1

MATERIJAL br. 4 Tijekom Drugog svjetskog rata milijuni ljudi postali su žrtve masovnih pogubljenja, deportacije, izgladnjivanja, prisilnog rada, koncentracijskih logora i bombardiranja. Izbjeglice i prognanici Srbi protjerani iz Nezavisne Države Hrvatske, satelitske države nacističke Njemačke

Pred kraj rata u Europi je bilo 40 milijuna izbjeglica. Sukob totalitarnih ideologija bio je krvav, no civilno stanovništvo podnijelo je najveći teret prisilne migracije. Izvor: United States Holocaust Memorial Museum, ustupio Muzej revolucije naroda i narodnosti Jugoslavije © U.S. Holocaust Memorial Museum

2

Evakuirane osobe Na fotografiji je prikazan dječačić koji 5. srpnja 1940. sa svojim koferom napušta London i odlazi na selo zajedno s drugim evakuiranim osobama.

3,5 milijuna Britanaca, uglavnom djece, masovno je evakuirano kako bi se sklonili od mogućih zračnih napada na velike gradove. Bio je to jedan od najvećih društvenih preokreta koji je zemlja doživjela i imao je potresan utjecaj na cijelu generaciju. Slične evakuacije provodile su se i u drugim dijelovima Europe. Izvor: Imperial War Museum, London, Ujedinjena Kraljevina © Imperial War Museums

3

Deportirani Kriomice snimljena fotografija teretnog vagona s tisućama „državnih neprijateljaˮ osuđenih na deportaciju u gulag, 1941.

Procjenjuje se da je u SSSR-u oko 6 milijuna ljudi bilo prisilno raseljeno. I nacisti i sovjeti deportirali su velik broj ljudi kako bi oslabili potporu pokretu otpora i promijenili etnički sastav stanovništva u korist okupatora. Izvor: Muzej okupacije Latvije, Riga

4

Prisilni radnici Prisilni radnici iz Sovjetskog Saveza rade u njemačkoj industriji oružja i vojne opreme, 1945.

U razdoblju od 1939. do 1945. više od 13 milijuna ljudi poslano je na prisilni rad u Njemački Reich i na pripojene teritorije. Prisilni radnici radili su prvenstveno u poljoprivredi, industriji oružja i vojne opreme, rudnicima i graditeljstvu. U mnogim je slučajevima prisilni rad bio korišten kao metoda istrebljenja. Izvor: Bundesarchiv, Koblenz, Njemačka © Bundesarchiv/Bundesbildstelle

5

Opsada i glad Opsada Lenjingrada, zima 1941./1942. – djeca umiru od gladi

Tijekom Drugog svjetskog rata stotine tisuća civila umrlo je u opsadama Budimpešte, Varšave i Malte, uglavnom od gladi i bolesti povezanih s glađu. Svjesno bezvlađe u upravi i blokada opskrbe hranom na okupiranim područjima prouzročili su smrt stotina tisuća ljudi u cijeloj Europi. Izvor: Archiv für Kunst und Geschichte = AKG Images, Berlin, Njemačka © AKG-Images / Paul Botzenhardt

6

Žrtve bombardiranja Ruševine crkve Svetog križa u Varšavi – ljudi izlaze nakon molitve

Strateško bombardiranje civilnih područja tijekom Drugog svjetskog rata u neviđenim su razmjerima provodile sve strane i pritom ubile stotine tisuća ljudi. To je ostala nenadmašena metoda masovnog uništenja koju Haške konvencije nisu uspjele zabraniti jer prije izbijanja rata njima nisu bile obuhvaćene odredbe o zračnom ratu. Izvor: © Warsaw Rising Museum, Varšavi, Poljska

7

Žrtve logora smrti Na fotografiji je prikazana zatrpana masovna grobnica (logor Bergen-Belsen, Njemačka, 1945.). Na oznaci piše: „Grobnica br. 2: ovdje je pokopano 5000 ljudi.ˮ

Nakon oslobađanja koncentracijskih logora savezniče snage otkrile su nezamislive posljedice nacističke etničke politike. Na ulaz u nekadašnje koncentracijske logore postavljene su ploče na kojima se opisuju strahote koje su počinili nacisti te oznake poput ove na kojima se navodi koliko je osoba pokopano u masovnim grobnicama. Izvor: Imperial War Museum, London, Ujedinjena Kraljevina © Imperial War Museums

8

Ratni zarobljenici Na fotografiji su prikazani sovjetski zarobljenici dok hodaju u blizini Harkova, Ukrajina pod njemačkom okupacijom, 1941. – 1942.

Tijekom i nakon rata u Europi je bilo oko 8000 zarobljeničkih logora. U razdoblju od 1941. do 1945. Sile Osovine zarobile su oko 5,7 milijuna Sovjeta od kojih je oko 3 milijuna umrlo u zarobljeništvu. Na kraju rata Crvena armija zarobila je oko 3 155 000 Nijemaca. Amerikanci su zarobili 3,8 milijuna ljudi, Britanci 3,7 milijuna itd. Izvor: Hermann Hoeffke, zima 1941. – 1942., Bildarchiv Preußischer Kulturbesitz, Berlin, Njemačka © bpk / Hermann Hoeffke

9

Civilni i oružani otpor Borci otpora prije smaknuća u Minsku, Bjelorusija pod njemačkom okupacijom, 26. listopada 1941. Na ploči piše: „Mi smo partizani i pucali smo u njemačke postrojbe.ˮ

Stotine tisuća civila na razne su se načine i na različitim područjima u Europi priključile partizanskim pokretima. Partizani su istodobno bili žrtve i počinitelji te za mnoge od njih rat nije završio 1945. godine. U zapadnoj Ukrajini se u razdoblju od 1944. do 1959. u partizansko djelovanje vjerojatno uključilo čak 400 000 muškaraca i žena. Izvor: Bundesarchiv, Koblenz, Njemačka © Bundesarchiv/Bundesbildstelle

10

Pogubljenja bez suđenja Civili koje su Nijemci objesili u Harkovu 1941

Posebno u Sovjetskom Savezu i Jugoslaviji, ali i u mnogim drugim područjima, država je bez suđenja izvršavala kazne nad počiniteljima masovnih ubojstava. Tim se pogubljenjima pokazivalo da se bez razlike i svim sredstvima žele ukloniti neprijatelji, uz očito nepoštovanje međunarodnog prava. Izvor: Holocaust Memorial Museum, Washington, SAD © U.S. Holocaust Memorial Museum

11

Raseljene osobe Na fotografiji su prikazani poljski zatvorenici koji napuštaju kamp za raseljene osobe unutar Zoološkog vrta u Hamburgu.

Nakon Drugog svjetskog rata mnogi su civili boravili u kampovima za raseljene osobe; to je bio privremeni smještaj za raseljene osobe uglavnom iz istočne Europe primorane na prisilnu migraciju kao izbjeglice, zatvorenici ili radnici na prisilnom radu. Broj raseljenih osoba kreće se od 11 do 30 milijuna, ovisno o izvoru. Izvor: Imperial War Museum, London, Ujedinjena Kraljevina UK © Imperial War Museums