MATURALNI 1

8/7/2019 MATURALNI 1

1/36

Mladen Perini Mladen Perini Projektiranje tehnoloProjektiranje tehnolo kih procesakih procesa

Primjena NC strojeva i specifiPrimjena NC strojeva i specifi nosti tehnolonosti tehnolo ke pripreme zake pripreme zaNCNC alatne strojevealatne strojeve

Osnovni cilj kod postavljanja TPOsnovni cilj kod postavljanja TP stvaranje uvjeta zastvaranje uvjeta za to veto veu produktivnost iu produktivnost iekonomiekonominost kod postizanja tranost kod postizanja traene kvaliteteene kvalitete vavaan element pri tome je stalnostan element pri tome je stalnost/pouzdanost kvalitete kao posljedica stabilnosti u na/pouzdanost kvalitete kao posljedica stabilnosti u nainu i uvjetima voenja procesainu i uvjetima voenja procesa ..

Takve uvjete najlakTakve uvjete najlake postie postiemo pri automatiziranoj proizvodnjiemo pri automatiziranoj proizvodnji zato danaszato danasgovorimo o sve vegovorimo o sve veem udjelu automatizirane proizvodnjeem udjelu automatizirane proizvodnje -- tendencija.tendencija.danasdanas Dva karakteristiDva karakteristina podruna podru ja automatizacije proizvodnje: ja automatizacije proizvodnje:

1. Automatizacija pri proizvodnji1. Automatizacija pri proizvodnjivelikih kolivelikih koliinaina (velika i masovna proizvodnja)(velika i masovna proizvodnja)ostvaruje se danas (i veostvaruje se danas (i ve dulje vrijeme) primjenom konvencionalnih automata idulje vrijeme) primjenom konvencionalnih automata ikonvencionalnih automatskih linija.konvencionalnih automatskih linija.

PRIMJENA NC STROJEVAPRIMJENA NC STROJEVA

Karakteristike su pri tome:Karakteristike su pri tome:-- vrlo visoka proizvodnostvrlo visoka proizvodnost-- visoka tovisoka tonostnost-- uzak asortiman dijelova/proizvodauzak asortiman dijelova/proizvoda-- velike kolivelike koliine u duljem vremenskom perioduine u duljem vremenskom periodu

Ova automatizacija zasnovana je naOva automatizacija zasnovana je na analognim programimaanalognim programima,,fiksnim u vefiksnim u veoj ili manjoj mjeri (krivulje,oj ili manjoj mjeri (krivulje,ablone, programskeablone, programskeletve...).letve...).

fizifizike komponenteke komponentemehanimehaniki elementiki elementi

Alat

1 okr 1 ciklus

Mladen Perini Mladen Perini

Projektiranje tehnoloProjektiranje tehnolo kih procesakih procesa

2. Automatizacija pri proizvodnji manjih koli2. Automatizacija pri proizvodnji manjih koliina (srednjeserijska, maloserijska iina (srednjeserijska, maloserijska ipojedinapojedinana proizvodnja)na proizvodnja) danas se uspjedanas se uspje no izvodi NC strojevimano izvodi NC strojevimakoji se u radukoji se u raduodlikuju:odlikuju:

-- totononou konvencionalnih automatau konvencionalnih automata-- proizvodnoproizvodnou blizu onoj na konvencionalnim automatima (ovo je razlogu blizu onoj na konvencionalnim automatima (ovo je razlog

zbogzbog ega i dalje koristimo konvencionalne automate)ega i dalje koristimo konvencionalne automate)-- fleksibilnofleksibilnou konvencionalnih univerzalnih strojevau konvencionalnih univerzalnih strojeva

Prije NC strojeva nije postojalo ekonomsko opravdanje automatizaPrije NC strojeva nije postojalo ekonomsko opravdanje automatizacije kod manjihcije kod manjihkolikoliina.ina.

BuduBudui da sui da su manje kolimanje koliine dominirajuine dominirajuee po zastupljenosti kapo zastupljenosti kaemo da suemo da su NCNCstrojevi omogustrojevi omoguili podizanje metaloprerade na viili podizanje metaloprerade na vii nivo.i nivo.


Ne znaNe znai da NC strojeve nei da NC strojeve neemo koristiti i pri veemo koristiti i pri veim koliim koliinamainama -- kolikoliine,ine, eeaaizmjenaizmjena

A B C N A B A Biliili


2/36


Osnovne prednosti NC opreme u odnosu na dvije skupine konven. stOsnovne prednosti NC opreme u odnosu na dvije skupine konven. st rojeva:rojeva:

1. Prema konvenc. neatomatiziranim univerzalnim strojevima1. Prema konvenc. neatomatiziranim univerzalnim strojevima

-- znatno veznatno vea proizvodnosta proizvodnost-- vevei udio strojnog vremenai udio strojnog vremena t t ss u vremenu operacije, bolje efektivno iskoriu vremenu operacije, bolje efektivno iskoritenjetenje-- visoka tovisoka tonost (stanost (sta lnost parametara i precizno voenje alatalnost parametara i precizno voenje alata ))

-- nepotrebna izrada fiksnih skupih nosioca programa (nepotrebna izrada fiksnih skupih nosioca programa (ablone)ablone)-- velika fleksibilnostvelika fleksibilnost brza promjena programa uzbrza promjena programa uz iri spektar moguiri spektar mogunostinosti

strojeva (ako npr.strojeva (ako npr. kolikoliine iliine ilieste izmjene)este izmjene)

Prisutni i nedostaci:Prisutni i nedostaci:-- obaveznoobavezno planiranje radaplaniranje rada (TP) do u detalje bez obzira na koli(TP) do u detalje bez obzira na koliinuinu-- velikiveliki investicijski troinvesticijski trokovikovi (ve(vea cijena radnog sataa cijena radnog sata premaprema

neautom.konv.opremi posebno)neautom.konv.opremi posebno)

-- veveii zahtjevi prema osobljuzahtjevi prema osoblju u pripremi i odr u pripremi i odr avanjuavanju


2. Prema automatskim konvencionalnim strojevima2. Prema automatskim konvencionalnim strojevima

Prednosti izraPrednosti izra enijeenije zato stalan i sve br zato stalan i sve br i razvoj i zastupljenost NCi razvoj i zastupljenost NC --opremeopreme



Kapaciteti fleksibilne automatizacijeKapaciteti fleksibilne automatizacije ::

-- NCNC--strojevistrojevi 1 postupak1 postupak-- NC obradni centriNC obradni centri vivie postupakae postupaka-- fleks. proizvodnefleks. proizvodneelijeelije samostalne ili u sklopu linijasamostalne ili u sklopu linija-- FPSFPS-- fleksibilne proizvodne linijefleksibilne proizvodne linije

DanasDanas iroko podruiroko podru je NC strojeva temeljeno je je NC strojeva temeljeno jena NC sustavima upravljanja koji daje bitnana NC sustavima upravljanja koji daje bitnaobiljeobilje ja NC stroja ja NC stroja mogumogunosti pri korinosti pri koritenju.tenju.Mnogo NC strojeva s razliMnogo NC strojeva s razliitim sustavimaitim sustavimaupravljanjaupravljanja

TLFL

FPSFC

NC AS

vrste

k o

l i c

i n a



3/36

PRIMJENA NC STROJEVAPRIMJENA NC STROJEVA Mladen Perini Mladen Perini Projektiranje tehnoloProjektiranje tehnolo kih procesakih procesa

Klasifikacija NC sustavaKlasifikacija NC sustava (kod razli(kod razliitih kapaciteta temelj na NC upravljanju)itih kapaciteta temelj na NC upravljanju)

Prema raznim kriterijimaPrema raznim kriterijima ukazuju na odreene specifiukazuju na odreene specifinosti sa stanovinosti sa stanovitatapripreme i koripripreme i kori tenja.tenja.

Klasifikacija prema slijedeKlasifikacija prema slijedeim kriterijima:im kriterijima:

a)a) prema vrsti upravljanja (kretanja alata)prema vrsti upravljanja (kretanja alata)b)b) prema metodi programiranja geometrije (apsolutno ili inkrementprema metodi programiranja geometrije (apsolutno ili inkrementalno)alno)c)c) prema strukturi upravljaprema strukturi upravljaa (upravljaa (upravljake jedinice NC ili CNC)ke jedinice NC ili CNC)

ad a)ad a) vavana karakteristika NCna karakteristika NC sustavasustava : a: automatsko voenje alata uutomatsko voenje alata uradnoj ravnini ili prostoru (2D, 2radnoj ravnini ili prostoru (2D, 2D, 3D)D, 3D)



VRSTE UPRAVLJANJAVRSTE UPRAVLJANJA

Vrste upravljanja govore o moguVrste upravljanja govore o mogunostima numerinostima numeriki upravljanogki upravljanogobradnog stroja da ostvari potrebnu geometriju radnog komada.obradnog stroja da ostvari potrebnu geometriju radnog komada.Postoje tri vrste upravljanja:Postoje tri vrste upravljanja:

upravljanje toupravljanje tokaka--popo--totoka ili pozicioniranje,ka ili pozicioniranje, upravljanje po pravcuupravljanje po pravcu (prvocrtno ili linijsko upravljanje)(prvocrtno ili linijsko upravljanje)ii konturno upravljanje,konturno upravljanje,

VVrste upravljanjarste upravljanja


4/36


Vrstaupravljanja

Shematski prikaz

Rad alataPrimjeri

koritenja

Poziciono -tokasto

Samo u poziciji -ne tokompromjene polo.

Buenje,tokastozavarivanje,zakivanje

LinijskoRezanje u tokukretanja // sastazama

Paralelnotokarenje,glodanje,plameno rezanje

Konturno Rezanje u tokukretanjaSloeno tok.,glodanje, aut.rezanje

rzou radnom posmaku

x

y y2

y1 x1 x2

PT

CT

bez interpolacije

x

y

PT

CT

kruna int.

x

ysporo kretanje -u posmakuili brzo

// staze

VVrste upravljanjarste upravljanja

Danas ima smisla govoriti samo o konturnom upravljanju, jer ostaDanas ima smisla govoriti samo o konturnom upravljanju, jer ostaleledvije vrste upravljanja vidvije vrste upravljanja vie ne znae ne zna e gotovo nikakve ue gotovo nikakve utede u cijenitede u cijeniupravljaupravljakog rakog raunala, a nose vrlo velika ograniunala, a nose vrlo velika ogranienja.enja.



Upravljanje toUpravljanje to kaka --popo --toto ka ili pozicioniranjeka ili pozicioniranje

Osnovna znaOsnovna zna ajka:ajka: ova vrsta upravljanja omoguova vrsta upravljanja omoguujeujesamo tosamo tono postizanje zadane pozicije. Ne postojino postizanje zadane pozicije. Ne postojimogumogunost upravljanja posminost upravljanja posminim gibanjem. Zadanonim gibanjem. Zadanogibanje se ostvaruje najvegibanje se ostvaruje najveom moguom moguom posmiom posminomnombrzinom i za vrijeme gibanja ne smije se dozvoliti dodir alatabrzinom i za vrijeme gibanja ne smije se dozvoliti dodir alataii izizratka. Gibanje se izvodi pravocrtno iz trenutnog u zadaniratka. Gibanje se izvodi pravocrtno iz trenutnog u zadanipolopoloaj. U poaj. U poecima NC upravljanja to gibanje se izvodecima NC upravljanja to gibanje se izvodiilo ulo usmjeru jedne, pa naknadno u smjeru druge osi (na skicismjeru jedne, pa naknadno u smjeru druge osi (na skicioznaoznaeno kao a), ili pak tako da se prvi dio gibanja odvijaeno kao a), ili pak tako da se prvi dio gibanja odvijaistodobno u obje osi (pod kutem odistodobno u obje osi (pod kutem od 4545 ), pa kad se), pa kad sepostigne trapostigne traena vrijednost u smjeru jedne osi, gibanje seena vrijednost u smjeru jedne osi, gibanje senastavi u smjeru druge osi (na skici oznanastavi u smjeru druge osi (na skici oznaeno kao b).eno kao b).

Poziciono upravljanjePoziciono upravljanje


5/36


X

Y

T1T3

T2 a

b

ab

Obzirom da se ovim upravljanjem ne moObzirom da se ovim upravljanjem ne moe ostvariti upravljanje posmie ostvariti upravljanje posminimnimgibanjem, primjena mu je ogranigibanjem, primjena mu je ograniena na postupke kod kojih je radno gibanjeena na postupke kod kojih je radno gibanjeupravljano nekim drugim naupravljano nekim drugim nainom (elektriinom (elektrinim, hidraulinim, hidraulikim ili pneumatskimkim ili pneumatskimelementima). Upravljanje ima primjenu u velikoserijskoj ili masoelementima). Upravljanje ima primjenu u velikoserijskoj ili masovnoj proizvodnji, avnoj proizvodnji, amomoe se nae se na i na strojevima za bui na strojevima za buenje, zakivanje, toenje, zakivanje, tokasto zavarivanje, probijanje ikasto zavarivanje, probijanje isl. Kod novih strojeva se uglavnom ne primjenjuje.sl. Kod novih strojeva se uglavnom ne primjenjuje.

Poziciono upravljanjePoziciono upravljanje



Upravljanje po pravcu (pravocrtno, linijsko upravljanje)Upravljanje po pravcu (pravocrtno, linijsko upravljanje)

Osnovna znaOsnovna zna ajka:ajka: postoji mogupostoji mogunost upravljanja posminost upravljanja posminim gibanjem, alinim gibanjem, alipod uvjetom da se posmipod uvjetom da se posmi no gibanje obavlja usporedno s jednom od osi. Tono gibanje obavlja usporedno s jednom od osi. Toznaznai da je rezultirajui da je rezultirajua brzina posmia brzina posminog gibanja jednaka ili brzini posminog gibanja jednaka ili brzini posminognoggibanja u smjeru osi X, ili brzini posmigibanja u smjeru osi X, ili brzini posminog gibanja u smjeru osi Y, vidi skicu.nog gibanja u smjeru osi Y, vidi skicu.Ne postoji moguNe postoji mogunost istodobnog, sinkroniziranog, radnog gibanja izmedjunost istodobnog, sinkroniziranog, radnog gibanja izmedjudvije osi, ali postoji mogudvije osi, ali postoji mogunost istodobnog, sinkroniziranog, pozicijskognost istodobnog, sinkroniziranog, pozicijskoggibanja izmedju dvije osi.gibanja izmedju dvije osi.

Ova vrsta upravljanja ima primjenu kod buOva vrsta upravljanja ima primjenu kod builica, jednostavnih builica, jednostavnih builica glodalica,ilica glodalica,

jednostavnih strojeva za plameno rezanje, zavarivanje i sl. Dana jednostavnih strojeva za plameno rezanje, zavarivanje i sl. Dana s se uglavnoms se uglavnomne primjenjuje, ili pak samo za NC strojeve posebne namjene.ne primjenjuje, ili pak samo za NC strojeve posebne namjene.

Linijsko upravljanjeLinijsko upravljanje


6/36


vf = vfx

vf = vfy

vf = vfy

vf = vfyvf = vfx

vf = vfx

X

Y

vf = vfx ili vf = vfy

Nije mogue realizirati vf = f(vfx, vfy).

Linijsko upravljanjeLinijsko upravljanje



vfx

vfy vf

Y

X

v v vv v v f fx fy= +

Konturno upravljanjeKonturno upravljanje

Ova vrsta upravljanja omoguOva vrsta upravljanja omoguuje kontrolirano posmiuje kontrolirano posmino gibanje, istodobno i sinkroniziranono gibanje, istodobno i sinkroniziranoizmedju dvije ili viizmedju dvije ili vie numerie numeriki upravljanih osi. Skica prikazuje primjer konturnog upravljanjki upravljanih osi. Skica prikazuje primjer konturnog upravljanja ua uravnini, tj kad je rezultirajuravnini, tj kad je rezultirajua brzina posmia brzina posminog gibanja jednaka vektorskoj sumi brzinanog gibanja jednaka vektorskoj sumi brzina

posmiposmi

nih gibanja u smjeru osi X i Y.nih gibanja u smjeru osi X i Y.

Na primjeru konturnog upravljanja se uoNa primjeru konturnog upravljanja se uo

ava da jeava da je

bit numeribit numeri kog upravljanja, upravljanje posmikog upravljanja, upravljanje posmi nom brzinom. Stoga senom brzinom. Stoga se pravompravom numerinumeri kom (NC) osi smatra ona os kod koje je mogukom (NC) osi smatra ona os kod koje je mogu e upravljanje posmie upravljanje posmi nomnombrzinombrzinom .. Ako je u nekoj osi moguAko je u nekoj osi mogu e samo pozicioniranje, takva os se naziva pozicijskae samo pozicioniranje, takva os se naziva pozicijskaos. Ako se nekim gibanjem ne moos. Ako se nekim gibanjem ne mo e upravljati ni posmie upravljati ni posmi no, ni pozicijski, onda takvono, ni pozicijski, onda takvogibanje ne predstavlja numerigibanje ne predstavlja numeri ku os. Takav primjer su glavna rotacijska gibanja kodku os. Takav primjer su glavna rotacijska gibanja kodtokarilica, glodalica i sltokarilica, glodalica i sl .. Premda se za takvo gibanje moPremda se za takvo gibanje mo e programirati bilo koji broj okretajae programirati bilo koji broj okretaja((esto i decimalnim brojevima), takvesto i decimalnim brojevima), takvaa rotacija ne predstavlja numerirotacija ne predstavlja numeriku os, sve dok se ista neku os, sve dok se ista nemomoe upravljati pozicijski (zaustavljanje pod odredjenim kutem) ilie upravljati pozicijski (zaustavljanje pod odredjenim kutem) iliodredjenom posmiodredjenom posminomnombrzinom.brzinom.

Konturno (krivuljno) upravljanjeKonturno (krivuljno) upravljanje


7/36


Obzirom na broj osi koje se mogu upravljati istodobno i sinkronoObzirom na broj osi koje se mogu upravljati istodobno i sinkrono, konturno upravljanje, konturno upravljanjesese dijeli idijeli ioznaoznaava kao u tabliciava kao u tablici.. Kod tokarilica je najrasprostranjenije 2D konturnoKod tokarilica je najrasprostranjenije 2D konturnoupravljanje, premda su danas vrloupravljanje, premda su danas vrlo esti tokarskiesti tokarski obradniobradni centricentri (TOC)(TOC) s ves ve im brojemim brojemosi (X, Z, C, ...) i sa sloosi (X, Z, C, ...) i sa sloenijim konturnim upravljanjem. Kod glodalica ienijim konturnim upravljanjem. Kod glodalica iOCOC se koristese koriste3D3D i sloi sloenija konturna upravljanja. Sve vienija konturna upravljanja. Sve vie su zastupljeni strojevi s 5D konturnime su zastupljeni strojevi s 5D konturnimupravljanjem, a posebno u industriji alata. Strojevi s viupravljanjem, a posebno u industriji alata. Strojevi s vie od 5D konturnim upravljanjeme od 5D konturnim upravljanjemsu vrlo rijetki.su vrlo rijetki.




OznakaOznaka Broj istodobnih, sinkronih osiBroj istodobnih, sinkronih osi NapomenaNapomena

2D2D 22

21/2 D21/2 D 2 (izbor ravnine obrade)2 (izbor ravnine obrade)kod strojeva (najkod strojeva (najeee glodalica) koji imajue glodalica) koji imajuvivie NC osi, ali se samo po dvije mogue NC osi, ali se samo po dvije moguupravljati istodobno i sinkronoupravljati istodobno i sinkrono

3D3D 33

44DD 44 najnajeee tri translacijske i jednu rotacijskue tri translacijske i jednu rotacijsku

5D5D 55

najnajeee tri translacijske i dvije rotacijske osi.e tri translacijske i dvije rotacijske osi.Rotacijske osi mogu biti realizirane na glavi zaRotacijske osi mogu biti realizirane na glavi zaprihvat alata, na stolu za stezanjeprihvat alata, na stolu za stezanje izizradaka iliradaka ili

jedna os na glavi, a jedna na stolu jedna os na glavi, a jedna na stolu

6D i vi6D i viee 6 i vi6 i viee

kod svih strojeva s vikod svih strojeva s vie od 5 istodobnih,e od 5 istodobnih,sinkronih osi, prisutan je problemsinkronih osi, prisutan je problemprogramiranja, jer standardni programskiprogramiranja, jer standardni programskisustavi za NC strojeve ne podr sustavi za NC strojeve ne podr avajuavajuprogramiranja zaprogramiranja za vivie od 5e od 5DD k.u.k.u.



8/36



Vertikalna glodalicaVertikalna glodalica



33--osniosni TOCTOC44--osniosni TOCTOC

55--osniosni TOCTOC



9/36



TTokarski obradni centar okarski obradni centar


Projektiranje tehnoloProjektiranje tehnolo kih procesakih procesaKonturno upravljanjeKonturno upravljanje

Vertikalni obradni centar Vertikalni obradni centar


10/36



Horizontalni obradni centar Horizontalni obradni centar



TTokarenjeokarenje


eonoeono ,, iindende ksiranoksirano iiss imultanimultan oo glodanje naglodanje na33--osnomosnom TOCTOC --uu


11/36



eonoeono ,, iindende ksiranoksirano iiss imultanimultan oo glodanje naglodanje na44 --osnomosnom TOCTOC --uu

eonoeono ,, iindende ksiranoksirano iiss imultanimultan oo glodanje naglodanje na55 --osnomosnom TOCTOC --uu

Metode programiranja geometrijeMetode programiranja geometrije Mladen Perini Mladen Perini Projektiranje tehnoloProjektiranje tehnolo kih procesakih procesa

ad b)ad b) Kod apsolutnog NCKod apsolutnog NC--sustava sve naredbe kretanja odnose se nasustava sve naredbe kretanja odnose se na jednu referentnu to jednu referentnu toku, koja je poku, koja je poetak koord. sustava stroja, a naziva seetak koord. sustava stroja, a naziva senulnul--totokom (stroja)kom (stroja)

x

y

y1 y0

x0

12

x1 x2

0 y 2

Kod inkrementalnog sustava referentna toKod inkrementalnog sustava referentna toka svakog novog kretanja jeka svakog novog kretanja jezavr zavr na tona toka prethodnog kretanjaka prethodnog kretanja

-- geom.veligeom.veliinaina putanja alataputanja alata-- nanain def. ciljne toin def. ciljne toke odreenogke odreenog

kretanjakretanja-- metodi programiranja geometrijskihmetodi programiranja geometrijskih

veliveliina prilagoen je i upravljaina prilagoen je i upravljakikisustav NC strojasustav NC stroja x

y

y1

y0 x0

CT1

PT1 CT 2

12

3

x1 x20

- lancano kotiranje

y 2


12/36


Iz naIz naina upravljanja kretanjem:ina upravljanja kretanjem:

Prednosti apsolutnog sustava (kod ruPrednosti apsolutnog sustava (kod ru nog programiranja):nog programiranja):-- mogumogunost nastavljanja rada unost nastavljanja rada u

programskom bloku u kojem jeprogramskom bloku u kojem jedodolo do prekida rada (lom alata, ...)lo do prekida rada (lom alata, ...)

-- laklaka izmjena puta alata ua izmjena puta alata uprogramuprogramu

S druge strane kod inkrementalnog sustava:S druge strane kod inkrementalnog sustava:-- alat nije mogualat nije mogue vratiti rue vratiti runo nano na

sekvencu u kojoj je dosekvencu u kojoj je dolo dolo doprekidaprekida program treba startatiprogram treba startati

od pood poetkaetka-- obimnije izmjene u geometrijskomobimnije izmjene u geometrijskomdijelu programa kod korekcijadijelu programa kod korekcijaprogramaprograma

x

y

23

12'

x x' y '

y

x

y

y2'

23

4

x2'

1 x3'

2' y3'

Metode programiranja geometrijeMetode programiranja geometrije



Prednosti inkrementalnog sustava:Prednosti inkrementalnog sustava:-- kodkod rurunog programiranjanog programiranja laklaka kontrola programa (a kontrola programa (xxii ii yyii = 0 jer = 0 jer

PT=KT)PT=KT) zatvorena putanjazatvorena putanja

VeVeina modernih sustava ima moguina modernih sustava ima mogunost programiranja apsolutno inost programiranja apsolutno iinkrementalnoinkrementalno= koriste se prednosti oba sustava= koriste se prednosti oba sustava

-- laklake programiranje kod forma koje se ponavljajue programiranje kod forma koje se ponavljaju

PT

KT

Metode programiranja geometrijeMetode programiranja geometrije


13/36


ad c)ad c) SusreSusre emo dva sustava NC upravljanjaemo dva sustava NC upravljanja-- NCNC sustavisustavi (stroj+upravlja(stroj+upravljaka jedinica sa dijelom za obradu podataka ika jedinica sa dijelom za obradu podataka i

upravljaupravljakim krugovimakim krugovima-- ooiienja)enja)-- CNCCNC sustavisustavi (stroj+upravlja(stroj+upravljaka jedinica na bazi raka jedinica na bazi raunala). Manjeunala). Manje

hardvera,vehardvera,vea fleksibilnosta fleksibilnost-- NaNaini i tehnika izrade programa u osnovi isti. Koncepcijske razlikini i tehnika izrade programa u osnovi isti. Koncepcijske razlike u NCe u NC

programu nema.programu nema.-- NajNajeee se NCe se NC --program prenosi na nosilac programaprogram prenosi na nosilac programa koji slukoji slui za unos ui za unos u

upravljaupravljaku jedinicu stroja (buku jedinicu stroja (buene trake, magnetne trake). Naene trake, magnetne trake). Na ini unosaini unosarazlirazliiti!iti!

Kod NCKod NC--strojevastrojeva uuitavanje blok po blok uz sukcesivno obavljanje aktivnosti koditavanje blok po blok uz sukcesivno obavljanje aktivnosti kodsvakog komada! Program iz blokova informacijasvakog komada! Program iz blokova informacija jedan blok jedna aktivnost jedan blok jedna aktivnost

Blokovi informacija

uitavanje

izvrenje

Nosilac programaNosilac programa

NC i CNC sustavNC i CNC sustav

Kod CNCKod CNC strojevastrojeva uuitavanje se vr itavanje se vr i samo 1x i to cijeli program odjednomi samo 1x i to cijeli program odjednom program se memorira.program se memorira.GreGreke uke uitavanja se svode na najmanju moguitavanja se svode na najmanju mogu u mjeruu mjeru

Koordinatni sustavKoordinatni sustav Mladen Perini Mladen Perini Projektiranje tehnoloProjektiranje tehnolo kih procesakih procesa

Jedna od bitnih karakteristika voenja procesa na NCJedna od bitnih karakteristika voenja procesa na NC --stroju je automatsko voenjestroju je automatsko voenjealata koje mora biti toalata koje mora biti tono odreeno i opisano u NC programuno odreeno i opisano u NC programu opis putanje alataopis putanje alata

Osnovni preduvjet za opis kretanja i vo enje na NC stroju je posOsnovni preduvjet za opis kretanja i vo enje na NC stroju je pos tojanjetojanjekoordinatnog sustava i karakteristikoordinatnog sustava i karakteristi nih tonih to aka u okviru stroja i radnogaka u okviru stroja i radnogprostoraprostora ..

U osnovi koristi se desno orjentirani pravokutni koordinatni susU osnovi koristi se desno orjentirani pravokutni koordinatni sustav sa osima X, Y, Ztav sa osima X, Y, Zi poklapa se sa glavnim klizai poklapa se sa glavnim klizaima stroja.ima stroja.

Zbog potrebe da svako gibanje nosi svoju oznaku (kasnije adresu)Zbog potrebe da svako gibanje nosi svoju oznaku (kasnije adresu) , a konstrukcije, a konstrukcijestrojevastrojeva esto zahtjevaju da u jednom smjeru ima viesto zahtjevaju da u jednom smjeru ima vie mogue moguih gibanja, u smjeruih gibanja, u smjerupravocrtnih osi postoje osi kojima se oznapravocrtnih osi postoje osi kojima se oznaavaju dopunska gibanja.avaju dopunska gibanja.


14/36


YY

BB

UU

AA XX

CCWW

ZZ

VV

glavneglavne pravocrtne osi su obiljepravocrtne osi su obiljeene slovimaene slovimaX, Y i ZX, Y i Z

glglavne rotacijske osi su obiljeavne rotacijske osi su obiljeene slovimaene slovimaA, B i CA, B i Cdopunske pravocrtne osi su obiljedopunske pravocrtne osi su obiljeeneeneslovimaslovima::

oo U (dopunska os u smjeru osi X)U (dopunska os u smjeru osi X);;oo V (dopunska os u smjeru osi Y)V (dopunska os u smjeru osi Y);;oo W (dopunska os u smjeru osi Z)W (dopunska os u smjeru osi Z)

Koordinatni sustav kod NC strojevaKoordinatni sustav kod NC strojeva

Orjentacija koordinatnog sustava zapoOrjentacija koordinatnog sustava zapoinje odinje odZZ -- osi.osi.ZZ os je paralelna s osi glavnog vretena ili u osios je paralelna s osi glavnog vretena ili u osivretena. Pozitivan smjer ide od radnog komadavretena. Pozitivan smjer ide od radnog komadaprema alatu (kod tokarskog stroja od glavnogprema alatu (kod tokarskog stroja od glavnogvretena prema konjivretena prema konjiu).u).XX os je glavna os i korios je glavna os i koritena je kad god je totena je kad god je to

mogumogu

ee

u ravnini kretanja predmeta /nosau ravnini kretanja predmeta /nosa

aa

alataalataPoloPoloaj osi Y proizlazi iz koodrdinatnog sustava iaj osi Y proizlazi iz koodrdinatnog sustava ipolopoloaja osi Z i X.aja osi Z i X.Smjerovi rotacijskih osi A, B i C odredjuju seSmjerovi rotacijskih osi A, B i C odredjuju sepravilom desne ruke.pravilom desne ruke.

Koordinatni sustavKoordinatni sustav




15/36

Koordinatni sustavKoordinatni sustav Mladen Perini Mladen Perini Projektiranje tehnoloProjektiranje tehnolo kih procesakih procesa

U toku obrade zavisno od vrste stroja kretanje izvodi alat iliU toku obrade zavisno od vrste stroja kretanje izvodi alat iliradni komad.radni komad.

Ako se kreAko se kree alat tada se pozitivan smjer poklapa sa pozitivnim smjerome alat tada se pozitivan smjer poklapa sa pozitivnim smjeromodgovarajuodgovarajue osi (+X, +Y, +Z)e osi (+X, +Y, +Z)Ukoliko se kreUkoliko se kree radni komad pozitivan smjer je suprotan od smjera osi i oznae radni komad pozitivan smjer je suprotan od smjera osi i oznaavaavase (+Xse (+X, +Y, +Y, +Z, +Z))

Program uvijek pretpostavlja daProgram uvijek pretpostavlja dae se alat kretati prema radnom komadue se alat kretati prema radnom komadu



--XX

+X+X

+Z+Z

--ZZ


TokarilicaTokarilica


16/36


X X - - X+ X+

Y+ Y+

Y Y--

Z+ Z+

Z Z - -

Horizontalni obradni centar Horizontalni obradni centar




ZZ--

Z+Z+

XX--

Y+ Y+

X+X+

Y Y--

Vertikalni obradni centar Vertikalni obradni centar



17/36


ZZ--

Z+Z+

XX-- X+X+

Y+ Y+

Y Y--

Vertikalna glodalicaVertikalna glodalicaGentryGentry izvedbeizvedbe




Za valjan opis geometrijskih informacija u koordinatnom sustavuZa valjan opis geometrijskih informacija u koordinatnom sustavu treba definirati neketreba definirati nekenulnul--toto ke ili referentne toke ili referentne to ke. Ske. Slijedelijede grafigrafi kkii simbolsimbolii i slovne oznake nuli slovne oznake nul--toto aka, od kojihaka, od kojihsu najsu naj ee e u primjeni prve tri: nule u primjeni prve tri: nul--toto ka stroja, referentna toka stroja, referentna to ka i nulka i nul--toto kaka izratizratka.ka.

MM

WW

RR

nulnul--totoka stroja; ishodika stroja; ishodite koordinatnog sustava stroja; polote koordinatnog sustava stroja; poloaj jeaj je utvr utvr enenu faziu fazi projektiranja strojaprojektiranja stroja, stalan i nepromjenjiv i to izvan radnog prostora, stalan i nepromjenjiv i to izvan radnog prostora(nedostupna je);(nedostupna je);(sva interna prera(sva interna preraunavanja u UR rade se u odnosu na nulunavanja u UR rade se u odnosu na nul --totoku stroja)ku stroja)

referentna toreferentna toka stroja; ishodika stroja; ishodite mjernog sustava stroja; polote mjernog sustava stroja; poloaj joj jeaj joj jeodredjen u fazi konstrukcije, stalan i nepromjenjiv, ali u radnoodredjen u fazi konstrukcije, stalan i nepromjenjiv, ali u radnom prostorum prostoru

(dostupna je);(dostupna je);obavezna je kod svih strojeva s inkrementalnim mjernim sustavimaobavezna je kod svih strojeva s inkrementalnim mjernim sustavima

nulnul--totokaka izraizratkatka (programska nul(programska nul--totoka)ka); ishodi; ishodite koordinatnog sustavate koordinatnog sustavaizraizratka; njen polotka; njen poloajaj odredjuje programer odredjuje programer --tehnolog; istitehnolog; isti izr izr adak moadak moeeimati viimati vie nule nul--totoakaaka

KarakteristiKarakteristi ne tone to keke

sluslui da bi se svaki put prije poi da bi se svaki put prije poetka rada provjerila ispravnost mjernogetka rada provjerila ispravnost mjernogsustava stroja navo enjem tosustava stroja navo enjem toke T u referentnu toke T u referentnu toku R ruku R runim komandamanim komandamaili atumatski sam strojili atumatski sam stroj


18/36


PP

NN

TT

nulnul--totoka alataka alata(vrh(vrh ootricetrice alata)alata)

referentna toreferentna tokaka gnijezdagnijezdaalataalata

referentna toreferentna tokaka nosanosa aa alataalata

EE referentna toreferentna tokaka na dr na dr aauualataalata

Kod postavljenog alata N=EKod postavljenog alata N=E


AA totokaka pozicioniranja izpozicioniranja izratkaratka



z

x

NE

M W

R

P

T

ZMWZMT

ZMR

ZWP

D Z NT

L XMR

XMT

X NT

XWP1

2 3

4567

8

9

A


XXMR MR , Z, Z MR MR XX NT NT ,, ZZNTNT

konstante strojakonstante stroja u memoriji rau memoriji raunalaunala}}

L, DL, D karakteristikarakteristine veline veliineinealataalata

XXWPWP, Z, ZWPWP programirane veliprogramirane veliine prema putanji alataine prema putanji alataXXMWMW, Z, ZMWMW polopoloaj 0aj 0 totoke izratka prema 0ke izratka prema 0 totokikistrojastroja

XXMTMT= X= XWPWP + L + X+ L + XNTNTZZMTMT= Z= ZWPWP + D + Z+ D + ZNTNTNa temelju podataka uNa temelju podataka uNCNC programu,programu,upravljaupravljaka jedinicaka jedinicasama kreirasama kreirakorespodentne pozicijekorespodentne pozicijetotoke T,ke T, ijimijimkretanjem upravljakretanjem upravlja


19/36





Primjer rasporeda nulPrimjer rasporeda nul--totoke i referentnih toke i referentnih toaka kod glodanjaaka kod glodanja



20/36


Upravljanje alatnih strojeva koje se izvodi pomoUpravljanje alatnih strojeva koje se izvodi pomou pripremljenog programa nau pripremljenog programa na

osnovi brojeva poznato je kao numeriosnovi brojeva poznato je kao numeriko upravljanje.ko upravljanje.Treba istaknuti da za svaki dio (svakTreba istaknuti da za svaki dio (svaku operaciju na odreenom dijeluu operaciju na odreenom dijelu) i) izrauje sezrauje seposeban NCposeban NC program primjenjiv na odreenom strojuprogram primjenjiv na odreenom stroju..

to je NCto je NC program?program?To je u stvari formaliziran plan izvedbe operacije (tehnoloTo je u stvari formaliziran plan izvedbe operacije (tehnoloki proces jedneki proces jedneoperacijeoperacije TP izraTP izraen u odreenom oblikuen u odreenom obliku). U njemu su date sve informacije). U njemu su date sve informacije(naredbe)(naredbe) za rad stroja pri obradi odreenog dijela u redosljedu izvoenjaza rad stroja pri obradi odreenog dijela u redosljedu izvoenja pojedinihpojedinihaktivnosti. One su pripremljene u alfanumeriaktivnosti. One su pripremljene u alfanumerikom obliku prema odreenimkom obliku prema odreenimpravilima.pravilima.

Pri tom se koristi odreen sistem kodiranja informacijaPri tom se koristi odreen sistem kodiranja informacija(geometrijskih i tehnolo(geometrijskih i tehnolokih)kih)potrebnih za obradu nekog dijela na NC stroju.potrebnih za obradu nekog dijela na NC stroju.Pravila su najPravila su najeee bazirana na ISO kodu ili EIA kodu a preciznije su data ue bazirana na ISO kodu ili EIA kodu a preciznije su data uuputama za programiranjeuputama za programiranje uz stroj.uz stroj. u pravilu ima puno zajedniu pravilu ima puno zajednikog, ali ima ikog, ali ima ispecifispecifinosti.nosti.

NCNC -- program i njegova strukturaprogram i njegova struktura

Ustvari programUstvari program e biti razumljiv za odreeni stroje biti razumljiv za odreeni stroj njegovu upravljanjegovu upravljaku jedinicu,ku jedinicu,budubudui postojei postoje este (redovite razlike) iako su osnovni principi programiranjaeste (redovite razlike) iako su osnovni principi programiranjazajednizajedniki.ki. pojedine informacijepojedine informacijee biti krivo proe biti krivo proitane!itane!



%N5 T1N10 G0 X0 Z100..

PROGRAM

BLOK(NAREDBA)

RIJE

ADRESA NUMERIKI

PODATAK

N10 G0 X0 Z100.

N10 ili G0 ili X0 ili Z100.

Struktura programa za NC strojStruktura programa za NC stroju rijeu rije adresnom formatuadresnom formatu


Kad govorimo o strukturi NC programa:Kad govorimo o strukturi NC programa:NajopNajopenitije, NCenitije, NC program je skup programskih rijeprogram je skup programskih rijei i rei i reenica (reenica (reenice =enice =blokovi informacijablokovi informacija sekvence programa)sekvence programa)

Programska reProgramska re enica je skupenica je skupprogramskih rijeprogramskih rijei koji se dr i koji se dr i ui ukodiranom obliku (sve informacijekodiranom obliku (sve informacijeza izvr za izvr enje neke odre ene radnjeenje neke odre ene radnje(aktivnosti), npr.:(aktivnosti), npr.:

-- duljina hoda alataduljina hoda alata-- brzina rezanjabrzina rezanja (broj(broj okretaja)okretaja)-- posmakposmak-- alatalat-- hlaenjehlaenje-- smjer rotacije vretenasmjer rotacije vretena

Prema tome, sadr Prema tome, sadr i sve potrebnei sve potrebnegeometrijske i tehnologeometrijske i tehnoloke podatke uke podatke uobliku informacija/naredbi (naobliku informacija/naredbi (natemelju detaljne razrade procesa!)temelju detaljne razrade procesa!)


21/36


Dimenzionalne informacije imaju porijeklo u konstrukcijskom nacr Dimenzionalne informacije imaju porijeklo u konstrukcijskom nacr tu, atu, a definiraju sedefiniraju se

na osnovi razraenog tehnolona osnovi razraenog tehnolo

kog procesa, odakle se uzimaju i ostali tehnolokog procesa, odakle se uzimaju i ostali tehnolo

kiki

podaci.podaci.

Zavisno od sliZavisno od slinosti pojedine aktivnosti (zahvat, pokret), renosti pojedine aktivnosti (zahvat, pokret), reenica sadr enica sadr i vii vie ilie ilimanje informacija.manje informacija.Nosilac jedne informacije /naredbe je programska rijeNosilac jedne informacije /naredbe je programska rije..

Adresa: znaAdresa: znaajkaajkainformacijeinformacije

slovoslovo

predznakpredznakpo potrebipo potrebi

brojbrojana vrijednostana vrijednost,,razlirazliite duite duineine

Informacija oInformacija okoordinati ciljne tokoordinati ciljne tokekepri kretanju u smjerupri kretanju u smjeruosi Xosi X

Karakter:Karakter:1.1.PeriodiPeriodikeke vavanost samo u renost samo u re enicienici2.2.ModalneModalne vavanost do opozivanost do opoziva zamijene drugom istovrsnom rijezamijene drugom istovrsnom rijeii3.3.RezistentneRezistentne u okviru modalnihu okviru modalnih aktiviraju se u trenutku ukljuaktiviraju se u trenutku ukljuivanja strojaivanja stroja




Pored slova (definicija adresa) i znamenaka (numeriPored slova (definicija adresa) i znamenaka (numeriki podaci), za gradnjuki podaci), za gradnjuprograma se koriste i posebni znakovi koji imaju slijedeprograma se koriste i posebni znakovi koji imaju slijedea znaa zna enja:enja:

a)a) znak znak % % -- po po etak programaetak programaZa program se takoer moZa program se takoer moe ree rei da se sastoji od:i da se sastoji od:

-- znaka za poznaka za po etak programaetak programa-- niza blokovaniza blokova-- i kraja programa.i kraja programa.

b)b) znak znak : : -- znak za glavni blok (naredbu) programaznak za glavni blok (naredbu) programa

c)c) znakovi znakovi ( ( i i ) ) -- znakovi za poznakovi za po etak i kraj komentaraetak i kraj komentara

d)d) znak znak / / -- znak za uvjetno izvo enje blokaznak za uvjetno izvo enje bloka

Drugi znakovi iz skupine posebnih znakova rjee se koristeDrugi znakovi iz skupine posebnih znakova rjee se koriste , a jedan broj tih znakova, a jedan broj tih znakovagenerira samo upravljagenerira samo upravljako rako raunalo.unalo.



22/36


AdresaAdresa ZnaZna enjeenjeAA rotacija oko osi Xrotacija oko osi X

BB rotacija oko osi Yrotacija oko osi Y

CC rotacija oko osi Zrotacija oko osi Z

DD korekcija alatakorekcija alata

EE dopunska adresadopunska adresa

FF posmakposmak

GG uvjeti putauvjeti puta

HH dopunska adresadopunska adresa

II interpolacijski parametar za os Xinterpolacijski parametar za os X

JJ interpolacijski parametar za os Yinterpolacijski parametar za os Y

KK interpolacijski parametar za os Zinterpolacijski parametar za os Z

LL podprogramipodprogrami

MM pomopomo ne funkcijene funkcije

Adrese kod programiranja NC strojeva

Y

B

P, U

A X

CW, RZ

V, Q




AdresaAdresa ZnaZna enjeenjeNN broj blokabroj bloka

PP dopunsko gibanje u smjeru osi Xdopunsko gibanje u smjeru osi X

QQ dopunsko gibanje u smjeru osi Ydopunsko gibanje u smjeru osi Y

RR dopunsko gibanje u smjeru osi Zdopunsko gibanje u smjeru osi Z

SS broj okretaja ili brzina obradebroj okretaja ili brzina obrade

TT alatalat

UU dopunsko gibanje u smjeru osi Xdopunsko gibanje u smjeru osi X

VV dopunsko gibanje u smjeru osi Ydopunsko gibanje u smjeru osi Y

WW dopunsko gibanje u smjeru osi Zdopunsko gibanje u smjeru osi Z

XX Y Y

ZZ

UU geometrijske informacijegeometrijske informacije spadaju uvjeti puta G, koordinate putanje alata X,Y,Z ispadaju uvjeti puta G, koordinate putanje alata X,Y,Z iU,V,W, rotacije oko osi A,B,C i interpolacijski parametri I,J,K.U,V,W, rotacije oko osi A,B,C i interpolacijski parametri I,J,K.UU tehnolotehnoloke informacijeke informacije spadaju posmak F, brzina rezanja odnosno broj okretajaspadaju posmak F, brzina rezanja odnosno broj okretajavretena S, oznaka alata T, pomovretena S, oznaka alata T, pomo ne funkcije M i korekcija alata D.ne funkcije M i korekcija alata D.



23/36


OpOpa struktura programske rea struktura programske re eniceenice

Brojre enice

Uvjetiputa

Koordinate Interpolacijskiparametri

Posmak Brzina/br. ok.

Alat Dopunskefunkcije

Kraj

N G X,Y,ZU,V,WA,B,CP,Q,R

I,J,K F S T M,D LF

TehniTehnikokoprogram.program.inform.inform. Geometrijske informacijeGeometrijske informacije TehnoloTehnoloke informacijeke informacije

Tehn.Tehn.prog.prog.inf.inf.

esto se ne piesto se ne pi ee

8 7 6 5 4 3 2 1

0 o o 00001100

1 o o o o 10001101

2 o o o o 01001101

9 o o o o 10011100

A o o 10000010

B o o 01000010

X o o o o 00011011

Pretkodirane informacije (Pretkodirane informacije (ifrirane),ifrirane),zavr zavr no kodirane na nosiocu informacijano kodirane na nosiocu informacija(traka) pomo(traka) pomou odgovarajuu odgovarajueg kodnogeg kodnogsustavasustavaSvaki blok zapoSvaki blok zapoinje rednim brojem.inje rednim brojem.Pojedine naredbe imaju vaPojedine naredbe imaju vanost do opoziva (npr.nost do opoziva (npr.smjer vrtnje kod kompenzacija alata), a pojedinesmjer vrtnje kod kompenzacija alata), a pojedinesamo u resamo u re enici u kojoj su uneseneenici u kojoj su uneseneNeke se aktiviraju ukljuNeke se aktiviraju ukljuenjem stroja, a drugeenjem stroja, a drugeunosom u program.unosom u program.

ReReenicaenica -- BlokBlok



Modalne GModalne G--funkcije dijele se u slijedefunkcije dijele se u slijedee skupine:e skupine:Skupina aSkupina a -- vrste interpolacijevrste interpolacijeSkupina cSkupina c -- izbor ravnine obradeizbor ravnine obradeSkupina dSkupina d -- kompenzacija polumjera vrha alatakompenzacija polumjera vrha alataSkupina f Skupina f -- pomaci nulpomaci nul--totokekeSkupina eSkupina e -- radni ciklusiradni ciklusiSkupina jSkupina j -- unounoenje dimenzija apsolutno ili inkrementalnoenje dimenzija apsolutno ili inkrementalnoSkupina kSkupina k -- definiranje posmakadefiniranje posmakaSkupina lSkupina l -- definiranje broja okretajadefiniranje broja okretajaSkupina mSkupina m -- mjerni sustavmjerni sustav

G funkcijeG funkcije

RijeRije s adresom G ili Gs adresom G ili G --funkcijefunkcije

G funkcijama se definiraju uvjeti puta. Zajedno s adresama zaG funkcijama se definiraju uvjeti puta. Zajedno s adresama zakoordinatne osi i interpolacione parametrekoordinatne osi i interpolacione parametreine geometrijski dio bloka.ine geometrijski dio bloka.Format zadavanja GFormat zadavanja G--funkcija je slovo, adresa, G i dva dekadska mjesta,funkcija je slovo, adresa, G i dva dekadska mjesta,to znato znai da na rapolaganju stoji 100 Gi da na rapolaganju stoji 100 G--funkcija.funkcija.(dana(dananja upravljanja upravljaka raka raunala nude 3 dekadska mjesta)unala nude 3 dekadska mjesta)


24/36


Skupina aSkupina a -- vrste interpolacijevrste interpolacijeG0G0 iliiliG00G00 pozicioniranjepozicioniranje

(pravocrtno, linearno, gibanje u brzom hodu;(pravocrtno, linearno, gibanje u brzom hodu;izvodi se najveizvodi se najveom posmiom posminom brzinom; ne smije bitinom brzinom; ne smije bitikontakta alata i izratka)kontakta alata i izratka)

G1G1 iliiliG01G01 pravocrtno (linearno)pravocrtno (linearno)gibanje u radom hodugibanje u radom hodu(izvodi se zadanim, programiranim, posmakom ili(izvodi se zadanim, programiranim, posmakom iliposmiposminom brzinom)nom brzinom)

G2G2 iliiliG02G02 krukruno gibanje (u radnom hodu)no gibanje (u radnom hodu)u smjeru kazaljke na satuu smjeru kazaljke na satu

G3G3 iliiliG03G03 krukruno gibanje (u radnom hodu)no gibanje (u radnom hodu)u smjeru obrnutom kazaljki satau smjeru obrnutom kazaljki sata

G33G33 obrada navojaobrada navoja




Primjer za funkcije G0 i G1Primjer za funkcije G0 i G1

x

y

70

100

PT

2 = CT

1 3

140

40

N030 G00 X100 Y070 LF N030 G00 X100 Y070 LF N040 G01 X140 Y040 LF N040 G01 X140 Y040 LF

-- brzi hod iz 1 u 2 brzi hod iz 1 u 2-- radni hod 2 u 3radni hod 2 u 3



25/36


Primjer za funkcije G2 i G3Primjer za funkcije G2 i G3

Ukoliko se kretanje vr Ukoliko se kretanje vr i po krivuljnom luku koriste se naredbe sa adresom I, J, K.i po krivuljnom luku koriste se naredbe sa adresom I, J, K.BrojBrojana vrijednost oznaana vrijednost oznaava koordinatu centra krivuljnog luka u odnosu na poava koordinatu centra krivuljnog luka u odnosu na poetnuetnutotoku.ku.


N100 G02 X60 Y30 I30 J N100 G02 X60 Y30 I30 J --10 F200 LF10 F200 LF(ili R i kut C(ili R i kut C + I, J, K)+ I, J, K) prolazne prolaznekoordinatekoordinate

x

y

I30 X60

PT

CT

J-10 O r

Y30



SkupinaSkupina cc -- izbor ravnine obradeizbor ravnine obrade

G17G17 izbor radne ravnine XYizbor radne ravnine XY

G18G18 izbor radne ravnine XZizbor radne ravnine XZ

G19G19 izbor radne ravnine YZizbor radne ravnine YZ

Funkcije iz ove skupine ne uFunkcije iz ove skupine ne uzzrokuju gibanje alata, verokuju gibanje alata, ve samo deklariraju ravninu usamo deklariraju ravninu ukojojkojoj e se vr e se vr iti obrada. Ovisno o tipu stroju, kod ukljuiti obrada. Ovisno o tipu stroju, kod ukljuenja stroja je aktivnaenja stroja je aktivna

jedna od funkcija iz ove skupine. Skupini pripadaju slijede jedna od funkcija iz ove skupine. Skupini pripadaju slijedee funkcije:e funkcije:



26/36


SkupinaSkupina dd -- kompenzacija polumjera alatakompenzacija polumjera alata

G40G40 -- poniponitenje kompenzacije alatatenje kompenzacije alataG41G41 -- kompenzacija alatakompenzacija alata lijevalijevaG42G42 -- kompenzacija alatakompenzacija alata desnadesna

Za koriZa koritenje ovih naredbi potrebna je definicijatenje ovih naredbi potrebna je definicijapolumjera alata i njegova orijentacija u bazipolumjera alata i njegova orijentacija u bazipodataka alata.podataka alata.

TokarenjeTokarenje


totokaka ija putanja seija putanja seprogramira kodprogramira kodrurunog program.nog program.tokarenjatokarenja




0Lr

D

Kod tokarenja vrh alata nijeKod tokarenja vrh alata nije iljak zatoiljak zatoputanja alata nije jednaka konturi dijela.putanja alata nije jednaka konturi dijela.

Automatsko ili ruAutomatsko ili runono zato definiramozato definiramoputanju centra radijusaputanju centra radijusa

1.1. Grubo tokarenjeGrubo tokarenje bez korekcijebez korekcije2.2. Kont. tokarenjeKont. tokarenje s korekcijoms korekcijomf = 37

c = 175

5


27/36


SkupinaSkupina dd -- kompenzacija polumjera alatakompenzacija polumjera alata

GlodanjeGlodanje

Naredbama G41 i G42 alat se odmiNaredbama G41 i G42 alat se odmie u lijevu stranu (G41) ili desnu (G42) od smjera putanjee u lijevu stranu (G41) ili desnu (G42) od smjera putanjezadane NC naredbom, za velizadane NC naredbom, za veli inu polumjera alata (podatak se uzima iz baze podataka alata),inu polumjera alata (podatak se uzima iz baze podataka alata),gledajugledajui u smjeru gibanja alata.i u smjeru gibanja alata.

Kod primjene ruKod primjene runog programiranja skupina funkcija kojom se definira kompenzacijnog programiranja skupina funkcija kojom se definira kompenzacijaapolumjera vrha alata su vrlo znapolumjera vrha alata su vrlo znaajne. Oslobadjaju programera zamornog raajne. Oslobadjaju programera zamornog raunanjaunanjakorigiranih putanja ili ekvidistantnih kontura, ali istovremenokorigiranih putanja ili ekvidistantnih kontura, ali istovremenozahtijevaju pozornost kodzahtijevaju pozornost kodprimjene. Stoga je preporuprimjene. Stoga je preporuljivo da se prije primjene, paljivo da se prije primjene, paljivo prouljivo proui (u uputama zai (u uputama zaprogramiranje) naprogramiranje) nain programiranja i djelovanja funkcija kompenzacije.in programiranja i djelovanja funkcija kompenzacije.


Putanja alata se razlikuje od konturePutanja alata se razlikuje od konturedijeladijela putanja simetrale glodalaputanja simetrale glodalaekvidistantna linija udaljena za veliekvidistantna linija udaljena za veliinuinuradijusa glodala od konture dijelaradijusa glodala od konture dijela

PRIMJENA NC STROJEVA PRIMJENA NC STROJEVA Mladen Perini Mladen Perini Projektiranje tehnoloProjektiranje tehnolo kih procesakih procesa

traena dubina

korekcija (+)korekcija (-) G43

G44

alat kratak alat dugaak

G43G43 -- kompenzacija sa zaustavljanjem prijekompenzacija sa zaustavljanjem prijekonture (kompenzacijakonture (kompenzacija dodo))

G44G44 -- kompenzacija sa zaustavljanjem izakompenzacija sa zaustavljanjem izakonture (kompenzacijakonture (kompenzacija prekopreko))


28/36


Skupina f - memorirani pomaci nul-toke

G53 ponitenje pomaka nul-tokeG54...

G59

memorirani pomaci nul-toke

Ovom skupinom omogueno je memoriranje vie nul-toaka za isti izradak.Skupinu ine slijedee




SkupinaSkupina ee -- radni ciklusiradni ciklusi

Ciklusi su skupine pojedinaCiklusi su skupine pojedinanih naredbi (podprogrami) pohranjene u memorijinih naredbi (podprogrami) pohranjene u memorijiupravljaupravljakog rakog raunala. Obiunala. Obino se koriste za obraduno se koriste za obradu esto ponavljajuesto ponavljajuih dijelovaih dijelovakontura kod pojedine vrste obrade. Pored ove skupine funkcija, ckontura kod pojedine vrste obrade. Pored ove skupine funkcija, ciklusi se moguiklusi se moguprogramirati i pod slobodnim G funkcijama. Osnovnu skupinu funkcprogramirati i pod slobodnim G funkcijama. Osnovnu skupinu funkcija kojima seija kojima sedefiniraju ciklusidefiniraju ciklusiine obiine obino ciklusi buno ciklusi buenja i ciklusi glodanja.enja i ciklusi glodanja.

Osnovne znaOsnovne zna ajke funkcija kojima se definiraju ciklusi:ajke funkcija kojima se definiraju ciklusi:

-- modalnog su karakteramodalnog su karaktera

-- aktiviraju se funkcijom G79 (ili nekom drugom,aktiviraju se funkcijom G79 (ili nekom drugom,to ovisi o upravljato ovisi o upravljakomkomraraunalu)unalu)

-- funkcijom G79 definira se i pofunkcijom G79 definira se i poetna toetna toka ciklusaka ciklusa

-- ako se ciklus ne odvija paralelno s osima, tj. ako je oblik ("dako se ciklus ne odvija paralelno s osima, tj. ako je oblik ("dep", utor)ep", utor)postavljen pod kutem u odnosu na os X, mogupostavljen pod kutem u odnosu na os X, mogue je definiranje kutae je definiranje kuta



29/36


Blok u kojem se definira ciklus ima slijedeBlok u kojem se definira ciklus ima slijedee elemente:e elemente:-- odredjenu Godredjenu G--funkcijufunkciju-- dopunske geometrijske rijedopunske geometrijske rijeii-- tehnolotehnoloke rijeke rijeii

Primjeri G funkcija za neke cikluse glodanja:Primjeri G funkcija za neke cikluse glodanja:

-- glodanje "dglodanje "depova" G87epova" G87

-- glodanje utora G88glodanje utora G88

-- glodanje kruglodanje krunih utora G89nih utora G89



Projektiranje tehnoloProjektiranje tehnolo kih procesakih procesaG funkcijeG funkcije-- GlodanjeGlodanje ddepovaepova G87G87

G87 X... Y... Z... B... R... I... J... K... F.G87 X... Y... Z... B... R... I... J... K... F... S... T... M..... S... T... M...

dimenzije ddimenzije depaepa

dubina ddubina depaepasigurnosno odstojanjesigurnosno odstojanje

polumjer zaobljenjapolumjer zaobljenja

irina obrade u %irina obrade u %promjera glodalapromjera glodala

J=1 istosmjernoJ=1 istosmjernoJ=J=--1 protusmjerno1 protusmjerno

dubina obradedubina obradetehnolotehnoloki podaciki podaci

x

z

K Z

x

z

R

X

Y

B

J = 1 J = -1


30/36

Mladen Perini Mladen Perini Projektiranje tehnoloProjektiranje tehnolo kih procesakih procesaG funkcijeG funkcije

-- GlodanjeGlodanje utorautora G88G88

G88 X... Y... Z... B... J... K... F... S... T.G88 X... Y... Z... B... J... K... F... S... T. .. M..... M...

dimenzije utoradimenzije utora

dubina utoradubina utora

sigurnosno odstojanjesigurnosno odstojanje

J=1 istosmjernoJ=1 istosmjernoJ=J=--1 protusmjerno1 protusmjerno

dubina obradedubina obradetehnolotehnoloki podaciki podaci

x

z

K Z

x

z X

Y

B

J = 1 J = -1




-- Primjer programa uz primjenu ciklusa za obraduPrimjer programa uz primjenu ciklusa za obraduddepovaepova

x

y

8

r 1 5

515

0

0 12 75 150

0

12

75

138

150

80

80


31/36



Plan obrade:Plan obrade:

Operacija Opis Broj alata Opis alata1 Obrada okvira i obrada depa 1 Glodalo za utore 20mm

Podaci o alatu:Podaci o alatu:

Broj Opis Materijal Promjer t. Promjer s. Brzina Br. okr. Posmak

1 Glodalo zautore HSS 20 80 1250 300




Program:Program:%PM%PMN900100N900100 -- broj programabroj programaN5N5 G55G55 -- nulnul--totokakaN10N10 G18 S1250 T1 M66G18 S1250 T1 M66 -- ravnina obrade i poziv alataravnina obrade i poziv alataN15N15 G0 XG0 X--12 Y12 Y--5 Z5 Z--12 F500 M312 F500 M3 -- popoetna toetna toka za glodanje okviraka za glodanje okviraN20N20 G43G43 -- korekcijakorekcijadodoN25N25 G1 Z12G1 Z12 -- pravocrtna interpolacijapravocrtna interpolacijaN30N30 G41 X138G41 X138 -- kompenzacija polumjera alatakompenzacija polumjera alataN35N35 Z138Z138N40N40 X12X12N45N45 ZZ--1212N50N50 G40G40 -- ukidanje kompenzacijaukidanje kompenzacijaN55N55 G0 Y5G0 Y5 -- dizanjedizanje alata iznad obratkaalata iznad obratka

N60N60 G87 X80 Y80 ZG87 X80 Y80 Z--5 B5 R15 I75 K45 B5 R15 I75 K4 -- definicija ciklusadefinicija ciklusaN65N65 G79 X75 Z75 F400 M3G79 X75 Z75 F400 M3 -- poziv ciklusa i pozicioniranjepoziv ciklusa i pozicioniranjeN70N70 Y125 M30Y125 M30


32/36



-- Primjer programa uz primjenu ciklusa za obradu dPrimjer programa uz primjenu ciklusa za obradu depova G87, utora G88 iepova G87, utora G88 ikrukrunih utora G89nih utora G89

x

y

515

0

0 50 115 140

150

115

10

0

r 6

60

30 O 4 0

6

O 4 0

5 0

40

12 70 113,3

2 5

30

140

117,5

25

50

4

4

5

x

Z




Plan obrade:Plan obrade:

Operacija Opis Broj alata Opis alata

1 Obrada okvira i obrada depa 1 Glodalo za utore 20mm

2 Obrada 1 utora i 2 kruna utora 4 Glodalo za utore 10 mm

Podaci o alatu:Podaci o alatu:

Broj Opis Materijal Promjer t. Promjer s. Brzina Br. okr. Posmak

1 Glodalo zautore HSS 20 80 1250 300

2Glodalo za

utore HSS 10 50 1600 100


33/36



Program:Program:%PM%PMN900200N900200 -- broj programabroj programaN5N5 G55G55 -- nulnul--totokakaN10N10 G18 S1250 T1 M66G18 S1250 T1 M66 -- ravnina obrade i poziv alataravnina obrade i poziv alataN15N15 G0 XG0 X--15 Y15 Y--5 Z15 F500 M35 Z15 F500 M3 -- popoetna toetna toka za glodanje okviraka za glodanje okviraN20N20 G43G43 -- korekcijakorekcijadodoN25N25 G1 X10G1 X10 -- pravocrtna interpolacijapravocrtna interpolacijaN30N30 G41 ZG41 Z--140140 -- kompenzacija polumjera alatakompenzacija polumjera alataN35N35 X140X140N40N40 ZZ--1010N45N45 XX--1515N50N50 G40G40 -- ukidanje kompenzacijaukidanje kompenzacijaN55N55 G0 Y2G0 Y2 -- dizanjedizanje alata iznad obratkaalata iznad obratkaN60N60 G88 X75 Y25 ZG88 X75 Y25 Z--5 B2 J1 K55 B2 J1 K5 -- definicija ciklusadefinicija ciklusaN65N65 G79 X50 ZG79 X50 Z--25 B1=3025 B1=30 -- poziv ciklusa i pozicioniranjepoziv ciklusa i pozicioniranjeN70N70 G0 Y125G0 Y125N75N75 S1600 T4 M66S1600 T4 M66 -- izmjena alataizmjena alataN80N80 F100 M3F100 M3N85N85 G87 X60 Y30 ZG87 X60 Y30 Z--6 B2 I75 K3 R66 B2 I75 K3 R6 -- definicija ciklusa glodanjadefinicija ciklusa glodanjaddepaepa N90N90 G78 X50 Y0 ZG78 X50 Y0 Z--115115 -- poziv ciklusa i pozicioniranjepoziv ciklusa i pozicioniranjeN95N95 G89 ZG89 Z--4 B2 I75 K4 R204 B2 I75 K4 R20 -- definicija ciklusa krudefinicija ciklusa krunog utoranog utoraN100N100 G79 X35 Y0 ZG79 X35 Y0 Z--4040 -- poziv ciklusa i definiranjepoziv ciklusa i definiranjeN105N105 G79 X115 ZG79 X115 Z--117,5117,5 -- poziv ciklusa i definiranjepoziv ciklusa i definiranjeN120N120 Y125 M30Y125 M30




PotprogramiPotprogrami dijelovi programa koji sedijelovi programa koji seesto ponavljajuesto ponavljaju adresa Ladresa LMoguMogunost pisanja programa i potprograma u parametarskom obliku za inost pisanja programa i potprograma u parametarskom obliku za izvoenjezvoenjetipskih obradatipskih obrada kinematika koja se ponavlja ali s primjenom razlikinematika koja se ponavlja ali s primjenom razliitih dimenzijaitih dimenzija

-- Ciklusi buCiklusi buenja G81enja G81

polazna ravnina

referentna ravnina R2

R3150

200

300

+z

W

N100 G81 X120 Y200 R2 200 R3 150 F03 S1000N100 G81 X120 Y200 R2 200 R3 150 F03 S1000

N120 X200 Y300N120 X200 Y300::

N150 G80 Z300N150 G80 Z300


34/36


Parametarski oblikParametarski oblik R naredbeR naredbe

R20R20 veliveliina korakaina korakaR21R21 popoetna vrijednost Xetna vrijednost XR22R22 popoetna vrijednost Zetna vrijednost ZR23R23 broj praznih prolazabroj praznih prolazaR24R24 dubina korjena zubadubina korjena zubaR25R25 dodatak zavr dodatak zavr ni rez.ni rez.R26R26 zalet (2zalet (2 3 koraka)3 koraka)R27R27 izlazizlazR28R28 broj prolazabroj prolazaR29R29 kut navojakut navojaR31R31 zavr zavr ni Xni XR32R32 zavr zavr ni Zni Z N200 G00 X... Z... S80 T04 D04 M08N200 G00 X... Z... S80 T04 D04 M08N210 R20=6 R21=80 R22=380N210 R20=6 R21=80 R22=380

R24=R24=--2 R26=12 R27=62 R26=12 R27=6

R28=14 R29=29 R31=70 R32= RIJER28=14 R29=29 R31=70 R32= RIJEN220 L97N220 L97 potprogram za narezpotprogram za narezN220 G00 X... Z..... M09N220 G00 X... Z..... M09

W

-- Narezivanje navojaNarezivanje navoja



SkupinaSkupina j j -- zadavanje dimenzija apsolutno ili inkrementalnozadavanje dimenzija apsolutno ili inkrementalno

G90G90 apsolutnoapsolutno

G91G91 inkrementalnoinkrementalno

U jednom programu nije ograniU jednom programu nije ogranien broj prelazaka s funkcije G90 na G91 ili obrnuto.en broj prelazaka s funkcije G90 na G91 ili obrnuto.Kad se funkcije G91 prijedje na f Kad se funkcije G91 prijedje na f uunkciju G90, nulnkciju G90, nul--totoka se uvijek vraka se uvijek vraa na istoa na istomjesto. Prednost primjene funkcije G91 je kod podprograma i kodmjesto. Prednost primjene funkcije G91 je kod podprograma i kodulanulanano kotiranihano kotiranihizizradaka. Nedostatak primjene funkcije G91 jeradaka. Nedostatak primjene funkcije G91 je to se gledajuto se gledajui koordinate gibanjai koordinate gibanjaalata ne zna apsolutni poloalata ne zna apsolutni polo aj alata,aj alata, to je posebno nezgodno kod obrada kod kojihto je posebno nezgodno kod obrada kod kojihse alata ne vidi (unutarnje obrade i sl.).se alata ne vidi (unutarnje obrade i sl.).



35/36


SkupinaSkupina kk -- zadavanje posmaka (interpretacija adrese F)zadavanje posmaka (interpretacija adrese F)

G94G94 -- posmiposmina brzina; mm/min; glodalicena brzina; mm/min; glodalice

G95G95 -- posmak; m/okr; tokariliceposmak; m/okr; tokarilice


SkupinaSkupina ll -- zadavanje broja okretajazadavanje broja okretaja

G96G96 -- stalna brzina rezanja; nstalna brzina rezanja; n ##konst.; n=vkonst.; n=vcc /(D/(D ); tokarenje); tokarenje

G97G97 -- stalan broj okretaja; n=kont.; glodanje, tokarenje navojastalan broj okretaja; n=kont.; glodanje, tokarenje navoja

SkupinaSkupina mm -- sustav mjerasustav mjera

G70G70 inchinch

G71G71 mmmm



RijeRije s adresoms adresom MM iliili MM--funkcijefunkcije

MM funkcijama se definirajufunkcijama se definirajupomopomone funkcijene funkcije.. To su prekidaTo su prekidake funkcije,ke funkcije,funkcije sa samo dva stanja (0 ili 1) te stoga ne opterefunkcije sa samo dva stanja (0 ili 1) te stoga ne optere uju upravljauju upravljakokoraraunalo (kao G funkcije).unalo (kao G funkcije).Format zadavanjaFormat zadavanja MM--funkcija je slovo,funkcija je slovo,adresa,adresa, MM i dva dekadska mjesta,i dva dekadska mjesta, to znato znai da na rapolaganju stoji 100i da na rapolaganju stoji 100MM--funkcija.funkcija.

M funkcijeM funkcije


36/36


M0M0 bezuvjetno zaustavljanje programabezuvjetno zaustavljanje programaM1M1 uvjetno zaustavljanje programauvjetno zaustavljanje programaM2M2 -- naredba zavr naredba zavr etak glavnog programa ietak glavnog programa i povratakpovratak na pona poetaketakM3M3 rotacija gl. vretena u smjeru kazaljke na saturotacija gl. vretena u smjeru kazaljke na satuM4M4 rotacija gl. vretena u smjeru obrnutom od kazaljke na saturotacija gl. vretena u smjeru obrnutom od kazaljke na satuM5M5 zaustavljanje rotacije glavnog vretenazaustavljanje rotacije glavnog vretenaM6M6 naredba za izmjenu alatanaredba za izmjenu alataM8M8 ukljuukljuivanje SHIPivanje SHIP--a (emulzije)a (emulzije)M9M9 iskljuiskljuivanje SHIPivanje SHIP--a (emulzije)a (emulzije)M19M19 -- orjentiranoorjentirano (pod(pod odreenim kutemodreenim kutem) zaustavljanje glavnoga vretena) zaustavljanje glavnoga vretenaM30M30 -- naredba zavr naredba zavr etak glavnog programaetak glavnog programa

M66M66 automatska izmjena izradakaautomatska izmjena izradaka

MM -- funkcijefunkcije

M funkcijeM funkcije

Documents

MATURALNI 1