazovnog i stručnog djelovanja: ekologija građenja, savremeni građevinski materijali, zaštita i revitalizacija graditeljskog nasljeđa, istorija i teorija arhitekture i urbanizma. Samostalni autor tri naučne knjige i velikog broja naučnih radova objavljenih u međunarodnim i domaćim časopisima. Učešće na nacionalnim i međunarodnim naučnim skupovima. Rukovodilac i autor nacionalnih i međunarodnih naučnoistraživačkih projekata, angažovanja u naučnim i organizacionim odborima naučnih konferencija i seminara, uredništvima stručnih i naučnih časopisa i zbornika, komisijama za polaganje stručnih ispita iz oblasti građenja. Prikazi i recenzije naučnih knjiga i članaka. Lične licence za izradu i reviziju tehničke dokumentacije i nadzor, te za izradu dokumenata prostornog uređenja. Arhitektonsko projektovanje i revizija projekata, ekspertske analize, naučne studije i stručna mišljenja, ocjenjivački sudovi domaćih i međunarodnih javnih konkursa za izradu arhitektonskih i urbanističkih rješenja, savjeti za izradu prostornih i urbanističkih planova. Stručna saradnja na projektima Council of Europe - Cultural Heritage Committee, International Management Group (IMG), European Bank for Reconstruction and Development (EBRD, International Bank for Reconstruction and Development (IBRD).

i zagađenja, obezbjeđujući istovremeno veći komfor i sigurnost, te čistije i zdravije zgrade nego danas. Građevinski sektor je još ranih 90-ih godina prošlog vijeka među prvima prepoznat kao obećavajući u području primjene nanotehnologije, zbog njenog visokog potencijala za ukupni tehnološki preobražaj i konkurentnost, zaštitu životne sredine i socijalnu sigurnost. [2] Međutim, iako je nanotehnologija među najbrže rastućim industrijskim sektorima širom svijeta, nanoproizvodi su prisutni samo u nekim specijalizovanim segmentima građevinskog tržišta: građevinski materijali na bazi cementa, zvučna i toplotna izolacija ili regulacija temperature, površinski premazi za poboljšanje funkcionalnosti različitih materijala i za zaštitu od požara. [3] Predmet ovog rada je identifikovanje inovacijskih trendova nanotehnologije od značaja za gradnju, te razloga njene još uvijek nedovoljne primjene. Tim prije što je nanotehnologija neosredno povezana s ključnim uslovima održivog građenja: racionalnije korištenje sirovina, smanjenje troškova u životnom ciklusu proizvoda, proizvodnja novih materijala s visokim novoima performansi, poboljšanje efikasnosti i trajnost proizvoda.

MoGUĆnoSTI

Nanotehnologija, kao reinženjering materijala manipulisanjem materije na molekularnom nivou, otvara nove mogućnosti u dizajnu materijala. Povećana čvrstoća, omjer zapremine i površine, provodnost i elastičnost mogu stvoriti dramatično različite materijale, što bi moglo revolucionisati građenje, posebno povećenjem energetske i ekološke efikasnosti Nanomaterijali, koji se danas razvijaju u laboratorijama i industrijama širom svijeta, prije svega u SAD, Velikoj Britaniji, Japanu, Francuskoj i Njemačkoj, imaju veliki potencijal za razvijanje inovativnih koncepata održive, „zelene“ gradnje.

Kako je arhitektonsko djelo „afirmacija jednog životnog stava i jednog načina egzistencije“ [4], filozofski osnov upotrebe nanotehnologije je prenošenje modela iz prirode u savremene materijale i tehnologije, unutar savremenog koncepta održivog građenja. [5] Glavni pokretači primjene nanotehnoloških inovacija u građevinskom sektoru su: propisi, održivost, čistija tehnologija, duži vijek trajanja i smanjenje troškova održavanja, korišćenje manje vrsta i količina materijala za istu funkcionalnost, jednostavnost održavanja građevinskih komponenti, a time i konstrukcija. Zbog značajno smanjene težine nanotehnologijom proizvedenih građevinskih materijala, njihov transport je jeftiniji i jednostavnije je rukovanje na gradilištu, što dodatno dovodi do manje potrošnje energije i konačne cijene građenja.Na bazi nanotehnologija proizvode se mnogi „pametni materijali“, koje, u najkraćem, definišemo kao materijale, sisteme i strukture koji svojim sofisticiranim, adaptivnim sposobnostima i integrisanim dizajnom, za razliku od konvencionalnih materijala, prepoznaju stimulanse iz okoline i na njih reaguju na način bioloških sistema - na predvidljiv,

reverzibilan način, brzo i na svaki podražaj. Promjena svojstava pametnih materijala, određenih molekularnom i mikro strukturom, događa se kao posljedica unesene energije iz okoline, što rezultuje ili promjenom karakteristika samih materijala ili transformisanjem energije u neki drugi oblik. Još jedna bitna prednost pametnih, u odnosu na tradicionalne materijale, su njihove veoma male dimenzije u odnosu na efikasnost djelovanja. Značajna primjena „pametnih materijala“ je za optimizaciju energetskih sistema za grijanje, hlađenje i ventiliaciju i sistema rasvjete, koji zahtijevaju precizno određivanje promjena u okolini, a naročito temperature i relativne vlažnosti vazduha. Najvidljivija njihova primjena je za prozore i staklene fasadne sisteme, elemente vizuelnog identiteta svake zgrade, pa je to je područje primarnog inetresovanja avangardnih arhitekata, koji mnoge od njih uspješno koriste u kreaciji atraktivnih graditeljskih realizacija. Najzanimljivija, iako najmanje vidljiva je primjena pametnih materijala za praćenje i kontrolu konstruktivnog sistema zgrade. Najvažniji segmenti proizvoda i aplikacija nanoteghnologije su glavne komponente građenja, koje

98 &ton 2019MB

se ovdje u najkraćem i razmatraju:1. cement / beton2. prozori/staklo3. izolacioni materijali / sistemii4. bojaPored toga, danas se nanotehnologija koristi i za građevinsku keramiku (podne/zidne pločice i sanitarije), ljepila, rasvjetu, solarnu energiju, filtriranje vazduha i vode i dr.

Danas su najzastupljeniji nanomaterijali u građenju:a) Ugljenikove nanocijevi (CNTs) mogu izuzetno poboljšati mehaničku izdržljivost, spriječiti razvoj pukotina i povećati toplotna svojstva betona. Koriste se i za solarne ćelije i keramiku (za poboljšanje mehaničkih i termalnih svojstava), a kao nano senzori ugrađeni u konsrtrukcije omogućavaju stalno praćenje oštećenja i stanja materijala (pukotine, korozija)i okolnih uslova (vlaga, temperatura i dim).b) Nanočestice metalnih oksida: -Ugradnja ili premazivanje nanočesticama SiO2 omogućuje vatrootpornost i antirefleksiju prozorskog stakla, te povećanje mehaničke čvrstoće betona. -Nanočestice TiO2 u betonu ubrzavaju i povećavaju stepen hidratacije i omogućuju samo-čišćenje betona. Primijenjene na prozorska stakla, djeluju superhidrofilično, vatrootporno i protiv zaprljanja.-Nanočestice Fe2O3 betonu povećavaju snagu na pritisak i otpornost na habanje.c) Nanočestice metala:- Dodatak magnetnih nanočestica nikla za čak 15% povećava snagu betona na pritisak - Nanočestice bakra smanjuju hrapavost površine čelika, poboljšavaju obradivost i zavarivanje i povećavaju otpornost na koroziju.- Nanočestice srebra u premazima i bojama obezbjeđuju antimikrobnost površina (npr. zidovi u bolnicama).

1. Cement / betonRazvojem nanotehnologije u graditeljstvu, istražuju se i proizvode novi materijali nanocement i nanobeton. Cement i

njegov završni građevinski materijal beton su najvažniji, neizostavni materijali za građevinsku industriju. Beton je vrlo svestran materijal, koji se može prilagoditi s culjem zadovoljenja različitih potreba kao što su trajnost, izdržljivost, poboljšana toplotna i zvučna izolacija. Godišnja proizvodnja cementa je gotovo 3 milijarde tona, uz alarmantno predviđanje da će do 2050. godine iznositi čak 6,5-7 milijardi tona. Cementna industrija je najvećea zagađujuća industrija u svijetu u pogledu emisije CO2 - proizvodnja 1 tone cementa oslobađa 0,8 tona CO2 u atmosferu. [6] Da bi se ovi negativni uticaji smanjli, već duže vrijeme se istražuju mogućnosti efikasne reciklaže betona. Nanotehnologija nudi rješenja smanjenja emisije CO2 u proizvodnji cementa smanjenjem udjela klinkera korištenjem nano aditiva. To bi omogućilo reakciju na nižim temperaturama, a time i manju potrošnju fosilnih goriva. Takođe, savremena istraživanja cementa se fokusiraju i na razumijevanje ponašanja cementnih materijala u nanoskali u pravcu poboljšanja mehaničkih svojstava i trajnosti betona. Savremeni nanostruktururani cementni materijali pokazuju znatno viši nivo performansi, uz nižu potrošnju materijala i energetskih resursa u poređenju s tradicionalnim proizvodima. Polazeći od shvaćanja hemijskih i fizičkih pojava koje se dešavaju u nanoskali, moguće je optimizovati najvažnija svojstva cementnih materijala: mehanička čvrstoća, izdržljivost i otpornost na agresivnu okolinu. S druge strane, integracijom nanomaterijala u cementnu mješavinu nastaju nanokompoziti s novim svojstvima, kao što su samočišćenje, samokontrola i samoizlječenje. [7] Korištenjem nano čestica titan-dioksida (TiO2) postižu se svojstva samočišćenja značajne za fasade zgrada. Dejstvom UV zraka i nano čestica TiO2 fotokatalitičkim reakcijom na površini betona odvija se razgradnju organskih i anorganskih čestica, koje se potom s površine ispiraju padavinama. Isti princip je i u osnovi antigrafitnih

premaza za fasade. Nano česticama TiO2 poboljšan beton takođe nalazi primjenu na autocestama za smanjenje emisije azotnih oksida, koji se emituju iz izduvnih gasova. Ovdje se fotokatalitičkom reakcijom štetni azotni oksidi (NOx) pretvaraju u nitrate (NO3). [8] Drugo područje u koje se ulažu istraživački napori u nauci o betonu je jačanje i sprečavanje propadanja betona, u skladu sa savremenim sanacionim proizvodima i tehnikama, propisanim evropskom normom EN 1504. Dodavanjem u mješavinu betona do 1% ugljenikovih nanocjevčica, beton dobija pet puta veću čvrstoću od tradicionalnog (Ugljenikove nano cijevi su osam puta jače od čelika, sa šest puta manjom gustinom). Prednosti nano-čestica značajne su i za čelik, kojem povećavaju fleksibilnost, snagu i sjaj za bolju zaštitu od korozije, snižavajući tačku topljenja u slučaju požara.Nanotehnologija omogućava i samoiscjeljivanje betona. Strategije samoizlječenja, inspirisane prirodnim procesima, onogućiće izdržljivije i dugotrajnije betonske konstrukcije, koji se u osnovi globalne brige za živornu sredinu i održiv način gradnje. Jedan od problema betona je pojava pukotina prilikom očvršćavanja svježeg betona, kao i kod izloženosti zatezanju. Kroz nastale pukotine prodire voda u betonsku matricu i izaziva koroziju armaturne, što slabi mehanička svojstva i smanjuje trajnost betonskih konstrukcija. Lociranje i krpanje pukotina u starom betonu je dugotrajan posao, a obnova betonskih konstrukcija skup proces. Dodavanjem nanočestice, stvaraju moguće su samo male pukotine,koje se lako i na vrijeme zatvaraju, jer vodonik iz vode omogućuje nanocijevima oporavak prekinutih ugljenikovih veza. Korišćenje nanotehnologije u osnovi je betona značajno poboljšanih performansi. Na tržištu su superplastifikatori na bazi nanopolimera superplastifikatori koji dolaze s razvojem samougradivog betona. Od klasičnih sulfoniranih melaminskih ili naftalenskih superplastifikatora

99&tonMB2019

bitno se razlikuju i po hemijskoj osnovi i po načinu djelovanja. Omogućuju prilagođavanje svojstava i svježeg i očvrsnulog betona konkretnim potrebama. Nanomaterijali koji se dodaju u betonsku mješavinu za poboljšanje snage i izvodljivosti će u budućnosti omogućiti građenje betonom bez čelične armature.U svemu, nanomaterijali primijenjeni u tehnologiji cementa/betona ispunjavaju glavne funkcionalne zahtjeve za ove glavne građevinske materijale savremenog svijeta: smanjenje emisija CO2, trajnost, jednostavnost i manji troškovi održavanja, uz mehanizme samoozdravljenja, jednostavnije izvođenje, poboljšanje toplotne izolacije, brzo zbijanje betona, povećana otpornost na vatru, a sve uz smanjenje energetske potrošnje.Nanotehnologijom proizvedene neke vrste cementa/betona već su prisutne u građevinskom sektoru, a posebno beton s fotokatalitičkim karakteristikama. Međutim, primjena je ograničena samo na izgradnju objekata od posebnog značaja, jer su im cijene još uvijek previsoke da bi postali uobičajeni građevinski materijal.

ZakljUČakZnačaj nanotehnologije je izuzetno veliki potencijal za energetsku i ekološku efikasnost zgrada. Proučavanje hemijskih i fizičkih fenomena materijala u nano skali i primjene nanotehnologije u proizvodnim procesima različitih materijala, rezultovali su značajnim novinama u gotovo svim sektorima.Primijenjena na građevinske materijale, nanotehnologija predstavlja primjer kako inovacije sve više kombinuju dematerijalizaciju, ekološku i energetesku efikasnost i pristup utemeljen na znanju i razvoju nove klase proizvoda, s ciljem ostvaranja principa održivosti i paradigme zelenog high-tech građenja, radikalno pomjerajući granice mogućeg preobražaja. Građevinska industrija počinje sve više usvajati inovacije nanotehnologije, zbog njenih izuzetno velikih potencijala za

uštedu energije, smanjenje otpada, potrošnje neobnovljivih resursa, emisija ugljen dioksida i poboljšanje ljudskog zdravlja. Uz sadašnje primjene nanotehnologije nove generacije izolacija, prevlaka, boja, tehnologija za pročišćavanje vazduha i vode, slijedi još brži napredak usvajanja nove tehnologije za solarnu rasvjete i strukturne komponente ljepila.Međutim, s eksponencijalnim širenjem mogućnosti, povećavaju se i nedoumice i rizici povezani s korištenjem sve naprednijih i pametnijih materijala, veoma prilagodljivih performansi, pouzdanih i trajnih, koji imaju minimalne uticaje na životnu sredinu, ali i nepoznate efekte.Povećanje poznavanje novih nanoproizvoda i sistema, kao i provjera njihove pouzdanosti kroz razvoj pilot projekata i aplikacija u građenju će se, kako to danas izgleda, uglavnom odnositi na nanostrukturirane premaze (boje i površinska obrada), kao zaštita od prljanja i zagađenja, povećanje otpornosti na habanje i agresivne materije, izolaciju, transparentnost i zaštitu od UV zračenja. Drugo područje je mogućnost poboljšanja struktura na nano nivou konvencionalnih materijala - posebno čelika, keramike, betona i kompozitnih materijala.Više je faktora koji stoje na putu rasprostranjenog usvajanja nanotehnologije za zelene građevina. U najkraćem to su visoke cijene nanotehnoloških proizvoda i procesa, tradicionalna neodlučnost građevinske industrije u prihvatanju nove tehnologije i rizika, kao i neizvjesnost oko zdravstvenih i ekoloških rizika nanotehnologije. Ako potrošači prihvate nanotehnologije kao zelenu tehnologiju, ako vlasnici zgrada, arhitekti, inženjeri i poduzetnici prihvate nesigurnost i rizik nano-inovacija i ako visoki troškovi nano-proizvoda i dalje budu u padu, velika obećanja nanotehnologije za zelenu gradnju biće ispunjena: smanjiće se otpad i toksičnost, kao i potrošnju energije i sirovina u građevinarstvu, što će sve rezultirati čistijim, zdravijim i trajnijim zgradama, sve uz značajnu

ekonomsku korist. Pojava nano ere u građenju dešava se upravo u vrijeme kada se građevinska industrija agresivno kreće prema održivosti. Zelena gradnja jedno je od najhitnijih ekološka pitanja i imperativ našeg vremena. Po prirodi stvari, zgrade traju decenijama i vijekovima, pa će i način na koji danas gradimo biti ne samo dugotrajno svjedočanstvo našeg doba, već će uticati i na kvalitet života budućih generacija.

IZVoRI I lITERaTURa

[1] COMMISSION RECOMMENDATION of 18 October 2011 on the definition of nanomaterial (Text with EEA relevance) (2011/696/EU)[2] European Commission Nanosciences and Nanotechnologies: an action plan for Europe 2005-2009. Bruxelles, 2009[3] “Nanotech for Architecture”, 1st International Congress, Luciano, Napoli, 2009.[4] Foht, I.: Uvod u estetiku, Sarajevo 1972, str.185.[5] Božić, J.: Savremene tehnologije za eco-friendly kuće, Samostalni naučno-istraživački projekat sufinansiran od Ministarstva nauke i tehnologije RS, 2008-2009.

[6] World Business Council for Sustainable Development, www.wbcsd.org[7] Blaiszik, B.J., et al. Self-Healing Polymers and Composites, Annual Review of Materials Research, 40, 179-211. 2010.

100 &ton 2019MB

Zamislite pukotinu koja se pojavljuje na pločniku i koja se liječi, umjesto da se

pretvori u destrukciju ili opasnost od spoticanja.Ovo može zvučati kao naučna fantastika, ali to bi mogla biti buduća korist od istraživanja koje se provodi u Pacific Severozapadnoj nacionalnoj laboratoriji Odjela za energiju.Istraživači PNNL-a razvijaju samozacjeljujući beton za upotrebu u teškim okruženjima gdje beton može vremenom propasti zbog izloženosti hemijskim i fizičkim stresovima. Kada beton u elektranama, geotermalnim bunarima, naftnim i gasnim postrojenjima ili hidroelektranama propadne, to može dovesti do skupih troškova iskopavanja, popravke i zamjene, zajedno sa izgubljenim vremenom proizvodnje i prihodima, kao i potencijalnim ekološkim problemima.Znanstvenici PNNL-a su, koristeći finansijska sredstva iz DOE-ove kancelarije za geotermalnu tehnologiju, koristili su svoje znanje o hemiji i nauci o materijalima za stvaranje samozacjeljujućeg betona dodavanjem polimera u tradicionalne cementne mješavine. Dobijeni beton ima svojstva ponovnog prijanjanja koja produžavaju vijek trajanja i smanjuju rizik od pucanja. Polimeri su lančani molekuli koji se obično koriste za držanje tvari zajedno. Prirodno se nalaze u ljudskom tijelu, a biljke, na primjer, i sintetičke verzije se koriste u plastici i smolama.PNNL tim je otkrio da dodavanjem male količine polimera u tipičan beton pre nego što se izlije, beton se može popraviti u roku od 24 sata od stvaranja pukotine. Tim vjeruje da se ovo vrijeme može svesti na sate jer se poboljšavaju formule i procesi.Rani rezultati obećavaju. Na primjer, u laboratorijskom testu jednog od njihovih prilagođenih polimera modifikovanih betona, naučnici su pokazali da mogu smanjiti propusnost lomova u betonskim omotačima za više od

Da li je samozacjeljujući beton nova vrsta materijala? Naučnici znaju da je potrebno još mnogo rada. Njihov beton mora biti ekonomičan, dugotrajan i konzistentan sa instalacijama i radnim okruženjima u kojima će se koristiti. Na primjer, trebalo bi ga pumpati na približno istim temperaturama i za isto vrijeme kao i obični beton.

80% u odnosu na beton koji se obično koristi u geotermalnim Da bi bolje razumjeli kako su njihovi kompoziti rade na molekularnom nivou, naučnici su koristili kompjutersku simulaciju koja je toliko detaljna da su mogli da proučavaju interfejs betona i polimera kao smjesu i kada se suše. Model je dao uvid u osnovne procese koji su im pomogli da prilagode formulu kako bi poboljšali trajnost.Kao što su ove simulacije bile korisne, naučnici su željeli da zaista vide šta se dešava na molekularnom nivou. Oni su koristili neke od jedinstvenih mogućnosti snimanja Laboratorije za molekularne nauke u oblasti životne sredine, takođe poznate kao EMSL, kancelarija za naučno korisne usluge Kancelarije za nauku na kampusu PNNL.S nevjerojatnom preciznošću izolirali su specifične interakcije polimer-cement i otkrili da su reverzibilni i dinamični. Ovo je pomoglo da se objasni proces samoizlječenja, gdje će polimeri u blizini pukotine odvojiti od betona, teći u pukotinu i ispuniti ga vezivanjem za njegovu površinu.Naučnici znaju da je potrebno još mnogo rada. Njihov beton mora biti ekonomičan, dugotrajan i

konzistentan sa instalacijama i radnim okruženjima u kojima će se koristiti. Na primjer, trebalo bi ga pumpati na približno istim temperaturama i za isto vrijeme kao i obični beton. Oni također rade na poboljšanju fleksibilnosti betona, modificiranog polimerom, čvrstoće spajanja i sposobnosti da izdrže pritisak u toplinski i hemijski teškim uvjetima.Samozacjeljujući beton je odličan primjer kako znanstvena istraživanja u PNNL-u i nacionalnim laboratorijama diljem Sjedinjenih Država mogu učiniti naizgled nemoguće, moguće. On takođe ilustruje kako jedno rješenje koje je razvijeno za jednu svrhu može jednog dana utrti put za mnogo širu primjenu, kao što su bolji trotoari i putevi.Da li se ovo može smatrati inovacijom, s obzirom da su Rimljani, napravili Panteon, koji je izgrađen od neke vrste samozacjeljujućeg betona. Tijekom godina na toj je građevini primijećeno da se pukotine pojavljuju, ali i nestaju.Otvoreno je za špekulaciju jesu li Rimljani tad znali što su stavili u beton ili im se, eto, dogodilo da su već tad pukim slučajem napravili građevinsku revoluciju.


101&tonMB2019


102 &ton 2019MB

FoRMalno-PRaVno VaŽEĆI TEHnIČkI PRoPISI Za BETon TE cERTIFIcIRanjE BETonaRa U PRakSI Zakonska primjena eurokodova u Bosni i Hercegovini nije obvezna iako se pojedini važeći pravilnici pozivaju na nju. Javlja se jaz. Strani investitori koji ulažu u izgradnju Bosne i Hercegovine zahtijevaju projektiranje prema eurokodovima. Pa tako npr. ako želimo dokazati identičnost klase betona specificirane projektom (EC2) prilikom izgradnje nekog objekta, referiramo se na normu EN 206-1. Ono što je bitno istaknuti jeste da u Bosni i Hercegovini još uvijek fiktivno vrijede propisi i standardi naslijeđeni kao zajednička svojina iz bivše zajedničke države.

Područje proizvodnje betona u našoj zakonskoj regulativi za betonske konstrukcije još uvijek je donekle pokriveno Pravilnikom o tehničkim normativima za beton i armirani beton (u daljnjem tekstu PBAB) iz 1987. god. Iako je još u prosincu 2008. godine donesen „Pravilnik o tehničkim propisima za građevinske proizvode koji se ugrađuju u betonske konstrukcije“ ( u daljnjem tekstu Pravilnik), a on je stupio na snagu 31. prosinca 2010. godine, još uvijek nije u potpunosti primjenjiv. Uvođenjem ovog Pravilnika točno je specificirano da njime prestaju biti primjenjivi stari pravilnici među kojima je i PBAB. U Pravilniku o tehničkim propisima za građevinske proizvode koji se ugrađuju u betonske konstrukcije vidljiv je tijek proizvodnje betona i uvjeti iste.

FoRMalno-PRaVno VaŽEĆI TEHnIČkI PRoPISI Za BETon TE cERTIFIcIRanjE BETonaRa PREMa noRMI En 206-1 U posljednjih nekoliko godina užurbano se radi na preuzimanju i prihvaćanju europskih normi iz područja proizvodnje betona. Tehnički zahtjevi postaju stroži. U namjeri da proizvodi budu prihvaćeni na internacionalnoj razini, proizvođači moraju biti u stanju dokazati da njihova roba i usluge postižu naložene zahtjeve, što podrazumijeva da moraju imati certifikat za proizvod koji plasiraju u inozemstvo.

Marija Kvesić, mag.ing.građ., Hering d.d.

Poznato je da je beton kao građevinski proizvod sastavljen od cementa, agregata, vode i dodatka betonu poput aditiva itd. Pravilnik jasno naglašava da u svaku građevinu koja se gradi nakon gore spomenutog datuma u 2010. god. mora biti ugrađen materijal prema Pravilniku, no je li to zaista tako?Koliko ste vidjeli građevina sagrađenih od 2010. god. gdje je vidljiv certifikat građevinskog proizvoda, odnosno izjava o usklađenosti za projektirani beton?

Zaista jako malo. Jedan od načina zadovoljavanja krajnjeg korisnika primjenjuje se kroz certifikacije betonara, odnosno dobivanjem gotovog proizvoda za koji je moguće na osnovu certifikata izdati izjavu o usklađenosti. Time je jasno da tehnička svojstva betona moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu betona i moraju biti specificirana

prema normi EN 206-1. Proizvođačima betona je nametnuto da sami odgovaraju za svoj proizvod i za njegovo plasiranje vani. Unutrašnja kontrola proizvodnje betona provodi se prema istoj normi te mora obuhvatiti sve mjere nužne za održavanje i osiguranje karakteristika betona u skladu sa zahtjevima norme. Neke od tih zahtjeva norme pri proizvodnji betona nije moguće ispuniti do kraja, te se isti u praksi ni ne ispunjavaju. Proizvođači betona postaju dio najzakinutijeg sektora u procesu projektiranja, izgradnje i plasiranja proizvoda krajnje zadovoljnom korisniku.Neusklađenost Pravilnika i normi se javlja pri samom ulazu proizvodnje zahtijevanog betona. Naime u Bosni i Hercegovini postoji osam akreditiranih laboratorija koje nemaju sve akreditirane metode prema europskim normama za potrebna ispitivanja pri proizvodnji


103&tonMB2019

i kontroli kvalitete svježeg i očvrslog betona.

Komponente betona se ispituju, nažalost, još uvijek i po pravilnicima i normama, odnosno opremom i načinom ispitivanja koje taj laboratorij može ispuniti. Pojedina ispitivanja nisu u skladu s europskim zahtjevima, prema tome ne mogu se plasirati kao gotov proizvod za proizvodnju betona prema normi EN 206-1, odnosno za dobivanje certifikata gotovog proizvoda.Pravilnik kaže da krajnji proizvod mora imati certifikat o proizvodnji. Ako počnemo od prve komponente za proizvodnju betona zvane agregat, prema normi EN 206-1, agregat je potrebno ispitivati svakodnevno prema određenim zahtjevima, no taj isti agregat ne mora biti certificiran. Većinu laboratorijskih ispitivanja na agregatu zaista je moguće vršiti prema europskim normama, no što s onim dijelom koje nije moguće ispitati prema zahtijevanim normama?

Za ispitivanje aditiva kao i za ispitivanje vode za proizvodnju betona nemamo adekvatni laboratorij koji može ispitati njihove karakteristike prema europskim normama, npr. za vodu EN 1008. Ispitivanja se obično rade prema drugim pravilnicima naslijeđenim iz bivše SFRJ, te kao takva nisu sukladna zahtjevima norme EN 206-1. Ova ispitivanja obično radimo u drugoj državi i takav dokument se prilaže kao važeća dokumentacija. Pitanje je, je li takav dokument pravno važeći i u Bosni i Hercegovini koja nije članica CENA?Pri ispitivanju očvrslog betona neki od čestih zahtjeva su i ispitivanje betona na utjecaj mraza i soli, prema europskoj normi to su zahtjevi XF, točnije XF2 i XF4. Nažalost, i ova ispitivanja su jedna od onih koje nije moguće uraditi u Bosni i Hercegovini prema zahtijevanim europskim

normama koje je potrebno ispuniti za dobivanje krajnjeg certifikata proizvoda.

Još jedna u nizu nesukladnosti javlja se kod zahtjeva za količinu cementa za izradu betona. U tablici u Pravilniku zahtjevi su prepisani iz PBAB-a, nisu uopće u skladu sa zahtjevima cementa za izradu betona koje nam preporučuje EN 206-1. Ako ste proizvođač betona i radite na certifikaciji svojih proizvoda što ste dužni poštovati, jesu li to zahtjevi iz pravilnika, ili su to, pak, zahtjevi iz normi prema kojima radite i certifikaciju?

Zakon o građevinskim proizvodima kaže da se usklađenost građevinskog proizvoda s tehničkom specifikacijom u postupku ocjenjivanja usklađenosti utvrđuje provedbom jedne ili više sljedećih radnji:- početno ispitivanje tipa građevinskog proizvoda koje provodi proizvođač, odnosno pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje usklađenosti- ispitivanje uzoraka iz proizvodnje prema utvrđenom planu ispitivanja od proizvođača ili pravne osobe ovlaštene za ocjenjivanje- ispitivanje slučajnih uzoraka uzetih iz proizvodnje- stalna tvornička kontrola i početni nadzor tvorničke kontrole proizvodnje- stalni nadzor, procjena i ocjenjivanje tvorničke kontrole.Za primjenu ovog zakona, odnosno njegovog pravilnika, potrebna je ustanova za potvrđivanje proizvoda, odnosno osoba ovlaštena za provedbu radnji početnog nadzora tvornice, radnji početnog nadzora tvorničke kontrole proizvodnje, radnji stalnog nadzora, procjene i ocjene tvorničke kontrole proizvodnje, odnosno osoba ovlaštena za izdavanje potvrde o tvorničkoj kontroli proizvodnje i/ili potvrde o sukladnosti, prema normi BAS EN 450011.

U studenom 2013. godine donesena je obavijest od Instituta za akreditiranje Bosne i Hercegovine o novoj normi za certifikacijska tijela koja certificiraju proizvode BAS EN ISO/IEC 17065. Objavljivanjem ove norme povlači se norma BAS EN 45011:2000. Prema odluci IAF (International Accreditation Forum) određeno je da se zahtjevi novog izdanja norme moraju implementirati do rujna 2015. godine. Naime, nakon ovog datuma sve akreditacije izdane prema BAS EN 45011 prestaju važiti.

Stručni tekst

ZakljUČak

Postavlja se niz pitanja na koje je potrebno dati zakonske i stručne odgovore. Pravilnici zahtijevaju jedno, no u praksi je moguće izvesti nešto sasvim drugo. Uvesti neku normu u jednu državu poput Bosne i Hercegovine zaista nije lako. Možda je potrebno prije svega obučiti i laboratorijski osposobiti akreditirane metode prema EN-u, točnije omogućiti krajnjem korisniku uporabu pravno važećeg proizvoda. Sama implementacija norme EN 206-1 u Bosnu i Hercegovinu nije kompletirana te kao takva nije spremna ući u uporabu. Postavlja se pitanje zašto se ne koriste stari pravilnici dok se ne dobije potpuna mogućnost korištenja europskih normi, ili pak ako će se koristiti europske norme, zašto se u potpunosti ne izostave stari pravilnici? Postoji li pravno ovlaštena osoba za izdavanje istih? Pred Bosnom i Hercegovinom velika su odricanja i noviteti na koje svi moramo biti spremni kako u procesu projektiranja, tako i u procesu izgradnje i plasiranja proizvoda krajnje zadovoljnom korisniku. Prvi korak je na državnim institucijama da zakonski omoguće primjenu noviteta i tako pomognu stručne timove inženjera za rješavanje postavljenih izazova.

104 &ton 2019MB

„Spomeniks“ Na jeziku bivše Jugoslavije ova riječ znači monument ili memorijalni znak.Oni obilježavaju Drugi svjetski rat i uglavnom su izgrađeni u šezdesetim / sedamdesetim godinama za vrijeme Tita, koji ih je određeni broj i sam inaugurisao. Često su podignute na mjestima važnih bitaka, masakra ili koncentracionih logora.

Danas, oko trideset godina nakon raspada Jugoslavije, većina njih je srušena. Među onima koji su još uvijek vidljivi, neki su u savršenom stanju i dio su službenih kompleksa, neki se u većoj ili manjoj mjeri čuvaju, a drugi su očito napušteni. Ja sam fotograf koji je strastven prema napuštenim mjestima i putujem širom svijeta da ih pronađem. Danas sam posjetio više od hiljadu u četrdeset zemalja. Spomenike sam otkrio kada sam pripremao put na Balkan. Obzirom da su neki od njih bili napušteni, pojavili su se u mom istraživanju. Odmah sam se zaljubio u njih. I tako sam nastavio da tražim napuštena mjesta, ali i Spomenike, neovisno od toga da li su napušteni ili ne.

Pronašao sam ih puno i na kraju su činili skoro polovinu mjesta koje sam posjetio tokom mog prvog putovanja u 2016 - oj godini. Tokom ovog putovanja, prešao sam 5500 km, preko Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Kosova, Crne Gore, Makedonije i Slovenije i fotografisao sam 21 spomenik. Ovo putovanje je za mene bilo otkriće. Već sam osjetio moć ovih spomenika tokom istraživanja, ali kada sam ih vidio moje oči su bile mnogo očarane. Zaista, oduvijek me je privlačila apstrakcija u arhitekturi i ovi spomenici su suštinski primjeri. Neki od njih, s futurističkim dizajnom, jednostavno su nevjerojatni. Dodavanjem Brutalističkog aspekta, i betona, ovim nekoć ogromnim strukturama, stvoreno je nešto veoma moćno. Sa bogatom

Brutalizam u očima fotografa Francuski fotograf Jonathan “Jonk” Jimenez zabilježio je u svojoj knjizi Spomeniks dio građevina brutalističkog stila, iz perioda Jugoslavije. Jonathan je na svom putovanju istražio svaki spomenik, do detalja, kao što su historija, način građenja, projektant i slično. Za časopis MB&ton, Jonathan u nastavku piše o detaljima svoga putovanja, te o nastanku ovakve ideje.

Piše: Jonathan “Jonk” Jime

&tonMB Projekat ◁

105&tonMB2019

historijskom pozadinom, rezultat više nije samo moćan, već jedinstven.

Vidjeti ih u stvarnom životu pojačali su mi ideju da ja treba da kopam dublje i da se vratim na Balkan. I tako sam još malo istražio i otišao tamo 2017.-e godine. Ovaj put sam prešao 4500 km kroz iste zemlje, ali i Albaniju. Tokom ovog putovanja posjetio sam 29 Spomenika, kao i mnoga napuštena mjesta.

Ja sam avanturista i ova dva putovanja su za mene bila nešto kao potragom za blagom. Neki su se pokazali vrlo teškim za pronalaženje čak i sa već poznatim koordinatama. Nisam samo ograničavao putovanja na vožnjui fotografisanje. Određeni spomenici nalazili su se u veoma malim područjima ivožnja je ponekad bila avantura sama po sebi. I tako sam prošao desetine kilometara staze. A ponekad, tamo gdje je trag završio, morao sam nastaviti pješice, ponekad ,praktično sam imao planinarenje. Neki su čak smješteni

Projekat

106 &ton 2019MB

u zonama gdje još uvijek ima mina.Cilj ove knjige je finaliziranje fotografskog projekta, ali bilo bi šteta da ga ograničim samo na niz fotografija. I tako sam htio da ovo dobije hstorijski kontekst, te da posjeduje informacije.

Dakle, koliko je moguće, svaki spomenik je predstavljen imenom, lokacijom,imenom arhitekte, godinom završetka i historijskom pozadinom. Mnogi detalji i umjetničke snimke su također uključeni.

Rezultat je knjiga koja je prva takve vrste. Poslije ovoga ću imati moja nova dva lova na blago, jer je oko polovine spomenika predstavljeno u prvoj knjizi. Bon voja na Balkanu, putovanje u prošlost, ali i budućnost.

107&tonMB2019


108 &ton 2019MB

Kao konstruktivni i vezivni građevinski materijal, beton je bio poznat već u antičko

rimsko doba. Za vezivo prilikom izrade betona, u upotrebi je bila pucolanska zemlja (prozvana po nalazištima u mestu Pucoli, blizu Napulja) pomešana s gašenim krečom. Kao osnovni agregat korišćeni su pesak, krupnija kamena zrna i otpaci opeke. Ova vrsta nije imala konstruktivne karakteristike savremenih betona i mogla je da bude upotrebljena samo kao „ispuna“ unutar masivnih zidova, velikih stubova i svodova. Ovakva upotreba betona zahtevala je masivne zidove i druge građevinske elemente, što je umnogome uticalo na izgled tadašnjih arhitektonskih građevina. Istovremeno, relativno jednostavna tehnologija izrade i ugradnje, nije zahtevala upotrebu stručne radne snage, pa su prilikom izgradnje mogli da budu korišćeni robovi. U kasnijim periodima, posebno tokom Srednjeg veka, upotreba betona u gradnji polako opada, jer su gotovo svi monumentalni objekti rađeni upotrebom kamena, a ređe opeke. Beton ponovo ulazi u upotrebu tek u prvim godinama XIX veka, kada je 1824. otkriven tehnološki postupak proizvodnje cementa. Uvođenje cementa u tehnologiju proizvodnje betona poboljšalo je njegove fizičke karakteristike i omogućilo upotrebu kao glavnog konstruktivnog materijala. Kasnije, uvođenjem u gradnju tehnologije armiranog betona, povećana je njegova primena. Francuski inženjer Monije patentirao je 1878. princip ulaganja gvozdene žice u strukturu betona, a pre njega, ovu tehnologiju su već otkrili Francuzi Lambo i Koanje i Amerikanac Hajat. Početkom XX veka Koenen, Henebik i Merš razrađuju teoriju armiranog betona, a Fresine i Manjel uvode u praksu izradu prednapregnutog betona. Upotreba betona karakteristična je za stil u arhitekturi koji se zove brutalizam, a koji je upotrebu betona i njegovu strukturnu estetiku razvio do vrhunca. Nakon arhitektonskih objekata

SloBoDan MalDInI: aRHITEkTURa BETona Beton se u arhitekturi upotrebljava kao materijal koji ima izvanredna nosiva svojstva, a istovremeno omogućava postizanje širokog spektra oblika. Potekao od prirodnih materijala, odražava posebnu estetiku široko primenjenу u arhitekturi. Istorija upotrebe betona је duga

Slobodan Maldini, arhitekta, pisac, slikar i teoretičar arhitekture

Arhitekta, pisac, slikar i teoretičar arhitekture, Slobodan Maldini je rođen 1956 u Rumi (Srbija). Diplomirao je arhitekturu u Beogradu 1980. Tokom 1977. specijalizuje arhitekturu italijanske renesanse u Vicenzi, kod profesora James S. Ackermana (Harvard University) i profesora Wolfganga Lotza (Cambridge, Mass., MIT). Član grupe MEC od 1981. godine. Član ULUPUDSa od 1984. i dobitnik nagrade Udruženja. Maldini se smatra jednim od najistaknutijih predstavnika postmoderne arhitekture u Srbiji. 1985 učestvuje na “ Biennale de Paris”, zajedno sa drugim ikonama arhitekture, kao što su : Aldo Rossi, Tadao Ando, Mario Botta , Ralph Erskine, Norman Foster, Frank O. Gehri, Fumihiko Maki, Rafael Moneo , Murphi / Jahn, Renco Pijano, Zaha Hadid, Ričard Rodžers i drugi. Napisao je nekoliko knjiga, među njima najvažnija “ Enciklopedija arhitekture” u dva toma, sa preko 30.500 stavki i 6.000 ilustracija. U periodu 2000- 06, Maldini je predavao teoriju arhitektonskog dizajna na Arhitektonskom fakultetu u Novom Sadu.

koje je sobom doneo brutalizam, odnos arhitekata prema betonu se umnogome promenio. Beton više nije bio samo konstruktivni materijal, već postao i estetski ideal pojedinih arhitekata kao što su Filip Džonson, Luis Kan, kao

i plejade japanskih arhitekata iz perioda 1970-tih godina. Brutalizam je kao sredstvo arhitektonskog izraza koristio „beton brut“, odnosno, sirovi-natur beton. To je beton spravljen i ostavljen u prirodnom stanju, a koji je


109&tonMB2019

vidljiv nakon uklanjanja betonske oplate. Ponekad se koristi posebna struktura oplate (drvena i sl.) koja ostaje na površini „beton bruta“ i ima poseban estetski značaj. Zgrade u brutalističkom stilu su formirane uz naglašavanje i ponavljanje angularnih geometrijskih oblika, uz dominirajuću upotrebu betona na zgradama, čija je prirodna struktura pravljena tehnikom izlivanja na licu mesta i vidljiva je na fasadi. Mada je liveni beton materijal koji je bio veoma blizak brutalističkoj arhitekturi, nisu sve brutalističke zgrade bile izgrađene upotrebom betona. Karakteristike ovog stila postizane su i drugim arhitektonskim sredstvima.

Naglašenost forme je bila glavna osobina stila, takođe, blokovska naglašenost arhitektonske kompozicije, kao i izražajnost forme koja se postiže preko naglašene strukture materijala. Građevinski materijali koje su upotrebljavali arhitekte brutalisti bili su: natur beton, opeka, staklo, čelik, grubo tesani kamen i gabioni načinjeni od kamena zidanog „u suvo“.Karakteristika arhitekture brutalizma je, takođe bila da se već na spoljašnjosti arhitektonskog objekta otkriju i istaknu sve arhitektonske funkcije, od strukture do upotrebnih i servisnih svojstava. Na pr, na zgradi Bostonske gradske većnice, koju su 1962. projektovali Gerhart Kalman i Majkl Mek

Kinel, naglašeno izdvojeni delovi kompozicije objekta ukazuju na posebnost prirode i funkcije prostorija koje se nalaze iza fasade zgrade, kao što su kabinet gradonačelnika i sala gradskog veća. Projekat Alison i Petera Smitsona za školu u Hanstantonu sadrži u kompoziciji fasade naglašenu strukturu tornja rezervoara za vodu, koja bi u normalnom slučaju bila sakriven od pogleda.Brutalizam je doživeo brojne ozbiljne kritike. Bilo je i kritika od onih koji su smatrali da će se fasade, izrađene od natur betona, tokom vremena raspasti. Na Univerzitetu Oregon vođena je jaka kampanja protiv brutalizma, koju je predvodio Kristofer Aleksander, a 1970-tih godina je održan poznati „Oregon eksperiment“ protiv brutalizma. Kritike upućene brutalistima dovele su da brojne zgrade izgrađene u ovom stilu budu srušene, a na njihovom mestu su sagrađeni novi, tradicionalno građeni objekti. Novi brutalizam je često nazivan „novim varvarizmom“.Novi brutalizam je stil koji su uveli u praksu i razvili engleski članovi arhitektonske Grupe 10 (ili Grupe X) među kojima su bili najznačajniji: Jap Bakema, Žorž Kandilis, Đankarlo de Karlo, Aldo van Ajk, Alison i Piter Smitson i Šadra Vuds. Njihov stil je više u neposrednoj vezi sa teorijskom reformom koju je u arhitekturu i urbanizam uneo CIAM (Congrès International d’Architecture Moderne), a manje je bio povezan sa estetikom béton brut-a. Rejner Banam je formulisao ovu različitost u naslovu knjige „Novi brutalizam – etika ili estetika?“

Bostonska gradska većnica, Boston, Masačusets, Gerhard Kalman i N. Majkl Mek Kinel

Crkva sv. Markusa, Stokholm, Sigurd Leverenc

Kraljevski nacionalni teatar, London, Denis Lasdan i Piter Softli

Istraživači iz RIKEN centra u Japanu, za naprednu fotoniku (RAP), ispitali su metodu,

koristeći RANS kompaktni izvor neutrona, da ne razaraju sadržaj struktura kao što su mostovi, tuneli i uzdignuti putevi, koji mogu patiti od degradacije zbog izlaganje soli iz morske vode i drugih izvora.

Kolaps mosta u Đenovi, Italija, koji je doveo do smrti 37 ljudi, ukazao je na opasnost od starenja infrastrukture. Japan se, kao i mnoge zemlje, suočava sa velikim problemima, jer su mnogi njegovi mostovi i tuneli izgrađeni tokom visokog ekonomskog rasta u šezdesetim i sedamdesetim godinama i sada trpe degradaciju. Međutim, rekonstrukcije su dugotrajne. Na primjer, mjerenje sadržaja soli u konstrukcijama betona obično se vrši bušenjem jezgre - radnje koja je dugotrajna i može malo oštetiti strukturu.Istraživačka grupa je odlučila da traži bolji način za obavljanje pregleda konstrukcije, koristeći neutronski zrak - uređaj koji emituje neutrone visokih energija u snopu - koji emituje kompaktni izvor neutrona koje su razvili. Neutroni su uzbudljiv novi način za prikaz slike, jer mogu prodrijeti prilično daleko u metalne materijale zahvaljujući činjenici da ne djeluju preko elektromagnetske sile, te stoga nisu pod utjecajem električnog naboja.

Za ovaj eksperiment, grupa je koristila svoj kompaktni izvor neutrona, koji generiše neutrone bombardovanjem berilija protonima. Oni su koristili snop kako bi ozračili niz betonskih blokova, sa “brzim” gama zrakama - gama zrakama koje se emituju odmah nakon zračenja neutronima - koje se mjere pomoću detektora germanija visoke rezolucije. Brzi gama zraci se emituju iz atoma u betonskim blokovima, a različiti elementi se mogu detektovati posmatranjem energije gama

nova metoda pregleda konstrukcija u razvoju Mjerenje sadržaja soli u konstrukcijama betona obično se vrši bušenjem jezgre - radnje koja je dugotrajna i može malo oštetiti strukturu. Istraživačka grupa je odlučila da traži bolji način za obavljanje pregleda konstrukcije, koristeći neutronski zrak - uređaj koji emituje neutrone visokih energija u snopu. Time su istraživači uspjeli da pokažu prisustvo soli čak i kada je bio okružen betonom od 12 do 18 centimetara. Svako mjerenje trajalo je oko 10 minuta.

zračenja. Na primjer, vrhovi energija iz brzih gama zraka koje emitiraju klor - komponenta soli - su 517 kiloelektronskih volti, 786 kiloelektronskih volti, 788 kiloelektronskih volti, 1165 kiloelektronskih volti, i tako dalje.Time su istraživači uspjeli da pokažu prisustvo soli čak i kada je bio okružen betonom od 12 do 18 centimetara. Svako mjerenje trajalo je oko 10 minuta.

Prema Yoshie Otake-u, koji je vodio studiju, “Ovo je vrlo uzbudljivo, jer Japan pati od ozbiljne degradacije infrastrukture, a nemoguće je predvidjeti kada će se dogoditi

velika nesreća. Naša studija izvedivosti pokazala je da se neutronski snopovi mogu zaista koristiti da bi se utvrdilo da li je sadržaj soli u betonskoj konstrukciji unutar zakonskih ograničenja koje je postavila vlada. Naš sljedeći izazov je izgradnja kompaktnog izvora neutrona koji je dovoljno mali da se lako transportira do različitih infrastruktura radi mjerenja.

Rezultati su predstavljeni u oktobru na 18. JSMS simpozijumu o betonskim strukturama, koji je održalo Društvo za nauku o materijalima, Japan.

&tonMB Noiteti ◁

110 &ton 2019MB

Noiteti

111&tonMB2019


112 &ton 2019MB

Zgrada Instituta za ispitivanje materijala-IMS na adresi Bulevar Vojvode Mišića 43,

Beograd, bila je prva građevina od prednapregnutog betona na domaćim prostorima. Nedaleko od ovog objekta, nalazi se jedan spomenik kulture tadašnjeg, a slobodno možemo reći i savremenog načina gradnje. Građena je pedesetih godina, prošlog vijeka, posebnim tehnikama fabrikovanih elemenata, kružnog oblika, i pokrivena sa kupolom raspona 109 metara. Predvodioc ovih tehnika gradnje bio je građevinski inženjer, konstruktor i istraživač Branko Žeželj (Benkovac, 14. mart 1910 — Beograd, 20. februar 1995).

Branko je nakon završene srednje škole u Splitu, 1932. godine diplomirao na Tehničkom fakultetu u Beogradu, nakon čega je radio u Ministarstvu građenja, a potom, i kao profesor u Srednjoj tehničkoj školi u Beogradu. Nakon II: svjetskog rata, imenovan je za šefa Odsjeka za mostove Saveznog ministarstva građevina. Zatim su uslijedila mnoga druga imenovanja, i saradnje sa svjetskom scenom građena.

Branko je bio osnivač Opitne stanice za prednapregnuti beton u Jugoslaviji, te s tim u vezi razvijao je ideju izgradnje glomaznih grednih mostova, bez upotrebe skele. Ovom opitnom stanicom i postignutim uspjesima uticao je na upoznavanje i usvajanje toga sistema gradnje u Jugoslaviji. Njegova originalna

Branko Žeželj – Prvi zagovornik prednapregnutog betona u Jugoslaviji „Beton ima svoje ćudi, propinje se, otima se, ne da se. Ali vaše je da ga zaustavite, da ga pokorite, da sve bude kako vi hoćete i da doživite ono što doživi vešti konjanik u sedlu: fini osećaj ugodnosti i superiornosti„ – Branko Žeželj

kotva i presa za prednaprezanje našle su široku primjenu u praksi.Žeželj je patentirao mnogo konstrukterskih rješenja, između ostalog: Prefabrikovana skeletna konstrukcija od prednapregnutog betona, Uređaj za ukotvljavanje čeličnih žica kod prednaprezanja betonskih elemenata, Postupak za betoniranje grednih mostova bez uptrebe skele, Postupak za proizvodnju okruglih betonskih stubova. Na kongresu Svjetskog udruženja za prednaprezanje, u Rimu 1960. godine, njegovi „lučni mostovi bez skela“ i tzv. „prednaprezanje zemljišta“ na oporcima lukova, proglašeni su za izuzetne novine u građenju mostova.

Ondašnji inženjeri, nisu bili pripremljeni za novi način građenja, te su skeptično gledali na Žeželjove ideje, znajući to, kao direktor Saveznog instituta

za građevinarstvo, pored sebe je angažovao mlade entuzijaste za koje je rekao da nisu „inficirani praksom“.Za njegov lik je zauvijek ostao priboden i drumsko-željeznički most u Novom Sadu. U vrijeme kada je izgrađen, bio je to prvi most izveden kod nas od armiranog i prednapregnutog betona koji služi i za željeznički i za drumski saobraćaj. Dužina mosta bila je 466,45 metara, a širina kolovoza između lukova 14,05 metara, s dvije pješačke staze od 2,5 metara. Rijeka je premoštena s dva armirano-betonska luka raspona 211,0 i 165,75 metara, oslonjenih na oporce-kesone. Izgradnja mosta trajala je od 1957. do 1961. godine. Na otvaranju mosta 1961. godine, zbog izraženih sumnji u bezbjednost mosta, inženjer mosta Branko Žeželj se prilikom probe koja se sastojala od prelaska najtežeg teretnog voza preko mosta

Žečkezev most Novi Sad

Branko Žeželj

&tonMB HISToRIja/PoVIjEST ◁

113&tonMB2019

vozio čamcem ispod mosta. Bio je ovo pokazatelj njegovog vjerovanja u stabilnost svog djela, bio je to svojevrsni prikaz svega onoga što njegovva osobnost i jest bila: duh istraživača, vjera u numeričku teoriju, matematičke iskaze, i inženjerske eksperimente. Most od prednapregntog betona preko rijeke Dunav kod Beške bio je još jedan bitan Žeželjov podhvat, dio je autoceste Beograd - Novi Sad - Subotica. Ukupna duljina mosta iznosi 2.250 m, a širina 14,40 m. Most ima tri kolnika ukupne širine 11 m, a svaki ima dvije staze širine 1,70 m. Ovaj most predstavlja reprezentativnu izvedbu jugoslavenskog građevinarstva.

Kako bi se prevladala velika razlika u nadmorskoj visini desne i lijeve obale, most je projektiran u jednom smjeru uzdužnog nagiba od 2,3%, što je najveći nagib na cijelom autoputu. Struktura mosta je podijeljena u glavnu konstrukciju mosta koja se proteže preko Dunava i osam prilaznih konstrukcija, od kojih je jedna na desnoj i sedam na lijevoj obali rijeke. Glavna konstrukcija je kontinuirani nosač preko tri raspona 105 + 210 + 105 m s ovjesima od 15 m na obje strane. Presjek kutije s dvije okomite trake učvršćuje se na svakih 9,00 m poprečnim okvirima.Visina poprečnog presjeka kreće se od 6,00 m u središtu glavnog raspona do 11,00 m iznad njezinih nosača. Debljina stjenke i debljina donje ploče variraju ovisno od potrebe.

Temeljenje mosta obavljeno je na 7 obalnih stupova na lijevoj obali i jednim pristupnim stupom na desnoj obali uz korištenje pilota.Glavni stupovi konstrukcije oslonjeni su na različite načine:- riječni stupovi na kesonima;- pristanište prema lijevoj obali na Franki pilotima dia. 50 cm;- stup na desnoj obali na sistemu bušenih pilota HW dia. 150 cm.Glavna konstrukcija izgrađena je bez skele za postupno lijevanje betona konzolnom metodom. Tehnologija konzolnog načina gradnje bila je prvi put se koristila

za raspon od 210 m, kod nas i u svijetu. Svi elementi poprečnog presjeka izvedeni su uz trajno pritezanje nosivih kabela u skladu s radnim kolcima.

Sve ovo su karakteristike nekih od konstukcija koje je izgradio Branko Žeželj.Hiljade objekata na domaćem tlu, kao i svjetskom urađeni su po sistemu IMS Žeželj. U jednom od govora Branka Žeželja, možemo čuti da je uvijek svojim slušaocima ponavljao:

„ U prednapregnutom betonu, može se izvesti, sve što jedan konstrukter zamisli, od najmanjih konstrukcija: vinogradskog kolja, željezničkih pragova, najvećih

raspona, mostova, sa rasponima od tri stotine metara, četiri stotine metara, verovatno u perspektivi i više, do vrlo teški konstrukcija kao -što su sudovi pod pritiskom za nuklearne reaktore, ogromne građevine visine 70-80metara, sa prečnikom 30-40 metara, sa debljinom zidova od 6 metara, sve se to može sa prednaprezanjem, sa ogromnom silama, pretvoriti u jedan pritisnuti prednapregnuti beton, koji je izdržava te unutarnje pritiske“

Bio je on zasigurno po mišljenju mnogih „OTAC“ prednapregnutog betona na ovim područjima, gdje svi pričamo istim jezikom, jezikom inženjera.

Most kod Beške

Hala 1 Beogradskog sajma

114 &ton 2019MB

Kada bismo pogledali Sarajevo, bez projektovanih objekata Ivana Štrausa, zasigurno bi imalo neku drugu percepciju.

Ivan Štraus je rođen je 28. juna 1928. godine u Srbiji, u selu Kremna na sjeveru Zlatibora. Odrastao je u Banja Luci. 1947. godine, počeo je arhitektonske studije u Zagrebu, a diplomirao je 11 godina kasnije, 1958. godine na Tehničkom fakultetu u Sarajevu.

Kako kaže, sve to što se predavalo na fakultetu je za njega bilo sporedno. Za jedan od intervijua, rekao je: „Počeo sam raditi i zarađivati još kao student. Kad sam počeo kući da donosim pare, majka je u početku mislila da sam ih negdje ukrao - nije vjerovala da se sa tako malo godina može pristojno zaraditi pišući cijene za robne kuće. Onda sam u jednom periodu smišljao rebuse i križaljke za Oslobođenje i pravio ilustracije za pripovijetke koje su objavljivane u novinama. Bio sam dobar crtač, išlo mi je to od ruke.“

1952. godine Ivana Štrausa pozvali su na razgovor trojica njegovih profesora: Finci, Taubman i Šamanek, da kao ravnopravan autor

Ivan Štraus – arhitekta betona, stakla i željeza ‘U tih 20 godina pregovarali smo ko će raditi izvedbene projekte, pa je ponekad nedostajalo i novca za gradnju, a bilo je i nekih izmjena na koje sam kao autor bio spreman. Od mojih profesora sam naučio da je najvažnije da dobijete posao ili prvu nagradu na konkursu, a onda morate znati i da budete malo fleksibilni i prođete kroz sve te prepreke koje vam postavljaju investitori. Negdje malo popustite, napravite neki kompromis, ali cjeline se ne odričete’, govorio je Štraus o građenju Muzeja vazduhoplovstva u Beogradu.

Zgrada Elektroprivrede BiH

radi sa njima na dva republička konkursa. To je za njega bila velika čast i priznanje. Prema njegovim riječima, ti su mu projekti otvorili mnogo prostora i koristili više nego sva predavanja na kojima je prisustvovao na fakultetu. Rezultat saradnje je bio sjajan – prva nagrada za hotel u Foči i treća za upravnu i stambenu zgradu u centru Sarajeva. Već od 1952. godine počeo se baviti arhitektnoskom djelatnošću učestvujući u arhitektonskim natječajima. Od tada je osvojio oko 30 vodećih nagrada za arhitekturu a pobjedio je na mnogim državnim i međunarodnim konkursima. Neki od najznačajnih objekata

Štrausovog arhitektonskog stvaralaštva su, bile su: Zgrada elektroprivrede BH Izgrađena je 1978. godine Štrausovoj zamisli oblika brane, kao metafora funkcije elektroprivrede. Zgrada je pretrpila je velika oštećenja tokom ratnih dejstava u Bosni i Hercegovini. Štraus, je bio jedan od rijetkih arhitekata koji je radio obnove vlastitih kreacija, i to nakon ratnih dejstava. U obnovi, praktično novoj izgradnji zgrade Elektroprivrede BiH radio je nakon rata sa skoro istim timom stručnjaka projektanta i izvođača . Projektna dokumentacija je takođe

&tonMB Iz sjećanja ◁

115&tonMB2019

ponovo urađena. Odlučio je da Zgrada Elektroprivrede do drugog sprata zadrži prijeratnu betonsku konstrukciju, dok od drugog sprata na više, uklonjen je uništeni materijal i taj dio objekta je bio ponovo izgrađen. Neki detalji su promijenjeni, ali je konstruktivni izgled ostao isti.

Muzej vazduhoplovstva je sagrađen u periodu 1969-1989. godine u okviru kompleksa aerodroma „Nikola Tesla“, prema projektu Ivana Štrausa. ‘U tih 20 godina pregovarali smo ko će raditi izvedbene projekte, pa je ponekad nedostajalo i novca za gradnju, a bilo je i nekih izmjena na koje sam kao autor bio spreman. Od mojih profesora sam naučio da je najvažnije da dobijete posao ili prvu nagradu na konkursu, a onda morate znati i da budete malo fleksibilni i prođete kroz sve te prepreke koje vam postavljaju investitori. Negdje malo popustite, napravite neki kompromis, ali cjeline se ne odričete’, govorio je Štraus o građenju Muzeja vazduhoplovstva u Beogradu. Namjenski je projektovan za potrebe smještanja bogate i jedinstvene vazduhoplovne zbirke. Zahvaljujući atraktivnosti lokacije i arhitektonskog rešenja, kao i bogatstvu izložbene postavke, odmah po otvaranju postao je jedna od vodećih muzejskih ustanova u zemlji.

Dječak koji se igra avionom i iscrtava njegovu elipsoidnu putanju osnov je projekta Muzeja avijacije. Projektovan je i podignut kao građevina kružne osnove, sa suterenom, prizemljem, mezaninom, spratom i galerijom. Podjeljenost unutrašnjeg prostora na administrativno-tehnički i izložbeni dio jasno je vidljiva u koncepciji objekta. Niži dio građevine u vidu svojevrsnog postamenta, zauzimaju prostori koji čine srž muzeja i obezbeđuju njegovo poslovanje, dok je prostor namenjen izlaganju eksponata rješen monumentalno i reprezentativno. Štrausova naklonost ka geometrijskim skulpturalnim formama dovedena

je do najsažetijeg oblika – čistog torusa postavljenog na povučeno kružno postolje. Upravo ova torusna forma čini objekat Muzeja prepoznatljivim i jedinstvenim u jugoslovenskom stvaralaštvu ovog razdoblja. Poseban kvalitet objekta proizilazi iz transparentne staklene fasade, koja doprinosi prožimanju muzejske postavke i aerodromskog kompleksa. Izuzetni oblikovni kvaliteti i uspješno rešenje funkcionalnih zahtjeva rezultovali su građevinom jedinstvene arhitekture koja se svrstava u antologijska ostvarenja jugoslovenske posljeratne graditeljske produkcije. Arhitekta Štraus je za ovo originalno ostvarenje nagrađen saveznom „Borbinom“ nagradom za najbolje arhitektonsko ostvarenje u 1989. godini. Svojim arhitektonskim vrjednostima i kvalitetnim odnosom sa neposrednim izgrađenim i prirodnim okruženjem, u odnosu na sam aerodromski kompleks i sremsku ravnicu, danas predstavlja istaknuti vizuelni simbol modernog Beograda.

Unitic poslovno upravne zgrade (prije UNIS-ovi tornjevi) se nalaze u ulici Fra Anđela Zvizdovića 1 u Sarajevu, a izgrađeni su 1986. godine po projektu Štrausa. Visoki su 97 metara. “Momo i Uzeir” su narodni likovi iz popularnog zabavno-humorističkog programa “Cik-cak” Radio Sarajevo. Po njima je neko (ne zna se ko i ne zna se kada) nazvao dva sarajevska UNIS-ova tornja koji su sagrađeni. Uvijek se špekuliralo, koji je od tornjeva Momo, a koji Uzeir, no cilj koji je stajao iza svega bilo je pokazati da smo, usprkos razlikama, svi isti baš kao i ta dva nebodera u centru Sarajeva. Vizuelna sličnost i nemogućnost razlikovanja tornjeva blizanaca naglašavala je kulturnu raznolikost i ravnopravnost kao osnovnu arhitektonsku kvalitetu projekta.Objekat podrazumjeva dva povezana blizanca nebodera od 25 spratova koji reflektiraju arhitektonski trend savremenog bosanskohercegovačkog

graditeljstva. Osnovna struktura je betonska, a volumen je obavijen staklenom opnom termo reflektujućeg stakla. Unisovi tornjevi su u vrijeme svoje izgradnje imali najsavremeniju sistemsku opremu, uključujući i automatski sistem za gašenje požara sa rezervoarima vode na krovovima.Početkom 90-ih godina prošlog stoljeća obje zgrade teško su oštećene u ratu nakon što su granatirane. Kao poslijedica granatiranja dogodio se veliki požar te je izgorjelo sve osim osnovne betonske konstrukcije. Sistem za gašenje požara nije radio budući da je spremnik vode koji se nalazio na krovu bio ranije ispražnjen kako bi se potkrijepile potrebe za vodom lokalnog stanovništva. Danas su neboderi potpuno obnovljeni, a za vrijeme obnove, investitor je imao drugačiji stav prema izboru stakla za fasadu objekta. Takve nesuglasice su čak dovele i do suda, gdje je Štraus imao autorsko pravo na utjecaj o rekonstrukciji. “Nije mi drago sto se sve ovo događa, ali znate kako kod nas stoje stvari sa pravima autora. A činjenica je da su ovdje ugrožena autorska prava, odnosno da se radi o njihovom kršenju. Zato sam se ja, između Agencije za zaštitu autorskih prava i advokata, odlučio za advokata. I uvjeren sam da je pravo na mojoj strani.”

Ivan Štraus je zasigurno obilježio jednu epohu u arhitekturi na balkanu, te početku upotrebe betona u novoj eri. poslije njegove smrti, nasatlo je par članaka kojima su se kolege, prijatelji i učenici oprostili od velikana arhitekture. „Kada umre starac u pustinji, kao da si biblioteku spalio, nestane sveg tog danas moderno zvanog “know-who“! Upravo odlaskom profesora zatvara se jedna epoha, koja je sigurno najafirmativnija za ove prostore. Trebaće još historijske distance da se to shvati. Zato ja mislim da je arhitekta Ivan Štraus ne samo svjedok nego apostol te epohe.“ Rekao je amir Vuk Zec, o Ivanu Štrausu u tekstu kojim se oprostio od kolege.

Iz sjećanja

116 &ton 2019MB

obrazovanju stručnih kadrova. Svi maturanti su mogli dobiti stipendije i slobodno izabrati studij u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani. Tada Sarajevo još nije imalo Univerzitet. Bio sam odličan crtač, osrednji matematičar, a za arhitekturu me zainteresirao moj brat koji je bio učenik Srednje tehničke škole. Graditi velike kuće postao je vremenom moj životni cilj.

M-Kvadrat: Studirali ste u Zagrebu i u Sarajevu. Šta Vam je ostalo u sjećanju iz ovih dana?IVaN: Nakon godinu dana studiranja u Zagrebu razbolio sam se, dvije se godine liječio i

Ideja župne crkve na Petrićevcu/Banja Luka, 2006. godine - u izgradnji

Ivan Štraus je bosanskohercegovački arhitekta rođen 1928. godine.

Za arhitekturu se opredijelio 1947. godine, kada počinje studije u Zagrebu. Okolnosti su bile takve da je sa studijama završio 1958. godine i to na Tehničkom fakultetu u Sarajevu, s tim da je prakticirao projektovanje i ranije na različitim arhitektonskim natječajima. Dobitnik je mnogih zvučnih nagrada, a potpisnik je i mnogih značajnih objekata, kao što su Uprava telekomunikacija Etiopije u Addis Abebi, Poslovni centar “UNIS” Sarajevo, zgrada Elektroprivrede BH, hotel „Holiday Inn“, Muzej

avijacije Beograd, olimpijski Press centar na Bjelašnici, kao i župna crkva u Zoviku kraj Brčkog. Izabran je za člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine 1984. godine. Izdao je i mnoge hronike, od kojih je posebno značajna „Arhitektura Jugoslavije od 1945. do 1990.“ Čime se trenutno bavi otkrio je u intervjuu za naš časopis.

M-Kvadrat: Kako ste se opredijelili za arhitekturu?IVaN: Davne 1947. godine tadašnja vlast u državi shvatila je da je potrebno maksimalno pomoći opismenjavanju naroda i visokom

Profil izuzetnog arhitekte U nastavku teksta, pročitajte Intervju sa gdinom. Štrausom, a koji je prije osam godina objavila kompanija Sfera d.o.o., i to u časopisu M-Kvadrat, koji danas broji 120 izadanja iza sebe. Bilo je zadovoljstvo prisjetiti se razgovora naše redakcije sa cjenjenim Ivanom. Tada, 2011- e godine, kada je intervju objavljen, Ivan je slike poslao poštom na našu adresu, a razgovor sa njim urednici su obavili telefonskim putem. Nadamo se da će svi čitaoci časopisa, uživati u narednim redovima, kao što je i naše uredništvo.

INTERVJU: Ivan Štraus, renominirani bosanskohercegovački arhitekta

117&tonMB2019

Muzej avijacije na Surčinu u Beogradu/Srbija

nastavio studij na sarajevskom Tehničkom fakultetu. Nedostatak strogih zakonskih uslova studiranja omogućio je da crtam ilustracije i karikature u novinama, potom da radim unutarnja uređenja prostora za razne namjene, te da sarađujem sa starijim kolegama na arhitektonskim natječajima. Takav opušten život i novac koji sam zarađivao na poslovima, koji su bili u okviru arhitekture, bili su razlog da sam diplomirao nakon 11 godina studiranja. Diploma je bila neophodna kao dokument za zapošljavanje. Daleko više sam naučio o arhitekturi i otkrio njenu suštinu izvan obavezne nastave na fakultetu. Upravo taj period je ostao duboko urezan u svijesti i bio veoma koristan u mom radu kao diplomiranog arhitekte. Taj period je i razlog za tvrdnju da sam više autodidakt nego diplomirani inžinjer arhitekture.

M-Kvadrat: Dobili ste mnoge važne nagrade za arhitekturu. Šta Vam one predstavljaju?IVaN: Po ocjeni hroničara i

kritičara arhitektonskog djelovanja i rezultata u Jugoslaviji visoko sam kotirao na ljestvici laureata na javnim natječajima. U dvadesetak godina rada dvije prve nagrade na natječajima internacionalnog ranga za značajne objekte ( u Addis Abebi, 1964. godine, za kompleks poslovnih zgrada i glavne pošte i u Sofiji, 1973.godine, za ideju nove zgrade Opere ); desetak prvih nagrada na značajnim natječajima širom Jugoslavije (gradski hotel i redakcija „Oslobođenja“ u Sarajevu, Muzej avijacije u Beogradu, Narodna biblioteka i Dječije pozorište u Banja Luci, trgovački centar u strukturi čaršije u Skoplju, gradski hoteli u Podgorici i Nikšiću i ništa manje značajne druge i treće nagrade, te prvi plasman na pozivnom natječaju za Veliku džamiju u Oranu/Alžir).Za mene su natječaji imali trostruki značaj. Predložiti svoju ideju za javne funkcije koje su rijetke u projektantskom radu (opera, muzej, hotel visoke kategorije, sportski centar i drugo), pogotovo u Sarajevu; da odmjerim svoj stepen

znanja i umijeća u respektabilnoj konkurenciji arhitekata; te veliko zadovoljstvo koje mi pruža projektiranje takvih javnih i značajnih objekata bez obzira na eventualnu mogućnost uspjeha.

M-Kvadrat: Da li Vas je ikada zanimala neka druga profesija?IVaN: Ne, nikada o tome nisam ni pomislio. Smatram da je za mene izbor arhitekture bio najbolji mogući izbor u životu.

M-Kvadrat: Da li se razlikuje arhitektura koju ste učili tokom studija i današnja? Ukoliko da, koja Vam se više sviđa?IVaN: Razlika je primjetna. Tri su razloga. Prvi je neočekivan, brz i promjenljiv razvoj tehnologije građenja; drugi je u odsutnosti nastojanja da objekat bude funkcionalan od koncepta do detalja, a oblikovan do apsurda; a treći je, ne i po redoslijedu, u nevjerovatnim novčanim ulaganjima kojim se želi izgraditi arhitektonski simbol političko-društvene, industrijske ili merkantilne moći.

118 &ton 2019MB

M-Kvadrat: Koji savjet biste dali nekom ko tek ulazi u granu arhitekture?IVaN: Moji eventualni savjeti ne bi bili korisni jer bi to bili savjeti iz dugogodišnjeg iskustva arhitekte koji nije bio opterećen današnjim kriterijima življenja i opstanka u struci, i koji je uživao u neograničenoj slobodi stvaranja.

M-Kvadrat: Da li smatrate da arhitektura nekada teži da bude u trendu?IVaN: Arhitekti su kroz istoriju, oni čiji su tragovi sačuvani, svojim djelima nametnuli „trend“ periodima gotike, romantike, baroka, moderne, postmoderne, brutalizma, dekonstruktivizma, . . .; gradeći trajne repere. Danas je arhitektura u „trendu“ koji su je nametnuli moćnici novčanog kapitala.

M-Kvadrat: Koliko ste upućeni u obrazovanje budućih arhitekata? Da li ste zadovoljni današnjim sistemom obrazovanja mladih arhitekata?IVaN: Nisam upućen niti imam interes. Bio sam godinu dana asistent na Arhitektonskom fakultetu i samovoljno ga napustio. Za mene je taj posao bio gubitak dragocjenog vremena u kojem sam želio uživati projektirajući i gradeći značajne kuće.

M-Kvadrat: Šta bi studenti naučili kada bi uzeli Vaše radove, završene projekte, u ruke? Koji bi zaključak izvukli iz njih? Neka crta koja se provlači kroz Vaš rad.IVaN: Sumnjam da danas, kada svako živi u uvjerenju da od njegove pojave počinje istorija, studenti

arhitekture, bar površno, poznaju moj rad i rezultate tog rada, da znaju koliko sam ja u svom radu pridavao značaja funkciji objekata i izboru konstrukcije iz čega su proizlazili gabariti i forme. Mnogi to danas rade obratno.

M-Kvadrat: Izdali ste i niz naučnih knjiga o arhitekturi. Koja Vas je misao vodila dok ste pisali ove knjige?IVaN: Ispravio bih Vas. Ja sam objavio nekoliko hronika rasta i razvoja savremene arhitektonske misli u Sarajevu, bosanskohercegovačkoj teritoriji i na prostorima bivše Jugoslavije. Najvrjednija je moja hronika

savremene arhitekture u državi koje više nema, od 1945. do 1990. godine. To je bila prva cjelovita hronika arhitektonske misli i prakse u Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata.

M-Kvadrat: Šta mislite kako će se mijenjati uloga arhitekte u narednih 25 godina?IVaN: Kod nas se već uveliko mijenja. Za mnoge zapažene objekte u nas postoji samo usmena predaja tko su njihovi autori. A i to ćete saznati samo ukoliko ste znatiželjni. Nedavno je jedan poznati lokalni arhitektonski stvaralac svoj tekst o nedostatku arhitektonske kritike u našoj sredini ilustrirao sa nekoliko

Zgrada Elektroprivrede BH, Sarajevo

Ivan Štraus i Halid Muhasilović Maketa Velike džamije u Oranu / Alžir

I plasman na internacionalnom natječaju 1985. godine

119&tonMB2019

fotografija recentnih ostvarenja u Sarajevu. Nedostaju imena autora. Žalosno je da arhitekt koji s pravom žali na nedostatak kritičke riječi o tek izgrađenim objektima u vlastitom okruženju u kojem djelujemo, svjesno ili ne, propušta ukazanu priliku da čitaocima da punu informaciju bar sa potpisima uz fotografije. Ako se mi kao arhitekti, graditelji, tako ponašamo, od koga mi onda očekujemo neophodnu kritičku riječ.

M-Kvadrat: Ko je imao najviše utjecaja na Vaš rad?IVaN: Divio sam se izuzetnim arhitektonskim ostvarenjima i idejama. To je ono što je utjecalo na moj rad. To je ono što je ostalo

Ideja župne crkve u Dobrinji/Sarajevo, 2004. godina - u izgradnji

Poslovni centar UNIS u Sarajevu

na površini i s pravom izbjeglo neminovnost prolaznosti. Pogotovo verbalne rasprave i preporuke o arhitekturi budućnosti.

M-Kvadrat: Šta mislite koje su najvažnije odrednice koje su vodile arhitektonski razvoj u Bosni i Hercegovini?IVaN: Desetak značajnih imena u savremenoj arhitekturi Bosne i Hercegovine ostavili su za sobom i danas prepoznatljive odrednice razvoja modernog graditeljstva iskazane kroz vrhunska ostvarenja vodećih pojedinaca Evrope i SAD.

M-Kvadrat: Koliko se i po čemu razlikuje evropska, azijska i američka arhitektura?

IVaN: Odgovor na ovo pitanje je nastavak prethodnog odgovora. Nema drastične razlike. Prominentni arhitekti svijeta, i ranije i danas pogotovo, realizirali su svoje ideje ne samo u svojim zemljama življenja već širom planete. Po arhitektonskom maniru prepoznaju se njihovi stvaraoci – od Corbusiera do danas – ali ne i kontinenti na kojima su objekti izvedeni. Imam priličan broj izgrađenih zgrada različitih namjena na različitim lokalitetima. Ni jedan nije prepoznatljiv, niti ima bilo kakvih naznaka za tako šta, kao „bosanski“. Prepoznatljivi su po evropskom trendu 60-tih, 70-tih ili 80-tih godina.

M-Kvadrat: Čime se trenutno bavite i da li imate neke planove?IVaN: Posljednjih desetak godina projektirao sam nekoliko župnih crkava po Bosni za potrebe vjernika okupljenih oko Franjevačke zajednice „Bosna srebrena“. Jedna je izvedena prije par godina, druga je pri kraju izgradnje, a dvije se izvode. Veliko je zadovoljstvo da kao arhitekt završavam svoj graditeljski opus slobodnim konceptima savremenih sakralnih objekata na različitim lokacijama, a za investitora sa čijim odgovornim ljudima sjajno sarađujem. Imamo zajednički cilj – crkve koje ispunjaju vjernike duhovnim mirom, a oblikovane u prepoznatljivom maniru prvih godina novog milenijuma – i veliko međusobno povjerenje što je odlika obrazovnih pojedinaca i sredine koja vas prihvata.

19. 7.1980. u slavljeničkom defileju most koji spaja otok Krk sa kopnom, prešlo je 25 000 ljudi, u znak otvorenja, tadašnjeg najvećeg armiranobetonskog luka na svijetu. Gradnja je trajala četiri godine. Podaci o mostu mogli su se tada naći u svim svjetskim časopisima, most su posjetili poznati profesori, direktor građevinskog instituta u Tokiju i profesor na tamošnjem tehničkom fakultetu Tetsmo Kawanura, direktor akademije iz Stockolma Morgens Lorensen i mnogi drugi. Sminljeno je i mnogo dokumentarnih filmova tijekom i nakon završetka radova. Od samog početka znalo se da se ovdje ne mogu koristiti već poznati postupci. Ispočetka je vladala velika nevjerica za tako velike lukove, koji su se mogli izvesti samo iz prednapregnutog armiranog betona. Konzolni način izvedbe zadavao je brige izvođačima, a temeljenje 18 metara pod morem predstavljalo je poseban problem.Ukupna je dužina objekta 1.429,50 metara, širina 11,40 m (kolnika 7,50 m, pješačke staze 2 x 1,30 m, i zaštitnog pojasa od 2 x 0,65 m). Rasonska konstrukcija sastoji se od dva luka, Velikog i Malog. Velikim lukom premošten je morski tjesnac Tihi kanal, a malim lukom Burni kanal. Raspon velikog luka iznosi 390 m i najduži je luk izgrađen od armirano - betonske konstrukcije

krčki most, div koji prkosi vremenu Velikim lukom premošten je morski Tihi kanal, a malim lukom Burni kanal. Raspon velikog luka iznosi 390 m i najduži je luk izgrađen od armirano - betonske konstrukcije na svijetu, u to vrijeme. Stabilnom, i domišljatom konstrukcijom projektant je uspio lukom raspona 390 m premostiti morski kaanal od 420 m. na svijetu. Stabilnom, i domišljatom konstrukcijom projektant je uspio lukom raspona 390 m premostiti morski tjesnac od 420 m. Temeljenje velikog luka je izvođeno na dubini od 19 m. Taj dulji luk pruža se između kopna i otočića Sv. Marko. Kraći luk pruža se između Sv. Marka i obale otoka Krka, a raspon manjeg luka je 244 metra te je pripadao lučnim betonskim mostovima najvećih raspona. U vrijeme kad je izgrađen, bio je na šestom mjestu u svijetu prema rasponu luka. Krčki most kada je izgrađen postao je most s najvećim betonskim lukom u svijetu – luk od kopna do Svetog marka bio je dug 390 metara i za 85 metara nadmašio je most Gladesville preko rijeke Parramatte kod Sydneya u Australiji.Gradile su ga tvrtke Mostogradnja i Hidroelektra prema projektu beogradskog inženjera Ilije Stojadinovića rodom iz Otočca u Lici. Kinezi su 1995. izgradili most

Wanxian preko rijeke Jangce s lukom od 420 metara, no međutiim, mnogi stručnjaci kažu da Krčki most, još uvijek najveći most takvog raspona, rađen tkvim tehnikama, ako uzmemo u obzir napredovanje u gradnji. Izvedba poprečnog presjeka luka podijeljena je u dvije faze. Prvo je konzolnim postupkom izveden središnji sanduk u cijeloj duljini luka, a nakon uključivanja hidrauličnih preša u tjemenu luka izvođeni su bočni sanduci. Tim je načinom postignuto da je konzolnim sistemom trebalo preuzeti znatno manje težine luka, a nakon izvedbe središnjeg sanduka on je služio kao nosač skele i oplate za betoniranje bočnih sanduka. Sidrene zatege (gornji pojas rešetke) vezane su za jedan relativno mali betonski blok .Iskorišteno je stjenovito tlo u koje su ugrađeni prednapregnuti kablovi koji su držali betonski blok. Tim je načinom

&tonMB Historija/povijest ◁

120 &ton 2019MB

stijenska masa uključena u nosivi dio sistema. Zajednička osobina obaju lukova je nepromjenjivost vanjskih dimenzija po čitavoj duljini i izrada od montažnih dijelova (60% poprečnog presjeka luka većeg raspona i 86% luka manjeg raspona je sklopljeno od montažnih dijelova). Izvedba lukova započela je izvedbom srednjeg dijela (komore) sanduka, od montažnih dijelova ploče i rebara. Međusobni spojevi izvedeni su preklapanjem armature u obliku omče, uz dodatak 17 Lučni mostovi uzdužnih šipki. Na taj način formirani su elementi dugi po 5 m, koji su kabelima ovješeni o prethodno izveden stalni stup. Nakon izvedbe narednog nadlučnog stupa, čitav odsječak između stupova pridržan je u rešetkastim sistemom pa su kabeli pojedinih odsječaka mogli biti demontirani. Montažni elementi unutarnje komore imaju debljinu od samo 15

cm.Kada se spomene Krčki most, mnogi stručnjaci, pa i nestručnjaci, sjete se njegova graditelja Stanka Šrama, bez sumnje najplodnijeg i na ovim prostorima najboljeg i s pravom najpoznatijeg voditelja gradnje mostova. Nakon izvedbe brojnih mostova (više od 30) mostograditeljski posao završio je na najbolji mogući način – vođenjem izvedbe mosta s rekordnim svjetskim rasponom betonskog luka. Svoju bogatu profesionalnu karijeru završio je kao redoviti sveučilišni profesor koji je mogao podučavati studente na svojim ostvarenjima u mostograditeljstvu. Definitivno možemo reći da je ovo graditeljsko mega uspjeće, posebice ako pogledamo i klimatske uslovime u kojima se most godinama nalazi. U određenim trenutcima bio je na „ napadu“ vjetra brzine 220 km/h. Na cijeloj armiranobetonskoj

konstrukciji se kontinuirano provodi monitoring i održavanje. Stalni nadzori i kontrole su jako važni, jer je bitno imati kontinuitet održavanja mosta. Ukoliko se kontinuitet kod održavanja mosta zaboravi, sve je kasnije još skuplje i teže za popraviti. Odmah nakon završetka mosta započela su geodetska mjerenja i do 1990. nisu primijećene nikakve značajnije deformacije. Uobičajene dugotrajne deformacije (puzanje) betona imale su za posljedicu radove na rektifikaciji (podizanju) lukova, kako bi lukovi ponovno dobili projektiranu geometriju. Radovi na rektifikaciji lukova na velikom su se luku obavljali u dva navrata, a na malom luku samo jednom. Radovi na rektifikaciji lukova obavljeni su tijekom 1981. godine. Iste je godine (1981.), stručnjaci tadašnjeg Građevinskog instituta u dva navrata pregledavao stanje armiranobetonske konstrukcije. Tom su prilikom na određenim mjestima konstatirane izvedbene pogrješke kao što su: segregacija betona, rupe, zračne pore, mjestimično vidljiva armatura, nezaštićene glave kabela, pukotine, slabo obrađene radne reške. Predložen je i plan redovitog promatranja mosta, izrađen je program pojačanog održavanja, koji je sadržavao i prijedlog sanacije vidljivih grešaka.Na temelju ocjene stanja stupova 1994. u IGH-u (dr. sc. Jovo Beslać) načinjen je “Projekt sanacije i zaštite stupova nadlučne konstrukcije malog luka Krčkog mosta”. Navedenim projektom traži se “pažljivo mehanički odstraniti beton napukao ili odvojen korozijom armature”. Tek je 1998. tadašnja Hrvatska uprava za ceste uspjela realizirati javni poziv i izabrati izvoditelja, koji je pružao realna osiguranja da traženi posao može kvalitetno obaviti. Nakon toga obavljeno je više sanacija, i ekspertiza za stabilnost mosta. Na kraju možemo samo reći da agresivna sredina je najveći izazov u trajnosti ovog mosta, ali i da možemo biti sretni što smo svjedoci trajnosti, ovog neprevaziđenog građevinskog podhvata, koji će se generacijama izučavati na svjetskim i domaćim univerzitetima.

121&tonMB2019

122 &ton 2019MB


123&tonMB2019


124 &ton 2019MB


Documents

MB&ton - m-kvadrat.ba 1 za pregled.pdf · SFERA 2017-Tehnologija betona. Proizvodnja, transport, ugradnja, te njega betona kao i materijala za završnu obradu betona su od ključnog