B. ODABERI OD PONUENIH, TAAN ODGOVOR1.Prilikom ispitivanja specifine mase, materijal prethodno treba usitniti u prah, pri emu stepen usitnjenosti zavisi od vrste materijala. Ovo usitnjavanje vri se iz sljedeih razloga: 2.Vodonepropustljivost materijala je vea ukoliko je njegova: .Vodonepropustljivost materijala je vea ukoliko je njegova: otvorena poroznost manja. 3. Da bi se odredila prirodna vlanost materijala, treba obaviti mjerenja sljedeim redosljedom: 4. Potpuna zasienost uzorka vodom,prilikom ispitivanja upijanja vode, konstatuje se: . Potpuna zasienost uzorka vodom,prilikom ispitivanja upijanja vode, konstatuje se:metodom postupnog potapanja i metodom kapilarnog penjanja 5. Kod ispitivanja materijala na dejstvo mraza uzorci se: dre u vodi dok se uzastopnim mjerenjima ne konstatuje stalnost mase uzorka. Smatra se da je materijal postojan na mraz ako se po zavretku tretmana smrzavanje-odmrzavanje njegova crstoa ne smanji vie od 25% i ako gubitak mase uzorka nije vei od 5% 6. Ako se za ispitivanje vrstoe pri pritisku primjeni uzorak oblika kocke, veliina stranica kocke: 5 cm 7.Pod teenjem materijala podrazumjeva se: ispitivanje uzoraka razliitih materijala izloenih dugotrajnim optereenjima ( na pritisak, zatetanje ili savijanja) pokazuju da i u sluaju kada je optereenje nepromjenjivo (konstantno) u toku vremena, dolazi do neprekidnog poveanja deformacija uzoraka. Ova pojava naziva se viskoznim teenjem ili teenje materijala. 8.Otpornost materijala prema habanju bruenjem izraava se kao: .Otpornost materijala prema habanju bruenjem izraava se kao: mjera gubitka zapremine,formulom V=m/ 9.Tehnoloka svojstva materijala definiu ona svojstva koja se odnose na: Tehnoloka svojstva materijala definiu ona svojstva koja se odnose na: mogucnost njihove prerade, ili su od znacaja sa gledista njihove neposredne primjene u procesu graenja. 10.Kod ispitivanja metodama bez razaranja, jedno od preimustava je i: -obezbjedjenje ocuvanja cjeline elementa na kojem se vrsi ispitivanje -mogucnost mjerenja na velikom broju mjernih mjesta -ne zahtjevaju mnogo vremena za vrsenje mjerenja -omogucavaju odredjivanje karakteristika materijala u svakoj dostupnoj tacki elementa 12.Zapreminska () i specifina (s) masa kamena: .Zapreminska () i specifina (s) masa kamena: predstavljaju osnovne parametre stanja kamena. Zapreminska masa se racuna po formuli =m0/V a specificna s=m0/Va 13.Otpornost kamena, kao i drugih graevinskih materijala, na habanje ispituje se: .Otpornost kamena, kao i drugih graevinskih materijala, na habanje ispituje se:mjerenjem gubitka njegove zapremine, pri izlaganju uzorka razlicitim dejstvima,usmjerenim na to da se materijal pohaba ili istruze. 14.Prilikom ispitivanja otpornosti kamena prema mrazu kamen se izlae: Prilikom ispitivanja otpornosti kamena prema mrazu kamen se izlae: ciklusima smrzavanja-odmrzavanja s ciljem mjerenja gubitka njegove zapremine. Smatra se da je kamen postojan na mrazu, ako po zavrsetku tretmana smrzavanja-odmrzavanje ne izgubi vise od 5 % mase i ako mu se cvrstoca ne smanji vise od 25 %. 15.Naponi u okviru radnih (uslovnih) dijagrama definisani su kao: 16.vrstoa pri pritisku prizmatinog uzorka materijala, pri nepromjenjenoj povrini poprenog presjeka: 17.Kod ispitivanja vrstoe pri savijanju prizmatinog uzorka materijala, ova vrstoa je funkcija: 18.Izlaganjem vlanog materijala naizmjeninom mrnjenju i odmrzavanju njegova vrstoa pri pritisku se po pravilu: smanjuje 19.Prilikom ispitivanja otpornosti materijala na habanje bruenjem: 20.U grupu tehnolokih svojstava materijala spadaju, na primjer, sljedea svojstva:

.U grupu tehnolokih svojstava materijala spadaju, na primjer, sljedea svojstva: mogucnost savijanja, previjanja, uvijanja, izvlacenja, kovnosti, zavarivosti (kod metala), te ispitivanje konzistencije kod betona. 21.Nedestruktivna ispitivanja materijala, ili ispitivanja materijala postupcima bez razaranja mogu da se primjene:

22.Krenjaki i dolomitski stijenski kamen, po nainu formiranja (nastanka), pripadaju: .Krenjaki i dolomitski stijenski kamen, po nainu formiranja (nastanka), pripadaju: SEDIMENTNIM STIJENAMA 23.Majdani u kojima se eksploatie graevinski kamen mogu se podijeliti na dva osnovna tipa i to: -kamenolomi (majdani) s povrinskim nainom eksploatacije (dnevni kopovi) -kamenolomi (majdani) s podzemnim nainom eksploatacije (podzemni kopovi) 24.Lomljen kamen (lomljen kamen za zidanje i obian lomljen kamen) dobija se: Lomljeni kamen - dobiven iz leita pomou eksploziva ili primjenom nekoga drugog pribora za razbijanje, odvaljivanje ili usitnjavanje. Moe biti obian lomljeni kamen koji je nepravilnog oblika, s neravnim povrinama i koristi se za kamene nasipe, kamenu ispunu pri betonskim radovima, za podloge cesta, kao i za dobivanje drobljenog kamena. Isto tako, moe biti i kao lomljeni kamen za zidanje razliitih objekata (ograda, oblonih i potpomih zidova, propusta, temelja, stupova manjih mostova itd.). 25.Za najznaajnije proizvode graevinske keramike, kao to su: opeka, crijep, blokovi za zidanje i za meuspratne konstrukcije, temperatura peenja iznosi: 800-1000 C 26.Provjeravanje marke pune i uplje opeke vri se: 27.Ispitivanje vodonepropustljivosti vri se na sljedeim keramikim proizvodima: 28.Prilikom ispitivanja vodonepropustljivosti crijepa, prema naim standardima, smatra se da je crijep vodonepropustljiv: 29.Pod upljom opekom podrazumjeva se: opeka ije bone strane mogu da budu ravne ili izbrazdane pri emu dubine brazde moe biti najvie 3 mm,a mogue su dvije varijante upljina:a)upljine su postavljene upravno na leine ravni, b)upljine su postavljene paralelno sa leinim ravnima 30.Marka pune opeke definisana je: prosjenom i pojedinanom najmanjom pritisnom vrstoom. 31.uplji glineni blokovi za meuspratne konstrukcije, koji su namjenjeni za izradu raznih vrsta Meuspratnih konstrukcija od armiranog i prednapregnutog betona, prema funkciji u meuspratnoj Konstrukciji, dijele se na: 32.Pod pojmom sitan agregat ili pijesak, odnosno krupan agregat ili ljunak, ako je u pitanju agregat za beton, podrazumjeva se: 33.Pod standardnim pijeskom podrazumjeva se: STANDARDNI PIJESAK : SADRI MIN. 96 % SiO2, NAJVIE 5 % MULJEVITIH MATERIJA, FINA FRAKCIJA :0,09/0,50 mm 33 % OD EGA 0,09/0,15 IMA 12 %, SREDNJA FRAKCIJA . 0,50/1,00 mm : 34 % I KRUPNA FRAKCIJA : 1,00/2,00 mm 33 %. 34.Mehanika postrojenja za pranje i prosijavanje rijenog agregata nazivaju se: 35.Pod otpadnim materijalima i industrijskim nuzproduktima, koji pripadaju kategoriji vjetakih agregata, podrazumjevaju se sljedei materiali: 36.Jugoslovenski standardi u vezi sa sastavom pojednih frakcija agregata, ija krupnoa lei izmeu dvije nazivne veliine (dva nazivna otvora sita), propisuju sljedee: 37.Pod duguljastim i pljosnatim zrnima agregata podrazumjevaju se zrna kod koji je: 38.Zrna rijenog agregata: 39.Sadraj sitnih estica u agregatu za betone i maltere ograniava se zato to: 40.Kolika je zapreminska masa agregata sastavljenog od zrna ija je zapreminska masa 2600 kg/m3, ukoliko izmeu zrna ima 40 % upljina? 41.Kod agregata za proizvodnju betona, ispitivanje povrinske vlanosti vri se u cilju: Vlanost agregata, u praksi ima presudan utjecaj na kvalitetu proizvodnje betona, pa se mjerenja vlanosti, naroito za pijesak, koji sadrava najvie vlage, obavljaju ili instrumentima koji automatski reguliraju doziranje vode u mijealicama ili vrlo uestalo na poetku i povremeno tijekom betoniranja. Najbolje je, da se frakcije agregata prije unoenja u boksove ili silos za agregat uz betonaru, prethodno ocijedi, tj. Dovede u stanje ujednaene vlanosti. Jedino na taj nain mogue je odravati ujednaenost sastava betona.

42.Mineralna (neorganska) veziva, koja se danas primjenjuju, mogu se podijeliti u tri osnovne grupe: - nacinu proizvodnje i temperaturi termicke obrade sirovine - nacinu stvrdnjavanja ili ocvrcivanja i - prema kemijskom sastavu. 43.Najvei broj mineralnih veziva dobija se iz prirodne sirovine, u okviru koje su zastupljeni razliiti prirodni materijali i to u prvom redu:

44.Temperatura peenja sadre za dobijanje graevinskog gipsa poluhidrata kree se u granicama: 135-200 (stepeni C) 45.Finoa mliva graevinskog gipsa (poluhidrata) utvruje se prosijavanjem kroz sita otvora: .Finoa mliva graevinskog gipsa (poluhidrata) utvruje se prosijavanjem kroz sita otvora:0.6 i 0.009 mm 46.Mehanike vrstoe gipsa odreuju se: savojna i pritisna cvrstoca gipsa ispituju se na epruvetama spravljenim od gipsane kase u standardnim kalupima 47.Hidtarisani kre je naziv za: :Ova vrsta krea se dobija gaenjem CaO sa koliinom vode koja priblino odgovara hemijskoj potrebnoj vodi.Postupak gaenja se odvija u hidratorima,pa se dolazi do prakastog materijala sa sadrajem slobodne vode koja moe da iznosi najvie 5%.U pogledu sadraja CO2 za ovaj materijal su propisane sljedee koliine:-za uzorke uzete iz proizvodnje najvie 5%, -za uzorke uzete sa nekih drugih mjesta 7%. Razlika od 5-7% postoji zato to ovaj kre u toku uvanja moe da se jedino sa CO2 iz vazduha pretvori u CaCO3.Ima vrlo iroku primjenu i sve vie iz upotrebe potiskuje ostale vrste krea. 48.Hidraulini kre je naziv za: Hidraulini kre je najbolje definisati kao nesinterovano hidraulino vezivo koje ovrava pod vodom. Za razliku od graevinskog krea (kalcitnog ili dolomitnog tipa) ne rastvara se u vodi ali ni njegovo ovravanje na vazduhu ne nastaje samo vezivanjem CO2 iz atmosfere.Zbog svoga svojstva da ovrava i pod vodom pripada grupi hidraulinih veziva ali se razlikuje od portland cementa jer nije peen na temperaturi sinterovanja. Meutim, slino cementu, i njegovo se ovravanje zasniva, istina samo jednim delom, na procesu hidratacije hidraulinih sastojaka koji ulaze u sastav ovog veziva. Na "rang-listi" mineralnih veziva nalazi se negde izmeu krea i cementa, znatno iznad graevinskog krea ali i znatno ispod portland-cementa. 49.Stabilnost zapremine krea odreuje se:

odreuje se na krenom malteru razmjere 1:250.Pucolanska aktivnost prema naim standardima utvruje se: Jugoslovenski standard za pucolane JGIS B.C1.018 odnosi se na ispitivanje prirodnih, aktiviranih i vjetakih pucolana odnosno na ispitivanje vrstoa od njih izraenih maltera. Po ovom standardu mehanike vrstoe maltera izraenih od pucolana i krea predstavljaju mijerilo za ocijenu pucolanske aktivnosti jedne pucolanske sirovine. Na osnovu standarda JCJS B.C1.018 pucolanima se postavljaju uslovi u pogledu: finoe mliva, izraene kao ostatak na situ 0,063 mm - koji ne smije biti vei od 15%, pucolanske aktivnosti izraene kao mehanika vrstoa maltera (na savijanje i pritisak poslije 1+6 dana 51.Odreivanje specifine povrine pucolana ili drugih prakastih materijala pomou Blaine-ovog permeabilimetra, zasniva se na sljedeem principu: 52.Hidratacija cementne paste (mjeavine cementa i vode), kao izuzetno sloen fiziko hemijski proces, moe se posmatrati sa dva aspekta: Tijekom procesa transformacije od osnovnih sirovina do ocvrsnule cementne paste,postoje 2 odvojene faze hemijskih promjena: U 1.fazi proizvodnje,sirovine se sinteruju pri cemu nastaju spojevi cementa; U 2.fazi hidratacije cement kao dio betonske mjesavine hidratizira da bi tvorio cvrstu ili hidratiziranu cementnu pastu. 53.Sirovina za dobijanje portland cementa je: Sirovine za proizvodnju PC su karbonatna komponenta krenjak, kojom se obezbjeuje CaO i glinena komponenta kojom se osiguravaju Al2O3 i SiO2, te Fe2O3 . 47.Gaeni kre u obliku finog bijelog praha, koji se dobija gaenjem ivog krea minimalnom potrebnom koliinom vode, nosi naziv hidratisan kre 49.odreuje se na krenom malteru razmjere 1:2 57.Normalna konzistencija podrazumijeva odredenu konzistenciju ili ugucenost cementne paste koja se dobije s dodatkom vode pri cemu je definirano penetriranje konusa Vicatova aparata u tako pripremljenu cementnu pastu.

54.Ukoliko tokom peenja sirovine za dobijanje portland cementa, temperatura peenja opadne ispod 1300OC, kao posljedica dolazi do pojave: 55.Prema jugoslovenskim standardnima, portland cement se proizvodi u sljedeim markama (klasama): 56.Oznaka na vrei cementa: PC 30 dz 45 S odgovara sljedeoj vrsti cementa: Oznaka d naglaava, da je dodatak mijeani, a uz nju se dopisuje slovo dodatka, koji je vie zastupljen (p ili z). Na mjesto oznake k upisuje se klasa cementa, koja zapravo znai oekivanu vrstou cementa nakon 28 dana u MPa. Uz to je naznaeno da li je porast vrstoe u prvim danima brz (oznaka B) ili je spor (oznaka S). Npr. oznaka PC 30 dz 45S znai: portland cement s mijeanim dodatkom u kojem je vea koliina zgure, a oekivana vrstoa nakon 28 dana je 45 Mpa. Oznaka d naglaava, da je dodatak mijeani, a uz nju se dopisuje slovo dodatka, koji je vie zastupljen (p ili z). Na mjesto oznake k upisuje se klasa cementa, koja zapravo znai oekivanu vrstou cementa nakon 28 dana u MPa. Uz to je naznaeno da li je porast vrstoe u prvim danima brz (oznaka B) ili je spor (oznaka S). Npr. oznaka PC 30 dz 45S znai: portland cement s mijeanim dodatkom u kojem je vea koliina zgure, a oekivana vrstoa nakon 28 dana je 45 Mpa. 57.Standardna konzistencija cementne kae ispituje se pomou sljedee aparature: Standardna konzistencija cementne kae ispituje se pomou sljedee aparature:a)Vikatovog aparata, b)pomou igle kada se pored mase igle primjenjuje jo i dopunsko optereenje 58.Cementna kaa ima normalnu (standardnu) konzistenciju: Cementna kaa ima normalnu (standardnu) konzistenciju:Ako se na uzorku spravljenom od 400 grama cementa i vode u koliini od 25%-30% u odnosu na masu cementa,postavljenom na staklenu plou, valjak doveden na povrinu uzorka i puten slobodno da prodire kroz njega zaustavi na 5-7 mm iznad staklene ploe. 59.Temperatura i vlanost prostorije u kojoj se odeuje vrijeme vezivanja cementa: 60.Aditivi kojima se moe uticati na vrijeme vezivanja cementa u betonu nazivaju se:

akceleratori.61.Malteri kao sloeni (kompozitni) materijali u graevinarstvu se primjenjuju: malteri za zidanje, malteri za malterisanje i specijalni malteri. 62.Razmjere mijeanja komponenti maltera pri projektovanju (sastavljanju) malterskih mijeavina najee se definiu: Vc : Vp=1 : 1 do 1 : 4 (c-cement, p-pijesak) 63.Mehanike vrstoe maltera ispituju se: na 3 prizmatina uzorka veliine 4x4x16 cm.Uzorci se ukoliko je malter dovoljno ovrsnuo vade nakon 24 sata iz kalupa,a ako se ne mogu izvaditi iz kalupa bez oteenja,vaenje se odlae za narednih 24 sata.Uzorci se zatim stavljaju u prostorije temperature cca. 20 stepeni i relativne vlanosti oko 65 % i uvaju do ispitivanja.U sluaju produnog maltera vlanost mora biti 95%-100%.Uzorci se ispituju na savijanje i pritisak,a na bazi ovih ispitivanja definie se marka maltera. 64.Njega uzoraka za ispitivanje mehanikih vrstoa maltera, nakon vaenja iz kalupa, pa sve do ispitivanja, vri se: 65.Malteri koji se primjenjuju za malterisanje spoljnih povrina moraju da ispunjavaju odreene posebne uslove, kao to su:

otpornost prema atmosferilijama(najcesce mrazu), vodonepropustnost.

ODGOVORI pod A1. ta je vrstoa materijala ? Pod vrstoom materijala podrazumjeva se njegova suprotnost da se suprostavi dejstvu unutranjih napona koji se javljaju pod uticajem spoljanjih sila ili nekih drugih faktora (skupljanja, promjena temperature i sl.) 2. Osnovna podjela svojstava materijala ? -parametri stanja i strukturne karakteristike -fizicka svojstva u uzem smislu -fizicko-mehanicka svojstva -konstrukciona svojstva -tehnoloska svojstva -reoloska svojstva -hemijska svojstva -eksploataciona svojstva 3. Gustina materijala ? Opisuje kolika je masa neke tvari prosjeno sadrana u jedinici volumena: to je ta masa vea, kae se da je tijelo gue. 4. Tvrdoa materijala ? Tvrdoa materijala je sposobnost nekog materijala da se suprostavi prodiranju nekog drugog materijala u njegovu strukturu. 5. ta podrazumjevamo pod pojmom kameni agregat ? Kameni agregat je zrnati kameni materijal krupnoe zrna od 2 do 32 mm i separiran na osnovne frakcije ili meufrakcije. 6. U zavisnosti od oblasti primjene kamena graevinski kamen se dijeli na ? Tehniki kamen i arhitektonski kamen 7. Prema nainu upotrebe agregati kamenog porijekla upotrebljeni u graevinarstvu sistematizuju se na agregate za izradu betona, agregat za izradu kolovoznih konstrukcija agregat za izradu cementno betonskih kolovoza agregat za izradu asfaltnih betona i livenih asfalta, agregat za izradu eljeznikih pruga tucanik za izradu zastora eljeznikih pruga tucanik za izradu zastora brzih eljeznikih pruga agregat za razne nasipe ispune i drugo. 8. Prema njegovim zapreminskim masama koji se kreu u irokim granicama agregati mineralnog porijekla upotrebljeni u graevinarstvu se sistematizuju na ?

konvencionalne agregate, lake agregate, teke agregate. 9. Sve stijene od kojih se dobija graevinski kamen (tehniki i ukrasni) dijele se prema genezi (nainu i uslovima postanka) na? Magmatske ili eruptivne, sedimentne i metamorfne stijene 10. ta podrazumjevamo pod pojmom stijena ? Pod pojmom stijena podrazumjeva se mineralni agregat odreenog sastava, strukture i teksture koji predstavlja proizvod razliitih geolokih procesa. 11. ta podrazumjevamo pod strukturom stijene ? Pod strukturom stijene podrazumjeva se oblik, veliina i nain vezivanja njenih mineralnih sastojaka tj. mineralnih zrna. 12. ta podrazumjevamo pod pojmom mineralni sastav ? Pod mineralnim sastavom podrazumijevaju se svi minerali koji ulaze u sastav jedne stijene pri emu se pod mineralom podrazumijeva hemijsko jedinjenje dva ili vie elemenata vezanih u odreenim masenim odnosima odnosno u odreenim kristalastim oblicima u tzv. kristalne sisteme.

13. ta je agregat ? Agregat je materijal rastresite strukture formiran u vidu skupa manje vie istovjetnih estica tj. materijal relativno homogen koji se sastoji od meusobno nevezanih estica (granula) odreene krupnoe. 14. Podjela agregata ? Agregati se generalno dijele u dvije skupine: *agregati neorganskog porijekla *agregati organskog porijekla Druga podjela je na: Prirodne: *nevezane stijene *drobina *ljunak *pijesak *drobljen i mljeven kamen *kameno brano *lomljen kamen Vjetake: *loina zgura *letei pepeo *kristalna zgura visokih pei *pjeniava zgura 15. Osnovna svojstva graevinskih materijala ? *parametri stanja i strukturne karakteristike *fizika svojstva *fiziko mehanika svojstva *konstrukciona svojstva *tehnoloka svojstva *reoloka svojstva *hemijska svojstva 16. ta je zapreminska masa? Zapreminska masa predstavlja masu jedinice zapremine materijala u prirodnom stanju. Pod ovim stanjem podrazumjeva se stanje materijala zajedno sa porama i upljinama koje su u njemu sadrane. 17. ta je specifina masa? Specifina masa predstavlja masu jedinice zapremine apsolutno gustog materijala tj.masu jedinice zapremine iste vrste supstance koja se dobiva odvajanjem eventualne vrste i eventualne gasovite faze. 18. ta je poroznost? Poroznost tla i stijena je postotak upljina u datom volumenu. 19. ta je sklop stijene? Sklop jedne stijene, definie njena struktura i tekstura, odnosno nain na koji je jedna stijena izraena od njenih osnovnih mineralnih sastojaka.

20. ta je tekstura stijene? Tekstura stijene oznaava nain na koji su minerali zauzeli prostor u stijenskoj masi, a zavisi od uticaja vanjskih faktora, bilo prilikom nastanka stijene ili nakon toga. 21. Osnovna mehanika svojstva kamena ? Mehanika svojstva kamena uglavnom odgovaraju svojstvima stijenske mase od koje je taj kamen dobiven, pri emu odluujui uticaj na mnoge od ovih karakteristika imaju mineraloki sastav stijene i uslovi njenog formiranja. 22. Hidrofizika svojstva graevinskih materijala, kapilarno upijanje vode ?

Kapilarno upijanje vode jedno je od najznaajnijih fizikalnih svojstva prirodnog kamena. Poznat je negativan utjecaj vode na mnoga vana fizikalna i mehanika svojstva kamena. Razmekava ga i smanjuje mu vrstou i otpornost na habanje i smrzavanje. Kamen s poveanom relativnom poroznou, a time i veim upijanjem, osjetljiviji je i manje postojan. Negativne posljedice su utoliko vee u koliko su upijanje vode i njegova poroznost vei. Takoer su bitne strukturno-petrografske znaajke, odnosno vrsta, veliina i raspored mineralnih sastojaka, homogenost, kao i veliina, oblik i meusobna povezanost sustava pora u prirodnom kamenu. Stoga brzina i koliina kapilarno upijene vode i njeno zadravanje u porama znatno utjeu na postojanost pojedinih varijeteta prirodnog kamena.23. Hidrofizika svojstva graevinskih materijala, vlanost ? 24. Hidrofizika svojstva materijala : higroskopnost ? Higroskopnost je sposobnost kapilarno poroznih materijala da iz vlanog vazduha upijaju vodenu paru. 25. Keramiki materijali, podjela ? Keramiki materijali su proizvodi izraeni od gline ili slinih tvari, koji se oblikuju u tekuem, plastinom, poluplastinom, suhom ili prakastom stanju, a zatim sue i peku na visokoj temperaturi da bi dobili potrebna mehanika svojstva. Podjela: konstrukcioni materijali, vatrostalni keramiki materijali, keramiki abrazivni materijali, tvrdi metali za razne alate, alatna keramika, supertvrdi materijali. 26. Keramii materijali, sirovine za proizvodnju ? . Keramii materijali, sirovine za proizvodnju ? Sirovine za keramiku mogu se podijeliti u plastine i neplastine.Glina je osnovna plastina sirovina za izradu keramikih materijala, u tehnikoj praksi glina se dijeli na:porculansku,lonarsku i opekarsku, a prema vatrostalnosti: niskovatrostalna i visokovatrostalna. Neplastine sirovine za izradu keramikih proizvoda su korektivi koji se dodaju glini radi dobijanja potrebnih pirotehnickih svojstava.Najee se dodaju glinenci i kvarcni pijesak. 27. Glineni proizvodi ? Opeka i crijep predstavljaju graevinske elemente suvremene gradnje, a dobivaju se peenjem iz tzv. crvene gline. Opeka slui za zidanje zidova , stupova ili za poploavanje , dok crijep slui za pokrivanje krovova. I opeka i crijep kao peeni glineni proizvodi spadaju u grubu keramiku .28. ta je drobina ? Drobina je raspadnuti stijenski materijal sa zrnima razliite krupnoe u kome su komadi nezaobljeni i uglasti. 29. ta je ljunak ? ljunak je nevezani sediment uglavnom heterogenog sastava u kome su prisutni manje ili vie zaobljeni fragmenti stijena, sa zrnima krupnoe od 4 do 125 mm. 30. ta je granulometrijski sastav ? Procenat uea pojedinih kategorija zrna-frakcija u ukupnoj masi agregata definie se kao granulometrijski sastav. 31. ta opisuje Fuler-Empa kriva ? Ove dvije krive opisuju granulometrijski sastav agregata za spravljanje betona po svjetskim standardima. Idealan agregat za spravljanje betona je onaj ija kriva prolazi izmeu Fuler-Empa krivih. 32. Osnovna karakteristika agregata dobrog granulisanog sastava ? Agregat dobrog granulisanog sastava daje dobar beton sa malo upljina i da se pri izradi tog betona utroi veoma malo cementa. 33. Podjela agregata prema obliku zrna ? Zaobljena, nepotpuno zaobljena i uglasta. 34. Podjela agregata prema odnosu dimenzija zrna ? *Loptasta *Duguljasta *Pljosnata 35. Koji oblik zrna je najpovoljniji za beton i zato ? Najpovoljniji oblik zrna za beton je kuglasti, zbog toga to se beton sa ovim oblikom zrna lake ugrauje i obrauje, sa ovim oblikom zrna se postie dobra kompaktnost betona, minimalni procenat upljina izmeu zrna, vea vrstoa itd. 36. ta su veziva ? Vezivima se nazivaju materijali koji su najee u prakastom stanju i koji pomijeani sa vodom daju

plastina tijesta sposobna da nakon odreenih fiziko-hemijskih procesa otvrdnu i poprime svojstva kamena. Prelazei iz stanja plastinog u vrsto agregatno stanje,veziva su sposobna da meusobno spoje zrna pijeska, ljunka, drobljenog kamena pa ih ova osobina usmjerava za primijenu u oblasti maltera,betona i dr. Vjetakih kamenih materijala 37. Podjela veziva ? Veziva djelimo na sljedee: Vazduna imaju sposobnost ovravanja i ouvanja vrstoe samo na vazduhu (gips,kre), zatim Hidraulina- ovravaju i na vazduhu i u vodi (hidraulini kre i razne vrste cementa). Autoklavna- ovravaju u autoklavnim uslovima. Autoklavi su komore u kojima je mogue dobivanje pritisaka veih od atmosferskih kao i razvijanje veih temperatura. 38. Koje su osnovne sirovine za izradu cementa ? *Portland cementi klinker koji se stvara peenjem krenjaka i gline *Sadrovac koji slui radi regulisanja vremena vezivanja cementa. Bez njega bi cement prebrzo vezivao. *Sirovine za peenje odreenog su sastava i sadre uglavnom okside kalcija i silicija a u manjoj mjeri aluminija i eljeza. 39. ta podrazumjevamo pod pojmom vrijeme vezivanja cementa ? Podrazumjevamo vrijeme koje protee od poetka vezanja pa do zavretka vezanja. 40. Kako dijelimo cemente prema vremenu vezivanja ? Cemente prema vremenu vezivanja dijelimo na normalno vezujue i brzo vezujue cemente koji veu nakon par minuta. 41. Koji faktori utiu na vrijeme vezivanja cementa ? *Ako je temperatura zraka visoka cement vee bre, a ako je niska vezanje se usporuje. *Kada cementu dodamo malo vode vee bre, a ako mu dodamo mnogo vode onda vee kasnije. *Kratko i slabo mijeanje ubrzava poetak vezivanja a dugo i intenzivno mjeanje odgaa poetak vezivanja. *Svje cement vee normalno, a dugim leanjem na skladitu usporuje se vezanje. *Sadra i kuhinjska sol u manjim koliinama usporuje vezanje, a u veim ubrzavaju, soda ubrzava vezanje. *Morska voda neto usporuje vezanje. *Ako mijeamo PC i aluminatni dobit emo vezivanje nakon par minuta, znai bre vee. 42. Koji faktori utiu na vrstou cementa ? *Sadraj sirovina od kojih je cement izgraen *Kako su sirovine peene *Kako su mljevene *vrstoa ovidi o koliini vode koja mu je dodana prilikom mjeanja to vie vode dodajemo cementu to je njegova vrstoa manja *vrstoa cementa ovisi i o vremenu koje je proteklo od dodavanja vode jer ona kao to smo prije rekli raste s vremenom te o temperaturi u tom vremenu. 43. Kako se dobija graevinski gips ? Graevinski gips se dobija peenjem gipsnog kamena (sadre) koji se uglavnom sastoji od minerala gipsa, ali esto sadre i druge primjese kao to je pijesak, krenjak, glina, magnezijum, gvoe i dr. Gips se najee proizvodi tako to se sadra prethodno usitnjava do veliine zrna tucanika, a zatim melje u prah. Ovako dobijeno sirovinsko brano unosi se u kotlove za peenje ili rotacione pei. Temperatura peenja sadre nije naroito visoka i kree se od 110-180C. 44. Vrste gipsa koje su u upotrebi ? *tuk gips, modelarski gips, albaster gips, gips za maltere, gips za kouljice i podloge, alaun gips, parian cement, anhidritni cement. 45. Kako se dobija graevinski kre ? Graevinski kre je nehidraulino mineralno vezivo koje se dobija iz krenjaka odgovarajueg hemijskog sastava. Osnovna komponenta krenjaka je kalcijev karbonat , pa se njegovim peenjem na temperaturi od 900 do 1000C dobija tzv. ivi kre (negaeni). 46. ta je malter ? Malteri predstavljaju vjetake kamene materijale koji se dobijaju kao rezultat ovrenja tzv. malterskih smjesa-homogenizovanih mjeavina sitnog agregata i vezivnih supstanci. 47. Koja je namjena maltera ? Malter se primjenjuje za zidanje svih vrsta zidova od kamena, graevinske keramike i razliitih elemenata od obinih betona. Pored toga malter slui za izradu ravnih glatkih ili specijalno obraenih zidova. Malter titi zid od dejstva atmosferilija, doprinosi poveanju toplptno-izolacione osobine te mu daje najljepi izgled, te stvara dobre higijenske uslove u zgradama. Slui kao spojno sredstvo kod oblaganja zidova razliitim vrstama ploa i ploica, kao materijal za izradu podnih obloga i kouljica za podove i sl, a takoe kao materijal za izvoenje razliitih vrsta injektiranja itd. 48. Vrsta maltera prema nainu izrade? Monolitni malter (mokri) i suhi malter. 49. Vrste maltera prema namjeni ? *malteri za zidanje *malteri za malterisanje *dekorativni malteri *injekcioni malteri *hidroizolacioni malteri *malteri za toplptnu i zvunu izolaciju *malteri za zatitu od zraenja

50. Pucolani, podjela ? Pucolani su vulkanski pepeli koji nastaju erupcijom vulkana a imaju vezivna svojstva. Podjela: prirodni, umjetni i atraktivni