of 194 /194

Mak Dizdar - Modra rijeka

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Obnovljeno izdanje posljednje zbirke pjesama Maka Dizdara. Sa novim pogovorom Nenada Veličkovića.

Citation preview

Page 1: Mak Dizdar - Modra rijeka
Page 2: Mak Dizdar - Modra rijeka
Page 3: Mak Dizdar - Modra rijeka

Elektronsko izdanje zbirke Modra rijeka u javnosti se pojavljujeviše od četiri decenije nakon štampanja originala 1972. godine(Sarajevo: Svjetlost, biblioteka Savremenici). Nastojali smo daelektronska verzija u potpunosti prati originalni prelom: zadržanaje ista numeracija, nije se intervenisalo u tekst originala, osim štosu u impresum dodana imena ljudi odgovornih i zaslužnih za ovoizdanje.

Tekst Čahurenje Maka objavljen je u Novom Izrazu, 55-56, 2012.godine. Ovdje se pojavljuje u novoj ulozi i prema tome je pre-rađen. Sada kao pogovor zbirci Modra rijeka nudi odgovor napitanje: zašto je ova Makova posljednja knjiga prećutana i danasuglavnom nepoznata.

NAPOMENA IZDAVAČA

Page 4: Mak Dizdar - Modra rijeka

B I B L I O T E K A S AV R E M E N I C I

UrednikRISTO TRIFKOVIĆ

Page 5: Mak Dizdar - Modra rijeka

MODRA RIJEKAII IZDANJE

»SVJETLOST«, IZDAVAČKO PREDUZEĆE, SARAJEVO1 9 7 2 .

MAK DIZDAR

Page 6: Mak Dizdar - Modra rijeka
Page 7: Mak Dizdar - Modra rijeka

U grudma mi nestaje srca...Homer Odiseja (IV, 467)

Page 8: Mak Dizdar - Modra rijeka
Page 9: Mak Dizdar - Modra rijeka

MODRA RIJEKA

Page 10: Mak Dizdar - Modra rijeka
Page 11: Mak Dizdar - Modra rijeka

Nitko ne zna gdje je onaMalo znamo al je znano

Iza gore iza dolaIza sedam iza osam

I još dalje i još gorePreko gorkih preko mornih

Preko gloga preko dračePreko žege preko stege

Preko slutnje preko sumnjeIza devet iza deset

Tamo dolje ispod zemljeI onamo iznad neba

I još dublje i još jačeIza šutnje iza tmače

Gdje pjetlovi ne pjevajuGdje se ne zna za glas roga

9

MODRA RIJEKA

Page 12: Mak Dizdar - Modra rijeka

I još huđe i još luđeIza uma iza boga

Ima jedna modra rijekaŠiroka je duboka je

Sto godina široka jeTisuć ljeta duboka jest

O duljini i ne sanjajTma i tmuša neprebolna

Ima jedna modra rijeka

Ima jedna modra rijekaValja nama preko rijeke

10

Page 13: Mak Dizdar - Modra rijeka

DUGA PLOVIDBA

Page 14: Mak Dizdar - Modra rijeka
Page 15: Mak Dizdar - Modra rijeka

A sadahajdemo konačno

sadapođimo jasno

u onajhod nevidovni

konačnosadatamo

tu je u torbihljeb ikamen

tu je noži srce

hajdemo

13

POZIV

Page 16: Mak Dizdar - Modra rijeka

pođimo tamogdje ne znamo sjećanjemda ikada smoi ičim bili

odakle smo tamozaista odavnou sebe ovakve došli

u sebe ovakvekakvi se nismoni skrilini snili

na duboko oranje bez plugai žitku sjetvu

tamo gdje je već uzoranoono što nikadorano nije

gdje je već posijanobez sijača tamo

hajdemo

tamo gdje plodovi viseispod same ruke

i žetva nije samou rukama žrtvenika

14

Page 17: Mak Dizdar - Modra rijeka

pođimo onamogdje grobovi su

dovoljno romantičnii stravičnidovoljno

bez motike uvijekiskopani za nas

tamo gdje se ne licitira

(u ušima zuji još miglas onog roga one trube

dumbara još odjek doboša onogmeđu bubnjićima brda

ljepilo je svježe jošna plakatima

a spikeri su ostaliono što su bili

revnosni na dužnosti

i za svaku pohvalu)

15

Page 18: Mak Dizdar - Modra rijeka

Na dlanucvijet

Na dlanudažd

Na dlanuled

Ati

Ti samobrineš

brigusvoju

Bezbrige

16

MORE

Page 19: Mak Dizdar - Modra rijeka

Kako vriskove da zakopamo duboko u zemljuzaborava

Da nas ne dostignu na ovim teškim putovima

Kako da skupimo sve drage riječi i osmijeheU ove pretijesne torbake

Kako da potkujemo što otpornijom kožomOve ranjave noge

Za nama neka ostane tugaI sve njezine druge

I neka umjesto baklji pohodaU ovom mračnom tijestu nepoznatog

Sve dublje i dublje svjetlucajuKosti mrtvaca

Uzaludnih

17

VERTIKALNO I HORIZONTALNO

Page 20: Mak Dizdar - Modra rijeka

U ovoj pustinji nedoglednojNepresušna je samoŽeđ

U ovoj želji prepustojDraga je samoBol

Od nje i živimo

Kako da sačuvam na dlanimaOve dubokeVode

Kako da uhvatim svoju bojuU ovoj retortiBez boje

I tako ide ravnorednoNoć i danDanINoć

18

PUSTINJA

Page 21: Mak Dizdar - Modra rijeka

S kim da podijelimOvaj velikiMrak

I ovo golemoSunce

Ako se bude ovako lakoProkleću bogoveMilosrdne

Znam

Pa neka padnem većKlanNedoklan

Od tri zubaTrozuba

19

Page 22: Mak Dizdar - Modra rijeka

Kroz trave kroz zaboraveKroz lišće neumorno drvećeDugodane listare stare dovele su nasJoš bliže u dalje u doloveI bolove mada smo žvakali teškoSrca nam nisu mogla da odolePa išli smo dublje u žvalje mrakaČestare gušće od tijesta od smoleStali smo onda kao ukopaniPresretni

Nesretni

JerKako da se divimoKad ništa i ne vidimoOd divote gole

20

SJEĆANJE NA ŠUMU

Page 23: Mak Dizdar - Modra rijeka

Ne smijemo se već odavnoSmijeh je obješen visokoDuboko zakopan

Zbog zidova

Ne plačemo one jablaneNe slušamo dugoU mojoj umornojZvijezdi

U trajanju sudbonosnom

Sve radi ovihZidova

Došli smo ovdje u gorkoMada veoma plavo

Ovdje gdje je sve u širinamai u naslagama ravnoredno

21

ZIDOVI

Page 24: Mak Dizdar - Modra rijeka

Gdje nebo je gdje moreU istoj plohiOgledala

Ovdje gdje vjetar jeRaspoređenDrevno

Upravo tu koje smo izdalekaVeoma često snili

U ovo pticama vezano I ribamaZnacima pravednimIzmeđu

Tu ni gore ni dolje

Gdje nikakvo trebovanjeTrebalo ne bi

Jer

Tu u otvorenom nema štaDa se otvara

Ovdje gdje nema zidovaRekao sam

TakoAli se više ne nadam

22

Page 25: Mak Dizdar - Modra rijeka

Jer

To su upravo one strijeleU tobolcima

Zastave one na jarbolima

Ne mogu više da zaustavimOve grčeveU prstima

Nisu zidovi samoU vertikalama

23

Page 26: Mak Dizdar - Modra rijeka

Jutros se jedan vrutak probudi u meni

U podne poče da tečePoče da raste da buja da pjeni

Na veče oblinom velike rijeke obremeni

U kasne sate noćiNestvarno tijelo ove tamne vode ove tajneNemirni koraci moji kao čudo svako pohode

24

ZAPIS O RIJECI

Page 27: Mak Dizdar - Modra rijeka

Ovo svjetloZaledilo se u mozgu

Tu nema one rukeTu nema onePtice

Čujem samoKako tečeOva krv

Umorna

25

NOĆ

Page 28: Mak Dizdar - Modra rijeka

Htio sam da slušam da čujem da razumijemrazgovor jednog talasa i jedne školjke

A oni mi rekošeLijepoa je si li slušao čuo razumio razgovoronih koji hodaju uspravno kao i tionih koji se dižu nebu pod oblake kao i tia ptice nisu kao ni tispuštaju se na dno mora kao i tia ribe nisu kao ni ti

Sada šutim

Jedno uho okrećem prema talasima i školjkamaa drugo prema onimakoji hodajuuspravno

Slušam

Kažite mi već jednomKad ću čuti kada razumjeti kada progovoriti

26

RAZGOVOR

R. Konstantinoviću

Page 29: Mak Dizdar - Modra rijeka

Pred kućom u stranišumio je jablantamo

ovo drvo ovdjegolo jepoputprsta

ovo drvoizmeđu jablana jei krsta

27

JARBOL

Page 30: Mak Dizdar - Modra rijeka

U silnoj i sitnoj prašiniŠto osipa se sa plavog vodoskokaNa dlane moje vrelog makaOcvale grane mraka već zrelogI rane prerane i vraneOd skoka što nikad pasti neće u slastiCvijet smijeha iščezlog Žive želje boseI ima vlage drage dubina tamnog okaI otrova vlati još budne jesenje koseI nešto od ruku povjerenja što nose i vodeKad brode u zvijezde što prkoseZa plavom onom pravomŠto javom postati neće Pa za kog ondaKrv ova Za kog drsko cvijećeNoge ove uboge što nekad lomno klecajuAl lomne nikada ne klečeTo vlasništvo tanko onoga što voliI kada psuje I kada moli svjetlost obećanuI kada je prošla Od rijeke neke velikeEno je Uspravno tečeU vječnom skoku okrutna Za sebe i za meNi mutna Ne Ali odsutna Od sebe nikad ne utečePa čekanje uzaludno veže nas ludo StežeI jednako boliJer rodi se ovo jutro u stablima i ne srodiDvolično kao i proteklo veče

28

JUTRO U STABLIMA

Page 31: Mak Dizdar - Modra rijeka

Za ovaj sastanakZvijezde su svjedoci kojiSve rado potvrđuju sve rado praštajuTrebalo je učiniti jedan korak samoZa sastanak ovaj odlučniKorak jedan u životu koračanja je trebaloNe pozivajući se nikako na sunce kojeStoput dnevno psujemo okrivljujemo molimo

Za ovaj sastanakSa ovim listom čudnovatimSa ovim čudovištem olistalimSa ovim listanjem ravnodušnimIspisanim iglama pitanja u uglovima očijuSasvim vlastitih

al gdje je taj životda ne znaši gdje je ta smrtda opet ne znaš podjednako

gdje je to dobroo stari

29

OD POSLJEDNJIH ČAŠA

Page 32: Mak Dizdar - Modra rijeka

o smiješnio dobri

a gdje zloiščezliu vremenuda ne znaš

Pa kada jednom sigurno zaželiš kao što želišNe osvrćući se više licem i naličjemNa postojanje lica i naličjaKada jednom zaista htjedneš kao što hoćešŽar i opasnost dubina da osjetiš da posjetišNagni se tada duboko u svoje oči u svoje noćiNagni se onda još dublje u se izgubljenogU se tako nađenog

Nagni se ćelijom svojom posljednjomDo ćelije svoje prveŽivotne i smrtneŽivotnosmrtne

Naći ćeš broj šešira svog najtajnijegNajtrajnijeg razočarenjaKraj tajnih krajnjih željaZa strasnim razgrađivanjemI građenjem

kasno je u ovom predvečerju kasnošegrtovati kod kovačačije ime Vulkannije

30

Page 33: Mak Dizdar - Modra rijeka

Naći ćeš sliku svojuPokrivenu sjenkom još narcisoidnomPomalo blijedu od ushićenjaPomalo žutuOd prepasti

I poći ćeš onda ma kuda iz sebePo lišću svelom kasnog novembraI nećeš se nikad više zapitatiZašto se tvoja riječ još vrelaHladi na prvom puškometu

Jer tvoja koža isluženog kljusetaKoža magarećaZa vučje zubeJoš predstavljaMetu

Nećeš se više pitati nećešZašto si drvo vječno osamljenoVječno omamljenoU ovoj šumiU ovoj šumiBez šuma

U ovoj šumiU ovoj šumiU ovoj šumi_ _ _ _ _ _ _ _

31

Page 34: Mak Dizdar - Modra rijeka

Smješkaš se smješkašBez jasnog smiješkaBez strunaBez uma

ZnašBježećiNaprijedU povratakJoš uvijek na juguDa postojiNekakavJug

Gdje more šumi

Neprestano

32

Page 35: Mak Dizdar - Modra rijeka

I išli smo široko išli stokrako išli lakoPrema zvijezdamaOnim

Za jakim glasom za onim mirisomZa cvrkutom za bojomZa runom

Po cvijeću srdžbePo prasku snaPo putuObasjanom

Pod opremom teškomI punom

Sve dalje i dalje smo išli Koračali upornoI nigdje nigdjeNismoStali

Nismo tada govorili o zarnome okuBilo je mnogo očijuZvjezdanih

33

PLOVIDBA DUGA

Page 36: Mak Dizdar - Modra rijeka

Ni o zubu nismo Ni o rani ljutojRuku je bilo više nego kopaljaI sve su bile barjaktariBudući

A pjesma jaka i jasnaHiljaduglasna

Išli smo tako sve dalje I daljeZub za zub I oko za okoIšli duboko

Do posljednjeg dahaI kamena

A onda smo se vraćali pobjednički

*

Onda smo noge nogu po noguOstavljali na nepoznatimPutovima

Ponekoj mojriPonekomBogu

I bi plač na kamenu Plač na moruPlač veoma tih I tišiPlač ostavljeneNa drumu ruke

34

Page 37: Mak Dizdar - Modra rijeka

Bez jaukaBez muke

I išli smo tiho po suncu i kiši

Išli smo veoma rijetki I išli rjeđiI išli blijedi i išli bljeđiI išli sve tankiI sve tanji

I išli daljeSve manjiI manji

*

Sad razgovor vodim sa prstima svojimI sjena se vlastitaSebi smije

Svoj vedri šaptač samI krvnik svojKoji meBije

I idem sve bliže i bližeSvijezdi svojojPosljednjoj

35

Page 38: Mak Dizdar - Modra rijeka

Oživljava kao da nešto u meni Oko meneSa trepavica mrak je počeo da opadaU sitnim kristalima

Na površini nevidljive vodeNicale su vlati

Rasle su ondaRasle su sve jačeU plave tajne traveKao na ovim dalekim stepamaU hladnoj zemlji nepojmljivih Skita

Negdje se u svom ležajuPtica proteglaPtica – ribaPoluribaPoludjevojka

Odazvao se sitan valMužjak

Na krilima razapetim u strijeliceBurnica nosi bokal suza prema nebu

36

JUTRO

(Ili naknada za noć)

Page 39: Mak Dizdar - Modra rijeka

Oblak je jednom pružio rukeAli je već bilo kasno –Sunce se pokazaloSvakakoŽednijim

Veselo i oštroVeslom je neko presjekao nagloOvaj mit bez zlobe

Jutro je bilo tu

37

Page 40: Mak Dizdar - Modra rijeka

Držite tog konja za uzde od osmijehaDržite tog zelenog bez krilaNa livadi okrutnojSa grivom od zemlje do nebaZačepite zlatne nozdrveIz kojih sipa vatra zanosnaPolomite ta kopita dubokaPod kojima izviru potoci nesporazumaZaustavite tog konjaOd bijesnog mesa i laka oblakaJer uistinuOn je kobila običnaOna u koju se premetnu djevojkaTa možda od zla možda od zlataZaustavite tu djevojkuPustite tu pticuZar niste znali da samU onim godinamaKada se voli vatra i vodaVatra sagorijevaA voda nosi

Veslajte zato nemiliceOvom odvratnom vodomI gasite vatre

Zvijezdu po zvijezdu

38

SAN PEDESET I PRVI

Page 41: Mak Dizdar - Modra rijeka

I šta da ti pričam dalje Trebalo jeVeć da krenemo iz naselja Uz pratnjuNajstarijih staraca i najmanje djeceŽene su određene za klečanje pred OčekivanjemPred djevicom i sinom Trebalo je dakleDa krenemo Tad začu se Raspra Anatema je biloNi sad se ne zna ko započe je prvi KoPrihvati Ko podgrija KoNastavi

TekSjećam se Kao da je sad biloSjevernjak je ponosno rekao kako seRiba lovi najbolje na Sjeveru A JužnjakDa sjevernjaci ne znaju ni riba šta je toDa li je to Ljeto ili ZimaDa l Ljubav ili Mržnja

Sprva su ljudi sa ZapadaUz osmijeh gornju usnu kriviliA Istočnjaci mudro lule pušiliAli i oni svoje prednostiNi mačke Ni miševiNajzadIstakoše

39

ISKAZ PETOG SVJEDOKA

Page 42: Mak Dizdar - Modra rijeka

ZabogaZar kod nas zaboga Sunce našePrvo ne izlaziZar kod nas zaboga naše SuncePrvo ne zalazi

Pokušao sam i ja Jedan od rijetkih daPređu predem Koliko je važno Ili nije važnoKoliko je važnoDa li se Zemlja okreće oko SuncaOko sebe se okreće I oko svog SuncaKoliko je važno ovo naše MoreOvo more uz Obalu Uz Plimu Uz OsekuMore ovo i ove morske RibeKoliko je važno

Da razmrsim pokušaoPametno da Vjerujte PametnoI pametno i ludo Al zamrsim jošDok glavu svoju nisam najzad bacioKroz ovaj crveni zid među maslineKroz ovaj tužni prozorMeđu dlanove

Al Raspra tim ne prestaKavga žešća posta čakZa crve i dijaneZa meridijaneZa paraleleI karavele

I pokaza se da strasti uzaludneNema samo Istočnjak

Da vlast ne drijema Da ima je ImaI gdje se ne sije Da ima je

40

Page 43: Mak Dizdar - Modra rijeka

U pijesku U vrijesku U treskuNe samo Da ima je imaIma specifičnosti mnogih KlimaO kojima svakako voditi računa trebaVeoma ozbiljna

I tamo gdje je fauna fantastičnaBujna vegetacija biljnaJer i tu razlika ima nekih Na plohiIstoga neba

Tako na primjer da JugozapadNije Jugozapad sam Bistro i čistoJer ima Jugozapad i jugozapad DrugiI jasno je to kažu da nije to sve jedno te istoPostoji tako tamo Jugozapad ZapadniJugozapad Južni Kao na SjeveruKao na Istoku što se znaZa SjeveroistokUpravo za SjeveroistokaDvaSjeveroistok IstočniI Sjeveroistok Sjeverni

I tako daljeSve dalje

VisokoNiže

DalekoBliže

Od Stare AtikeDo noveMatematike

41

Page 44: Mak Dizdar - Modra rijeka

Šta se sve desilo na krajuI sami ste već čuliI više sadZnate

Neki se nalaze u PakluA neki u Raju

Nekim su razbili samo GlavuA nekima iGnjate

Čamci su se rasušili

Mreže proglodaliMiši

Sad hodamo po tuđoj uriBez svjetlaBosiPo buriPo kiši

42

Page 45: Mak Dizdar - Modra rijeka

GLASOVI TRPNJE

Page 46: Mak Dizdar - Modra rijeka

44

Page 47: Mak Dizdar - Modra rijeka

Pravedni žišciSvijetleSad

ŽišciOči

StaklasteStaraca užasom

Vjernih djevicaNevjericomOči

Žena oči

Male što ne znajuNeznanihOči

OneKojima uzeh dan

45

NOĆ U NOĆIMA

Page 48: Mak Dizdar - Modra rijeka

U ovoj olujnoj noćiProklinjuPićemOvim

Što gaPijem

Što mePije

Kikonskim

U pomrčini ovoj koja seŠiri u krugovimaI laje

Iz moje utrobeRanjene

46

Page 49: Mak Dizdar - Modra rijeka

Ti si velik

StrašanU veličiniSvojoj

Ti siJak

Do boga

A jaNikoI ništa

To ključ jeZa tebe

PaIpakMoj si

47

POLIFEM

Page 50: Mak Dizdar - Modra rijeka

Da ne bihTvojBio

Ključ je toZa mene

Čovjeka

TvojeDuge rukeNeće nikada doprijetiDo mog malog uplašenog srca

48

Page 51: Mak Dizdar - Modra rijeka

I opet me plaviPo tijeluGlaviOpet me pečeOpet daviTaj klik

Svoj klik sanjanKlik svojProsanjanSvoj klikNedosanjanKliknuću

Svoj klikU lik da damU slikNedovikanU vikNedoslikan

Svoj klik ćuU krik

49

KRIK

Page 52: Mak Dizdar - Modra rijeka

Ona odavno eno glasno već pjeva

A ne znamo zapravo ni ko je ni šta je

I kad pojedemo dobro pečene kolače i slasneKoje nam sama i mijesi i služiBićemo pretvoreni u lavove vukove svinje

Životinje divlje bez njihove divljine

Zadržaćemo sve ono što nas inače krasiLjudsku pristojnost Hrabrost trenutnuKičmu savitljivu I još jednu kukavnu nadu

Bićemo pretvoreni u njuškalaBez značaja i užitkaKoje će zvati imenom našimKakvo je sada

Ali treba znati da je ovo kopnoNa kome smo i od nedavno nikli

U nicanju trava podnožnih snaga jeTreba znati

50

KIRKA

Page 53: Mak Dizdar - Modra rijeka

Što žive za krupan plod Za cvijetZa smrt ne samo

Opašimo se čvrsto travama ovim braćoJer mi smo dubkom u njima

I u maču ovom čije gromolje sočneRodila je zemljaIsta

U maču kad se potegne u pravi časI u pravu svrhu

I eto sve takoPomiješano sa pravom mjerom lukavostiDovodi u juriš jedva primjetanAl dobro sračunat i siguranDo uzmaka dovodi savršenstva izlišnogZa koji znaš savršena izlišnost da je

Dolazi zakletva onog ko osvojen jeI život nenadno lijep na kome zavideI bogovi Ti koji su mnogo mudriI mnogo griješni

Na kraju

51

Page 54: Mak Dizdar - Modra rijeka

Da ovaj brodhod ovaj dada ovaj bolprebrodimo

Da ovaj hodbol ovaj dada ovaj brodprebolimo

Da ovaj bolbrod ovaj dada ovaj hodpotopimo

52

BROD

Page 55: Mak Dizdar - Modra rijeka

Dođi čovječe slavniO velika ahejska diko

Dođi

Zar tvoje se srce velikoŠto okamenilo je na Troji

Zar se to srce kamenoPjesme ove boji

Dođi čovječe slavni

53

NEODOLJIVI DOZIV

Page 56: Mak Dizdar - Modra rijeka

Antares je zgasla i posve usahlau blijedoj magli zvjezdanog Skorpiona

Sve škrtiji zrak je tanja nada ona

Nereide sniju na dnu svoga morakad noć je sve dublja i sve dalja zora

Sad bije iz bezdna sljepeć sve do vjeđa

Vjetrovi su bješnji krv ko da je rjeđaorahovu ljusku drži neka pređa

(U kliještu vode dvije slamke brode)

Dan tmurniji dođe posve tmurnom danuu udaru snova u užasu slanu

(Lije iz dubina bije odozgora)

Sve sam samotnije – jedan sve više samsamost ova biva u vrućici gora

54

SPLAV

Page 57: Mak Dizdar - Modra rijeka

Sve manje je svjetla ispod moga svoda

Sve manje je svjetlasve manje je

Manje

Toneći u jezu hlada ranog hodasanjam stabla granje(granje granje granje)

I bunim se protiv zadnjih kavalkadaBudim se iz smrti tajnovitih zvonahvaleć boga glasno za glasanje trona

Na škrgutu zubi mojra i gorgona

(Zlo je sada čujno i u liku jasnos javnim navidnikom nosit ću se lasno

Za nesreću hvalit koga nego boga)

55

Page 58: Mak Dizdar - Modra rijeka

A nebo je olovomprekriveno

I nigdje na njemubilo kakvezvijezde

(Kad bi se i javilašta bih joj mogao reći

Mogli bismo zamijenitisvoja udaljenamjesta

A ništa se ne biu stvariizmijenilo

Nebo bi opet ostaloizmeđu nasjednako slijepo)

56

ZVIJEZDA

Page 59: Mak Dizdar - Modra rijeka

Da dan jedan budeLomiš svoje ude

U ponore idešPonor da zaziđeš

Držiš se za vjetarNaslonjen na vodu

Smije ti se etarTopiš se u jodu

Jed li ti je hranaVino toči vrana

Roveći po ljetuZaglaviš u cvijetu

Tražiš zarnu pticuA zloguka ćuka

Sat se lovi medaLogom mesojeda

57

DOSKOCI

Page 60: Mak Dizdar - Modra rijeka

Nevidljivom rukomSusret vodi vuka

Pun je pijesak znojaOd glavatog noja

Bezdan pređeš mučnoUgaziš u blato

Ulaziš u koloMoćno i bogato

A to kolo nijeNego palo jato

Čim koraciš njemuKa nebu se svije

Gdje tamnuje onaS košarom eona

Pružaš ruke svemuU snu sjaji zlato

Bude te sa bijegaOd uskrsla snijega

Dan za danom ideZjene ih ne vide

58

Page 61: Mak Dizdar - Modra rijeka

I sve tako redomU krugu sa kredom

Onda naglo staneš

Sa te ruke dvijeSamlji si neg prije

59

Page 62: Mak Dizdar - Modra rijeka

Gore je Polarna zvijezdaA doljeVenera

Onamo Vjetar sjeverniA tamoJužni

Ko će mi kazati gdje jePravacLjubavi

A gdjePravacSmrti

60

KOMPAS

Page 63: Mak Dizdar - Modra rijeka

1.

Kad izbjegoh udar razbješnjelom valuprezasićen grdnjom oluje što ljuljai bijesnom gudnjom bespomoćnih odažudeć ljulje jula tišinu bar malu

solju prenajeden i plodom od jodazaglušivan stalno glasom od talasajalom bljesnuh bodrim mrskom modrom

valu

bacih sidro hitro u dubinu voda

ponadah se nekom ljekovitom žaluobalu neizvjesnu tad zagrlih hrlospasit htijuć jedno ogoljelo grlogoli život samo taj jedini kivot

u vremenom kolu što trpjet se mora

2.

Čim zarudi s jutra zaostrvska zoras vjetrom bih se stao i krenuo daljesvejedno je kuda – i u same žvaljemraka što me vazda objeručke čeka

61

ZVIJEZDA O VRATU

Page 64: Mak Dizdar - Modra rijeka

na tom putu k cilju u prostorja neka

i eto me kako ko opčinjen stadohsusretom začudnim – već danima stojimoči joj osmijeh usne što ljube i zuberuke obje i dlane i misao dadoh

sve što još osta u moćima mojim

bez mača bez strijele i bez bojne trubebez prijekora okom i bez riječi grube

padajuć u bitci

3.

Ti ništa nisi ni htjela ni smjelati isto tako nisi ni umjela nit znala

a učila si me i alfi i omegikada si u licu svome

sve ljubice meni sve ptice mi dala

sve vatre iz naloženog srcasva draga kamenja sva raspaljena sunca

i sokove svoje u rumenom biljui krvi od nevine čini

u tim vitim venama

62

Page 65: Mak Dizdar - Modra rijeka

daleka od sprega malih dni i noćidaleka od jala daleka od zala

zato najtopliji zrak sad tražim u zjenamanajrječitije slovo među riječima

kim bih mogo reći ono al ne imapo kom bi me znala po kom bi me zvala

neko prelijepo bez slavabez hvala

4.

Zahvalan evo šutim u sjeni mirisnih pinijagledajuć algi i riba podvodnu vrevu

u puno podnene znajuć za vise ni za dne

i kada slušam slavuja i kad pratim ševukako se kreće putanjom samo njoj

znanih i jasnih linija

ili kakvu tajnu nepoznatu pticuu luku njenom

u njenom lugu

63

Page 66: Mak Dizdar - Modra rijeka

na nebu duboko slijedeć neku druguzvijezdu kao cvijet

ili sjajnu dugu

gdje god tada bio okrenut sam daklelicem prema tebi

prema tvome licu

u kome se ništa tražiti ne mora

jer u njemu jednomprisutnosti sve su

jer u njemu jesui kopna i mora

5.

U njemu jest uvijeki otrovi lijek

stvarnostkoja ne moli i ne silikoja ne pita niti odgovara

ljubavšto ne zna za vjernosti ne zna da vara

64

Page 67: Mak Dizdar - Modra rijeka

dobrotakoja se ne ponosiniti nad sobom jadikuje

pravdakoja ne optužujei koja ne sudi

ljepotarođena za divljenjesazrela za divljanje

na ovom ostrvusa kojim si isto

6.

Isto ste ti i ostrvoti i tvoje nebo ste jedno

isto se čudo s vama događa

hladni se izvor primakaodo mog umornog čela

nakon osinjaka mrakarosa je sama oprala te oči

na moje dlane je sjelamuzika blaga od zlata pčela

65

Page 68: Mak Dizdar - Modra rijeka

dozivajuć zaborave onešto neprestano zvone

zaustavljen naglou zaletu napregnutog leta

zatekoh se zatočenimu cvijetu blaženog ljeta

i netom što okusih duhtog božanskoga daha

napustiti sad valjasve što se silno useli u me

i bez okretanja krenutiistoga trena i maha

u davne sumnje u čumepreko oblaka i vode i šume

na korake velike i dugeod nesvjestice slatke

od zagonetke i aha

na krute pute modre tugedo opasnosti drske

i blistavog straha

66

Page 69: Mak Dizdar - Modra rijeka

sa ovog ostrvai ispod ovog neba

u predjelu toplih čudas kojima si isto i jedno

kao zemlja i gruda

7.

Plačemodvažan i snažan

napuštamjedinstvenu divotu

gordim sezbog svoje nemoći

pružam rukenekorisnom vjetru

u novoj potraziodlazim

za sobom

8.

Pozdravljam tedane koji bijaše bijel

67

Page 70: Mak Dizdar - Modra rijeka

pamtiću te noćite usudne kobi

9.

Lahko mi je

kada samo svoj nejaki vratobjesio taj amulet

u kome sjajisamo za mene vidljivajedna čarobna zvijezda

68

Page 71: Mak Dizdar - Modra rijeka

Ti gledaš nebo

Ti gledaš neboOtvorenog oka

PlavoPlavoPlavo

Plavo goreU granama

Plavo doljeNa rukama

Ja gledam neboSa stotinuOčiju

Da ljubim muMrsku rukuDaj daj daj

69

KAJANJE

Page 72: Mak Dizdar - Modra rijeka

Zbog mogaSebeljubljaKo će meLjubiti

Ko li ubitiDaj

70

Page 73: Mak Dizdar - Modra rijeka

Školjka na pješčanoj obali počeu suncu da se sjaji

Žbunom lovorike i bajama javi sesjeverni vjetar

Na limunovu stablu zamirisa jačebijeli cvijet

Sve prisutnije se tada čuše glasidrevnog vremena

Galebovi evo već dugo kruže okolobudućeg kretanja

U srebrnoj pjeni probuđenog moraizda se boginja

Krajnji je čas zbiljski shvatitivlastitu odsutnost

I zakoračiti u one neizvjesnostiprovalije

U samomsebi

71

BUĐENJE

Page 74: Mak Dizdar - Modra rijeka

Smrt ko teška sjena prati me odavno

Umro bih već rado i lijepo i javnoda se sa tom smrćupoljubiti mogoh

72

ISPOD STVARI

Page 75: Mak Dizdar - Modra rijeka

Sprva su ostrva bila od perja crvenog i biserjaBila su ostrva od pitkog domaha i bliskog dnaOd lišća su bila ukusnog Od vjetra Konačnog ras-

kršćaOstrva bijela od sunca Slatka od sna

Sada su ostrva na naše stope skrvilaAko nas i ne bi možda u čeljusti mržnje smrvilaNe bi nas ostrva kao nekadOd samih nas više skrila

Ostrva pod prstima čudnog buđenjaOstrva za našim kamenim plačemOstrva oko našeg stalnog čuđenjaOstrva na klatnu sata i pod otiračemOstrva koja će biti i koja su bilaOstrva Ostrva Ostrva

Ostrva svuda oko nas

Ostrva blaga i draga

Ostrva ovaŠto su seOstrvila

73

OSTRVA

Page 76: Mak Dizdar - Modra rijeka

Bože svih bogovaOprosti što ti se obraća onajKoji je u neznanju oskrnavio sva božanstva

Nemoj da ispustimSvoju jadnu dušuDok ne ugledam na obzorjuKomad svoje zemljeI dim što se sa ognjišta diže sve više put neba

74

DIM SA OGNJIŠTA

Page 77: Mak Dizdar - Modra rijeka

1.

Ti li si nesretni taj izabranik što ugleda golobožanstvo

kako se kupa u bistroj vodi jutrapokazujuć u isti čas svoje ljepote i tajneTi li si neuporedivi taj bezumnik što zbog te iznim-

ne zgoderazmijeni svoj jedini vidza vječnu vidovitostSad sjediš nag pod čempresom i slušaš pijevproročkih ptica

(Vršeći viši nalog znam da zmija sa boginjinog štitasiđe na tvoje otvoreno uhoi pročisti ga trajno palucavim jezikomTješi se time da oni što su u obilju i samozado-

voljstvunajčešće kod krupnih očijuostaju zauvijek slijepi)

75

PRIČA O POSJETU KOD TIRESIJE

Page 78: Mak Dizdar - Modra rijeka

2.

Znampa ipak ti dolazim

Znam da živim u zemlji u kojoj bratu utrobi majke hvata za gušu brata

prije nego li ugleda ovaj lijepi svijet

U kojoj eno Amfirajaj odrubi žustro glavuMenalipu što još ni izdahnuo bio nije

A Tidej je razbi i iz nje kao čisti nektarispi ljudski mozak

Znami mnogo više i mnogo teže

Zato od tvoga nadahnutog slova i ne očekujemu ovom raspaljenom ognju

bilo kakav spas

Pa ipak dolazim da čujem tvoje neutješivo slovo

3.

Znam da si sasvim izbliza vidio moćne bogovekako jedu ječmenu kašu kao ambroziju

i piju medovinu nazivajuć je nektarom

76

Page 79: Mak Dizdar - Modra rijeka

Običajima zainad i pravilu o dobrom ponašanjupretvorio si se u ženu što se okolo vucara

zbog čega moralisti i izmislišepriču o dvoguboj zmiji

Znam da si ti zaista taj jedini tiali da sam i ja opet

samo ja

4.

Ti si govorio one čuvene riječi iz mitovaO Narcisu o Edipu o Afroditi i Kali

izazvavši ponovo gnjev

Al ja se ljutiti neću ma šta rekao jer do kraja znamkako samo nas dvojica znamo

da vidovitost tvoja od bogova nije

(Bog nikada i ništa bez pune prinude ne dajei čovjeku smrtnomda ga savladaje teško

77

Page 80: Mak Dizdar - Modra rijeka

Ustati ipak valja potpuno na noge i hitrošćuna koju on ponekad zaboravljau svom samozadovoljstvuoboriti njega)

Slušajuć raspjevan jezik proročkih pticama šta rekao za meneneću se ljutiti

(Mada me najbijednijeg čovjeka na svijetujoš uvijek nazivaju jedinoLjutiti)

Zabavljen stvarnim znacima neba i zemljeti kazuješ tekneboizemlju

5.

Začuđen si što sjevernim vjetrom u crnoj lađis ovnom pretilim i ovcom crnomovog sunčanog majastigoh i ja živ

u kraj crnih topola podzemnog gaja

Čudiš se meni i tom mome putu

Taj put je samo zato što ti jedini si smrtnikkoji još uvijek živi među nama

i nakon svoje smrti

78

Page 81: Mak Dizdar - Modra rijeka

6.

Grabit srce vode savlađivat moranije samo jedan i jedini zalogpovratkado doma

(Brzo ćeš zaplakat kad pravosve to saznadeš)

I slučajnost svaka ima jedan nalogkada kiša pada kada vjetar s goraa ne samo tadakada udargroma

(Brzo ćeš zaplakat kad pravosve to saznadeš)

Treba stić do kopna do najviših zorai zabiti veslo u korjenje biljado najgušćihzbilja

Na vrh onih svetihhipodroma

(Brzo ćeš zaplakat kad pravosve ovo saznadeš)

Na ramenu veslo za koje ćeljudi sa otoka onogšto nikada solini kušali nisumislit mlat da jeza sazreložito

79

Page 82: Mak Dizdar - Modra rijeka

Tamo gdje se ne znašta li je to novacni šta li jemito

(Brzo ćeš brzo)

Okajati valja i prastaro djelošto čovjeka drugogi do danas slamaa ne samo prestupprotiv bogasama

(Plakat ćeš plakati)

Zapamtit i platit i poljupce trebaishitrene nekad bez mjere i vjereu srebrenoj noćii na mjesečini

Plakat ćeš plakatAli nisi sam

Sa povratka svoga jedan drugi inida bi sprao činiduboku i modrumora pronać rijekuiz nebaštoteče

Brzo ćeš zaplakat kad pravosve to saznadneš

80

Page 83: Mak Dizdar - Modra rijeka

Tako mi ti rečea ja ostahnijem

Tako mi ti rečedok život se brzoi ljulja i motavrti i okrećepoputkakvečigre

Dok nam Zeus miješakarte od teigre

7.

Tu neslavnu kažu što nam ovdje kažuprihvatimo sada ko gozbuneslanu

Saslušat je valja ko priču za veče

Pa možda i većeko bajkuko lažu

Jer ljudska ništavost ne priznaje ništadok ne pređe mukompro grdogponora

81

Page 84: Mak Dizdar - Modra rijeka

Što li se pobijedit morska sila morakad li će smrt u bijeluupravosamora

Dvojba je golema

Dvojba je golema u slovui djelu

U tijelu mi cijelužeravicapeče

A u grudma srcenestajenestaje

8.

Potpuno si izmišljen ti koji slušaši razumiješ jezik ptica

Potpuno si izmišljen ti koji se zanosišnemuštim znacima od jučer i sjutra

da bi se opravdala zla bogova i ljudi

82

Page 85: Mak Dizdar - Modra rijeka

Potpuno si izmišljen o neumitni Tiresijaali me ipak zabrinu predskazivanjem

u kojemu je sadržana golema neizvjesnost

Zato tako i postojiš u mojim bojaznimauvjerljiviji nego li ma ko drugi

83

Page 86: Mak Dizdar - Modra rijeka
Page 87: Mak Dizdar - Modra rijeka

SUSRET SA HIDROM

Page 88: Mak Dizdar - Modra rijeka
Page 89: Mak Dizdar - Modra rijeka

1.

Tvrdimkako sam sve

da pronađemsredstva

aliprava

sve samna putu da srodstvou osipanju dijelova

pradavnih

gdje lironeći do dnau kakve li iz kojih

povratkanema

87

POSVE DOSLOVNI SANMEĐU GOLIM PARALELAMA

Page 90: Mak Dizdar - Modra rijeka

2.

Do zjenasamozaboravai do samorasprsnuća

u zenitusjena

do posljednjihkuća

3.

Do jezgramočeći u prahugarke ruku

bivših

Sa zvijezdama

(Radobihjutros)

4.

Sadpita sei radi se o

88

Page 91: Mak Dizdar - Modra rijeka

kao

što liko li sikakva li si kad

ti

svemislii nadek meni kojega ubijaš

ti

uskrsavašveoma jednostavnokao da s pladnja jedeš

neko sasvim zrelo voće

(Rado bihnapisaotaj posvema ali)

5.

Činio

veomaozbiljnekoje niko i nikada

89

Page 92: Mak Dizdar - Modra rijeka

ubio sedo kraja veći zato nisam upravo

na dnu bivanjamrtav

ravani uspravanpočiniću zaista da

bože

makari najpliće ludostiu lovljenju dijelova

Zbiljski ću se podijeliti

(Rado bihjutros ranoali si okačena o)

6.

Objašnjivesve su od gore

do dolje na platnuzbilje

90

Page 93: Mak Dizdar - Modra rijeka

te kredei boje

zaista

u meni jeova bezmjerna vjerazbog uporne prijetnje

u

zatonesalomljiv samu davno uzaludnom

(među golim paralelama)

7.

Kad bihbar neštoznao lijepo da

al potrošihsve lijepe

(u vremenuprije tvoga)

kad bihmogao barnešto grdno da

91

Page 94: Mak Dizdar - Modra rijeka

(no zlopotroših već)

8.

Tu

osjećamda na svijetuništa zaista više

i dasve štoizmeđu mene i tebe

između tebe i meneda je što

jeste

(U tomposve doslovom da)

9.

Tu

bijesiočaj

92

Page 95: Mak Dizdar - Modra rijeka

zbogljepotebijes

očajzbogvjernosti

drskei neuporedive

10.

Rado bihzapisaotaj posve doslovni

aliprvoobračunati sabez koje se više ni ne

11.

San je

12.

Ako seprovučemkroz ušice

uistinu zlatne

93

Page 96: Mak Dizdar - Modra rijeka

kojomneboza potonji pokrov

igle

zar tragatiotrov

i rećida sam mag samodrag iz kletog grada

štodušu nećetim umijećem

nikad

(nikadza nikada)

znamtako ćešmada većehoću samo većem

tako

madasvoje neboduboko i plavovezeš za nas cvijećem

94

Page 97: Mak Dizdar - Modra rijeka

13.

Tajtrag

od Penelopedo Nausikaje

od Kirkedo Kalipse

o tebi koja mimozak pije

o tebi kojojdušu vidim

o tebi kojuniko ne zna

14.

Tajposve doslovni

aliprvoda te izagnamiz preguste šumepitanjau kojoj boraviš

bezuvjetno

95

Page 98: Mak Dizdar - Modra rijeka

mada tvojašumai ne bi pomoglaza mnoge listove

na koje valja upisatitaj posvedoslovni

san

15.

Izvjesnojesteuovo promuklo

osvojilo jeobaleobje

nastanilo sepotpuno

njegovo sam

ono mijoš jedinoujedomo momemeni

trajanje

96

Page 99: Mak Dizdar - Modra rijeka

16.

To je

od Terzitakojido Tiresiješto

od Sizifado Tantala

to je

17.

Tako bihradozapisaojutros

taj posve doslovansan

ali on i daljetrpko

i jutro nikako

trajekao zamka

između golih paralela

97

Page 100: Mak Dizdar - Modra rijeka

18.

Pa

Paipak

98

Page 101: Mak Dizdar - Modra rijeka

Bijah i ja jednom dijete

Jedan bijesan vepar ujede meDa više ne rastem

Tu tešku ranu preboljeh

Ja nisam kriv što od tadau meni raste vučjiOtrov

I što čudnovatu bjesnoćuTako čestoPokazujem

Ne prilazite zato onomKoji takvu osuduU sebiNosi

Priđite mi samoKad mislimO nebu

99

OTROV

Page 102: Mak Dizdar - Modra rijeka

Ne mogu svoj pogled ostavitina narandžama što vrište

duboki sjaj jantara tjera mena misao o dubini

što cvrčci jače udarajuu svoje bubnjeve

jasnoća dube sve dubljemoju ranu

kretati se što daljeod svog stojišta

znači sve očitijebiti

100

NEMIRENJE

Page 103: Mak Dizdar - Modra rijeka

More je narasloOd leševa utopljenika

Ono se sve više približavaOvoj krpici zemljeNa kojojUpornoStojim

101

KRPICA ZEMLJE

Page 104: Mak Dizdar - Modra rijeka

Da li je to SunceIli je toMjesec

Da li je to KamenIli je toHljeb

Da li je to VatraIli je toVoda

Da li je to BrigaIli je toZavist

Da li je to KnjigaIli je toKletva

Da li je nježni PramenIli je toPlamen

102

NESUGLASJA

Page 105: Mak Dizdar - Modra rijeka

Da li je to PticaIli samoZamka

Da li je to SumnjaIli golaMržnja

Da li je to BodežIli je toRana

Da li je to ZločinIli je toKazna

Gonič da li jeIli je toGonjeni

Da li je to PrahIli jePepeo

Da li je to DaliIli je toToje

Ili je toIli

103

Page 106: Mak Dizdar - Modra rijeka

O braćo svoja ubogao pasale i akmoneo ole i euribateo ti sileo tubale

uzalud trčite okolomijenjajući bojeuzalud sepresvlačitevi kerkorepiiz efesta

uzalud pasalujeteakmonujeteuzaludoleujetei euriba-tujete

i sileujeteuzalud

i kada postanetedosadne zunzaremali moji

104

KERKOPI IZ EFESTA

Page 107: Mak Dizdar - Modra rijeka

bjeloguziostavićeteipaksvojelice

na stijenione crnezadnjice

105

Page 108: Mak Dizdar - Modra rijeka

To je krajolik zagrljen podnevnim suncem ljetaCvijet je to procvale livade što travnjom šeta

To je u pljusku okupano runo mladog stadakad se u proljet planini svojoj prikrada

To su nevine čistine visokih glečerasljubljene s posljednjom zrakom prije večera

Bijela je nevjestinska haljina što oblači je djevaradošću koja je širom otvorila oči

Bjeline bespomoćno bleje na obronku šumekao raspukline srca što ravnodušje glume

Pamtim bjelinu usijanog gvožđarukom kovača što svijetli tako do prvih sati noći

Ko nije izbrisao iz sjećanja sve ureposmatrajuć bjelinu u igrivim bokorima bure

Ne mogu da zaboravim sliku bijele pjenena modrim usnama uvrijeđene žene

106

BJELINE

Page 109: Mak Dizdar - Modra rijeka

Kako da izbrišem sjećanje na drhtaj tmicepred bijelim i golim zidovima tamnice

Bolna je bjelina bolnice u kojoj se teško dišejer sunca neće biti ni poslije zime ni kiše

Najbjeljom bjelinom prekriju se zjenebez krivnje osuđenog

Od njegovog svijeta u ovome svijetuostaju mu samo dvije prazne mrene

107

Page 110: Mak Dizdar - Modra rijeka

Od Dalekih paklenih vratado Sunca od zlata

Od hladne zemlje Kimerado bezdna himera

Od Čarobne sokolicedo Tajne ptice

Od onog neba visokogdo vode duboke

Od one što razdiredo ove što pije

Od onih što u pijevuubiše se u gnjevu

Do ostrvljenih kiklopai njinih stopa

Između nedohodai nedođina

108

NEIZVJESNOST

Page 111: Mak Dizdar - Modra rijeka

Ovu bol koja lutašto ne proguta

Šta čeka ta nemankad ništa više nemam

Do duge moje tugei teške šutnje

Od srebrne zvijezdedo praznine

Od toga tvoga nemilado toga moga

Nedraga

109

Page 112: Mak Dizdar - Modra rijeka

Progurala si se neprimjetno kroz mnoštvoi okitila me sitnim strukom šumske ciklame

O tebi sve pjesme uporno šutejer se rodi hiljade godina nakon mene

Sada živiš tiho na Špinutupresretna da te jedan čovjek pamti

110

DJEVOJKA SA TAURIDE

Page 113: Mak Dizdar - Modra rijeka

Prijatelji ginu snaga je sve manjeSve mi više gasne ovo svjetlo danje

San ne splasne crni U omčama granje

Zvijezde moje nema nebom da se javiOna svjetli jasno tek u mojoj glavi

Dažd se stalno ljuti Vjetar samo davi

Navidnici zato svud okolo rastuVrijedno kao trava Ko trulež u plastu

Vidjeti bar da je neku ludu lastu

U usponu val je U nedogled šumaŠumom valja gazit u traženju puta

Šumom valja proći ma sišo sa uma

111

OGOLJELI PREDIO

Page 114: Mak Dizdar - Modra rijeka

PlačemZbog ljubavi tvoje što napravi me robomZbog ljubavi što oslobodit me ne može

Plačeš

112

KALIPSA

Page 115: Mak Dizdar - Modra rijeka

Pocrnjela je ova krv telećaod raspeća

Taj arhipelag monadada l‘ ozelenjeod nada?

113

DALEKI OTOCI

Page 116: Mak Dizdar - Modra rijeka

1.

Ja more pobijedih a smrt će sa mora

2.

Smrt je svakom dana njegovim rođenjemZa svakog rođenog skovana je strijela

Ali smrti slučajnoj nikad nisam daoKada je na tronu neki udes zao

Kada sudba prava na postelji spava

3.

Ako drsko poništih to sunčano okoJa tim nisam htio da ne sija sunce

I ne klija trava na njivama živimNiti korijen sumnje u mislenoj gori

Život taj u meni zapravo prozbori

114

DEKLARACIJA SMRTI

Page 117: Mak Dizdar - Modra rijeka

4.

Njega sam ja htio a ne golu slavuDo Itake pronijet ovu ludu glavu

Oduprt se smrti lik svoj da ne predamU zrcalu kraja dok ga ne ugledam

Kraljski jesam niko kraljski i da umrem

5.

Kraljevstvo je moje čudnovate građeTo nijesu gradi niti su to lađe

Nesanicu mora kada pođem lećiSlušam i gonetam

A moj nemir raste i od mora veći

6.

Nesanici vode pridruži se tugaProstor vas se puni i; nikud iz kruga

Do očiju prijetnja pa skačem iz straveAli su čelične i spone i brave

Jutro moje sviće gledajuć u mrave

115

Page 118: Mak Dizdar - Modra rijeka

7.

Onda prenem srce iz tih katakombaU susret lavežu i fijuku bomba

Kad katarka pukne palež sviju nadaSve čudo za čudom na me s neba pada

Još dalji su dani do mojega grada

8.

Stranstvovanjem žudnim upoznavah svijetRvanjem sa smrću pomakoh granice

Širinama straha mogućstvima ljudiPa se svaka zvijezda svom otkriću čudi

Ja smrt tražih svoju

9.

Ja smrt hoću jada koji meni spada

10.

Da upoznam sebe vratih se sam sebii sām hodam sobom po tom vēlom svijetu

U prostranstvu ona gdje noga ne možeIza leđa vjetru slutnji ispod kože

U sredinu patnje gdje ne vidiš bože

116

Page 119: Mak Dizdar - Modra rijeka

11.

Što sam dublje samlji ljepše mi je liceSmrti koja čeka u vlastitom tijelu

Mada znamen njena stići će sa moraOd ruke neznanca u uboju bijelu

Mada znamen njena stići će sa mora

117

Page 120: Mak Dizdar - Modra rijeka

Snio sam na valuNa čarobnom veluLeukoteje

Na moj dlan umoranSpustila sePtica onaŽutaZlatnaCrvena

Puzajuć neprimjetnoZar vrisak uvijekMora da dođe

I da raskine tolikoČekanuPjesmu

118

SAN O SNU

Page 121: Mak Dizdar - Modra rijeka

On se poznati može veoma lakoi o njemu ne bi trebalo više rećida međ ljudima neprimjetan ostao ne bina velikom trgu prodaje zjalai viče velike riječi

Šepuri se okolo naduto ko Terzitmiješajuć se s brižnim junacima i vojskama –a zapravo je tu tek običan prosjak Iršto skuplja mrvice sa tuđeg stolajer samo tako može doćina nekakav pir

Zato ga ni Ahil slavni ne mogaše smaćiniti ljuti Odisej ne htje ga dotaći –znali su da će ta jadna kreaturacrknuti jednog lijepog danaod goleme mukesvog vlastitogtura

119

JEDAN DRUGI IR

Page 122: Mak Dizdar - Modra rijeka

l.

To je taj dio moga života što osta jasan kao suzaTo je ta djevica od čijeg pogleda postade vedrije

nebokad sunčanom prašinom sve krajolike iz oka zasu

zeleneTo je to čudo iz čijih usana poteče med u sve

cvjetovešto zavonjaše da bi uspavali budne i podigli usnule

Zato i bi suvišna lopta iz njene ruke ispala u vodui smijeh dvorkinja da bi se o njemu kasnije pričati

mogloHitro da ona to ne učini granu masline sam bih

uzeopokrivši umornu golotinju što se već morala

pokrenuti

Nije imala čarobni prutić u ruci a začara sve onebesmrtnice što vidješe stvarnost kako ona i htje da

je vide

120

NAUSIKAJA

Page 123: Mak Dizdar - Modra rijeka

Ta djevojka ne pripadaše mitovima nego običnimženama

koje postadoše robinje da bi što lakše i duževladale

Kako bi inače mogla vješto motati oko svog malogprsta

tako starog tako poštovanog i tako mudrog oca ikralja

To je ona osoba iz mog života što prosu najvećetajne

jednostavno i prosto kao kosu uređenu po običaju

Grada s dvije luke tako mirisnog i mirnog OtokaDrepane

2.

S ukroćene Kirke došla je Kalipsa – dvije moćnežene

što u svojim rukama držahu i život i smrt

I nisu bez potrebe goleme još za vratima Hadasmještene one bez kojih bi bila dosta tanka priča

Antilopa u kojoj su združeni golemi mitovineuporedivih ljubavi i mržnje – svjetla i ludila

Jokasta i Hlorida Pera i Leda Ifimedeja i FedraProkrida i Arijadna te Majra Klimena i Erifila

I Penelopa na koncu sa najnevjerovatnijim vjerno-stima

pokrivena platnom nad kojim je spavala noć

121

Page 124: Mak Dizdar - Modra rijeka

Ulazeći u taj krug sjajni mojih izhitrenih metaforaona osta obična djevica sa ljupkim osmjehom na

licu

(Tako osigura tu sebi mjesto i skromno i vrlovidljivo)

To je u stvari najlukavije čaranje koje sam vidioi moje poslovično lukavstvo je nemoćno i jadno

U saznanju onih što nikada ne prozriješe istinuza koju rekoh da joj se protiviti ne treba

3.

Dvije su to razne istine koje oboje drže odvojenou rukama ispruženim prema svijetu

Pravu istinu smo znali tek kad bijasmo zajednokad se nije znalo čija je koja rukaTamo u gradu na dvije luke

122

Page 125: Mak Dizdar - Modra rijeka

Između valai vala

izmeđuzala

bez tlabez korjenja

u ovomemodrom

u ovomesivom

u ovomecrnom

gorkogagorenja

procvjetaćupjenom

123

OKO

Page 126: Mak Dizdar - Modra rijeka

bijelomrumenom

zlokobnooko

nikadaviše

neće mepoznati

124

Page 127: Mak Dizdar - Modra rijeka

Da je samo tlapnja često voliš rećiOna će ti ipak jednog dana leći

U zvijezdu tvoju u vijugu jekeLjubav koju čekaš i sad modre rijeke

I bićeš zasječen i kad nećeš sjećiSa strahom ćeš gledat svoje drugo sjutra

San ćeš očekivat a san će pobjeći

*

Kapat neće morat sakriveni otrovskamenit te može pogled na sam pokrov

Što ga to stvorenje kao gizdu nosiSvakim dijelom ruha ono zna da kosi

Noć ti se zamrači usred svjetla danjaKosa ti pobijeli od tog gledanja

Odakle su dana takva drugovanja

125

HIDRA

Page 128: Mak Dizdar - Modra rijeka

Svaki uboj mišlju žuč joj svu razdražiMnogoglava neman svoj zalogaj traži

Jednu glavu sjekuć pomalja se drugaNaraste joj deset gdje je jedna bila

Sudbina je kleta – u snu se snila

*

Ždrijelo bivše jedno rađa bezbroj ustaOd patrljka jednog nasta šuma gusta

A iz šume ove prokrčit se ne daOd mrzline bare od gnjiloće leda

Kad bi zmijska hitrost ostala joj pusta

*

Zamisliš li kako to zlotvorno čudoMožeš namah cviljet i zavriskat ludo

Ona nije samo ponajviše brdoZrno je u pijesku i malo i grdo

Opisati treba nju što uvijek vreba

*

Repovi i kanže ponor i čepoviLavež i siktanje jauci i krici

126

Page 129: Mak Dizdar - Modra rijeka

Iz hladnog hada plamen kojim ližeK njemu u središte dolazi se bliže

Saznati se nada ta u se što gleda

*

Mene brige grizu hitre kao vidreOd njih zamračuju tavne hidrijade

A da ne zna niko liječim svoje jadeUčeći jednako od zlotvora hidre

Jedno je sad ono što nas dvoje znade

*

Zahvalan sam guju na njezinom truduŠto me ne napušta i kad kušam Letu

Da nje sa mnom nije hidrozoe jadneTijelo bi pojele pohlepne i gladne

Jedine mi nade u mom kratkom ljetu

*

Bolje da ne kažem jer ja moram daljeŠapu vidim lavlju rastvorene žvalje

Na udima svojim

127

Page 130: Mak Dizdar - Modra rijeka

Guta gusta magla pije jeza vlageSve mi stvari drage

Da bih našo mjesto zaspalome sidruValja se pretvorit

Baš u mrsku hidru

*

U meni jeJao

128

Page 131: Mak Dizdar - Modra rijeka

OSVOJENA TAJNA

Page 132: Mak Dizdar - Modra rijeka
Page 133: Mak Dizdar - Modra rijeka

O tebi su ispjevane sve pjesme i ne bi smjeloništa više o tebi da se pjeva

O tebi su rečene sve riječi i ne bi mogloništa više o tebi da se kaže

Tvoje platno je ostalo tajnovito kao noći tvoji prosci prozirni kao jutro

Pa ipak te moram smjestiti u onaj krugnejasnih bića stvari i stanja

Penelopo Penelopo Penelopo Penelopo

131

PENELOPA

Page 134: Mak Dizdar - Modra rijeka

Kao ptica sjediNa desniciRuci

Jao

Odletje miPtica

132

TAJNA

Page 135: Mak Dizdar - Modra rijeka

Nema sumnje da se u vremenu što se ostvaruješirokim nevoljama mene

mnogo šta dešavalo i odnosilo goleme komadesa stabla do kraja sazrelog bića

Kroz ravnodušan prostor proteklo je što možeda teče i da se mijenja

uzimajući neke druge oblike a da se u sebi ne trošii ne iščezava u netragovima

Glava je bez ikakve dvojbe rascijepljena već takoduboko

da nikakvo osvjedočeno prepoznavanjene dolazi više u obzir

I gustoslane kaplje sasvim šarenog znojaveoma vrele od bliskoga bolane znaju kuda bi

Obadva ramena ne nose svoj jedini vrat podjedna-kom upornošću

užareno čelo grkih gotovo otrovnih boraklati se u ritmu

133

RASTOK

Page 136: Mak Dizdar - Modra rijeka

(Čas naprijed čas natrag)

Da stub svjetlosti seiz temelja ljulja

Grudi od zadobijenih padanja i zasluženih rana sumrke i crne

i naseljene veoma suprotnim ushićenjimai raznoznačnimbojaznima

Jedna ruka udaljena je od druge tako daleko kaonebo od zemlje

i svaka od njih odlazi nekudkudgod bilo

(Tu nema koda za kretanje)

Ni sami prsti nisu podređeni jednom pa ni kibernusvoje pesti

koji bi zahtijevao namjenski pokret ili smisaoza neki redosljed i harmoniju

Ključevi i brave od prije su van upotrebe

Jedna noga korača sasvim desno prema neispitanimpredjelima

druga bi lijevim priklonom da se toplo smjestinegdje do samoga srca

(Mada je odavno raskomadano i pojedenoi možda danas postoji tek ono mjestogdje je nesebično radilo)

134

Page 137: Mak Dizdar - Modra rijeka

Utrobu razdiru aromatična bilja u varenju sasvimsuprotna ukusa

dospjela u pakao bez ikakve namjere i željeza opakim združenjima

S pićem je uvijek drukčije

Dopadljivo otrovna ona igraju kolo kako imse hoće

mada nisu ni pripuštenakroz brane grkljana

O očima čije su mogućnosti usvajanja i bijeganeograničene

ne bi trebalo niukom slučaju govoriti usputa to će biti

(Mada one zahtijevaju poseban znak i posebnoslovo)

Misli u probušenoj lobanji i izrešetane na jagodicikažiprsta

rasijane su sve do zagađenih moraveoma debelih slutnja

I sasvim su nepovezani njihovi otoci u olujikojoj se ne vidi tačkapočetka ni kraja

Izblijedjela sjećanja su isto što i pokidana sivavuna

godinama već nošena u odjeći od oca na sinai trošena na izlizanim kančelima

135

Page 138: Mak Dizdar - Modra rijeka

Vid nezaustljivo zamračen ne zna se da li jevtromšto šiba

mutne vremenske dvojbe ili neznanom bolešću okaumorne i gotovo umorene zjenice

(Zapanjeno lice mrene naslućuje seu danu što luta)

Težina nejasno raspoređena isto tako na četiriznane strane

izgubila je svaki spoznajni značaju svome prisustvu

(Njeno lakoumno lebdenje poput bijelog proljetnogpaperja

u svijetu upotrebnih predmeta i iznad njegane treba da začuđuje)

Ovako raskomadan i rascijepljen na drobne i ne-mjerljive čestice

i podijeljen bez zbiljskog reda i smislane možeš se ogledati

Zar je moguće onda ostvariti nekakvu uvjerljivupredstavu o cjelini

što bi svjedočila postojanjeu čvrstom bitku

Nema štasva djela su završena onako kako jesu

Rastvorio sam se eto i nestaopred svojim vlastitimvidom

136

Page 139: Mak Dizdar - Modra rijeka

Filozofski i klinički ispružen na katafalku ništavilatražim se sad posljednjom praškom duhagrozničavo roneći u posljednjutrunku samosebe

Zapisujem riječiO tome

Ievo

S radošću što treperi kao zvuk sa žice glazbalau hipu saznajem da je nastala pjesmao mome nestanku

Zato on i ne postoji više

(A tek sada i poslije svega svijet me na stotinunačina uvjerava

da sam stalno i veoma ugledno mjesto zauzimaou njegovom imeniku

I daje mi najveću priliku otvarajući širom svojzračni prostor

kako bih mogao cijel da uđem u milostuvijek raširenog i toplogkrila

Bez ikakvog komentarana tu zlatnu zamku ukazujem naglo produženim

prstom)

137

Page 140: Mak Dizdar - Modra rijeka
Page 141: Mak Dizdar - Modra rijeka

S A D R Ž A J

Modra rijeka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

DUGA PLOVIDBA

Poziv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13More . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16Horizontalno i vertikalno . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17Pustinja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18Sjećanje na šumu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20Zidovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21Zapis o rijeci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24Noć . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25Razgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26Jarbol . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27Jutro u stablima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28Od posljednjih čaša . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29Plovidba duga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33Jutro . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36San pedeset i prvi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38Iskaz petog svjedoka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39

GLASOVI TRPNJE

Noć u noćima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45Polifem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47Krik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49Kirka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50Brod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52

Page 142: Mak Dizdar - Modra rijeka

Neodoljivi doziv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53Splav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54Zvijezda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56Doskoci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57Kompas . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60Zvijezda o vratu 1–9 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61Kajanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69Buđenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71Ispod stvari . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72Ostrva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73Dim sa ognjišta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74Priča o posjetu kod Tiresije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75

SUSRET SA HIDROM

Posve doslovni san među golim paralelama . . . . . . . . . 87Otrov . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98Nemirenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99Krpica zemlje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100Nesuglasja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101Kerkopi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103Bjeline . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105Neizvjesnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107Djevojka sa Tauride . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109Ogoljeli predio . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110Kalipsa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111Daleki otoci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112Deklaracija smrti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113San o snu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117Jedan drugi Ir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118Nausikaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119Oko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122Hidra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124

OSVOJENA TAJNA

Penelopa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131Tajna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 132Rastok . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133

Page 143: Mak Dizdar - Modra rijeka

Mak Dizdar

MODRA RIJEKA

Izdavač:»Svjetlost«, izdavačko preduzeće, Sarajevo

Za izdavača:Vladimir Knor

Tehnički urednik:Hilmo Hadžić

Zaštitni ovitak:Željko Marjanović

Korektor:Veselko Koroman

Štampa:Izdavačko preduzeće »Svjetlost«, Štamparija Trebinje

Za štampariju:Duško Milojević

PDF/elektronsko izdanje:Prelom: Boriša GavrilovićKorektura: Sandra Zlotrg

Urednici: Gorčin Dizdar i Nenad Veličković

Page 144: Mak Dizdar - Modra rijeka
Page 145: Mak Dizdar - Modra rijeka

Pjesma Maka Dizdara Modra rijeka u čitanci za 4. raz-red gimnazije1 (u okviru tzv. federalnog plana i pro-grama u kome se Makov opus, sveden na Kamenogspavača, prečesto koristi kao patriotski odgojni mate-rijal) protumačena je površno ili pogrešno. Autor či-tanke upućuje na Vlatka Pavletića, koji zaključuje:

Završni stih Dizdarove pjesme, VALJA NAMAPREKO RIJEKE, vrlo se često spominje u musli-manskim obiteljima u malo drukčijem obliku:VALJA NAMA PREKO SIRAT-ĆUPRIJE.Nije riječ, dakako, o slijepom povođenju već o pje-sničkoj transformaciji koja bjelodano potvrđujeautentičnost Dizdarova pjevanja. Pjesnik neoma-nihejskog i bogumilskog dualizma, Mak Dizdar jepjesmom Modra rijeka ušao također u bit islam-skog dualizma jer ‘Sirat-ćuprija’ je most koji spajaobale ali ujedno razdvaja Dobro od Zla.”

Međutim, Sirat-ćuprija ne spaja nikakve obale. Ona jemost preko pakla, kojeg će Alah stvoriti na sudnji dan,

143

ČAHURENJE MAKA

1 Vedad Spahić, Čitanka za četvrti razred gimnazije, Sarajevo,2004, str. 138, u vezi s nastavnom jedinicom Mehmedalija MakDizdar, Modra rijeka.

Page 146: Mak Dizdar - Modra rijeka

da pravovjerni po njemu pređu u raj, a grešnici s njegapadnu u vatru. Sirat-ćuprija također ne razdvaja Dobrood Zla, nego vjernike od nevjernika, što nije isto. Ci-jela analogija nategnuta je i proizvoljna. Međutim,ovjerena u obrazovnom sistemu, ova nesuvislost daljese širi putem Wikipedije, i postaje najčešći, ako ne i je-dini način čitanja, posebno za generaciju koja na tommjestu zadovoljava sve svoje potrebe za znanjem:

Budući da je rijeka simbol, ova se pjesma često po-vezuje sa bošnjačkom usmenom predajom o Sirat-ćupriji. U drugom stihu upotrebljeni su glagoliznano i znamo. Glagol znamo pjesnik je upotrije-bio da bi rekao da svi o Sirat-ćupriji, odnosno, mo-droj rijeci, ili onom što nas čeka sa druge strane ri-jeke znamo nešto iz domena vlastitog iskustva.Glagol znano označava postojanje rijeke, ali to po-stojanje nije potvrđeno. Čitanjem ove pjesmeshva tamo da ona podsjeća na epski način pripovi-jedanja ili na bajku. Rijeka je negdje iza gora, izadola, gdje pijetlovi ne pjevaju i gdje se ne zna zaglas roga. Ona je iza tmače, iza potpunog mraka itame, nesaznana i nespoznana. Sto godina širokaje, a tisuć ljeta duboka jest. Upotrebom punogoblika pomoćnog glagola jest, pjesnik produžavaduljinu te rijeke, pokušavajući je nama dočarati.2

U ovom radu pokušaćemo dati odgovor na dva pitanja.Prvo, o čemu govori Modra rijeka, a drugo, zašto sepovršno i pogrešno tumači.

144

2 http://bs.wikipedia.org/wiki/Modra_rijeka_(poema)(Pristupljeno: 27.5.2013. 11.22)

Page 147: Mak Dizdar - Modra rijeka

1. Pjesma Modra rijeka

Pjesmu Modra rijeka Mak je napisao prije Struškihvečeri poezije 1969, gdje se prvi put pojavila u javno-sti.3 Uvrstio je naredne godine u drugo izdanje Kame-nog spavača, odakle je godinu kasnije premjestio uistoimenu zbirku. U konačnoj verziji ona glasi:

Nitko ne zna gdje je onaMalo znamo al je znano

Iza gore iza dolaIza sedam iza osam

I još dalje i još gorePreko mornih preko gorkih

Preko gloga preko dračePreko žege preko stege

Preko slutnje preko sumnjeIza devet iza deset

Tamo dolje ispod zemljeI onamo iznad neba

I još dublje i još jačeIza šutnje iza tmače

145

3 Muhamed Šator, Smisao Modre rijeke, Most br. 176-177. Mo-star, 2004.

Page 148: Mak Dizdar - Modra rijeka

Gdje pijetlovi ne pjevajuGdje se ne zna za glas roga

I još huđe i još luđeIza uma iza boga

Ima jedna modra rijekaŠiroka je duboka je

Sto godina široka jeTisuć ljeta duboka jest

O duljini i ne sanjajTma i tmuša neprebolna

Ima jedna modra rijeka

Ima jedna modra rijekaValja nama preko rijeke

(Modra rijeka, 9)

U prvom distihu, lirski subjekt nas obavještava da seo toj rijeci (pretpostavljamo da se prvi stihovi vezujuza naslov) ne može govoriti kao o činjenici nego kaoo pretpostavci. Ona je moguća u predaji, u mitu: neznamo, ali je znano.

U narednih sedam distiha opisuje se prostor/udalje-nost između lirskog subjekta i te modre rijeke o kojojniko ne zna gdje je. Tu saznajemo čime je ispunjenprostor između lirskog subjekta i nje. Ili drugačije re-čeno, čime je ispunjen prostor koji je znan. To je prije

146

Page 149: Mak Dizdar - Modra rijeka

svega prostor širi nego onaj koji obuhvata bajka (for-mula iza sedam gora i sedam mora iskorištena je da bina to ukazala, ali prostor koji se ovdje opisuje je jošveći, jer je i iza osam, devet i deset) ali istovremenoprostor nesklon čovjeku, ispunjen morom, gorčinom,žegom, stegom, slutnjom, sumnjom, šutnjom, tma-čom. Modra rijeka nalazi se i iznad neba i ispod zemlje, onaje i iza uma i iza boga. (Već zato ne može imati nika-kve veze sa islamskom tradicijom, jer takvo mjesto,iza boga, islamu je nepoznato.) Ona je izvan razuma iizvan vjerovanja, nemoguća, dakle, u iskustvu, ali mo-guća, evo, u poeziji.Do nje put vodi kroz podzemni svijet (gdje pijetlovi nepjevaju, tj. gdje ne izlazi sunce). Ona je granica kojuvalja preći. (Valja u smislu mora se jer nema izbora,ali valja i u smislu to je ispravan izbor.)Brojevi sedam, osam, devet, deset, sto i tisuća grada-cijom upućuju na daljinu koja je nedostižna, jer jemjera za prostor i vrijeme. Ljudski život je prekratakda se rijeka pređe. Pjesnik umjesto neprelazna kaženeprebolna. Od nje se umire, od nje nema lijeka, onaje smrtonosna. Ona je kraj života čiji je sastavni dio,od kojeg se ne razlikuje, jer je i sama, kao i život, tmai tmuša. Baš zato se mora preći, jer je nemoguće da život budeovo što je dato. Nama, ljudima, valja otkriti novi svi-jet, valja izaći iz ovoga, preko granice koja se, zbognaše ljudskosti, ipak samo čini neprelaznom.

147

Page 150: Mak Dizdar - Modra rijeka

Toliko je mogao slušalac i čitalac ove pjesme, kad jeizašla u javnost, u Strugi 1969. godine, da iz njenihstihova razumije, ukoliko ne bi dopustio asocijacamada se razmahnu. Mogućnost da se modra rijeka svedena jednu od podzemnih rijeka iz grčke mitologije, acijela pjesma na uzdah umirećeg koji se miri sa smrću,jeste opravdana asocijacama izvedenim iz stihova gdjepijetlovi ne pjevaju, i tamo dolje ispod zemlje, ali jeistovremeno redukcija smisla pjesme kao cjeline.Međutim, pjesma kao cjelina, a to profesionalni tu-mači (kritičari, nastavnici književnosti, esejisti) nesmiju previdjeti, najčešće je dio neke šire cjeline kojutreba kod tumačenja uzeti u obzir. Prije svega, uvid uopus pjesnika može pomoći da se razumije konkretnapjesma, jer se neka jezička rješenja, neki lirski motivi,neki kompozicioni postupci ponavljaju, variraju i vre-menom usavršavaju. A ako je pjesma dio zbirke, ondaje svakako važno za tumača da je posmatra i u tomkontekstu. Ako se zbirka zove kao i pjesma, što je slu-čaj s Modrom rijekom, onda je to neophodno učiniti.

148

Page 151: Mak Dizdar - Modra rijeka

2. Pjesma Modra rijeka u zbirci Modra rijeka

Zbirka pjesama pod imenom Modra rijeka4 objavljenaje prvi put 1971. Naredne godine doživjela je reprint,a onda poslije toga, do danas, više nikad nije štam-pana. Zašto? Da li je toliko loša da ne zaslužuje mje-sto uz Kamenog spavača, ili bi, da stoji uz Kamenog

149

4 Konačno, 1971. godine pojavio se i posljednji izbor poezije,koji je također priredio autor, knjiga pjesama Modra rijeka, ukojoj se pojavljuje i dvadesetak novih, dotad neobjavljenih pje-sama. Zbirku rastvara poznata pjesma Modra rijeka, koja u ovomkontekstu, prije svega, sugerira nužnost pjesničkog čina i gone-tanje tajne svijeta (...) Sve ove pjesme i motivsko-idejnim i stil-sko-ekspresivnim svojstvima pripadaju i obogaćuju drugu pjes -ničku fazu, mada su nastale nakon Dizdareve glasovite zbirkeKameni spavač. U svima njima otkrivamo kao i u ranije objav-ljenim zbirkama istu sliku čovjekova buđenja sred surovosti eg-zistencijalnog besmisla i kruga, zatvorenog neprozirnom tajnomsvemira koja prisiljava čovjeka na vječnu odiseju i neizvjesnoputovanje prema dalekim otocima obećane zemlje spasa. Sim-bolika naslova posljednjeg ciklusa u zbirci naizgled donosi izlaziz sizifovski besmislenog pjesničkog traganja za izlazom iz zat-vorenog kruga životnog apsurda, ali će Dizdar u pjesmama Pe-nelopa, Tajna i Rastok ponoviti isti onaj doživljaj poetske nezi-recivosti tajne života i smisla pjevanja kojim se valja uvijek iz-nova opirati istim naporom stvaranja, humanim poricanjem ni-štavila, ljudske nemoći i smrti. A na taj način će se smisao pje-sničkog stvaranja imenovati kao neprestano lutanje i traganje iz-među privida sna, otkrića i zablude, što je poetski vrlo sugestivnoizraženo u minijaturi Tajna. (Enes Duraković, Govor i šutnja ta-janstva, 89-90. Sarajevo, 1979.)

Page 152: Mak Dizdar - Modra rijeka

spavača, dovela u pitanje koješta od onog što se u vezis poznatijom Makovom zbirkom tvrdi i zna?Zbirka se sastoji od istoimene uvodne pjesme i četiriciklusa nejednakog obima: Duga plovidba, Glasovi tr-pnje, Susret sa Hidrom i Osvojena tajna. Kompozicijazbirke već naslovima ciklusa i velikog broja pjesama(Kalipsa, Kirka, Brod, Polifem, Hidra, Priča o posjetukod Tiresije, Nausikaja, Penelopa...) upućuje na pred-tekst – Odiseju. Moto zbirke (U grudma mi nestajesrca... Homer, Odiseja, IV, 467) također nedvosmi-sleno signalizira na kakvo predznanje čitaoca Dizdarračuna. Taj moto nas uvodi u pjesmu Modra rijeka. Ona bi,ukoliko glas lirskog subjekta pripišemo Odiseju, a natu nas je mogućnost uputio moto zbirke, mogla bitimore (jer je modra) kome se ne zna ni dubina ni kraj,jer njime gospodari Posejdon i jer bogovi odlučuju ko-liko će prelazak preko tog mora trajati. Međutim, morenije rijeka, osim ako se ne misli na Ocean, onako kakoje starim Grcima bio znan. Modar je i kraj kroz kojiprotiče četvrta podzemna rijeka Kokit.5

Pjesma Modra rijeka je prva u zbirci i ne pripada ni-jednom ciklusu. Čini se opravdanim čitati pjesmu isto-vremeno i kao prolog za zbirku, u kojoj će se prepje-vati Homerova Odiseja, i kao iskaz lirskog subjektakoji Odisejevo iskustvo već ima, i govori iz njega –Pjesnika.

150

5 Taj opis daje Platon, u Fedon, ili o duši, pogl. LXI

Page 153: Mak Dizdar - Modra rijeka

Želimo li čuti Odiseja, onda je modra rijeka pred njimneprijateljsko more koje valja preći, sa svim opasno-stima i preprekama koje vrebaju. Stih iza devet izadeset sada ima jasnu vezu s godinama koje morajuproteći da bi se on vratio na Itaku. To je vrijeme izdr-žavanja kazne, zbog učinjenog grijeha. Tada cijeliznani prostor ima veze s zločinima koji su učinjeni,konkretno zločinima u ratu: spaljivanje Troje i pusto-šenje Ismare. Morne i gorke nisu više samo doline imora, nego i godine određene za trpljenje.Ovo znanje je pjesnikovo. (Odisej ne zna koliko ćeispaštanje i povratak trajati.) Pjesnik preuzima na sebeOdisejevo iskustvo, i njegov teret; poistovjećuje se snjim. Tako se opisani kraj prestaje odnositi samo naantičku topografiju i samo na elemente Homerovogspjeva. Pjesnik opisuje nelijep prostor za koji znamoda čeka Odiseja, ali ujedno i putovanje koje je njegovolično, proživljeno i svedeno u stihove. Unutar tog prostora su i nebo (bogovi) i podzemni svi-jet, onaj tamo dolje ispod zemlje. Ali modra rijeka jenegdje više i negdje dublje. Ona zato ne može bitijedna od podzemnih rijeka, nije Leta, nije Stiks, nijeniti Stiško jezero. Ako se već želi poistovjetiti s nekommitskom rijekom, onda Okeanu pripada prvenstvo. Onje rijeka koja teče u krug (o duljini i ne sanjaj), onvodom snabdijeva i mora i oblake, on je granica izakoje počinje nepoznato, i nezamislivo.Lirski subjekt vjeruje u postojanje drugačijeg svijeta,koji bi bio suprotan ovome. U ovome pijetlovi pjevaju

151

Page 154: Mak Dizdar - Modra rijeka

i oglašava se rog. Pijetla stari Grci dovode u vezu sHelijem, on najavljuje njegovo pojavljivanje. A Helijeje jedan od bogova kojem su Odisejevi ratnici pobiligoveda, i čiju kaznu zbog toga trpi. Rogom se objav-ljivao početak lova ili rata. Mjesto gdje pijetlovi nepjevaju je mjesto u kojem vlada tama, mjesto mira,sna, odmora i ljubavi. (Atena produži noć Penelopi iOdiseju, nakon ponovnog sastanka.) Ratovi, zločini,osvete i ubistva događaju se na dnevnom svjetlu. Stih iza uma iza boga ne suprotstavlja racio i vjeru te-gobama i zlostima, nego ih njima pribraja. To je opetu vezi s antičkim poimanjem svijeta, u kojem je pra-vednost bogova prečesto motivisana njihovom pohle-pom i osvetoljubivošću. Pomisliti to, i još tražiti pro-stor izvan njihovog uticaja, jeste hudo (protivno ivjeri) i ludo (protivno razumu). Pa ipak, pjesma se završava zaključkom/nadom (nijeviše znano nego sada znamo, nakon što je tačno opi-sana) da modre rijeke ima, jer zlo ne može biti bez-granično. I zato tu granicu valja preći.

152

Page 155: Mak Dizdar - Modra rijeka

3) Zbirka Modra rijeka

Zbirka Modra rijeka dalje razvija nekoliko ključnihmotiva za opus Maka Dizdara. Prvi ciklus, Duga plovidba, vodi nas preko mora u rat.(Sve dublje i dublje svjetlucaju / Kosti mrtvaca // Uza-ludnih) Tim svijetom vlada nemilosrdni bog, Neptun(Posejdon), čiji su atribut trozube osti i čiji bijes lirskisubjekt sluti (Pa neka padnem već / Klan / Nedoklan// Od tri zuba / Trozuba.) Skepsa, očajanje, rezigna-cija, to je emocija koju sugerišu poente prvih pjesama.(Nisu zidovi samo / U vertikalama.) Zid je i ta nepre-gledna voda koja se ne može preći.Unutar takvog, od beznađa umornog svijeta, lirskisubjekt nesposoban je prepoznati ljepotu, jer je onanemoguća u odsustvu ljudskosti među ljudima. Lirski subjekt (kao Odisej) zarobljen je i možda zau-vijek izgubljen daleko od zavičaja:

Pred kućom u stranišumio je jablantamo

Ovo drvo ovdjegolo je poputprsta

ovo drvoizmeđu jablana jei krsta.

(Jarbol, 27)

153

Page 156: Mak Dizdar - Modra rijeka

Profesionalnom (ili odgovornom, pouzdanom) čitaocuzbirke sve je jasnije da pred sobom ima i pjesnika Ka-menog spavača i pjesnika Okrutnosti kruga. Sintezakoja je konstanta u poetici Maka Dizdara objedinjujeprethodne postupke i motive. Tu su ponovo i vojnik, inepravedno nebo, i igre riječima, i kontekst koji ot-ključava poente. Mak se vratio ovom zbirkom mito-loškim motivima variranim u zbirci Okrutnosti kruga.Nekoliko pjesama iz te zbirke uključene su u Modrurijeku jer joj tematski pripadaju. Prekomponovanjezbirki je postupak karakterističan za Dizdara. I Ka-meni spavač doživio je dvije izmjene, ostavši u tre-ćem izdanju bez cijelog jednog ciklusa (Slovo oslovu).

Lirski subjekt (Odisej) i sam osjeća grizodušje. Jednaje velika bitka završena, i on je u njoj učestvovao, alinakon svega:

Šta se desilo na krajuI sami ste već čuliI više sadZnate

Neki se nalaze u u PakluA neki u Raju

Nekima su razbili samo GlavuA nekima iGnjate

154

Page 157: Mak Dizdar - Modra rijeka

Čamci su se rasušili

Mreže proglodali Miši

Sad hodamo po tuđoj uriBez svjetlaBosiPo buriPo kiši

(Iskaz petog svjedoka, 42)

Pakao i raj nisu mjesta o kojima Homerov Odisejmože misliti. Jasno je da se lirski subjekt poziva nakontekst koji podrazumijeva Odiseju, ali ne zato da bije prepjevao u svoj metar, nego da bi svoje iskustvoopisao univerzalnim motivima, kakvih je Homerovspjev pun. Pitanje koje čitalac sebi mora postavitijeste: iz kojeg se rata lirski subjekt vraća, zbog čega izbog koga trpi zasluženu kaznu, i gdje vjeruje da ćepronaći milost. Ili, drugim riječima: koliko je Modrarijeka dijalog pjesnika sa svojim vremenom, sa ideo-logijom za koju se borio a koja je iznevjerila njegovenade? Odgovor na ovo pitanje morao bi posmatratiMaka Dizdara u kontekstu jugoslavenske književnosti,u krugu pjesnika i prozaista koji su kao učesnici ratana strani komunista doživjeli potpuno razočaranje umladalačke ideale.6

155

6 Naprimjer Branko Ćopić, Antonije Isaković, Vitomil Zupan,Miljenko Smoje...

Page 158: Mak Dizdar - Modra rijeka

Drugi ciklus, Glasovi trpnje, počinje pjesmom Noć unoćima:Pravedni žišci / Svijetle / Sad // Žišci / Oči // Staklaste/ Staraca užasom // Vjernih djevica / Nevjericom / Oči// Žena / Oči // Male što ne znaju / Neznanih / Oči //One / Kojima uzeh dah // U ovoj olujnoj noći / Pro-klinju / Pićem / Ovim // Što ga pijem // Što me pije //Kikonskim // U pomrčini ovoj koja se / Širi u krugo-vima / I laje / Iz moje utrobe / Ranjene.Cijela pjesma odnosi se na epizodu s Kikoncima iz 9.pjevanja Odiseje, u kojoj Odisej i njegovi ratnici, napočetku puta kući iz Troje, poharaju Ismaru. (Odisej:Vjetar od Ilija mene u kikonski u grad nanese, Izma-ros; ja taj grad razorih, a ljude pobih. Uzesmo sasobom žene i blago veliko i sve među se pod’jelimo, dajednako zapadne svakom. Odiseja, 9.39 i dalje.) UMakovom čitanju Odiseje savjest je ta, a ne bog, zbogkojeg čovjek strada. Ne zlo učinjeno u samoodbraninego zlo učinjeno iz obijesti razlog je trpnje. (ZatoMakov Odisej Polifemu kaže: Tvoje / Duge ruke /Neće nikada doprijeti / Do mog malog uplašenogsrca). Ubistvo nevinih proganja lirskog subjekta (Odiseja). Iopet, čitalac se pita ko su nevini i kakvo im je zlo pjes-nik učinio. Jer zlo činimo, svakog dana, mnogima, aline prepoznaje i ne priznaje to svako, barem ne uvijek.Zato će lirski subjekt u svojevrsnoj molitvi poželjeti:

156

Page 159: Mak Dizdar - Modra rijeka

Da ovaj brodhod ovaj dada ovaj bolprebrodimo

Da ovaj hodbol ovaj dada ovaj brodprebolimo

Da ovaj bolbrod ovaj dada ovaj hodpotopimo.

(Brod, 52)

U maniru karakterističnom za njegovu poetiku, Makovdje varira kombinacije rasporeda riječi u strofama istihovima, dovodeći nas do saznanja da prebroditi ipreboliti zločin nije moguće brodom i na brodu s kojegse u zločin krenulo i kojim se iz zločina vraća. Na vri-jednostima zbog kojih se ubijalo u ratu ne mogu segraditi ni život ni mir. U narednoj pjesmi sirene se cinično obraćaju Odiseju:Dođi čovječe slavni / O velika ahejska diko // Dođi /Zar tvoje se srce veliko / Što okamenilo se na Troji /Zar se to srce kameno / Pjesme ove boji // Dođi čo-vječe slavni. (Neodoljivi poziv, 53)Sirene ne pozivaju nego izazivaju, utoliko je teže ahej-skoj diki ne odazvati se izazovu. Ali vezan za jarbolkao za krst, on ima opravdanje da se ne odazove. Zlo-

157

Page 160: Mak Dizdar - Modra rijeka

čin u ime naroda, ili na zahtjev više sile, zločin kaousud... kako god tumačili ukrštaj ove dvije pjesme (uknjizi stavljene jedna uz drugu) jasno nam je da izgo-vora za počinjeni zločin nema i da se od očiju onih ko-jima je uzet dah i koji gore kao žišci ne može sakriti.Čovječe slavni ironijski je iskaz pa stoga pjesma nijedozivanje nego optužba. Ali nije čovjek jedini krivac. Dok lije iz dubina, lijeodozgora i dok u kliještu vode dvije slamke brode(Splav, 54) nebo je olovom pokriveno i zato se zvije-zde ne vide, ali i kad bi se vidjele, i kad bi jedna odnjih zamijenila mjesto s lirskim subjektom izgublje-nim u buri i noći, Ništa se ne bi / u stvari / izmijenilo// Nebo bi opet ostalo / između nas / jednako slijepo(Zvijezda, 56). Bog nije ništa bolji od čovjeka: Za nesreću hvalit koganego boga (Splav, 55).

Gore je polarna zvijezdaA doljeVenera

Onamo Vjetar sjeverniA tamoJužni

Ko će mi kazati gdje jePravac Ljubavi

158

Page 161: Mak Dizdar - Modra rijeka

A gdjePravacSmrti

(Kompas, 60)

Lirski subjekt, izgubljen u svijetu bez nade i pravde, na-slućuje i nada se da bi put spasa mogao biti put ljubavi.Već u sljedećoj pjesmi (Zvijezda o vratu, 61) on je sreće,u liku boginje koja ga je opčinila, ali ipak mora dalje, nakrute pute modre tuge (!). Modro je ovdje boja mora, alii boja neizvjesnosti koja se mora prevaliti, uprkos svemu.

Krajnji je čas zbiljski shvatitivlastitu odsutnost

I zakoračiti u one neizvjesnostiprovalije

U samom sebi.

(Buđenje, 71)

Neizvjesnost će pjesnik spomenuti još jednom, u pje-smi U posjeti kod Tiresije. Nakon što mu Tiresija pro-rekne budućnost (Odiseja, 11.100-151), lirski subjektzaključuje:

Potpuno si izmišljen o neumitni Tiresijaali me ipak zabrinu predskazivanjem

u kojemu je sadržana golema neizvjesnost(U posjeti kod Tiresije, 83)

159

Page 162: Mak Dizdar - Modra rijeka

Neizvjesnost je golema jer je golema provalija prekokoje u samome sebi lirskom subjektu valja preći. Kasnije, u pjesmi Neizvjesnost (108) ona će se uobli-čiti u pitanje: šta čeka ta neman / kad ništa višenemam // do duge moje tuge / i teške šutnje // Od sre-brne zvijezde / do praznine // Od toga tvoga nemila /do toga moga / nedraga. Fraza od nemila do nedragaproširena je prisvojnim pridjevima tvoga i moga. Takoje vascijeli poznati svijet (od Dalekih paklenih vrata /do Sunca od zlata) odmjeren prostorom između dvaobezljubljena ljudska bića. Sve je usredsređenija onaigla na kompasu, koja treba da pokaže pravac ljubavi. U međuvremenu, pjesma Ostrva (73), opet na pre-poznatljiv Makov način, završava poentom: OstrvaOstrva Ostrva // Ostrva svuda oko nas // Ostrva blagai draga // Ostrva ova / Što su se / Ostrvila. Lirski sub-jekt, Odisej brodolomnik kojeg ostrva spašavaju i uda-ljavaju od cilja, doživljava svijet kao neprijateljskokopno okruženo neprijateljskim morem. Iz tog svijetaon želi izaći u neki drugi, bolji. Ali gdje je taj drugisvijet, ako je uopšte moguć, ako postoji mjesto izvanmoći bogova? I kako stići do njega, kad je život ljud-ski kratak, kad u grudma srce / nestaje / nestaje. (Uposjetu kod Tiresije, 82)7

Treći ciklus nosi naslov Susret s hidrom. Hidru Home-rov Odisej ne može sresti na svojim lutanjima, jer je nju

160

7 Štamparska greška? Efektnije, i sasvim u duhu Dizdareve poe-tike, bilo bi: Srce koje ne staje, nestaje.

Page 163: Mak Dizdar - Modra rijeka

mnogo ranije porazio u jednom od svojih podviga He-rakle. Hidra je metafora zla, protiv kojeg se vodi bez-nadežna borba, jer je trijumf nad njim kratkotrajan isamo je povod za njegovo umnožavanje. Ovo je važnone previdjeti, jer bi bilo pogrešno poistovjetiti Odisejas pjesnikom. Mak Dizdar je u antičkim motivima našaodovoljan broj simboličkog potencijala, i po tome je ne-svodiv samo na baštinika lokalne, bošnjačke tradicije,ograničene na srednjovjekovni bogumilski narativ. U pjesmi kojom se ciklus završava (Hidra, 125) pjes-nik opisuje svoj odnos sa čudovištem, koji je mješa-vina straha i radoznalosti. Naizgled, saznati se ne data u se što gleda, ali rješenje ipak postoji:

Guta gusta magla pije jeza vlageSve mi stvari drage

Da bih našo mjesto zaspalome sidruValja se pretvorit

Baš u mrsku hidru

*U meni jeJao

(Hidra, 128)

Tako završava ciklus otvoren pjesmom Posve doslovnisan među golim paralelama, u kojoj sintaksičkomigrom, nedorečenim rečenicima (izostavljanjem ime-nica ili glagola) Dizdar uspješno dočarava košmar u

161

Page 164: Mak Dizdar - Modra rijeka

kome se nalazi njegov lirski subjekt. Riječi kojima za-vršava pjesma vide nadu u nemirenju: Kretati se što dalje / od svog stojišta // znači sve oči-tije / biti. (Nemirenje, 100) Ne može se stajati u mje-stu, jer:

More je narasloOd leševa utopljenika

Ono se sve više približavaOvoj krpici zemljeNa kojojUpornoStojim

(Krpica zemlje, 101)

Ove dvije pjesme, stavljene jedna pored druge, otkri-vaju paradoks lirskog subjekta. On je zaustavljen (pa-ralisan, imoblisan) zbog počinjenog zla, a jedini načinda se iskupi i krene dalje je da nastavi činiti zlo. Zatoljubav nije dovoljna:

PlačemZbog ljubavi tvoje što napravi me robomZbog ljubavi što oslobodit me ne može

Plačeš.(Kalipsa, 112)

Lirski subjekt ne može ostati u mjestu, ne želi činitizlo, nemoguće mu je živjeti ne čineći ga, a želi život:njega sam ja htio a ne golu slavu / do Itake pronijet

162

Page 165: Mak Dizdar - Modra rijeka

ovu ludu glavu (Deklaracija smrti, 115). Zato je po-trebno pronaći drugi svijet, svijet izvan ovog okruže-nog modrom rijekom, izvan volje bogova i daleko odnjihovog svevidećeg oka. Da li je povlačenje u sebe spasonosno rješenje?

Ja smrt hoću jada koji meni spada

Da upoznam sebe vratih se sam sebii sam hodam sobom po tom velom svijetu

U prostranstva ona gdje noga ne možeIza leđa vjetru slutnji ispod kože

U sredinu patnje gdje ne vidiš bože.(Deklaracija smrti, 116)

Susret sa hidrom pokazaće da to nije rješenje. Zatoostaje samo jedno: Rastok. No prije toga treba završitiputovanje/povratak na Itaku.

Posljednji ciklus, Osvojena tajna, sastoji se od samotri pjesme. Prvom, Penelopa, razgrađuje se mit. (Načetveć u pjesmi Nausikaja, u kojoj nam lirski subjekt dajenaslutiti da nije odolio čarima te djevice, koja je zbogsvoje spontanosti i prirodnosti drugačija od svih dru-gih junakinja antičkih mitova.)

O tebi su ispjevane sve pjesme i ne bi smjeloništa više o tebi da se pjevaO tebi su rečene sve riječi i ne bi moglo

163

Page 166: Mak Dizdar - Modra rijeka

ništa više o tebi da se kažeTvoje platno je ostalo tajnovito kao noći tvoji prosci prozirni kao jutroPa ipak te moram smjestiti u onaj krugnejasnih bića stvari i stanjaPenelopo Penelopo Penelopo Penelopo

(Penelopa, 131)

Krug je pomenut i nekoliko stranica ranije:

I Penelopa na koncu sa najnevjerovatnijim vjernostimapokrivena platnom nad kojim je spavala noćUlazeći u taj krug sjajni mojih ishitrenih metaforaona osta obična djevica sa ljupkim osmijehom na licu.

(Nausikaja, 122)

Ovo pomjeranje od Penelope ka Nausikaji, ovaj pre-vrat u vrijednostima, ova Odiseja sa drugačijim kra-jem, ta drskost da se odbaci epski kliše i da se ne učininovi pokolj (prosaca), to je opredjeljenje za eros, pro-tiv tanatosa. Mak, anarhistički, odbacuje epske vrlinena kojima je utemeljen svijet. U završnoj pjesmi Ra-stok on iz okova i brava rastočenog morala bježi takošto se sam rastače, na drobne i nemjerljive čestice. Po-sljedica je da ga više nema, osim u pjesmi koja je zapiso njegovom nestanku. I tu dolazi zagrada kojom se poentira zbirka, a poka-zaće se, nažalost, jer Mak iste godine umire, i njegovprekomponovani opus:

164

Page 167: Mak Dizdar - Modra rijeka

(A tek sada i poslije svega svijet me na stotinu načina uvjeravada sam stalno i veoma ugledno mjesto zauzimaou njegovom imeniku

I daje mi najveću priliku otvarajući širom svoj zračni prostorkako bih mogao cijel da uđem u milostuvijek raširenog i toplog krila

Bez ikakvog komentarana tu zlatnu zamku ukazujem naglo produženim prstom.)

(Rastok, 137)

Treba li reći o kojem se prstu i o kakvoj kretnji radi, izašto je jedino ona prikladna ponudi da se vrati u ra-šireno i toplo krilo tmine i tmuše?

Analiza zbirke, ovdje svedena na nužan minimum pro-čitanih pjesama, dovoljan da se ukaže na ideju kojaoblikuje kompoziciju, dokazala je vezu pjesme izbirke, u kojoj pjesma ima funkciju prologa. Obrnuto,zbirka je pouzdan ključ za razumijevanje pjesme.

Zašto bi čitanje zbirke Modra rijeka smetalo razumi-jevanju pjesme Modra rijeka? Šta može biti razlog dase pjesnikov očigledan znak (jednako imenovanje ipjesme i zbirke) ignoriše i da se u proteklih 40 godinanisu (osim u par uzgrednih i površnih napomena) ispi-tala značenja uspostavljena tom vezom? Da li je beznačajno što se sintagma modra rijeka po-minje u zbirci na još dva mjesta?

165

Page 168: Mak Dizdar - Modra rijeka

Sa povratka svoga jedan drugi inida bi sprao činiduboku i modrumora pronać rijekuiz nebaštoteče

(Priča o posjetu kod Tiresije, 80), i:

Da je samo tlapnja često voliš rećiOna će ti ipak jednog dana leći

U zvijezdu tvoju u vijugu jekeLjubav koju čekaš i sad modre rijeke

(Hidra, 125)

Modra rijeka može biti Stiks, jedna od podzemnihvoda koja izvire iz Okeana, a modre je boje zbog suzakoje smrtnici prolijevaju čekajući milost bogova.8

(Ljubav modre rijeke...) Ali ona može biti i samOcean, koji je iste boje i koji je slatkovodan a teče okocijelog poznatog svijeta, a iz njega slapovima ističusve druge rijeke (npr. Nil) i sve četiri podzemne. Prvoj mogućnosti odgovara to što Odisej zaista čekada se bogovi smiluju i dopuste mu povratak. Ali zaStiks, kao i za sve ostale rijeke zna se gdje su; neko-liko smrtnika je (Orfej, Sizif, Herakle) prelazilo nadrugu stranu i s nje se vraćalo i zna se šta je s drugestrane: Hadovo carstvo mrtvih. Ono što se ne zna, i

166

8 Platon, Plato, Phaedo 112e, premahttp://www.theoi.com/Khthonios/PotamosStyx.html

Page 169: Mak Dizdar - Modra rijeka

što se ne može zamisliti, jeste šta je izvan poznatog.Zato je Makova modra rijeka granica unutar koje su iljudi, i bogovi, i živi i mrtvi, svi bez razlike stegnutinjome kao sudbinom. Poziv da se preko te granicepređe (Valja nama preko rijeke) stoga nije dovoljnočitati samo kao uzdah čovjeka kome je umrijeti, i kojipred konačni sud želi izaći oslobođen grijehova; negoi kao izraz razočaranja u svijet i nihilistički poziv da seon takav odbaci.

Svijet Odisejev određen je sudbinom. Čak i bogovi sudužni da slijede njen program. Lirski subjekt u pjesmiModra rijeka osjeća i trpi težinu tog svijeta, ali za raz-liku od Odiseja usuđuje se postaviti mu granice i odlu-čiti se za put k njima i preko njih. Modra rijeka nijeostrvo, nije Itaka, nije Penelopin zagrljaj, jer svijetModre rijeke nije svijet Odiseje. Onaj drugi ini, na 130 stranica zbirke, a ne samo nadvije stranice najčuvenije njene pjesme, proživjećedramu čiji će vrhunac biti spoznaja da je zlo svijetazlo u njemu. Jedini način da se zlo uništi je da se pre-stane biti. I lirski subjekt odlučuje da se rastoči. Svi-jet ga poziva da se vrati, ali on odgovara gestom kojanije samo odbijanje nego i odbacivanje. Sa podignu-tim ispruženim srednjim prstom pozdravlja nas za-robljene u našem zračnom prostoru, u zlatnoj zamciraširenog i toplog krila, što svijet jeste ako smo ne-svjesni sopstvene zlosti.

167

Page 170: Mak Dizdar - Modra rijeka

Taj neko drugi je pjesnik, koji je u Odisejevoj sudbiniprepoznao svoju, koji se s njim identifikovao, i koji uzbirci prolazi i proživljava još jednom povratak iz ratau zavičaj. Ali to ponovljeno putovanje nije epsko,njime ne upravljaju događaji objedinjeni fabulom,nego emotivni i intelektualni, intimni razlozi. Kakve čini želi sprati Onaj drugi ini? Nema sumnjeda je taj neko daleko kompleksniji od HomerovogOdiseja i da on govori iz iskustva koje nadrasta pred-tekst. Šta je on učinio u svom svijetu, u kakvom je onratu bio, kome je sve nanio zlo, ko ga je ljubio i kogaje ljubio, to ne znamo i nema razloga da zavirujemo upjesnikov životopis. Ali znamo da svako od tih isku-stava može biti i naše. Nije li poezija pozvana da učinibaš to, da nam ponudi ogledalo za naše cjelokupnobiće (za misli, a ne za lice)?

168

Page 171: Mak Dizdar - Modra rijeka

4. Čahurenje Maka

U pretposljednjem poglavlju knjige Apokrifnost poet-skog teksta, Kasim Prohić ne pokazuje da zna da po-stoji zbirka Modra rijeka i da pjesma s tim naslovomu toj zbirci ima povlašteno mjesto. Nego tvrdi:“Sve u Modroj rijeci upućuje na Drugo kao najviše:na drugu obalu kao ‘onostranost’ naše egzistencije, natrajanje izvan zemnosti ljudskih shvakodnevnih htije-nja, na drugu stranu naših života-smrti, gdje se rela-tivizmu čovjekove istine o svijetu i krhkosti njegovognapora da dosegne egzistencijalnu sigurnost i moralnustalnost svojih čina odgovara apsolutnim znakom tran-scendentne izvjesnosti da negdje izvan nas, izvannaših moralistika i egzistecijalnih psihologija (trau-matologija) postoji ostrvo na kojemu je ono što je ap-solutno izvan svake mogućnosti poredbe, pa zato je-dinstveno i – obično.” (118)

(Otkud sada ostrvo, u vezi s Modrom rijekom? U pje-smi se ne spominje, a u zbirci se putovanje ne zavr-šava se na Itaci, nego u rastoku. Da li Prohić zna zazbirku ali je ne želi čitati u tom ključu?)

“Pogledajmo“, nastavlja Prohić, “kako se pjesničkiostvaruje to imenovanje neimenljivog, kako ono štoje nadiskustveno i nadjezičko počinje da živi kao čistaneposrednost pjesničkog iskustva i jezičkog oblika.”(119)

169

Page 172: Mak Dizdar - Modra rijeka

Slijedi pjesma, pa objašnjenje:“Sve što je u Modroj rijeci imenovano – zaumno je, paje zato imenovanje ovdje samo daleko približavanjeapsolutnom, a nikako akt precizne pojmovne identifi-kacije. O modroj rijeci se, doista, govori, ali je tajgovor unaprijed osuđen da bude mjera čovjekove ko-načnosti, još ne, i nikada, oblik u kojemu se bezmjer-nost prepoznaje kao u svom autentičnom odsliku.Govor se tu javlja kao poraz na koji se pristaje, ali isto-vremeno kao jednistveno uskrsnuće Riječi koja i živiod doticaja plamenog jezička apsolutnog.” (120)

(Ali pjesma Modra rijeka u zbirci Modra rijeka ne pa-laca plamenim jezičkom, ona je iskaz čovjeka koji sesprema da iskorači iz ovog svijeta. I ne u smrt, podstećak ili preko Stiksa, Aheronta, Lete, nego u ništa,jer se jedino još u ništa može maknuti iz ove sveopšteljudske pokvarenosti. I k tome s naglo produženim pr-stom. Međutim, Prohić ne vidi taj pjesnikov ironični ianarhistički gest.)

“Zato je pjesničko iskustvo najautentičnija nauka o čo-vjeku, dovoljno unutarnje raznolika da nikada nemože postati sistematska disciplina, ali i odveć jedin-stvena u naglašavanju osnovne ljudske tenzije da jemožemo shvatiti i kao cjelovito antropološko isku-stvo.” (121)

170

Page 173: Mak Dizdar - Modra rijeka

(Tvrdnja da je pjesničko iskustvo najautentičnijanauka relativistička je, i kao takva osigurava alibi začitaoca koji se izdaje za stručnjaka i naučnika, ali kojiza svoje stavove nije dužan ponuditi argumentaciju.To je tačka u kojoj nauka postaje ideologija; relativi-zam u nauci, pa i u nauci o književnosti, otvara vrataideološkim redukcijama književnih djela i opusa. Pri-mjetimo i ovo: ako je pjesničko iskustvo nauka, šta jeonda nauka o književnosti? Nauka o nauci?9)

171

9 Šta nas to čeka iza Modre rijeke, naslov je pretposljednjeg po-glavlja Prohićeve knjige (Apokrifnost poetskog govora, Sarajevo,1974.) sa kojim se ovdje polemiše. Odgovor koji autor daje pri-mjer je mistifikacije poezije i mogućnosti njenog čitanja: “Namjerno hinjenu naivnost ovog pitanja lako je prokazati; onoje i sročeno tako da se ničim ne prikrije blažena tupost bukval-izma, geometrijska strogost njegove optike, zahtjev za očigled-nim kao apsolutno izvjesnim. Potrebno je u pitanju biti naivanda ne bismo naknadno, u odgovoru, morali dokazivati kako u ra-zumijevanju konstitucije poetskog svijeta i njegove granice netreba zaboraviti na onaj prag koji jasno dijeli umjetnost i zbilju,dionicu poetske artikulacije od ontičkog poretka stvari, pa makarse ovaj shvatao kao izvorna metaforičnost svijeta i njegovih li-kova. Tako: prividno zaobilazimo put da bismo ga skratili! Naiv-nost nije pretpostavljena, već tematizirana iz jednostavnog raz-loga da ne bismo postupili teorijski naivno. Jer: bukvalizam ushvatanju poetskog teksta najčešće i dolazi kao rezultat-izvede-nica onog stava koji u polazištu živi od vjere da se poziva na du-hovno iskustvo koje je nesvodivo, tj. da Transcendenciju pretpo-stavlja kao samu mogućnost svog zasnivanja. Takav pristup jenajčešće metodički pristup. Zato metodičko ovde nema rangpredtematskog, ono nije u funkciji organona, već energetičkogprincipa tumačenja.”

Page 174: Mak Dizdar - Modra rijeka

“Pa ipak, osnovni ton Modroj rijeci daju riječi izrazitesupstancijalne gustine i nekog gotovo praiskonskognevida, sa naglašenim mitološkim predloškom ili saprizvukom sirove neposrednosti prirodnog ambijenta.Tako se pojmovi: slutnja, um, bog, šutnja, stega i bro-jevi: sedam, osam, devet, deset prosto utapaju u opštuznačenjsku orkestraciju Modre rijeke, čiji je tonalitetodređen leksikom potpuno drugačijeg reda.” (123)

(Od koga možemo zatražiti dodatna objašnjenja: na-primjer, kako se određuje supstancijalna gustina riječi,i da li je pojam slutnja supstancijalno gušći ili sup-stancijalno rjeđi od pojma šutnja ili su supstancijalnojednako gusti? Ili: Ko diriguje značenjskom orkestra-cijom?)

“To je osobito uočljivo u načinu upotrebe brojeva, kojiu pjesmi namjerno ostaju bez imeničkog dodatka, aliih čitaočeva ‘atributivna’ svijest sama dopisuje u jed-

172

O kakvom se pragu između umjetnosti i zbilje radi? Šta je ene-rgički princip tumačenja? Kome se pripisuje blažena tupost bu-kvalizma? Pitanje Šta se krije iza modre rijeke je retoričko pita-nje, i odgovor na njega pun je retoričkih trikova (sintagme proiz-voljnih značenja, neizvedeni stavovi, prikrivena poruga) kojiobezbjeđuju autoru opravdanje da oslabi ili čak ukine veze iz-među teksta i tumačenja. Autoritetom filozofskog diskursa, alibez uporišta u logici, afirmiše se metod koji tumača oslobađaobaveze da svoje stavove i zaključke utemelji na tekstualnim či-njenicama. Posljedica takvog metoda je, između ostalog, i wiki-pedija s modrom rijekom kao sirat-ćuprijom.

Page 175: Mak Dizdar - Modra rijeka

noj gotovo mehaničkoj asocijativnoj sprezi. Mitolo-ški-literarno dresirana i kultivirana, ona im spontanodopisuje ili goru, ili more, ili grad, one pojmove,dakle, koje baštinimo iz usmenog literarnog iskustva.”(124)

(Dobro, iza sedam gora i sedam mora, ali šta da našaatributivna svijest radi s osam? Šta sa devet? Šta sadeset? Možda bi cijeli taj niz mogao imati veze s Odi-sejem i godinama koje trebaju proći do njegovog po-vratka? Ali to je prejasno, prejednostavno, prekonkre-tno. Ideološko čitanje na to pristaje.)

“I sve to pjesnik Mak Dizdar čini da bi ‘preko slutnjepreko sumnje, iza uma iza boga’ otkrio tajni gajtanvode, tu modru rijeku naše ljudske rascijepljenosti iz-među ovog sada i ovdje i onog naknadnog, ali jednako– nužnog. No, i taj gajtan vodenog boga nema u Diz-darevom opisu modre rijeke ništa od eteričnosti i pi-tomog isparavanja što upućuje na snove, ništa dakleod one baschelardovske metafizike plamenih snatrenja(G. Bachelard: ‘Voda i snovi’)” (124)

(Ma kako Prohić zamišljao nauku u kojoj pjesnici ot-krivaju iza uma gajtane, nužnost isključuje izbor, a lir-ski subjekt u Modroj rijeci naglo ispruženim prstomipak bira da to učini. Ali čak i da se ne čita u kontek-stu u koji je Mak Dizdar pjesmu stavio, upravo bi ne-bukvalno čitanje moralo ostaviti mogućnost da lirski

173

Page 176: Mak Dizdar - Modra rijeka

subjekt ne progovara zato što mora preko rijeke negozato što preko nje želi. Jer je glup ili radoznao ili ra-zočaran, svejedno, ako već nemamo u pjesmi istrgnu-toj iz zbirke dovoljno znakova da prepoznamo moralnistav.)

“I upravo je začudno kako se brižljivo biranom uop-ćenošću pojedinih izraza, kao što su ‘tisuć ljeta’ i ‘tmai tmuša neprebolna’ izraza koji svojom neposrednomznačenjskom funkcijom sugeriraju prije svega ‘eksten-zitet’ polja njihovog smisla, postiže utisak težine, ‘tvr-doće’, gole materijalnosti. Tada se modra rijeka go-tovo da supstancijalno stače u jedan novi element, po-ričući svoju elementarnu prelivnost i konačno ustalju-jući svoj stalno promjenjivi lik. Ona se ‘ukrućuje’ doone mjere kada postaje materijalno potpuno konzi-stentna, sa tako jasno izvedenim bridovima da pod-sjeća na ljutu oštricu sječiva. A ‘ljuta rana’ čovjeko-vog nespokoja i dolazi od nje, od uvida, zapravo da‘valja nama preko rijeke’, te prizvane ‘mistike’ dru-gog svijeta, koju ne možemo racionalizirati, niti ikadaučiniti predmetom iskustva. Ona je iza pamćenja, izauma, konceptualizirana jedino kao doživljajni oblikpomirenosti da ćemo biti učesnici takve ‘sudbine’.“(124)

(Šta je ako nije racionaliziranje ovaj napor da se obja-sni vlastiti čitalački doživljaj. Šta znači u akademskomili filozofskom diskursu izjava de se rijeka ukrućuje

174

Page 177: Mak Dizdar - Modra rijeka

do konzistentnosti ljute oštrice sječiva? Je li ovomožda tačka iz koje se rađa veza sa sirat-ćuprijom?)

“Ali i u svojoj neracionaliziranoj formi ona je ‘osvje-tovljena’ zbiljska, izvjesna. Ne počinje Modra rijekaslučajno dilemom:

Nitko ne zna gdje je onaMalo znamo al je znano,

u kojemu se jasno diferenciraju pojmovi ‘znanja’ ionog što je ‘znano’. Razlika je u vremenskoj ‘projek-ciji’ pojmova i u stepenu saznatog: znanje se javljakao aktuelni trenutak spoznaje, a znano dolazi iz bu-dućnosti, iako ga forma izdaje za prošlo, znanje je uovom kontekstu ‘lična’ istina, krhki proizvod ‘trskekoja misli’, premda se o njemu govori u prvom licumnožine, znano nadmašuje čak i ‘kolektivnu svijest’utoliko što je nešto više od svake forme konceptualnogiskustva.” (124-125)

(Zašto je navedeni distih dilema? O čemu lirski sub-jekt dvoji? Jesu li znanje i znano pojmovi, ili su toimenica u nominativu i glagol u pasivu, izvedeni izistog korijena? I otkud sad tu imenica, kad su u pjesmiglagoli? Je li ovu rečenicu čitao neki lektor? Zar pasivnije upotrijebljen ovdje s ciljem da otvori i omogućigovor o modroj rijeci, nakon početnih nitko ne zna imalo znamo? Osim što je tipična Makova igra rije-

175

Page 178: Mak Dizdar - Modra rijeka

čima – znamo/znano – ovo rješenje, kako je pokazano,uvodi nas u kontekst mita. Otkud onda tu Popina trskakoja misli? Ovo je jedan od čestih postupaka u metodu interpre-tacije koji tekstu ne pristupa bukvalno i kada tumače-nje ne daje odgovor na pitanje o smislu teksta, nego jeliterarna vježba u kojoj asocijativne veze imaju primatnad logičkim.)

“Vratimo se, poslije ove analize, pitanju: Šta nas točeka iza modre rijeke, ili na drugi način a u biti isto,pitajući: Šta jest modra rijeka?Iza modre rijeke je polje neiskustva, čista odsutnost,predmetnost, a ona sama nije ništa drugo do poetskoimenovanje odsutnog. Tako određena, ona izrasta doosnovnog antropološkog i filozofskog simbola, pa time‘bukvalnost’ pitanja koje stoji na početku ove analize injegova teorijska ‘naivnost’ poprimaju formu auten-tičnog ljudskog upita: Ko smo? Kuda idemo? (127)

(Je li autentično ljudski upitati kako se ovo abrakada-bra desilo, u kojem trenutku analize se gajtan pretvo-rio u odsutnost? Gdje su za ovo svođenje pjesme naopšte mjesto simbola argumenti u analizi. Prohić je upravu kada iza modre rijeke prepoznaje poetsko ime-novanje odsutnog. Ali to nije prazan prostor. To je ne-gacija zla, žege, stege, drača, tmuše... Ne pita se pjes-nik ko smo i kuda idemo; naprotiv, vidi ko smo i neželi to više biti, i zato stvara alternativu.)

176

Page 179: Mak Dizdar - Modra rijeka

“Tako pjesništvo i filozofija rade na istom, dopirućijedine, ako su autentične, do one čistine bivstvovanjai mišljenja na kojoj se tek mogu prepoznati prve linijeljudske figuracije i figuracije predmetnog svijeta.” (...)“Pa kao što zadnji stih Modre rijeke nema imperativnuformu, iako se na prvi pogled ta neprevodiva riječ‘valja’ oglašava u sluhu kao ‘zapovjednička’ nego jejedan od stavova ‘priznanja’ da nam putovi i nisu takorazličiti, da smo, zapravo, drumovnici istih meta – fi-zičkih opredjeljenja i svrha, tako i u filozofiji nemaništa imperativno sa stanovišta njenih prvih i zadnjih‘istina’, premda se konstruktivizam njenog govora na-meće kao imperijalan.” (127)

(Zašto je valja neprovodiva riječ? S kojeg jezika nakoji jezik? O kakvom prevođenju se ovdje radi? Izpoezije u filozofiju? Iz akademizma u bukvalizam?Zar to valja nije izvedeno iz valjanosti, ne upućuje lita riječ na izbor koji valja učiniti, koji je u vezi s mo-ralom a ne u vezi s metabolizmom.)

“Zaključujući ovu analizu, istaknimo dva razloga kojasu nas vodila u namjeri da više pažnje posvetimo tu-mačenju Modre rijeke.1. Kao motiv, modra rijeka nije prisutna samo u pjesmikoja nosi taj naslov. Istina, on je u njoj najčistije izve-den i može se smatrati pjesnički dorađenim, ali jedinou smislu konzistentnosti bića pjesme kao takve i ‘lo-gike’ njene unutarnje značenjske, ritmičke i grafičke

177

Page 180: Mak Dizdar - Modra rijeka

strukture. Modra rijeka je tematska okosnica prvog iposljednjeg ciklusa zbirke Modra rijeka (Duga plo-vidba i Osvojena tajna) kao što je neka vrsta mota zapoemu Povratak. (...) 2. Modra rijeka je na osoben pje-snički način pokazala da je autentičan poetski tekstuvijek i svoj vlastiti komentar. I to ne samo u pogledusticanja pjesničke samosvijesti o ontološkom iskustvupraznine iz kojeg pjesma nastaje, i njenoj granici, negoi s obzirom na izvornu (ne)mogućnost ljudskog go-vora da dohvati neimenljivo, odnosno da se u bitnomsmislu iskazuje na apokrifan način.” (127-129)

(Šta da zaključimo: da li ljudski govor može ili(ne)može dohvatiti neimenljivo? Očigledno može, alina apokrifan način, kao poetski tekst/govor. Međutim,šta je ta apokrifnost? Šta uopšte znači sintagma apo-krifnost poetskog govora? Svakako ne bukvalno: da jepoetski govor neka vrsta “religiozno-književnog sa-stava na biblijske teme koji je crkva odbacila i zabra-nila zbog toga što dolazi u suprotnost sa tradicijom bi-blijskog kanona” (Rečnik književnih termina, Beograd,1985.) U Prohićevoj knjizi nema niti jedne stranicekoja bi odgovorila na ovo bukvalno postavljeno pita-nje. Sve što ćemo naći, a da je nalik na objašnjenje,jeste ovo:

“Teza o izvornoj apokrifnosti poetskog govora je im-plicitno razmatrana u cjelini tekstualnog sklopa. Da bibila lakše ‘prepoznatljiva’ ona je u posljednjem po-

178

Page 181: Mak Dizdar - Modra rijeka

glavlju drugog dijela knjige istaknuta kao temeljnipoetički princip i središnja ‘tema’. No koliko god daje bila pretpostavljena, ona je i u logičkom i u vre-menskom smislu aposteriorna: do nje se došlo dužimčitanjem Dizdareve poezije i pokušajem da se otkrijeskriveni grafikon njegovog duhovnog značenja. Oso-benost poetskog rukopisa Maka Dizdara, posebno ru-kopisa Kamenog spavača, i bukvalno je prisutna kaokriptogram poetske riječi, koji nužno traži ‘prevođe-nje’ na racionalni jezik filozofsko-kritičke artikulacijei suđenja. Međutim, pjesništvo ne bi bilo duhovni pro-duktivitet prvoga reda i istinske antropološke uzorno-sti ako bi se iscrplo samo u jednom načinu razu -mijevanja, bez obzira kako on bio dosljedno izvedeni koliko se držao slova i oblika poetskog izvornika. Mismo se njemu samo približavali u namjeri da se barnaglasi dvostruka značenjska podudarnost: najprije,apokrifnog slova stećka, Dizdarevog govora o njemui kritičkog iskaza o prirodi pjesničkog tumačenja iz-vornog kriptograma svijeta i onog što je o svijetu za-pisano i narisano na kamenoj podlozi, a zatim izmeđušireg tekstualnog sklopa Dizdareve poezije i artikula-cije kritičkog izvođenja. (...) Apokrifnost pjesničkoggovora zahtijeva da mu se svagda iznova vraćamo.”(134)

Posljednje poglavlje drugog dijela knjige je upravopročitani tekst o Modroj rijeci. Šta je autora navelo dasvoju tezu o apokrifnosti istakne u vezi s tom jednom

179

Page 182: Mak Dizdar - Modra rijeka

pjesmom, a ne u vezi s Kamenim spavačem, ako seveć pojam izvodi iz apokrifnosti slova stećka? I kojimmetodom se iz dužeg čitanja poezije izvodi bilo kakvateza o govoru? Šta je dakle cijela ova knjiga? Implici-tno razmatranje nedefinisane teze čiji ključni pojmovinisu nigdje objašnjeni.Zašto je poezija predmet takvog metoda? Zato što jeona duhovni produktivitet i kao takva nematerijalna,nesvodiva na činjenice, slobodna od gravitacije i odjednog tumačenja.

180

Page 183: Mak Dizdar - Modra rijeka

5. Nitko ne zna gdje je ona

Od 1971. kada je prvi put objavljena, odnosno od po-novljenog izdanja iz 1972. godine, zbirka Modra ri-jeka nije više niti jednom štampana. Pod njeno su seime uvukle kompilacije, a naslovna pjesma ostala jeda okružena stećcima maše književnim turistima izdrugog izdanja zbirke Kameni spavač. Zašto se i kako to desilo? Ko je i kada i s kojim argu-mentima odlučio da Modra rijeka nije zbirka nego pje-sma, da se Odisej i evropska kultura ne tiču Makovihčitalaca, da je Kameni spavač njegova najvrednijaostavština koju treba srčano i naučno plijeviti i oko-pavati? Zašto je otvoren dlan na stećku važniji odnaglo ispruženog prsta u pjesmi? Drugim riječima,zašto makologija ignoriše zbirku Modra rijeka, a fa-vorizuje drugo izdanje Kamenog spavača, dakle izda-nje koje nije posljednja autorova redakcija?Objašnjenja su slaba. Zaista, čime se može odbranitinaučni metod koji proglasi pjesnika nekompetentnimsastavljačem vlastitih zbirki, da bi onda jednu fazu stva-ralaštva predstavio kao vrhunac cjelokupnog opusa?Evo tri primjera makoloških objašnjenja/opravdava-nja:1. “Ništa se o kamenom spavaču ne može zaključitimisaono, to će reći sadržajno, ako se posljednji ciklus(u prvom i drugom izdanju) shvati kao jedan od ele-menata njegove poetske strukture (uz to objašnjava-jući, tj. ako se ostane na deskripciji ciklusne artikula-

181

Page 184: Mak Dizdar - Modra rijeka

cije i pomoću nje pokuša razumjeti duhovno ustroj-stvo Dizdareve poetike. Dizdareva potreba da u po-sljednjem ciklusu zasnuje noetiku poetskog teksta jepredtekstualna; po motivu javljanja, ona nije, dakle,strukturni element najznačajnije Dizdareve pjesničkezbirke, već pretpostavka njene tekstološke organiza-cije, njen najdublji antropološki korijen” (Apokrifnostpoetskog govora, Sarajevo, 1974, str. 50)

2. “Kompozicijski, treće izdanje sadrži tri od izvornačetiri ciklusa. (...) Četvrti ciklus ‘Slovo o slovu’, iz-bačen je iz konačnog izdanja, brišući time ono što jeizvorno moglo biti pjesnikova svjesna identifikacijačetiri tekstualne lokacije na kojima se bosanska kul-tura može zamisliti i osjetiti. Četvrti ciklus postavlja‘jezik’ ne samo kao oblik komunikacije, već određe-nicu koja desenzitivira proces autofiguracije i relati-vizira ga uvođenjem novih fonetičkih, semantičkih isintaktičkih mogućnosti koje mogu biti umetnute u, iliizvađene iz srednjovjekovnog bosanskog jezika. Dokje u prva dva izdanja jezik tretiran kao zaseban sub-jekt, a ne samo oblik komunikacije, treće izdanje vraćamu primarno instrumentalnu vrijednost. U ovom istra-živanju razmatraju se, međutim, sve četiri tekstualnelokacije, jer one tvore analitički okvir kroz koji seteme, motivi i ideje o srednjovjekovnoj Bosni moguosloviti i njihove alegorijske funkcije mogu biti obja-šnjene.” (Amila Buturović, Pradjedovksi glasovi go-vore, u Slovo o Maku, str. 292)

182

Page 185: Mak Dizdar - Modra rijeka

Ukratko, od cijelog Dizdara najbolji je onaj Makkojim možemo osloviti srednjovjekovnu Bosnu. Pred-met ove kvazinauke je zapravo okvir kroz koji se neštooslovljava, a da se nigdje ne kaže u čije ime i s kojimrazlogom se to čini. Gomilanje termina zabašuruje tajizostavak. Predmet istraživanja (Makova poezija)pretvoren je u sredstvo ideologije.

3. “Treće, bibliofilsko izdanje koje je također prirediosam pjesnik ali, nažalost, nije dočekao da se pojavi izštampe, znatno je skraćeno. Ovaj put izostavljen ječitav ciklus Slovo o slovu, potom pjesme Labud dje-vojka, Zapis o rijeci, Onemuštio i Uspavanka, kao idio Rječnika koji se odnosi na izostavljene pjesme. Uzto i u drugom i u trećem izdanju Dizdar je neke pjesmemijenjao bilo da je pojedine stihove prelamao u dvaili više stihova bilo da je mijenjao neke leksičke jedi-nice pojačavajući ekspresivnu vrijednost i ritmičko-melodijsku strukturu stiha i pjesme. Nama se čini daje Dizdar ipak pogriješio što je izostavio navedene pje-sme jer je zbirka, unekoliko izgubila na cjelovitosti očemu će u neposrednoj interpretaciji biti više govora.Naravno, u pripremi budućih izdanja valjalo bi pošto-vati sve one pojedinačne izmjene u pjesmama koje jeDizdar izvršio u trećem izdanju, pa ćemo ih i mi u da-ljem tekstu navoditi u tom obliku.” (Enes Duraković,Govor i šutnja tajanstva, Sarajevo, 1979, str. 96. Po-dvukao N.V.)

183

Page 186: Mak Dizdar - Modra rijeka

Ukratko: korekturu priznajemo, redakturu odbacu-jemo. Pjesnik je nadležan za ritmičko-melodijskustrukturu stiha i pjesme, kritičar za smisao i cjelovi-tost zbirke i opusa. Kako je do ove podjele nadležno-sti došlo? Kome tačno mrtav pjesnik treba biti zahva-lan što ga čuvaju, kriju i spasavaju od njega samog?Po svemu sudeći, makologiji, filozofskonaučnoj alhe-miji koja nama se čini pretvara u al je znano.

“Mak Dizdar je od onih pesnika koji celog života pišujednu knjigu pesama”, tvrdi jedan drugi profesor. “Svešto je prethodilo njegovom ‘Kamenom spavaču’ (‘Vi-dopoljska noć’, ‘Plivačica’, ‘Povratak’, ‘Okrutnostikruga’, ‘Koljena za Madonu’) izgleda danas kao uver-tira (traženje odgovarajuće forme i motiva) za tu je-dinstvenu zbirku. Za njega ona nije bila gotova ni ondakada je prvi put objavljena (1966). Iz tog razloga tri iz-danja koja je sam pripremio (treće je izašlo posthumnodve godine nakon što je umro, 1973.) međusobno serazlikuju i time svedoče o pesnikovom traženju kona-čne forme za ‘knjigu života’.” (Radovan Vučković,Dve konstante ‘Kamenog spavača’, u knjizi Problemi,pisci dela, IV, O posleratnoj bosanskohercegovačkojknjiževnosti, Sarajevo, 1981. str. 246 i dalje) U trenutku kada piše ove izjavne rečenice profesor bimorao znati za zbirku Modra rijeka, ali je ne pominje.Zašto? Jer se ne uklapa u njegovo izgleda. Jer bimorao objasniti zašto je Kameni spavač a ne Modra ri-jeka knjiga Makovog života.

184

Page 187: Mak Dizdar - Modra rijeka

Ne pominje je ni njegova kolegica:“‘Spavač’ ispod ‘kami’, ‘okamenovani’, ‘obilježeni’,davni čovjek stanovnik je, dakle, tako dobro imeno-vane Dizdareve knjige Kameni spavač iz 1966. i 1970.godine, jednako kao što njegov duh i duša opsjedajučitavo pjesnikovo stvaralaštvo.” (Hanifa KapidžićOsmanagić, Bosanski srednji vijek u poeziji Maka Diz-dara, Novi izraz br. 3, Sarajevo, 1999. str. 34.)“Znala sam,” opisuje ona svoja iskustva s kursa koji jedržala 1996. u Parizu, “pristupajući tim predavanjima,da su glavna poetska djela Maka Dizdara, ali i čitavnjegov poetski opus, u nešto difuznijem vidu, nadah-nućem bitno vezani za fenomen srednjovjekovneBosne, bogumila, stećaka. No, ovaj kurs donio mi je ineka iznenađenja. Pomno izučavanje literature o ovim pitanjima učiniloje da prihvatim opciju Aleksandra Solovjeva, a prekonjega i Maka Dizdara (u cjelini bilo je to i naučnoopredjeljenje Ante Babića) o uskoj povezanosti bogu-milstva i stećaka, koji nastaju u auri bogumilske spe-cifičnosti Bosne i bez te široke aure ne mogu se dokraja objasniti. Moje iznenađenje situiralo se onda upoeziju Maka Dizdara kroz viziju ovih naučnih inter-pretacija. Shvatila sam da se ta poezija bez izučava-nja prethodna dva fenomena ne može do kraja plauzi-bilno tumačiti. Ovo važi čak i za slučaj da neki nauč-nik jednog dana, uz nove istorijske dokaze, uobliči tu-mačenje Crkve bosanske, bogumilstva i stećaka odvo-jeno jedno od drugih: iz jednostavnog razloga što je

185

Page 188: Mak Dizdar - Modra rijeka

Mak Dizdar usvojio ideje Solovjeva, i što mu ih je nje-govo vlastito izučavanje na planu starih bosanskih tek-stova, kojima se bavio, – potvrdilo. Dakle, ako sumožda i Solovjev i Mak Dizdar bili u nekoj vrsti ogra-ničene zablude, Makova poezija ne može se objasnitibez uvida u te Makove ‘zablude’. To jeste, ako mu sejednog dana izmakne istorija, legenda će sigurno bitina njegovoj strani.” U trenutku kad ona ovo piše, javnosti su već 23 go-dine dostupni zaključci istraživanja istoričara MarkaVega:“U prvom redu treba apriori odbaciti svaku pomisaona tvrdnju da su spomenici na Radimlji svojina vjer-nika bosanske crkve koju mnogi učenjaci smatraju he-retičnom. Mislim da stećci nisu produkt religioznogshvatanja jedino vjernika bosanske crkve nego i kato-ličke i pravoslavne. Stećci se pojavljuju na prostorugdje nikad nije bilo bosanskih heretika ili heretikauopće. (...) Iz opisanih činjenica i kulturnih pojava na spomeni-cima došao sam nužno do sigurnog zaključka da spo-menici na Radimlji ne pripadaju hereticima raznihimena niti organizaciji bosanske crkve, nego jedinopravoslavnoj vjeroispovijesti i njezinim vjernicima izroda Hrabrena – Miloradović – Stipanovića i njihovojdružini.” (Marko Vego, Kulturni karakter nekropoleRadimlja kod Stoca, u zborniku Radovi sa simpozija‘Srednjovjekovna Bosna i evropska kultura’ IzdanjaMuzeja grada Zenice, Zenica, 1973.)

186

Page 189: Mak Dizdar - Modra rijeka

Dakle, makologija zna da su Solovjev i Mak Dizdarbili u ograničenoj zabludi, ali se pravi da ne zna. Onošto je i Mak mogao znati, i zbog čega se (možda!) uKamenom spavaču bogumili ne spominju niti jednom,ona drži za nebitno. Šta je njen metod? Zaključivanjena građi odabranoj tako da osigura poželjne zaključke.I opet, kome poželjne? Ideologiji koja se predstavlja kao nauka o književno-sti.

To službovanje nauke ideologiji, u vezi s poezijomMaka Dizdara, traje već četiri decenije i njen poslje-dnji izdanak je knjiga Slovo o Maku, objavljena u Sa-rajevu 2008. u izdanju Fondacije Mak Dizdar.10 Prire-

187

10 Izbor pod naslovom Slovo o Maku obima je 403 str. i sadrži,osim bibliografije i indeksa, ukupno 25 tekstova 21 autora i auo-rica (Enver Kazaz, Meša Selimović, Muhamed Filipović, MidhatBegić, Kasim Prohić, Enes Duraković, Slobodan Blagojević, Ra-dovan Vučković, Šime Vučetić, Božidar Petrač, Mile Stojić, Ru-smir Mahmutčehajić, Francis J. Jones, Leonore Scheffler, HanifaKapidžić Osmanagić, Marko Vešović, Muhamed Šator, AdijetaIbrišimović-Šabić, Amila Buturović, Nirman Moranjak Bambu-rać, Keith Doubt). Od 25 tekstova njih 19 govori o zbirci ili po-vodom zbirke Kameni spavač. Citat Maka Dizdara: Satima samstajao pred stećcima nekropola ove zemlje, smještenim pod nogeprastarih šuma. Sa kamenih gromada ulazili su u mene raznolikisimboli sunca, isprepletenog bilja i ispruženih ljudskih ruku.Noću sam opkoljen zapisima sa margina starih knjiga čiji redovivrište upitnicima apokalipse. U pohode mi tada dolazi spavačispod kamena. Njegove blijede usne od miljevine otvaraju se dabi njegov nemušti jezik postao zvučan. U njemu prepoznajem

Page 190: Mak Dizdar - Modra rijeka

đivači, Senada Dizdar i Majo Dizdar obavještavajunas u pogovoru o namjeri da se na jednom mjestu pri-kupi sve najznačajnije što je kritika napisala o pjesni-čkom djelu Maka Dizdara (343). Međutim, zašto jeono što je prikupljeno najznačajnije, i da li je to zaistasve, čitalac neće saznati. Obrazloženja za ponuđeniizbor nema. Priređivači umjesto toga imaju potrebuobjasniti zašto su u izbor uvrstili dva eseja Šime Vu-četića i Božidara Petrača, koji “bez ikakvog krzmanjatvrde da je Mak Dizdar njihov, hrvatski pjesnik” dokje s druge strane, prikaz Radovana Vučkovića “ekavcaizrazito ‘istočne’ orjentacije u bh. književnosti (tradi-cionalno nesklone stvaralaštvu Maka Dizdara) (...)

188

sebe, ali još nisam siguran da sam na putu skidanja plašta sa ovetajne... – ponavlja se čak pet puta. Jedini koji u ovom izboruobraća pažnju na dijalog Dizdarev s Homerom i uopšte grčkomtradicijom je Keith Doubt. On se zalaže za čitanje Maka Dizdarau evropskom konteksu. Argumente pronalazi u nekoliko pjesamaiz zbirke (sic!) Modra rijeka (zapravo izborom Vladimira Pre-meca, iz 2000. godine). Izvan konteksta, on pjesme tumači po-grešno ali svrsishodno za potrebe svoje teze. Na pjesmu Modrarijeka ne obraća pažnju. Međutim, on jedini u cijelom izboru pri-mjećuje: Ova literatura, međutim, nikada ne spominje niti ra-spravlja o očiglednim načinima na koje Dizdarevi stihovi snažnoodjekuju književnom tradicijom i filozofskim svjetonazorom an-tičke Grčke. Brojne njegove pjesme pokazuju mimetički odnos iprema Homerovoj Odiseji. Bez negiranja i pokušaja kolonizacijeDizdarevog identiteta kao bosanskohercegovačkog pjesnika, ovajesej istražuje Dizdarev odnos prema antičkoj Grčkoj i razlogezbog kojih je taj odnos značajan za vrednovanje njegovog djela.(331)

Page 191: Mak Dizdar - Modra rijeka

moramo to reći, začuđujuće objektivan i pozitivan pri-kaz Makovog Kamenog spavača.” Na kakvu objektivnost misle priređivači, u vezi s eka-vicom izrazito istočne orijentacije? Zavisi li, u mako-loškom metodu, valjanost argumentacije od porijeklanaučnika? I zašto je Vučkovićev prikaz objektivan?Zato što je isključio Modru rijeku?Šta je najzad objektivnost u makologiji, ili uopšte unauci o književnosti, ili uopšte u nauci, koja navija zapoželjne zaključke i proizvodi ih iz podobnih činje-nica?

Četrdeset godina nakon što je objavljena, zbirka MakaDizdara Modra rijeka skoro da je sasvim zaborav-ljena. Istoimena pjesma tumači se u kontekstu kojemvoljom autora ne pripada, trikovima koji se svi sakri-vaju iza argumenata lijenosti i tuposti – da smisao pje-smi daje tumač, slobodan da ga obrazloži na osnovuvlastitih utisaka, doživljaja, asocijacija ili bilo čegadrugog što ne dovodi u vezu intenciju, tekst i kontekst.Na svom terenu makologija je neosporiva. Sve dok jetaj teren istovremeno teren nauke, nauka će biti ideo-logija, a u njenom polju mak neće biti cvijet nego ča-hura ispunjena opijumom.

189

Page 192: Mak Dizdar - Modra rijeka

Zaključak

Sada je moguće odgovoriti na dva pitanja postavljenana početku ovog teksta: o čemu govori Modra rijekai zašto se pogrešno tumači. Pjesma Modra rijeka govori o onome o čemu govorii zbirka: o zlu kojim je čovjek neprebolno zaražen, ipotrebi da se taj svijet zamijeni boljim. Gdje je i šta jei postoji li uopšte taj bolji svijet, to se ne zna i najzadnije ni važno. Ali ga je potrebno tražiti, makar i izmi-šljenog, jer smo u ovome beznadežno i potpuno kom-promitovani zlom. Homerova Odiseja bošnjačkom nacionalizmu ne pri-bavlja onaj simbolički kapital koji leži u Solovjevojbogumilijadi. Iako se Mak Dizdar inspiriše i jednim idrugim, kiklopska kritika usmjerila je svoju pažnjusamo na ovo posljednje. Razlog je ideološki, i u vezis ukorjenjivanjem nacije u srednjovjekovnu teritoriju. Pjesma Modra rijeka za tu je svrhu neupotrebljiva. Aličitana bez odgovarajućeg ključa (u Kamenom spavačua ne u Modroj rijeci) svojom je pseudohermetičnošćuomogućila tumačima da je upregnu u podesne zaklju-čke. I otuda su njena tumačenja bila pogrešna, nepotpunaili površna.

190

Page 193: Mak Dizdar - Modra rijeka
Page 194: Mak Dizdar - Modra rijeka