26 TEHNOPOLIS SRPANJ 2014.

Hrvatski znanstvenici i poduzetnici koji u 'Svemiru' vide potencijal za inovativne i konkurentne proizvode okupljaju se na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom prof. dr. sc. Zdravka Terze, predsjednika Organizacijskog odbora 'Svemir'. U tijeku je stvaranje platforme za zajedničko djelovanje čiji će temelj biti zagrebački FESB, Fakultet elektrotehnike i računarstva i Institut ‘Ruđer Bošković’

Tko se još sjeća Neila Armstronga, prvog čovjeka na Mjesecu, Apola 11, ‘space shuttleova’ čije je uzlijetanje u svemir i povratak na Zemlju svijet čekao u deli-

riju? Nije više ekskluzivna ni vijest da na Marsu ima vode i da se u posjet tom planetu spremaju turisti avanturisti, danas je cilj – osvojiti cijeli svemir. Bez svemirskih šatlova, dalekometnih raketa i drugog ubojitog oružja. Svemirski ratnici danas su znan-stvenici, kao i oni koji komercijaliziraju njihove ideje. Glavno su oružje znanje i nove tehnologije koje brzinom svjetlosti snimaju neslućena prostran-stva otkrivajući podatke kojima se koriste meteoro-lozi, oceanografi, spasilačke službe, geofizičari..., ali i industrija svemirske tehnologije.

Istraživanje i komercijaliziranje svemira nova je igra bogatih svjetskih država, među kojima je kao članica Europske unije i siromašna Hrvatska, ali hrvatski su znanstvenici spremni konkurirati europskim kolegama i na tom području. Mini-starstvo znanosti, obrazovanja i sporta imenovalo je dr. sc. Tihomira Surića, stručnjaka za astroče-stičnu fiziku, višega znanstvenog suradnika Za-voda za eksperimentalnu fiziku Instituta ‘Ruđer Bošković’, članom Europskoga programskog od-bora za program ‘Svemirski obzor 2020.’. Pro-vedbom ‘Obzora 2020.’, čiji su glavni ciljevi istra-

živanje i inovacije, očekuje se poticanje europ-skoga gospodarskog rasta i otvaranje novih radnih mjesta. Programski je proračun 78,6 millijardi eura. - Europska istraživanja svemira provode se pro-matranjem svemira sa Zemlje i obrnuto. Cilj je za-štita europskih dobara u svemiru. Svemirski pro-gram ‘Horizon Space’ ne znači da treba imati ra-kete i satelite u svemiru. Riječ je o istraživanju, primjerice, Sunčevih oluja i sličnih pojava. Ti se rezultati primjenjuju u meteorologiji i drugim dje-latnostima, ali i za razvoj svemirske tehnologije. Europska unija financira taj program jer želi po-stati neovisna i prva u svijetu u tom sektoru pa svaka njezina članica imenuje predstavnika u Odbor. Ja predstavljam hrvatsku znanstvenu za-jednicu i naš je zadatak vidjeti što možemo učiniti na razini Hrvatske te kako povući novac iz fon-dova EU – kaže dr. sc. Surić. Stvara se platforma za zajednički rad čiji će temelj biti zagrebački Fakultet strojarstva i brodo-gradnje, Fakultet elektrotehnike i računarstva te Institut ‘Ruđer Bošković’. Na FSB-u, pod vod-stvom prof. dr. sc. Zdravka Terze, predsjednika Organizacijskog odbora ‘Svemir’, okupljaju se hr-vatski znanstvenici i poduzetnici koji u tom pro-gramu vide potencijal za inovativne i konku-rentne proizvode.

Istraživanje i komercijaliziranje svemira nova je igra bogatih svjetskih država, među kojima se kao članica Europske unije našla i siromašna Hrvatska. Hrvatski su znanstvenici spremni, a na red dolaze gospodarstvenici

SvEmIR Spašava

HRvaTSkU

TEKST: Kata Pranić FOTO: EuroPsKa svEmirsKa agEncija i LidErova arhiva

Manual

Europska unija u istraživanje svemira ulaže mnogo novca.

Samo za natječaj 'Industrijsko vodstvo'

za program 'Svemir' u proračunu za

2014. Europska unija namijenila je 128

milijuna eura, a 103 milijuna za 2015.

026-028 manual.indd 26 7/8/14 5:08 PM

27TEHNOPOLIS SRPANJ 2014.

U razvojU svemirske tehnologije i indUstrije možda je spas hrvatskoga gospodarstva. hrvatska znanstvena

zajednica na tom je podrUčjU aktivna i ambiciozna – već je

najavljeno da će švicarska tvrtka swiss space systems graditi hrvatski

svemirski centar U Udbini

026-028 manual.indd 27 7/8/14 5:08 PM

28 TEHNOPOLIS SRPANJ 2014.

Manual

I Bruxelles i velik dio Belgije uhvaćeni su snimkom iz svemira. Snimio ih je satelit Sentinel-1a koji je Europska unija lansirala u sklopu programa 'kopernik'

Živahna međunarodna suradnja karakteristična je i za putovanja ruskim svemirskim brodom Sojuzom. posljednji su njime poletjeli amerikanac, Rus i Nijemac: Gregory Reid Wiseman, maksim Surajev i aleksander Gerst. Na Zemlju bi se trebali vratiti nakon 166 dana, 10. studenoga 2014.

Europska svemirska agencija svake godine lansira jednu automatsku transportnu letjelicu (aTv) kako bi opskrbila međunarodnu svemirsku postaju. Na tom projektu sudjeluju mnogi europski istraživači i gospodarstvenici

Osim s ljudima, kojih ne manjka u hrvatskoj zna-nosti, neće biti teškoća ni s financiranjem proje-kata jer Europska unija u njega ulaže mnogo novca. Samo za natječaj ‘Industrijsko vodstvo’ za program ‘Svemir’ u proračunu za 2014. namije-njeno je 128 milijuna eura, a 103 milijuna za 2015. Taj je program i znanstveni izazov i industrijski potencijal jer se osmišljavaju novi proizvodi i usluge te postiže konkurentnost na svjetskoj ra-zini. To je strateški sektor EU koji raste; cilj je sa-čuvati status i povećati utjecaj na tržištu sve-mirske tehnologije jer Europa odavno izvozi vrlo kvalitetne satelite, a podaci dobiveni s njih služe kao najvažnija znanstvena otkrića u geoznanosti i astronomiji. Istraživanje i inovacije u programu ‘Svemir’ pota-knut će konkurentnost industrije svemirske tehno-logije i uporabu infrastrukture te svemirsku neovi-snost Europske unije. Njezin najveći konkurent SAD izdvaja čak 15 posto više novca za istraživanje i razvoj svemira, a ozbiljne su joj konkurentice na tom području i Kina i Latinska Amerika. Zbog toga europski svemirski program ima važnu ulogu u strategiji ‘Europa 2020.’.– Hrvatska može biti konkurentna u programu ‘Svemir’ jer imamo kritičnu istraživačku masu i industrijski potencijal. Nadamo se da će se to in-tenzivirati i ideja je da se nabavi novac iz struk-turnih fondova EU. Istim je putem išla Slovenija koja je osnovala Centar izvrsnosti za područje svemira u Ljubljani – kaže prof. dr. sc. Terze sa Zavoda za zrakoplovstvo FSB-a, voditelj Katedre za dinamiku letjelica na FSB-u.

Prema riječima prof. dr. sc. Terze, svemir nije samo ono što vidimo sa Zemlje, treba nam i zbog komunikacije, nadzora nad granicama te svakim područjm života. – Važno je razumjeti svemir da bi se povećala kva-liteta svih područja života, iz čega proizlazi razvoj znanosti i industrije – kaže prof. dr. sc. Terze koji misli da se Hrvatska znanstvenim radom mora uključiti u to područje. Iskoristit će se sadašnji re-sursi: FSB ima studij zakoplovstva i već se godi-nama bavi svemirom, a FER se bavi komunikaci-jama. Nismo sanjari, moramo proučavati svemir radi razvoja društva. U Hrvatskoj možemo napre-dovati u tom smjeru i napraviti mnogo. Primjerice, razvio sam matematičke modele za koje su zainte-resirani u američkoj NASA-i, u kojoj sam predavao o tome – kaže prof. dr. sc. Terze. Na FSB-u se održava znanstvena i nastavna djelat-nost povezana s dinamikom svemirskih letjelica i konstrukcija. U sklopu Katedre za dinamiku letje-lica od 2011. do 2013. Vodio se znanstveni projekt sinteze nove generacije algoritama za numeričku simulaciju dinamike više tijela koji se izravno pri-mjenjuju i u dinamičkoj sintezi svemirskih kon-strukcija, odnosno upravljanju svemirskim objek-tima i njihovu vođenju. Financirala ga je Hrvatska zaklada za znanost, a osim hrvatskih znanstvenika na njemu su surađivali znanstvenici s uglednih eu-ropskih sveučilišta, primjerice Politecnico di Mi-

lano, te američko-kineskoga partnerskog sveučilišta University of Michigan – Shanghai Jiao Tong Uni-versity. Prof. dr. sc. Zdravko Terze, glavni istraživač na tom projektu, rezultate je predstavio i na preda-vanju u NASA-inu stožernom laboratoriju NASA Jet Propulsion Laboratory u sklopu ugledna ame-ričkog sveučilišta California Institute of Techno-logy (CALTECH) u Pasadeni u srpnju 2013. Prof. dr. sc. Terze također je urednik i suautor knjige ‘Multibody Dynamics: Computational Methods and Applications’ koja upravo izlazi iz tiska u izdanju njemačke izdavačke kuće Springer-Verlag. Bavi se tematikom računalnog modeliranja dinamike sve-mirskih konstrukcija, satelitskim kinematičkim lan-cima te sustavima svemirske robotike. Drugi su au-tori knjige znanstvenici iz NASA Jet Propulsion La-boratoryja, Virginia Techa, Universityja Stuttgart i njemačkoga Fraunhofer Institutea. Da Hrvatska ima svemirskog potencijala, dokaz je i održavanje međunarodne znanstvene konferen-cije ‘ECCOMAS Multibody Dynamics 2013’, prošle godine u Zagrebu. Na njoj je sudjelovalo 250 znanstvenika iz 38 država koji su govorili o dinamici svemirskih konstrukcija. Konferencijom je predsjedao prof. dr. sc. Terze, a rezultat je tih aktivnosti i sudjelovanje znanstvenika s FSB-a u pripremi istraživačkih projekata u ‘Svemiru’ u sklopu programa ‘Obzor 2020.’ Europske unije.

Ni FER ne zaostaje za FSB-om: prof. dr. sc. Ne-djeljko Perić kaže da i taj fakultet ima interesa za sudjelovanje u programu ‘Svemir’, i to u zračnoj robotici, jer ima vrlo kvalitetnu skupinu mladih znanstvenika koji se bave tim područjem. - FER-ovi robotičari rade na međunarodnim pro-jektima, najviše europskima, ali surađujemo i s Amerikancima i Kinezima. Fakultet ima vrlo kva-litetne ljude. Osim zračne robotike zanima nas na-vigacija. Očekujemo da će rezultati biti inovativni proizvodi i tome vidimo priliku za svoj inovacijski centar – kaže prof. dr. sc. Perić.Uz vijesti o aktivnostima hrvatske znanstvene za-jednica na programu ‘Svemirski obzor 2020.’ stigla je i ona da će švicarska tvrtka Swiss Space Systems (S3), koju su osnovali Pascal Jaussi, bivši vojni pilot, i Claude Nicollier, prvi švicarski astro-naut, graditi hrvatski svemirski centar u Udbini. Možda je spas hrvatskoga gospodarstva, propa-loga unatoč iznimno vrijednim prirodnim resur-sima, upravo u programu ‘Svemir’ i razvoju sve-mirske tehnologije i industrije.

Dr. sc. Tihomir Surić, viši

znanstveni suradnik u Zavodu za

eksperimentalnu fiziku Instituta

‘Ruđer Bošković’ te član Europskog

programskog odbora za program

‘Svemirski obzor’, objašnjava da taj svemirski

program ne znači da treba imati

rakete i satelite u svemiru. Riječ je o istraživanju,

primjerice, Sunčevih oluja i

sličnih pojava

Prof. dr. sc. Nedjeljko Perić

sa zagrebačkog Fakulteta

elektrotehnike i računarstva kaže

da i taj fakultet ima interesa za

sudjelovanje u programu

‘Svemir’ u zračnoj robotici. FER-ovi

robotičari rade na međunarodnim

projektima, najviše europskima,

ali surađuju i s amerikancima i

kinezima

026-028 manual.indd 28 7/8/14 5:08 PM