Masti,Ulja i Sapuni

7/30/2019 Masti,Ulja i Sapuni

1/12

1. FAKULTET ZA TEHNIKE STUDIJE KOLEGIJ:

KEMIJA II

MASTI I ULJA

seminarski rad

Datum: 29.7.2012.g Student: Sabahudin Bukva

2. SADRAJ

Strana

Saetak.2

Uvod............................................................................. 3

Razlika masti i ulja.........................................................4

Masti............................................................................ 4

-Osobine................................................................5

Ulja.............................................................................. 6

Razgradnja masti ........................................................... 7

Industrijsko dobivanje masti i ulja.................................... 8

-Postupak presovanja.................................................. 8

-Postupak ekstrakcije.................................................. 8

Hidrogenacija masti i ulja................................................ 10

Reakcija saponifikacije.................................................... 11

Sapuni .. 12

Deterdenti . 15

Vanost u ishrani............................................................ 16 Zakljuak...................................................................... 18

Literatura...................................................................... 19

1

3. Saetak

Masti se uglavnom dobivaju iz masnih ivotinjskih tkiva. Masti se iz masnih tkiva ili sala

izdvajaju topljenjem tako da se sirovina (loj, salo, masni dijelovi kostiju) zagrijava vatrom ili

vodenom parom u kazanima od bakra ili eljeza. Toplota vodene pare lako razori masna

tkiva i iz elija se izluuju sitne kapljice rastopljene masti. Topljenjem sala nekih riba i

kitova dobivaju se specijalne masti i ulja. Iz jetre bakalara presovanjem se dobiva riblje uljekoje pored masnoe sadri vitamine A i D, jod i jo neke sastojke. Ono slui za lijeenje

rahitisa, skrofuloze, tjelesne slabosti itd. Ulja se dobivaju iz sjemenki i plodova biljaka

presovanjem ili ekstrakcijom. Kljune rijei: masti,ulja,masna tkiva i plodovi biljaka

4. Uvod:

Lipidi (masti) su jedinjenja razliitog sastava po pravilu netopiva u vodi, a topiva

uorganskim rastvaraima.Masti i ulja su najpoznatiji lipidi glicerola. To su triesteri

karboksilnih kiselina s dugim lancima. Masti su vrsti trigliceridi, dok su ulja pri sobnoj

temperaturi tekua (uobiajeno jesve viskozne tekuine nazivati uljima). Bioloki su veoma

znaajna jedinjenja. Oni su osnovna komponenta biolokih membrana i utiu na njihovupropustljivost, uestuju u predaji nervnih imspulsa, stvaraju kontakte meu elijama, ine

energetske rezerve, tite organizam od mehanikih povreda i formiraju termoizolacioni sloj.


2/12

U suvremenoj prehrani masti predstavljaju koncentrirani i uz eere najjeftiniji izvorenergije,

budui da 1 g masti daje energiju od 37 kJ, odnosno 9 kcal. Osim to su bogati izvorenergije,

masti su vane u prehrani i stoga to omoguuju apsorpciju tvari topljivih u

mastima,prvenstveno vitamina A, D, E i K. Izvor su esencijalnih masnih kiselina linolne i

arahidonske,prema starijoj nomenklaturi poznatih i pod skupnim imenom vitamin F, a vane

su i zasintezu nekih hormona. Po pojmom masti podrazumijevaju se ukupni lipidi, glavninu

kojih uhrani ine trigliceridi, a ukljuuje i fosfolipide, sterole. 3

5. MASTI I ULJA

Razlika masti i ulja

Ovisno o porijeklu masti, obino ovise njihove fizike osobine. Na primjer, ivotinjske masti

su veinom vrste (loj) ili polu vrste (maslac i svinjska mast), dok su masti biljnog porijekla

veinom tenosti ulja (maslinovo, repino, suncekretovo, laneno i dr.)

MASTI

Masti su prirodni esteri viih masnih kiselina i trohidroksilnog alkohola glicerola,zato se i

nazivaju gliceridi ili trigliceridi. Nastajanje masti moemo openito predstaviti

jednadbom:CH2 OH HO OC R CH2OOC RCH OH + HO OC R CHOOC R +

3H2OCH2 OH HO OC R CH2OOC RGlicerol + masne kiseline mast + voda

Ovisno o tome da li je esterifikacija alkoholnih grupa glicerina izvrena sa jednom,dvije ili

tri razne vie masne kiseline, razlikujemo proste i mjeovite (sloene) gliceride:

OCH2 O C C17H35 OCH - O C C17H35 Prosti glicerid (glicerol- O tristearat ili

tristearin)CH2 - O - C C17H35 4

6. OCH2 O C C17H33 OCH - O C C17H31 Mjeoviti glicerid (glicerol oleo-

palmitato-stearat ili oleopalmitato O stearin)CH2 - O - C C17H35

S obzirom na to da je glicerol stalan sastojak masti, razlike izmeu masti potiu otudato se

na glicerol mogu vezati razliite masne kiseline. Prirodne masti su obino smjese mjeovitih

glicerida. U grai masti najee od zasienih viih masnih kiselina zastupljene sustearinska

C17H35-COOH, i palmitinska kiselina C17H31-COOH, a od nezasienih kiselinaoleinska

kiselina C17H33-COOH. U manjoj mjeri u izgradnji masti mogu uestvovati i drugekiseline,

npr buterna kiselina C3H7-COOH, u kravljem maslu.

Ako mast sadrivie nezasienih viih masnih kiselina, ona je u tenom stanju, pa je zovemo

ulje.

Masti su u prirodi vrlo rasprostranjene. One se nalaze u masnim tkivima ivotinja, u

sjemenkama i plodovima biljaka.

Osobine

Masti u iji sastav ulaze zasiene vie masne kiseline su vrste. Ako su sasvim iste, onda su

bez boje, okusa i mirisa. Masti su po specifinoj teini lake od vode. Rastvaraju se u

benzinu, eteru, benzolu, tetraklorugljiku i jo u nekim organskim rastvaraima. Masti

nemaju odreenu toku topljenja, jer pri zagrijavanju postepeno omekavaju i prelaze u

teno stanje.Ne mogu se destilirati, jer se pri jaem zagrijavanju razlau uz oslobaanje


3/12

nezasienog spoja, akroleina, koji ima neugodan miris. Pri sagorjevanju masti nastaju ugljik-

dioksid i voda.

7. ULJA

Ulja su trigleceridi koji su nastali iz glicerola i nezasienih viih masnih kiselina od kojih je

najee zastupljena oleinska kiselina, CH3-(CH2)7-CH=CH-(CH2)7-COOH. Kolika je

nezasienost nekog ulja, tj. koja koliina nezasienih kiselina uestvuje u izgradnji njegovog

molekula, moe se utvrditi odreivanjem jodnog broja. Jodni broj jekoliina joda u

miligramima koja se adria na 1 g ulja. Ako ulje adira veu koliinu joda ili broma, znai da

ono sadri vei procent nezasienih masnih kiselina vezanih za glicerin, tj.sadri u svojim

molekulama vie dvostrukih veza. Ulja airaju znatno veu koliinu joda ili broma od masti

koje su preteno izgraene od glicerina sa nezasienim masnim kiselinama. Ako premaemo

drvenu ili staklenu plou nekim uljem, pa ako ulje na zraku ovrne,takvo uljen nazivamo

suivim!

Suenje ulja zasniva se na vezanju atmosferskog kisika namjestu dvostrukih veza u

molekulama ulja, te na polimerizaciji i kondenzaciji veeg brojamolekula sa nezasienimvezama. Ukoliko neko ulje sadri u svojim molekulama vei broj dvostrukih veza, ono se

lake sui.

Suiva ulja sadre obino oleinsku i druge nezasiene viemasne kiseline kao to su linolna

C17H31-COOH, sa dvije dvostruke veze, linoleinska C17H29-COOH, sa tri dvostruke veze i

dr. Da bi se ubrzalo suenje boja, izraenih na bazi suivih ulja,ulja se prethodno kuhaju sa

katalizatorima, npr. solima olova, mangana, cinka, kobalta idrugim spojevima metala koje

nazivamo sikativi. Ovako preparirana ulja zovu se firnisi, anajee se dobivaju iz lanenog

ulja. Vaan podatak za ocjenjivanje kvaliteta ulja i masti je kiselinski broj.

Kiselinski broj (KB) je broj miligrama kalij-hidroksida koji se utroi za neutralizaciju

slobodnih kiselinau 1 g masti, odnosno ulja. Kiselinski broj je vaan za utvrivanje stepenaraspadanja masti priduem stajanju mastu usljed djelovanja svjetlosti, vlage i zraka, uegnu.

Do ueglosti dolazi usljed hidrolitikog cijepanja masti, pri emu se oslobaaju masne

kiseline, a time sepoveava kiselinski broj. Kod razgradnje masti oslobaaju se i nezasiene

kiseline koje selkao oksidiu u aldehide i perokside,pa otuda potie neugodan miris i okus

kod pokvarenih masti. Kvarenje masti izazivaju i mikroorganizmi, odnosno fermenti koje oni

izluuju, padolazi do pretvaranja masnih kiselina u ketone koji tako koji takoer mogu imati

neugodanmiris i okus.

Vrsta masti i Izvor iz kojeg se W (kiselina)ulja dobiva

Palmiti- Stearin-ska Oleinska Linolna nska Biljne masti kokos 4-10 1-5 2-10 0-2 palma 34-43 3-6 38-40 5-11ivotinjske maslac 23-26 10-13 30-40 4-5masti svinjska mast 28-30 12-18

41-48 6-7Biljna ulja maslina 5-15 1-4 69-84 4-12 uljna repica 0-1 0-2 20-38 10-15 kukuruz

7-11 3-4 43-49 34-42 soja 6-10 2-4 21-29 50-59 suncokret 10-13 10-13 21-39 51-68

sjemenke pamuka 19-24 1-2 23-33 40-48 6

8. RAZGRADNJA MASTI

U sisavaca se najvie masti nakuplja u citoplazmi masnih stanica, u kojima se odvijasinteza,

pohranjivanje i razgradnja masti. Iz citoplazme se masti krvlju raznose u druga

tkiva.Razgradnja masti i njihova biosinteza odvijaju se na razliitim mjestima u stanici, na

bitnodrukiji nain i kataliziraju ih drukiji enzimi.Mast iz hrane ili masnih rezervi uorganizmu najprije se uz pomo enzima lipaze hidrolizira uglicerol i masne kiseline.


4/12

O ll O CH2 O C R1 enzim ll l +3 H20 2R - C O CH O lipaza l ll CH2 O C

R3mast (triacilglicerol) O ll R1 - C O -CH2OH Ol llCHOH + R2 - C O - + 3H+lCH2OH

O ll R3 - C O -glicerol masne kiseline

Glicerol se prevodi u dihidroksi aceton i dalje se razgrauje kao eer. Masne kiselines e u

vrlo malim koliinama zadravaju slobodne u organizmu. Brzo se razgrauju, pri

emuorganizam opskrbljuju energijom. Potpunom razgradnjom jednog mola masne

kiselinedobiva se priblino dva puta vie energije nego razgradnjom jednog mola

ugljikohidrata. Utijelu ovjeka mase 70 kg ima 11 kg triacilglicerola. 7

9. INDUSTRIJSKO DOBIVANJE MASTI I ULJA

Masti se uglavnom dobivaju iz masnih ivotinjskih tkiva. Masti se iz masnih tkiva ilisala

izdvajaju topljenjem tako da se sirovina (loj, salo, masni dijelovi kostiju) zagrijavavatrom ili

vodenom parom u kazanima od bakra ili eljeza. Toplota vodene pare lako razorimasna tkiva

i iz elija se izluuju sitne kapljice rastopljene masti. Topljenjem sala nekih riba i kitova

dobivaju se specijalne masti i ulja. Iz jetre bakalara presovanjem se dobiva riblje ulje koje

pored masnoe sadri vitamine A i D, jod i jo neke sastojke. Ono slui za lijeenje rahitisa,skrofuloze, tjelesne slabosti itd.

Ulja se dobivaju iz sjemenki i plodova biljaka presovanjem ili ekstrakcijom.

Postupak presovanja

Sirovina se sui, ljuti i melje, a zatim se izvodi prvo presovanje kojim se izdvajanajvei dio

ulja koje je obino svijetle boje. Ostatak (uljane pogae) se melje, zagrijava do90C i

presuje. Tako se dobiva ulje tamnije boje.

Postupak ekstrakcije

Prije izvoenja ovog postupka sirovina se priprema tako da sadraj vlage u sirovini ne bude

vei od 6%, jer vea koliina vlage tetno utie na djelovanje ekstracionog sredstva ili

rastvaraa. Kao rastvarai za ovu svrhu se primjenjuju benzin, tetraklor ugljik,

tetrakloretilen,dikloretan itd.

10. Ekstrakcija se izvodi u aparatima koji se sastoje od ekstraktora, destilatora i kondezatora.

Po nekoliko ekstraktora se povezuje u bateriju radi potpunijeg koritenja rastvaraa.

Pripremljena sirovina se stavlja u ekstraktore u kojima rastvara rastvara ulje iz sirovine.

Ekstrakcija se vri postupkom suprotnih smjerova, tj. kako da se svjei rastvara dovodi prvo

u dodir sa gotovo ekstraktovanim materijalom, a rastvor ve zasien uljem sa svjeim

materijalom. Time se uz pogodno zagrijavanje rastvaraa postie maksimalno iskoritenje

masnoe iz sirovine. Rastvor ulja se odvodi u destilator gdje se rastvara zagrijavanjem

pretvara u paru. Para se u kondezatoru ohladi i kondezuje u tenost, a zatim se rastvara

ponovo vraa u ekstraktor. Iz destilatora se ulje otprema na preiavanje ili rafinisanje, jer

dobiveno ulje obino sadri razne primjese koje se moraju ukloniti zbog neugodnih mirisa,

okusa, tamne boje i drugih nepovoljnih osobina. Rafinacija ulja se sastoji u filtraciji pomou

filtarskih presa ili centrifuga, u obradi ulja sumpornom kiselinom s ciljem da se odstrane

sluzne tvari, u bistrenju koje se izvodi proputanjem ulja kroz sloj betonita(specijalne vrste

gline) koja upija boje.

11. HIDROGENACIJA MASTI I ULJA


5/12

U prirodi se ee nalaze ulja nego vrste masti,ali kako su ulja zbog sadraja nezasienih

spojeva lako pokvarljiva i prilino neugodna za industrijsku preradu, ona se uznatnim

koliinama prevode u vrste masti. Pretvaranje ulja i poluvrstih masti u vrste

masti.Pretvaranje ulja i poluvrstih masti u vrste masti vri se hidrogenacijom pri emu se

nezasieni spojevi vezanjem vodika pretvaraju u zasiene spojeve. Sutina hidrogenacije ulja

je u tome to radikali nezasienih masnih kiselina u molekulama ulja veu ili adiraju, vodik

na mjestu dvostrukih veza i pri tome prelaze u radikale zasienih masnih kiselina, npr.Radikaloleinske kiseline veui vodik prelazi u radikal stearinske kiseline:

C17H33 + H2 C17H35

Hidrogenacija ulja se izvodi u autoklavima u prisustvu nikla u prahu kao katalizatora.U ulje

koje je zagrijano od 150 do 200C uvodi se vodik od 6 do 7 atmosfera. Vodik se veena

dvostruke veze i tako se dobija mast odreene vrste konzistencije. Nakon

hidrogenacijesuspendovani katalizator (nikal) se filtracijom odvoji od masti.

Dobivene masti se zatim doaruju (preiavaju, konzerviraju, pakuju) i alju u trgovine pod

nazivom biljne masti.Hidrogenacijom ulje gubi neugodan miris i okus, npr. riblje ulje, a

time se omoguuje njihova upotreba u ishrani. Masti dobivene hidrogenacijom biljnih iivotinjskih masti uz dodatak mlijeka, vitamina, kroba i drugih tvari. krob se dodaje

margarinu da bi se mogao razlikovati od masla, jer se krob lako dokazuje jodom. Kako je

potronja masti za ishranu sve vea, vre se mnogi napori da se njihova upotreba u

industrijske svrhe (za proizvodnju sapuna, viih masnih kiselina, glicerina) svedena

minimum, a da se za te svrhe primijene sintetski proizvodi koji nastaju oksidacijom viih

ugljikovodika dobivenih preradom nafte.

12. REAKCIJA SAPONIFIKACIJE

Saponifikacija je hidrolitsko cijepanje estera na alkohole i organske kiseline, tj.proces obrnutod esterifikacije. Odvija se pod djelovanjem kiselina, luina ili enzima(esteraza).

Najznaajnija saponifikacija, po kojoj je operacija i dobila ime, jest cijepanje biljnih i

ivotinjskih masti s pomou alkalija, pri emu se dobivaju trovalentni alkohol glicerol i soli

masnih kiselina, sapuni.

Saponifikacijom tristearina, na primjer, nastaju glicerin i stearinska kiselina:

Saponifikacija se u obinim uvjetima vri veoma sporo, ali moe se ubrzatidodavanjem

kiselina ili luina sa kataliktikim dejstvom. Hidrolitiko raspadanje masti se prinormalnoj

temperaturi vri u probavnom traktu ovjeka i ivotinja djelovanjem enzima lipaze.Lipaza se

nalazi u lijezdi guterai (pankreasu) i sjemenkama ricinusa. Lipaza je neophodnaza

probavu hrane. Enzimatsko razlaganje masti provodi se i u industriji primjenom lipaze dobivene iz sjemenki

ricinusa.

U industriji se saponifikacija masti izvodi zagrijane vode ili vodene pare pod tlakom od 12

atmosfera, pri temperaturi od oko 180 C u prisustvu oksida kalcija, magnezija ili cinkakao

katalizatora. Nakon razgradnje masti, iz tene masti se na povrinu izdvoje vie

masnekiseline odakle se sakupljaju i izlijevaju u posude, dok glicerin ostaje u vodenoj

otopini.Razdvajanje vrstih od tenih masnih kiselina vri se pomou plitkih posuda (tava).

Kada se vie masne kiseline ohlade na 30C, vrste masne kiseline (stearinska i palmitinska

kiselina)se iskristaliziraju, dok oleinska i druge nezasiene kiseline ostaju u tekuem, stanju.

Ova masa se stavlja u vree od grube tkanine i presuje, najprije u hladnom, a zatim u toplomprostoru.Zatim se odvoje vrste od tenih masnih kiselina. Ovako dobiven vrsti proizvod

naziva se tehniki stearin, a slui za proizvodnju svijea i masti za parket.


6/12

Teni produkt naziva se olein i upotrebljava se u tekstilnoj industriji.

Slobodne tene i vrste masne kiseline upotrebljavaju se i u proizvodnji sapuna.

Sapuni se dobivaju saponifikacijom masti i ulja kuhanjem sa odgovarajuim

luinama(NaOH, KOH, i dr.).

CH2 OOC R + NaOH CH2OH R - COONa

saponifikacija

CH OOC R + NaOH CH2OH + R- COONaCH2 OOC R + NaOH CH2OH R

COONa

13. SAPUNI

Sapuni predstavljaju metalne soli viih masnih kiselina. U uem smislu rijei sapuni su

samoalkalne soli ovih kiselina, jer se jedino one koloidno rastvaraju u vodi i mogu se

upotrijebiti kao sredstvo za pranje.

Ba

iz tih razloga sapuni su na

li primjenu u svakodnevnom

ivotu,zbog

ega se i u velikojmjeri koriste.

Sredstva za odravanje istoe tijela i odjee kod starih naroda bila su razliita. Najee

setada koristila glina, pepeo nekih biljaka koji se pjeni, sokovi biljaka.

Poznato je da su zasapune znali jo i stari Egipani.

U prvo vrijeme sapun se radio od masti, cea i krea.

Meutim, industrijska proizvodnja sapuna razvija se poetkom 20. stoljea, tek

nakonpronalaska Leblanove sode.Sapuni se koriste kao sredstvo za pranje i ienje u

domainstvima i industriji i njihova se upotreba zasniva na osobini da se oni koloidno

rastvaraju u vodi i na taj nain smanjuju povrinski napon izmeu vode ili masti ili drugihneistoa, to omoguuje bolje namakanjekoe ili tkanine.

Na ovaj nain se prljavtine lako uklanjaju, a masti i ulja se emulgiraju i tako odstranjuju.

Alkalni sapuni se meutim, hidroliziraju, a osloboene alkalije rastvaraju masti iulja.

Sapun prilikom pranja se dobro pjeni, to dokazuje da je dobar emulgator, a stvorena pjena

spreava taloenje osloboenih estica neistoa. Osim za pranje i ienje, sapuniimaju i

veliku primjenu u industriji koa, tekstilnoj industriji, metalurgiji, kemijskoj industrijiitd.

U industriji sapuna se danas koriste dva postupka:

1) saponifikacija masti i ulja

C17H35 COO CH2 CH2 OH C17H35 COO CH + 3NaOH = 3C17H35COONa +CH OH C17H35 COO CH2 CH2 OH2)

karbonatna saponifikacija, tj. neutralizacija slobodnih masnih kiselina

2C15H31COOH + Na2CO3 2C15H31COONa + H2O + CO2

Proizvodnja sapuna

Sirovine za izradu sapuna obuhvaaju: masnoe, alkalije, pomona sredstva.

Masnoe za proizvodnju sapuna uglavnom su ulja i masti. Od ulja dolaze u obzir samo ona

koja nisu podesna za ishranu, uglavnom tehnika ulja biljnog i ivotinjskog podrijetla i to:

laneno,kukuruzno, repino, ricinusovo i dr. kao i ulja iz tijela i organa morskih sisavaca.

Masti seee upotrebljavaju kao biljne, palmina i kokosova mast i hidrirane i sintetike

masti kojenastaju uvoenjem vodonika pod pritiskom u tekua ulja (hidrirane masti) i


7/12

oksidacijomparafina.

Kao dodatak kod jeftinih vrsta sapuna koristi se kolofonij koji sadri smolnekiseline.

Alkalije potrebne za saponifikaciju su:

alkalni hidroksidi (natrijhidroksid NaOH) za izradu tvrdih sapuna,

a kalijhidroksid KOH za izradu mekih sapuna.

Osim toga, koristi se amonijskavoda Na2CO3, ili potaa K2CO3 kao sredstva za

saponifikaciju slobodnih masnih kiselina.

Pomone sirovine obuhvaaju: natrijev klorid, vodu, sredstva za bijeljenje, boje,

mirise,punila a u izvjesnim sluajevima i specijalne dodatka kao fenol, sublimat i dr. kod

izrade medicinskih sapuna.

Natrijev klorid se koristi za izdvajanje natrijevih sapuna dobivenih saponifikacijom.

Elektrinim djelovanjem natrijevog klorida izdvaja se iz koloidnog vodenog rastvora sapun

u vidu polutekue mase sapunske jezgre kao gornji sloj.

Sredstva zabijeljenje se najee dodaju u vidu raznih oksidacijskih sredstava na primjer

persulfita, dok su boje uglavnom prirodne organske.

Mirisi se dodaju ili u vidu kompozicije mirisa.

Kao punila najee se koriste vodeno staklo, krob, kazein, elatin, eer, talk i dr.

Tvrdi-jezgro sapuni

Djelovanjem alkalija na masti i ulja nastaju soli masnih kiselina sapuni uzizdvajanjeglicerina.

Ovaj proces se naziva saponifikacija. Ako se saponifikacija masti vri djelovanjem natrijevog

hidroksida, kuhanje sirovina se obavlja u otvorenim kotlovima uz postepeno dodavanje

vodenog rastvora natrijeva hidroksida. Zagrijavanje kotlova se vri parnim cijevima a

mijeanje se postie direktnim uvoenjem vodene pare.

Po zavrenoj saponifikacijidobiva se homogena emulzija koja se naziva sapunski lijepak.

Dodavanjem kuhinjske soli vris e isoljavanje sapuna i izdvajaju se u dva sloja.

Gornji sloj je sapunska jezgra, a donji sloj je vodeni rastvor glicerina, kuhinjske soli i vi ka

natrijeva hidroksida.

Donji sloj naziva se glicerinska podlunica, i ona se odnosi na dalju preradu u ciljuizdvajanja glicerina.

Meki-mazivi sapuni

Dok se za izradu tvrdih jezgro-sapuna upotrebljavaju bolje vre masnoe, dotle se za meke

sapune koriste jedinjenja ulja (sojino, laneno, konopljino) koja se kuhaju sa kalijevim

hidroksidom. Po zavrenoj saponifikaciji, ne vri se isoljavanje, nego se cjelokupna topla

sapunska masa u tekuem stanju lijeva u posude, gdje se vri ovrivanje.

Ovrsnuti sapuni sadre oko 40% vezanih masnih kiselina i svu podlunicu (vodu,

glicerini,slobodne alkalije) i mogu biti svijetle, ute ili zelene boje, koja potie od raznihstupnjeva istoe upotrebljenih ulja.

Mekim sapunima se dodaju punila kao: talk, kreda, kaolin, kaokolofonij da bi se bolje


8/12

pjenili.

Od 100 kg masnoe dobiva se oko 300 400 grama sapuna.

Toaletni sapun

Za proizvodnju toaletnih sapuna koriste se najkvalitetnije sirovine koje moraju biti vrlo

iste.U ovu svrhu se koriste: palmina mast, preani loj i maslinovo ulje.

Saponifikacijom i isoljavanjem dobiva se veoma ist jezgro-sapun, koji se dalje prerauje

sjeckanjem u listie i suenjem kako bi se sadraj smanjio na 8 15%.

Osuenom sapunu se dodaju mirisi i boja, pa se dobivena masa gnjei i na kraju prea u

komade odreenog oblika i veliine. Ova vrsta sapuna sadri najvei procenat vezanih

masnih kiselina (75 80%)

Providni ili glicerinski sapuni

Ovi sapuni imaju staklast izgled i prozrani su, a izrauju se kao neisoljeni sapuni, uz

dodatak alkohola, glicerina ili eera.

Ovi dodaci spreavaju kristalizaciju alkalnih soli masnihkiselina.

Laki-plivajui sapuni

Ovi sapuni se izrauju upuhivanjem zraka u tekui sapun, ime se zapremina poveava

imjehurii zraka ostaju i nakon hlaenja. Na ovaj nain se dobiva upljikava masa koja

uobliavanjem daje sapun koji pliva na vodi.

Medicinski sapuni Medicinski sapuni proizvode se od obinog toaletnog sapuna uz dodatak dezinfekcijskih ili

ljekovitih sredstava, pa se prema tome dijele na dezinfekcijske i ljekovite sapune.

Prvi sadre:formalin, sublimat, karboksilnu kiselinu, katran, jod, itd., a drugim se dodaje

terpentin,sumpor i druga ljekovita sredstva.

Sapuni za brijanje

Oni se izrauju od masnoa sa veim sadrajem stearinske kiseline, s obzirom da njene

alkalne soli, daju gustu i trajnu pjenu koja se sporo sui. Obino se u tu svrhu uzima

kokosovamast, a saponifikacija se vri mijeanjem natrija i kalij hidroksida.

Tekstilni sapuni

Mogu biti vrsti natrijevi ili meki kalijevi sapuni. Oni ne smiju sadravati punila i moraju biti

vrsti i neutralni.

Prema upotrebi oni se dijele na: sapune za pranje vune, prirodne svile,sapuni za pranje

ispredenih vlakana od mehanikog ulja itd.

Sapunski prakovi

Mjeavine sode i vodenog stakla i sadre esto i sredstva za bijeljenje, npr. Natrijperborat.

Dobivene sirovine se kuhaju i po dobivanju tvrdog sapuna mase se melju ili polveriziraju


9/12

raspraivanjem.

Metalni sapuni

Predstavljaju sapune zemnoalkalnih i tekih metala, koji se malo ili uope ne rastrvaraju

uvodi.

Tako se npr. olovni sapuni zbog svoje ljepljivosti koriste za proizvodnju medicinskih flastera,

izolir-traka, aluminijski sapuni za impregniranje tkanina, manganov i kobaltov sapun za

proizvodnju firnisa itd.

16. DETERDENTI

Pored sapuna i deterdenti se mogu koristiti kao sredstva za pranje, jer i oni imaju slino

djelovanje kao i sapuni. To su sintetika sredstva za pranje, koji smanjuju povrinski napon i

pomau moenje i emulgiranje, skidaju neistou i stvaraju pjenu. Materije sa ovim

spomenutim osobinama ne spadaju u grupu sapuna i nazivaju se deterdenti ( od latinske

rijei detergere istiti ).

Karakteristika deterdenata je da sniava povrinski napon izmeu tenosti i zraka ili vrstog

tijela, izmeu dvije tenosti itd. uslijed ega dolazi do namakanja..Voda s deterdentom lake

moi tkaninu nego ista voda.

Prvi sintetiko proizvodi potiu iz 1860. g.

Po kemijskom sastavu to su bila sulfidna ulja, kojasu dobivena djelovanjem sumporne

kiseline na ricinusovo ulje.

Meutim, tek 1930. g. moese smatrati godinom u kojoj poinje razvitak i proizvodnja

deterdenata, s obzirom da je onda proizvedena nova povrinski aktivna materija, tako da

proizvodnja deterdenata raste,naroito za vrijeme drugog svjetskog rata, zbog oskudice u

mastima i uljima. To je bilo sasvim razumljivo jer su se deterdenti proizvodili od znatno

jeftinijih sirovina.

Deterdent treba imati slijedee osobine:

1) da se dobro moi,

2) da prodire i odvaja prljavtinu sa povrine i da je suspendira, tako da se ona moe

mehaniki odstraniti.

Deterdenti su po kemijskom sastavu obino soli natrija i organskih sulfokiselina, sa opom

formulom RCH2SO2ONa gdje je R alifatini ili aromatini radikal, a koji seodlikuje

velikim afinitetom prema masnoama sa kojima se vezuje, dok je ostatak CH2SO2ONa

sam deterdent.

Deterdenti se dobivaju na vie naina, pa se i meusobno razlikuju po kemijskom sastavu

inainu dobivanja.

1.Metoda po Reedu

Obuhvata dobivanje deterdenata tipa mersolata sulfuriranjem

RH + SO2 + Cl2 = RSO2 + Hcl

Gdje je R parafinski ostatak s ravnim nizom.

Reakcija se ubrzava djelovanjemultraljubiastih zraka. Ukoliko se u jedinjenju RSO2Cl klor

zamijeni hidroksidnom grupom(OH) dobiva se jedinjenje tipa RSO2OH. Daljnjom

zamjenom vodikovog atoma u hidroksilnoj grupi natrijem (Na) dobiva se odgovarajua

natrijeva sol RSO2ONa, koja se naziva mersolat. Karakteristika ovih jedinjenja je da se ponaaju kao kvalitetna sredstva za pranje i to i u

tvrdoj vodi, bez mirisa su i upotrebljavaju se za pranje ambalae u kojoj sepakuju ivotne


10/12

namirnice.

2. Metoda sulfuriranja olefina po ovoj metodi se proizvode deterdenti tipa tipola, kod

kojihse polazi od nezasienih ugljikovodika olfeina dobijenih krekovanjem mazuta. Na

olfeine sedjeluje sumpornom kiselinom pri emu dolazi do slijedee kemijske reakcije:

R CH = CH2 + H2SO4 = R CH CH3 OSO3H

Ako se na nastalo jedinjenje R CH CH3 dalje djeluje sanatrijhidroksidom dolazi do

OSO3H stvaranja deterdenata tipa Tipol

R CH CH3 + NaOH = R CH CH3 - H2O OSO3H O SO3Na

Ovaj deterdent se pokazao kao izvanredno sredstvo za pranje i ima vrlo iroku

primjenu,naroito u tekstilnoj industriji za pranje sirovina, prediva i tkanina.Deterdentima

se dodaju izvjesne supstance koje poveavaju aktivnost a jeftine su kao:natrijev sulfat,

fosfati, kao i natrijski silikat koji sprjeava korozivno djelovanje na strojeve zapranje. Pored

toga, upotrebljavaju se i drugi dodatci, koji poveavaju suspenzijsku i emulgacijsku mo

deterdenta, kao i boja koja daje bjelinu i naroiti sjaj.

Za razliku od sapuna koji imaju niz nedostataka, koji se i ogledaju u gubitcima pri pranju u

tvrdoj vodi, i koji se ne mogu upotrijebiti u morskoj vodi i kiselim rastvorima i koji troe za

svoju proizvodnju dosta masti i ulja, deterdenti imaju niz prednosti i upotrebljavaju se u

svim sluajevima gdje je primjena sapuna ograniena.

Deterdenti daju praktino neutralno vodene rastvore i stvaraju rastvorljive kalcijeve i

magnezijeve soli, te se mogu upotrijebiti i u tvrdoj vodi. Meutim, pranje se sa uspjehom

moe obaviti i u slanoj vodi.

Dobra strana deterdenata je da nemaju miris ni okus, pa su zbogt oga nali primjenu za

pranje ambalae u kojima se uvaju pia i razni prehrambeni proizvodi,koji imaju sposobnost

da prime miris i okus sredine u kojoj se nalaze.

Prodaja deterdenata se vri u prahu ili rastvoru. Njihova je primjena velika. Upotrebljavaju

se u kozmetici, farmaciji, domainstvima, u tekstilnoj industriji, industriji koa,

automobila,praonicama. Neke vrste deterdenata imaju baktericidno djelovanje, pa se koriste

u bolnicama, za pranje koe pri raznim oboljenjima, za pranje staklene ambalae koje mogu

biti inficirane. Meutim, ovi deterdenti su relativno skupi.

Broj deterdenata je veliki i poslijednjih godina je porastao.

U prometu se nalazi preko 500 vrsta raznih deterdenata.Danas je u svijetu poznata injenica

da koliina proizvedenog sapuna opada ili ne raste, dok proizvodnja deterdenata raste.

VANOST U ISHRANI

Osim energetske, masti imaju i druge glavne i sporedne uloge u naem organizmu.

Znanstvena istraivanja pokazuju da postoji povezanost izmeu koliine i vrstemasnoe koja

se koristi u prehrani i razvoja nekih kroninih bolesti.Masti koje koristimo u svakodnevnoj

prehrani predstavljaju, nakon ugljikohidrata, najvaniji glavni i rezervni izvor energije za na

organizam. Energija nam je potrebna za izvoenje svih tjelesnih aktivnosti i odravanje

vanih tjelesnih funkcija (rad srca, disanje i drugi kemijski procesi u stanicama i tkivima). Za

one koji vole raunanje i mjerne jedinice napomenimo da nam 1 g masti iz hrane daje

energiju od 9 kcal (37 kJ).

18. Osim energetske, masti imaju i druge glavne i sporedne uloge u na em organizmu:

osiguravaju normalan rad naeg organizma;

sudjeluju u izgradnji i odravanju strukture stanica;

slue u sintezi antitijela i nekih hormona;


11/12

slue kao izvor topline i tite tijelo od ekstremnih temperatura;

omoguuju apsorpciju tvari koje su topive u mastima, prvenstveno vitamina A, D, E i K;

izvor su polinezasienih masnih kiselina - esencijalnih masnih kiselina koje organizam ne

moe sam proizvesti nego ih mora unijeti hranom.

Masti se u namirnicama nalaze u dvama agregatnim stanjima:

u vrstom stanju (npr. loj) i poluvrstom stanju (npr. svinjska mast) - kao rezervne tvari iz

masnog tkiva ivotinja;

u tekuem stanju - kao ulja iz sjemenka biljaka.

U strunoj terminologiji pronai ete da su masti graene od dviju komponenata: glicerola i

masnih kiselina, a pojam masti e se oznaavati terminom "ukupni lipidi". U naoj prehrani

najzastupljeniji lipidi su - trigli ceridi, koji tvore masti i ulja, a postoje jo i fosfolipidi,

npr.lecitin, i steroli, npr. Kolesterol.

Dobro je razlikovati...

nezasi

ene masne kiseline (npr. oleinska) - koje prevladavaju u biljnim uljima dobivenim izsuncokreta, uljane repe, bundeve, kukuruznih i peninih klica, soje, lana, sezama

(iznimka su ulje kikirikija i palmino ulje);

polinezasiene masne kiseline: omega 6 - masne kiseline (linolenska i arahidonska) koje se

nalaze u biljnim uljima i omega 3 - masne kiseline (linoleinska) koje se nalaze u ribi i

ribljem ulju;

zasiene masne kiseline (npr. palmitinska, stearinska) koje prevladavaju u mastima

ivotinjskoga podrijetla (osim ribljeg ulja);

transmasne kiseline koje nastaju hidrogenacijom, tj. postupkom kojim se u prehrambenoj

industriji, pri tono odreenim uvjetima, od tekuih biljnih ulja proizvode vrste masti (tj. od

nezasi

enih se ulja rade zasi

ene masti). Tako se dobivaju proizvodi poput margarina, hidrogeniranog ulja za prenje, masti za kolae

i dr., koji sadre puno transmasnih kiselina.

Znanstvena istraivanja pokazuju da postoji povezanost izmeu koliine i vrste masnoe koja

se koristi u prehrani i razvoja nekih kroninih bolesti. Previe nezasienih masnih kiselina i

transmasnih kiselina u prehrani poveavaju rizik od bolesti srca i krvnih ila,

tj.ateroskleroze, dijabetesa, upalnih procesa, pretilosti i nekih oblika raka.

Nedostatak polinezasienih masnih kiselina u organizmu moe izaziva dermatitis i ljutenje

koe.Prehrana u kojoj se konzumiraju namirnice bogate nezasienim i polinezasienim

masnim kiselinama zna

ajno smanjuje rizik od sr

ano

ilnih bolesti i koncentracijakolesterola u krvi.

Masti su nezamjenjive u naoj prehrani, ne samo zbog mnogih funkcija koje imaju u naem

organizmu, nego i zbog toga to sadre tvari koje daju okus, aromu i punou hrani.

19. ZAKLJUAK

Pored proteina i ugljikohidrata, masti i ulja spadaju u osnovne gradivne i energetske sastojke

svakog ivog organizma. Igraju znaajnu ulogu u izgradnji ivih stanica i masnih depoa.

Dakle, masti su nam neophodne u ishrani ali trebamo paziti na koliinu i vrstu masti koju

unosimo. Znanstvenim istraivanjima je dokazana uzrona povezanost izmeu vrste i koliine

konzumiranih masti kao rizinog imbenika u razvoju nekih kroninih bolesti,prvenstveno


12/12

sranoilnih, dijabetesa, pretilosti i nekih sijela raka.

Stoga strunjaci preporuuju da se u prehrani preteito koriste biljna ulja bogata nezasienim

mastima, a da ukupni unos masti u prehrani odraslih osoba ne premauje vie od 25-

30%energetske vrijednosti dnevnog obroka, s tim da se svega 10 % namiruje iz masti

ivotinjskogporijekla (zasienih masti).

U prehrani djece i mladei, kao i u osoba ije su energetske potrebe poveane, udio masti u

ukupnoj energiji moe se poveati na 35%. Prilikom planiranja prehrane treba voditi rauna

da osim masti koje slue za pripremu hrane (dodane,vidljive masti), postoje i tzv. nevidljive

masti sadrane u namirnicama, poglavito u mesu imesnim proizvodima.

20. LITERATURA

Knjige:- Blanka Sever, Kemija 1: Udbenik za I. Razred, kolska knjiga Zagreb 2005

Tehnika enciklopedija br. 5 Jugoslovenski leksikografski Zavod, Zagreb 1986.

Internet stranice:www.wikipedia.orgwww.pliva-zdravlje.hr

Documents

Masti,Ulja i Sapuni