1

Studij slučaja: Budžetiranje orjentisano na učinke u Sloveniji

– Dosadašnja dostignuća i prepreke

Mateja BiziljMinistarstvo finansija, Republika Slovenija

Tbilisi, 28. Jun, 2007. godine

2

Preduslovi

• Ekonomska klasifikacija, usklađena sa GFS-om 1986. god, uvedena je 1999. god. u državnom budžetu, kao i budžetima lokalnih samouprava.

• Tokom 2000. god, jedinstvena ekonomska klasifikacija je uvedena za cjelokupni sektor državne uprave.

• Osnovna jedinica budžetskog planiranja i izvršenja bila je budžetska stavka, koja predstavlja kombinaciju ekonomske i programske klasifikacije.

Struktura budžeta je izgledala ovako:

3

BUDŽETSKA STAVKA

EKONOMSKA KLASIFIKACIJA

4

Uvođenje Programske Klasifikacije

• Uspostavljanje programske klasifikacije započeli smo 1999. god

• Ministarstvo ekonomije je bilo prvo pilot ministarstvo.

• Polazne osnove u izradi programske klasifikacije:

COFOG-ova funkcionalna klasifikacija, Model Švedske (twinning program sa Ministarstvom

finansija Švedske), Povezivanje sa programskim klasifikacijama komisija

i parlamenta.

5

• Prije uvođenja programske klasifikacije, uveli smo grupisane stavke budžeta.

• Ovaj pristup je korišćen samo za 2000. godinu.

• Grupisane stavke budžeta : 1 – Rukovodstvo i administracija

2 – Finansiranje javnih usluga 3 – Programi 4 – Upravljanje javnim dugom,

kamate i rezerve

• Svaka budžetska stavka je klasifikovana u jednu od ovih grupa

6

• Nakon polugodišnjeg rada sa Ministarstvom ekonomije, ovo ministarstvo je izgubilo interesovanje za programski budžet, i nije željelo dalju saradnju sa Sektorom budžeta.

• Nova inicijativa: Januar 2000. godine – počinjemo ponovo sa sljedećim pilot ministarstvima:

Ministarstvo obrazovanja i sporta Ministarstvo saobraćaja i komunikacija Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ishrane Ministarstvo za zaštitu životne sredine i uređenje

prostora Ministarstvo finansija

• Kod ovih pilot ministarstava koristili smo pristup od dna ka vrhu.

7

Planirani pristup:

1. Detaljno ispitivanje svih aktivnosti i projekata ministarstva

2. Klasifikacija ovih aktivnosti, po funkcionalnoj klasifikaciji

3. Uspostavljanje misije ministarstva4. Uspostavljanje niza programa u

skladu sa misijom5. Definisanje zadataka svakog

programa

8

Planirani pristup6. Opis svakog programa7. Povezati aktivnosti i projekte unutar svakog

programa 8. Razmotriti aktivnosti i projekte koji se ne

uklapaju ni u jedan od programa9. Postaviti ciljane outpute za svaku aktivnost ili

projekat10. Postaviti inpute koji su potrebni za svaku

aktivnost i projekat (finansijski i fizički)11. Pripremiti nacrt budžeta za usvojenu

programsku strukturu

9

• Otkrili smo da nam je za ovaj pristup potrebno previše vremena.

• Konačno, MF definiše područja trošenja i glavne programe.

• Ministarstva su obavezna da definišu svoje podprograme.

• Posljedica programske klasifikacije ogledala se u povećanju broja potrošačkih jedinica.

• Maja 2000, izdali smo Pravilnik o funkcionalno - programskoj klasifikaciji troškova državnog budžeta.

• Budžet za 2001. godinu je pripremljen po novoj klasifikaciji.

10

Karakteristike programske klasifikacije:

• Definisali smo 23 vrste troškovnih oblasti za 95 glavnih programa.

• Troškovne oblasti i glavni programi su objavljeni u Službenom listu. Podprogrami su objavljeni u Smjernicama za budžet.

• Troškovne oblasti i glavni programi se mogu primijeniti od strane više ministarstava.

• Podprogram se može primijeniti od strane samo jednog ministarstva.

• Administrativni rashodi (plate …) su objedinjeni u administrativnim podprogramima.

11

TROŠKOVNE OBLASTIGLAVNI PROGRAMI

PODPROGRAMI

AKTIVNOSTIPROJEKTI

Struktura programske klasifikacije

Aktivnosti i projekti (još uvijek) nisu uvedeni kao dio programske klasifikacije.

2-koda

4-koda

8-kodova

12

Primjer:

11 POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBOLOV

1102 Reforma poljoprivrede i kvaliteta proizvodnje hrane

11022301 Mjere stabilizacije tržišta (politika cijena)

11022302 Poljoprivredno-ekološki programi11022303 Prestrukturiranje poljoprivrede i

kvaliteta proizvodnje hrane 11022304 Razvoj ruralnih područja

13

14022103 – Stimulacija biznisa

Struktura podprograma:

Troškovna oblast

Osnovni program

Ministarstvo

Serijski broj podprograma

14

Struktura budžeta:

PROGRAMSKA KLASIFIKACIJA

BUDŽETSKA STAVKA

EKONOMSKA KLASIFIKACIJA

15

Problemi uvođenja programske klasifikacije:

• Ministarstva su željela da postave podprograme koji bi odražavali ekonomsku, a ne programsku klasifikaciju (na primjer: investicije u bolnice itd.).

• Ministarstva su željela programsku klasifikaciju po institucijama (svako ministarstvo bi imalo svoj glavni program ili troškovnu oblast).

• MF je željelo da Vlada usvoji listu koordinatora (odgovornih za učinke) po troškovnim oblastima i glavnim programima. Ovo je bilo važno u slučajevima gdje više ministarstava sprovodi program. Lista koordinatora nikada nije usvojena.

16

OBRAZLOŽENJE 2001 OBRAZLOŽENJE 2007

TROŠKOVNA OBLAST TROŠKOVNA OBLAST

Opis troškovne oblasti, misije ministarstva

Opis troškovne oblasti, misije ministarstva

Ključni ciljevi troškovne oblasti (iz dikumenta o dugoročnom planu razvoja)

/

Godišnji ciljevi i indikatori za mjerenje postizanja ciljeva

/

Dokumenta dugoročnog plana razvoja

GLAVNI PROGRAM GLAVNI PROGRAM

Opis glavnog programa Opis glavnog programa

Dugoročni ciljevi glavnog programa Dugoročni ciljevi glavnog programa

Godišnji ciljevi i indikatori za mjerenje postizanja ciljeva

/

Lista podprograma i ministarstava unutar glavnog programa

Lista podprograma i ministarstava unutar glavnog programa

Struktura obrazloženja budžeta:

17

OBRAZLOŽENJE 2001 OBRAZLOŽENJE 2007

PODPROGRAM PODPROGRAM

Opis podprograma Opis podprograma

Dugoročni ciljevi podprograma Dugoročni ciljevi podprograma i indikatori za mjerenje ostvarenja ciljeva

Zakonska osnova Zakonska osnova

Godišnji ciljevi i indikatori za mjerenje ostvarenja ciljeva

Godišnji ciljevi i indikatori za mjerenje ostvarenja ciljeva

BUDŽETSKA STAVKA

Opis aktivnosti unutar budžetske stavke

Opis aktivnosti unutar budžetske stavke

Lista projekata unutar budžetske stavke

Polazna osnova za prijedlog aproprijacija

Polazna osnova za prijedlog aproprijacija

PROJEKAT

Svrha i ciljevi projekta Purpose and targets of the project

Stanje projekta i planirani razvoj u narednom budžetskom periodu

Stanje projekta i planirani razvoj u narednom budžetskom periodu

Struktura obrazloženja završnog računa je ista!

18

Revizija

• Od 2003. god, Revizija, u okviru kontrole završnog računa državnog budžeta, vrši procjenu i izvještavanje o ciljevima i indikatorima za odabrane podprograme.

• Nalazi Revizije:

Planirani ciljevi i indikatori nisu konkretno ili jasno dati,

Indikatori ne daju očekivanu vrijednost, Hijerarhija indikatora nije razumljiva (raznovrsnost

podprograma), Presudni momenat programskog budžeta je definicija

ciljeva, mjera tih ciljeva, kao i izvještavanje o rezultatima.

19

• U toku 2004 , Revizija je dala procjenu tačnosti i efikasnosti primjene 18 odabranih podprograma.

• Procjena se odnosila na: Tačnost i efikasnost planiranja, Tačnost i efikasnost primjene, Tačno, adekvatno i dovoljno izvještavanje o

izvršenim zadacima i postignutim rezultatima.

Source of data: Court of Audit, presentation by Mira Bitenc

20

Razvoj od 2004. godine do danas

• U toku 2005, Vlada je uspostavila radnu grupu za razvoj programskog budžeta, sa definisanim zadacima, do kraja 2008. godine.

• MF je pregovaralo sa Ministarstvom obrazovanja i sporta, Ministarstvom rada, porodice i socijalnog staranja, Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ishrane, i Ministarstvom za zaštitu životne sredine i uređenje prostora, kako bi se poboljšalo informisanje o učincima.

• Uvedene su promjene u programskoj klasifikaciji.

• MF je pripremilo nove smjernice za definisanje ciljeva i indikatora.

• U toku 2005, MF organizuje kratku obuku za ministarstva.

• Programska klasifikacija se uvodi za lokalne samouprave.

21

Trenutna situacija

• Pregovori sa odabranim ministarstvima su prekinuti. Ministarstva su pokazala nezainteresovanost za saradnju u vidu detaljnih diskusija o načinima za jačanje orjentacije zasnovane na učincima.

• Ponekad, programska klasifikacija nije najbolji način za klasifikovanje projekata.

• Informacija o učinku se ne koristi u procesu pripreme budžeta, uopšte.

• Radna grupa je prestala sa radom.

22

Naredni koraci

• Nedvosmisleno angažovanje Kabineta u nastavku reforme.

• Izrada realističnog plana aktivnosti.

• Motivisanje ministarstava i služenika MF, kako bi jačali rad na budžetu zasnovanom na učincima.

• Izrada IT podrške neophodne za praćenje indikatora učinka.