MAJKA BOŽJA JERUZALEMSKA NA TRŠKOM VRHU

Trski_vrh_monografija_naslovna.indd 1 25.10.2011 15:26:33

Trski_vrh_predlist.indd 2-3 24.10.2011 14:34:40


MAJKA BOŽJA JERUZALEMSKA NA TRŠKOM VRHU

MAJKA BOŽJA JERUZALEMSKA NA TRŠKOM VRHUGlas Koncila, Zagreb 2011.

Izdavač: Župa sv. Nikole biskupaTrg sv. Nikole biskupa 1, KrapinaTel./faks: 049/371 456E-pošta: [email protected] www.zupa–krapina.hr

Za izdavača: vlč. Tomica Šestak, župnik

Nakladnik:Glas Koncila, Kaptol 8, ZagrebTel.: 01/4874 300; faks: 01/4874 303E-pošta:[email protected]

Za nakladnika: Stjepan Pogačić

Biblioteka: Ljudi i događaji. Knjiga 33.

Urednik: Andrija Lukinović

Autori tekstova: Doris Baričević, Katarina Horvat-Levaj, Andrija Lukinović, Mirjana Repanić-Braun

Fotografije: Zvonimir Atletić, Bernard Čović, Milan Drmić Katarina Horvat-Levaj, Paolo Mofardin, Nedjeljko Pintarić

Autori nacrta: Ivan Tenšek Ivana Valjato-Vrus Davor Zuljan

Prijevodi sažetaka: Ivan Pomper (njemački), Marina Miladinov (engleski)

Jezično uređivanje: Josip Sinjeri

Grafičko oblikovanje: Danijel Lončar

Tisak: Grafika Markulin, Lukavec

Tiskanje dovršeno u listopadu 2011.

ISBN 978-953-241-313-7 CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 782455.

MAJKA BOŽJA JERUZALEMSKA

NA TRŠKOM VRHU

Zagreb, 2011.

5MAJKA BOŽJA JERUZALEMSKA NA TRŠKOM VRHU

Predgovor

»Ovaj svijet u kojemu živimo ima potrebu za ljepotom, kako se ne bi strmoglavio u očaj. Ljepota, poput istine, jest ono što radošću ispunja srca ljudi. Ona je onaj dragocjeni plod koji je otporan na zub vremena, koji ujedinjuje generacije i omogućuje da budu jedno u divljenju.«

Papa Pavao VI.

Knjiga koju držite u rukama namijenjena je svim pokloni-cima kulture, zaljubljenicima u ljepotu arhitekture, slikarstva i kiparstva, ali ponajprije vjernicima i Marijinim štovateljima čija se vjernička duša u divljenju napaja milosnom porukom na živom izvoru nadahnuća. Na stranicama koje slijede autori tekstova i fotografija zorno govore o ljepoti koja je nastala kao izričaj vjerničke duše svih onih koji su pridonijeli nastanku i trajanju crkve Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu.

U prigodi 250. obljetnice posvete tog bisera naše pobož-nosti i umjetnosti, želimo široj javnosti ukazati na duhovnu i kulturnu prošlost našega hrvatskog bića, koja bi i današ-njim naraštajima trebala biti »mundi meliori origo« – poče-tak boljega svijeta, kako je to istaknuto u prekrasnom likov-nom izričaju na svodu našega svetišta. U suvremenom dobu novih medija koji svojim korisnicima omogućuju ulazak u virtualnu stvarnost, bogatstvo prave komunikacije nalazi se samo »na licu mjesta«, tamo gdje čovjek percipira svim ljud-skim osjetima i postaje primatelj trajno odašiljane Božje po-ruke spasenja.

6 MAJKA BOŽJA JERUZALEMSKA NA TRŠKOM VRHU

Kada se spominjemo posvete crkve, u svijesti nam je govor o otajstvu Božje prisutnosti i zauzetosti zajednice Crkve u oči-tovanju ljubavi prema Bogu i bližnjima. »Čovjek je gradnjom bogoslužnih i molitvenih mjesta izricao svoju vjeru, a moli-tva Crkve neprestano objavljuje nutarnju vrijednost, sadržaj i narav zajednice koja moli. Tako posveta crkvene građevine očituje otajstvo zajednice Crkve«, rekao je nedavno zagrebač-ki nadbiskup kardinal Josip Bozanić, istaknuvši da kršćani u crkvi građevini ne vide isključivo svoje djelo, »jer sve što kao vjernici činimo, uvijek činimo kao dionici božansko-ljudsko-ga djela, kao nova stvorenja, kao novi Božji narod«.

Umjetnički sjaj transcendentalne vrijednosti

»Da bi prenosila poruku koja joj je povjerena od Krista, Cr-kva treba umjetnost. Ona treba, zapravo, učiniti shvatljivim, štoviše – koliko je to moguće – očaravajućim svijet duha, ne-vidljiva Boga. Treba dakle prenijeti u značajne izričaje ono što je u sebi neizrecivo. Umjetnost ima sposobnost koja je samo njezina, a to je da zahvati jedan ili drugi vid poruke, prevodeći ga u boje, oblike, zvukove, koji pomažu intuiciji gledatelja ili slušatelja. I sve to tako da se sama poruka ne liši njezine tran-scendentne vrijednosti i njezina otajstvena sjaja«, napisao je bl. Ivan Pavao II. u svojemu maestralnom Pismu umjetnici-ma, u kojem je progovorio o međusobnom prožimanju evan-đeoske i umjetničke poruke te plodonosnom dijalogu Crkve s umjetnicima.

»Ovaj svijet u kojemu živimo ima potrebu za ljepotom, kako se ne bi strmoglavio u očaj. Ljepota, poput istine, jest ono što radošću ispunja srca ljudi. Ona je onaj dragocjeni plod koji je otporan na zub vremena, koji ujedinjuje narašta-je i omogućuje da budu jedno u divljenju. I to sve zahvaljuju-ći vama... Nemojte zaboraviti da ste čuvari ljepote u svijetu«, poručio je papa Pavao VI. umjetnicima na zatvaranju 2. vati-kanskog ekumenskog sabora, 8. prosinca 1965. godine.

Na prvim stranicama Biblije vidljivo je da je Bog pozvao čo-vjeka u život, prenoseći mu zadaću da i on bude sustvaratelj. U Pismu umjetnicima papa Ivan Pavao II. ističe da se u umjet-

Grb grada Krapine ��(pročelje sjevernog ulaza)

7PREDGOVOR

ničkom stvaranju čovjek »očituje više nego ikad kao ›Božja sli-ka‹ i tu zadaću ostvaruje prije svega oblikujući predivnu ›ma-teriju‹ vlastite ljudskosti, a zatim i vladajući na stvarateljski način nad svemirom koji ga okružuje«. Velike biblijske pripo-vijesti, teme, slike, prispodobe nadahnjivale su bezbrojna vr-hunska djela diljem svijeta.

Ponosno možemo istaknuti pripadnost naše slavljenice tomu svjetskom nizu umjetničkih ostvarenja. Bogato urešeni zidovi crkve na Trškom Vrhu uvode nas u svijet duha, nevid-ljivoga, neizrecivoga, odnosno u svijet Boga, i čine ga bliskim, razumljivim i privlačnim. Ta nas ljepota usmjerava na razmi-šljanje kako je i zašto iskra transcendentne mudrosti darovana ljudskom umjetniku, koji je svojim znanjem i voljom odgovo-rio Božjem pozivu te je Božju riječ i povijest spasenja odjenuo u boje i oblike, koje su već brojnim pokoljenjima tako lijepe, pristupačne, poticajne i shvatljive.

Papa Benedikt XVI. osvrnuo se 2009. godine, tijekom su-sreta s umjetnicima, i na odnos suvremenog čovjeka i društva prema kulturi i umjetnosti, što predstavlja mnogo dublji feno-men nego što se to čini na prvi pogled. On ističe: »Nažalost, u sadašnjem trenutku osim negativnih fenomena na društvenoj i ekonomskoj razini prisutno je i slabljenje nade, nepovjere-nje u ljudskim odnosima, tako da uviđamo sve veće znakove rezignacije, agresivnosti i očaja. Nadalje svijet u kojemu živi-mo nalazi se u opasnosti da promijeni svoje lice zbog čovjeko-va ne uvijek mudra djelovanja, koje, umjesto da njeguje ljepo-tu, nesavjesno iskorištava blagodati planeta u korist manjine te nerijetko poružnjuje prirodne ljepote. Što nam onda može ponovno vratiti entuzijazam i povjerenje, što može ohrabri-ti ljudsku dušu da se vrati putu, da podigne svoj ogled prema obzorju, da sanja o životu koji je dostojan njegova poziva, ako nema ljepote?«

»Dragoj Domovini v čast«

Vjera i umjetnost imaju veliku zadaću u vremenu tzv. teh-ničke svemoći. Vjera trajno budi nadu i ljubav među ljudima i uzdiže ih k Bogu, a umjetnost otvara oči srca i uma te na sebi


svojstven način odgaja ljude za ljepotu. Shvatili su to naši pre-ci, koji su se i u ondašnjim vremenima kriza i recesija upušta-li u avanture gradnje crkve i njezina umjetničkog opremanja, kakvo bismo i danas samo mogli poželjeti. Nije to bilo izgra-đivanje svijeta iluzija ili želje za dokazivanjem nego iskrenosti pred Bogom i svojim rodom.

Sveti Augustin, zaljubljen pojac ljepote, promišljajući ko-načno određenje čovjeka i komentirajući scenu Posljednje-ga suda, napisao je: »O, braćo, uživat ćemo viziju koju oči još nikada nisu motrile, uši nikada čule, a mašta ih nikad zami-

slila: to je vizija koja nadilazi sve zemaljske ljepote, ljepote zlata i srebra, šuma i polja, mora i nebe-sa, sunca i mjeseca, zvijezda i an-đela. A razlog je ovaj: ta je ljepota izvor svake ljepote.«

Podižući oči prema oltarima i oslikanim zidovima naše crkve itekako nam progovara vizija čo-vjekove usmjerenosti prema Bogu – izvoru sve ljepote. Ljudski je na dar uzvratiti uzdarjem, a Krapin-čani su gradeći svoju zavjetnu cr-

kvu to istinski znali učiniti. To je svetište »dragoj Domovini v čast«, kako je pjevao zagorski pjesnik Đuro Prejac, jer je »sve-dok nam starine« i svjedočanstvo »kak' Hrvat je« biti znal. Crkva i svetište Majke Božje Jeruzalemske dio su bogate kra-pinske povijesti, koja bilježi mnoštvo važnih događaja.

»Locus Crapina«

Grad Krapina se smjestio u uskoj dolini rijeke Krapinice, između obronaka Maceljskog gorja (Brezovice) i Strahinjči-ce. Takav je položaj omogućavao razvoj gospodarstva, a poja-va željeznice i razvitak industrije krajem 19., a posebice u 20. stoljeću uzrokovao je daljnju urbanizaciju i porast broja sta-novnika Krapine, koja postaje vodeće zagorsko regionalno središte.

Poglavarstvo grada ��Krapine u spomen gradnje crkve

9

Mjesto Krapina (locus Crapina) prvi put se spominje u listi-ni pečujskog biskupa Kalana, tada upravitelja (gubernatora) Kraljevine Dalmacije i Hrvatske. Riječ je o dokumentu kojim se zagrebačkom biskupu Dominiku i njegovim nasljednicima dozvoljava pravo ubiranja desetine od uroda žitarica i vina u Krapini.

6. srpnja 1311., prije punih 700 godina, prvi put se u pisanim dokumentima (listina zagrebačkog biskupa Augustina Kažo-tića) izrijekom spominje crkva »Sancti Nicolai de Krapina«. To je dakle prvi pisani trag u kojem se spominje i župa sve-tog Nikole biskupa u Krapini, u kojoj danas živi više od 8 600 vjernika, katolika, i na čijem području se nalazi svetište Maj-ke Božje Jeruzalemske, koje ćete nakon čitanja ove knjige više upoznati, a nadam se i zavoljeti.

Sadašnja župna crkva sagrađena je 1903. godine i te godi-ne je i posvećena, 27. rujna. Unazad nekoliko godina crkva je obnovljena izvana i iznutra te je na blagdan svetog Nikole bi-skupa 2008. godine blagoslovljena. Nakon obnove posvećen je i novi kameni oltar, u koji je moći bl. Alojzija Stepinca pohra-nio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Tom prigo-dom je blagoslovljen i obnovljeni župni dvor i novi kip sv. Ni-kole biskupa, koji se nalazi na tada imenovanom Trgu svetog Nikole biskupa.

Na području krapinske župe djeluju i redovnici franjevci Hrvatske provincije sv. Ćirila i Metoda, koji su u Krapinu došli 1641. godine. Samostan i crkvu sv. Katarine počelo se je graditi 1644. godine, a dovršeni su 1657. godine. Danas u samostanu vrijedi vidjeti poznatu zavičajnu zbirku knjiga, s više od 8 000 naslova, i sakralni muzej. U krapinskoj župi već više od 60. godina pastoralno djeluju i redovnice milosrdne sestre Sveto-ga križa iz Đakova.

Mjesto brojnih aktivnosti

Krapina je središte Krapinsko-zagorske županije, koju kra-se ne samo prirodne ljepote, nego i bogata kulturna bašti-na. Naime Dragutin Gorjanović Kramberger otkrio je ostatke krapinskog čovjeka na brdašcu blizu samog središta Krapine,

PREDGOVOR


Hušnjakovu, te je utvrdio da je to nalazište staro oko 130 000 godina. Novi Muzej krapinskih neandertalaca, površine oko 1 200 m², jedan je od najmodernijih muzejskih projekata u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. Bogat najnovijim tehnološ-kim dostignućima, uz brojne vizualne, olfaktivne i ine senza-cije, donosi nam fascinantan svijet neandertalaca.

Godine 1347. kralj Ludovik I. Anžuvinac dodijelio je Krapi-ni privilegij slobodnoga kraljevskog grada i time Krapincima omogućio znatnu autonomiju. Kolika je bila važnost Krapi-ne, svjedoči i činjenica da je za vrijeme najtežih turskih navala na Hrvatsku, krajem 16. i početkom 17. stoljeća, u krapinskoj utvrdi održano čak pet hrvatskih Sabora (1598., 1599., 1600., 1605. i 1607. godine). Na to je utjecao status samoga grada, u kojem su cvjetali trgovački i obrtnički poslovi, redovito se održavali godišnji i kraljevski sajmovi, na kojima su sudjelo-vali i strani građani, što je ujedno i pridonijelo razvoju škol-stva, urbanizacije, uprave i sudstva.

Razvoj grada na temelju kraljevskih privilegija prestaje u doba Hrvatskoga narodnog preporoda, koji je započeo krajem 18. stoljeća, a sam vrhunac doživio sredinom 19. stoljeća, toč-nije 1848. godine, kada je Josip Jelačić imenovan hrvatsko-sla-vonsko-dalmatinskim banom.

Otac Hrvatskoga narodnog preporoda, Ljudevit Gaj, ro-dom iz Krapine, pokrenuo je zajedno s ostalim hrvatskim pre-poroditeljima, osnivanje modernih preporodnih ustanova, najprije u Zagrebu, a ubrzo i u Krapini. Otvaraju se podruž-nice Matice hrvatske, Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva, Narodnoga kazališta, Narodnog muzeja i čitaonice (1845. godine), kao žarišta Preporoda. Osim kulturnog zama-

Zavjetni natpis na ��kajkavskom (istočni ulaz)

11

ha, preporod je donio i određene gospodarske pomake. Doš-lo je do osnivanja modernih trgovačkih poduzeća i obrtničkih radionica, kao i organizacija gospodarskih izložbi.

Modernizacijski procesi u gradu nastavljaju se i tijekom druge polovice 19. stoljeća, pa sve do izbijanja Prvoga svjet-skog rata. Grad dobiva modernu upravu i sudstvo, a i mijenja se socijalna struktura stanovništva – prisutno je povećanje pu-čanstva, povećava se pismenost. Veliku ulogu u svemu tome imala je i gradnja zagorske željeznice, koja je prvi put protut-njila tim krajem 1886. godine i zbog svoje važnosti prozvana je »žilom kucavicom« Hrvatskog zagorja. Daljnji razvoj Krapine vidljiv je u otvaranju brojnih kulturnih i prosvjetnih ustano-va od javnoga značenja – osim pučke i srednje škole, tu su i Društvo čitaonice, Pjevačko društvo, Društvo Crvenoga križa, Vatrogasno društvo i različita dobrotvorna društva. Brojne se obrtničke zadruge također nastoje modernizirati.

Krapina je danas kulturno, upravno i političko središte Kra-pinsko-zagorske županije te grad koji je izrazito ponosan na svoju povijesnu i vjersku baštinu te dugu tradiciju školstva i obrtništva.

Nadam se da će i ova monografija pridonijeti glasu o Krapi-ni i svetištu Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu. Neka po zagovoru sv. Nikole biskupa u naš kraj dođe što više hodo-časnika i posjetitelja, koji će osjetiti toplinu zagorske duše i ljepotu stvaralačkog genija ljudi ovog dijela Lijepe Naše.

U Krapini, listopad 2011. godine

Tomica Šestak,krapinski župnik

PREDGOVOR

Andrija Lukinović

I. GOSPA JERUZALEMSKA

NA TRŠKOM VRHU


ZusammenfassungDie Kirche der Gottesmutter von Jerusa-

lem wurde im Jahre 1772 von dem grössten Meister der spätbarocken Wandmalerei, dem Maler Anton Josef (Jožef) Lerchinger (Lerhinger, Lehrhinger, Lorchinger, Lerr-hinger; um 1720 – † um 1782) künstlerisch ausgemalt, der in der zweiten Hälfte des 18. Jahrhunderts im nordwestlichen Kroa-tien und Slowenien tätig und in den 50-er Jahren des 18. Jahrhunderts in Rogatec, ei-nem slowenischen Ort unweit der kroatis-chen Grenze, ansässig war. Als Maler wird er zum ersten Mal in Ptuj (Pettau) erwähnt, wo er im Jahre 1741 als Gehilfe des Malers Franz Anton Pachmayer arbeitet. Sein Le-hrer war eine Zeitlang der Grazer Maler Jo-hann Chrysostomus Vogel († 1748).

Die Wandbilder in der Kirche auf Trški vrh sind das grösste Werk Lerchingers au-sgeführt in Zusammenarbeit mit seinen Helfern. In formaler Hinsicht haben sie als Grundlage die symmetrische dekorative Quadratur, jene gemalten architektonis-chen Elemente, welche anknüpfend an die wirkliche Architektur, ihre Öffnung zu den himmlischen Weiten suggerieren, aber ihr thematischer Stützpunkt ist die marianis-che Ikonographie, abgesehen davon, ob es sich um neutestamentliche Themen oder um die Darstellungen der alttestamentli-chen Erreignisse, welche die Rolle und Werke Mariens ankündigen, handelt. In der bildlichen Darstellung des Raumes ha-ben Lerchingers Fresken einen starken vi-

suellen Effekt und durch die Fülle von ko-lorierten dekorativen Elementen – Kartus-chen, Rocaillen, Girlanden, Voluten – sc-haffen sie den Eindruck einer prunkvollen Rokoko-Ambiente. Unter den zahlreichen figurativen Szenen dominieren zwei durch ihre Aufstellung und Grösse: Die Auffin-dung der Statue Mariens an der Decke im Chorraum und Mariä Himmelfahrt an der Decke im Kirchenschiff. Beiderseits von der zentralen Darstellung der Auffindung der Statue Mariens an der Decke im Chorra-um sind in den ovalen Medaillons vier Sze-nen angeordnet: Mariä Geburt, Mariä Ver-kündigung, Begegnung Mariä mit Elisabeth und Immaculata. Darunter in den Ecken des Gewölbes sind die Darstellungen der vier Evangelisten. Im Sturz des Triump-hbogens ist zentral die Darstellung der Ma-donna von Karmel (die Gottesmutter vom Skapulier) plaziert, ein ikonographischer Typus, der in der Überlieferung der Vision des heiligen Simon Stock, des Generals des Karmeliterordens, seinen Ursprung findet. Zentralen Platz auf dem Gewölbe des Kir-chenschiffes hat Lerchinger der Himmelfa-hrt der seligen Jungfrau Maria zugedacht. In diese Darstellung wachsen symetrisch vier bemalte Lünetten ein, mit den in den alttestamentlichen Texten inspirierten Sze-nen, die die Präfigurationen der neutesta-mentlichen Themen darstellen. Oberhalb des Triumphbogens ist die Darstellung von Adam und Eva. Es folgen die Szenen Judi-

145IV. ZIDNE SLIKE U CRKVI NA TRŠKOM VRHU

th enthauptet Holofernes, Esther setzt sich beim König Ahasver für die Israeliten ein, und Salomos Urteil. Zu den alttestamentli-chen Themen gehören auch die Szenen ge-malt in der Technik der Grisaillemalerei in den Kartuschen oberhalb der Kirchenväter in den Ecken des Gewölbes: Mose schlägt Wasser aus dem Felsen, die Arche Noah, die Darstellung der Schutzmantelmadonna und Jakobs Traum von der Himmels-Leiter. Auf der Decke über dem Orgel-Chor links, in einer grossen Kartusche, ist die alttesta-mentliche Szene inspiriert durch das Buch Ruth; in der Mitte, über der Orgel, ist die

Darstellung der hl. Cäcilia und rechts da-von die Szene bezogen auf das Buch Ge-nesis und an Abrahams und Hagars Sohn Ismael, den Halb-Bruder Isaaks. An der Brüstung der Orgel-Empore, in der Mitte, prangt das Wappen der Stadt Krapina sowie die Inschrift mit der ihre Bürger die Bauzeit ihrer Kirche auf dem Trški vrh vermerkt haben, während auf beiden Seiten in den länglichen horizontalen Szenen die Flucht nach Ägypten, (links), und die Rast auf der Flucht nach Ägypten, (rechts), abgebildet sind. Auf der Wand unter dem Chor ist die Darstellung der Schutzmantelmadonna.

Rut pobire žito��


Izvori

Arhiv župe KrapinaNadbiskupski arhiv ZagrebKaptolski arhiv Zagreb.

Literatura:

Doris Baričević, Kiparska djela u crkvi Marije Jeruzalemske na Trškom Vrhu, u: Kaj, 1 (1982.), br. 13, 163 – 176.;

Doris Baričević, Štajerski kipari na Trškom vrhu, Vijesti muzealaca XXIV, br. 1-6, Zagreb 1975. str. 11 – 32.;

Dubravka Botica, Četverolisne crkve u srednjoj Europi – problem tipolo-gije sakralne arhitekture 18. stoljeća, doktorska disertacija, Filo-zofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2007.;

Günter Brucher, Die Entwicklung barocker Kirchenfassaden in der Stei-ermark, u: Jahrbuch des Kunsthistorischen Institutes des Uni-versität Graz, 5 (1970.), sv. I, 35 – 76, sv. II, 61 – 96.;

Anica Cevc, Anton Jožef Lerhinger, Narodna galerija Ljubljana, 2007.;

Paškal Cvekan, Krapinski franjevci, Krapina 1980.;

Đurđica Cvitanović, Sakralna arhitektura baroknog i klasicističkog raz-doblja, u: Sveti trag, devetsto godina umjetnosti Zagrebačke nadbiskupije 1094.–1994., katalog izložbe, Zagreb, 1994., 233 – 270.;

Der Dom zu Augsburg, u: Die Kunstdenkmäler von Bayern, München, 1995.;

Anđela Horvat, O spomenicima kulture općina Krapina, u: Kaj, 1 (1982.).;

Katarina Horvat-Levaj, Katedrala sv. Terezije u Požegi, u: Radovi Insti-tuta za povijest umjetnosti, 28 (2004.), 208 – 231.;

147IV. ZIDNE SLIKE U CRKVI NA TRŠKOM VRHU

Rudolf Hrašćanec, Jeruzalemska Majka Božja na Trškom Vrhu, Zagreb, 1943.;

Metoda Kemperl, Jožef Hoffer – arhitekt brez meja, u: Podravina, časo-pis za multidisciplinarna istraživanja, 7, vol. 4 (2005.), 33 – 45.;

Krapinsko-zagorska županija, sakralna arhitektura s inventarom, fe-udalna arhitektura, spomen-obilježja, Umjetnička topografija Hrvatske, knj. 4, (ur.) Ivanka Reberski, Zagreb, 2008., 347–346.;

Ivan Kukuljević Sakcinski, Nadpisi sredovječni i novovjeki na crkvah, javnih i privatnih sgradah i t.d. u Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb, 1891.;

Leksiku ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Zagreb, 1985.;

Marija Mirković, Iluzionističko zidno slikarstvo, u: Sveti trag (katalog istoimene izložbe), Zagreb, 1994., 273 – 300.;

Marija Mirković, Zidne slike u baroknim Marijinim prošteništima u Hr-vatskom zagorju, proštenjarske crkve Hrvatskog zagorja, Gornja Stubica, 1995.;

Barbara Murovec, Poslikava cerkve sv. Roka nad Šmarjem pri Jelšah, u: Acta historiae artis Slovenica, 6 (2001.), 103 – 122.;

Barbara Murovec, Likovni viri za baročno stropno slikarstvo v Slove-niji, Zbornik za umetnostno zgodovino, 39 (Ljubljana, 2003.) 92–145


Vjekoslav Noršić, Krapina, Povijest župe, rukopis u Kaptolskom arhivu u Zagrebu.;

Stjepan Ortner, Povjest gradine i trgovišta Krapine, Zagreb 1899.;

Lydia De Pauw - De Veen, Rubens and the Graphic Arts, u: The Connoi-sseur, August 1977., 243 – 251.;

Mirjana Repanić-Braun, Sakralno slikarstvo od 17. do 19. stolje-ća, u: Umjetnička topografija Hrvatske. Krapinsko-zagorska županija.;

Mirjana Repanić-Braun, Zidne slike u župnoj crkvi sv. Kuzme i Damjana u Kuzmincu – Prilog određivanju njihova autorstva, u: Vis ima-ginis – Baročno slikarstvo in grafika, (ur.) B. Murovec, Barbara, Ljubljana : ZRC SAZU, 2006., 291 – 315.;

Mirjana Repanić-Braun, Autor zidnih slika u crkvi sv. Ivana na Novoj Vesi – Lerchinger ili Archer?, u: Acta historiae artis Slovenica, 7 (Ljubljana, 2002.), 107 – 122.;

Gjuro Szabo, Spomenici kotara Krapina i Zlatar, Vjesnik hrvatskog Ar-heološkog društva, nove serije sveska XIII. 1913. i 1914., Za-greb 1914.;

Gj. Szabo, Kroz Hrvatsko zagorje, Zagreb 1938.;

Zerczalo Marianszko kipa Jerusalemskoga vu Krapine pod Bratovsc-hinum Sz. Skapulara Podignyenoga. Vu Zagrebu, Stampano pri Andrasu Besse Purgaru Klobucharu, per Anton Jandera Factorem 1786., Krapina, Narodno sveučilšte Krapina, 1996. (tekst transkribirao, za tisak priredio i pogovor napisao Alojz Jembrih).;

Ante Žugčić, Majka Božja Jeruzalemska na Trškom Vrhu u Krapini, pre-tisak Kalendara Srca Isusova i Marijina za godinu 1906., Krapi-na, 2002.

SADRŽAJ

Tomica Šestak

PREDGOVOR .............................................................................................5

Andrija Lukinović

I. GOSPA JERUZALEMSKA NA TRŠKOM VRHU ..........................................13

Katarina Horvat-Levaj

II. ARHITEKTURA CRKVE MAJKE BOŽJE JERUZALEMSKE NA TRŠKOM VRHU ..............................................................................41

Doris Baričević

III. BAROKNI INVENTAR KAPELE NA TRŠKOM VRHU ................................77

Mirjana Repanić-Braun

IV. ZIDNE SLIKE U CRKVI NA TRŠKOM VRHU ..........................................115

Hodočasnićka procesija na Trški Vrh, oltar Rastanka apostola, detalj s oltarne slike ��

ASO PONOS d.o.o.

GRAD KRAPINA

GRADSKA PLINARA KRAPINA

JEDINSTVO D.D KRAPINA

KRAKOM d.o.o. KRAPINA

LJEKARNE VODOLŠAK

MI HRŠAK

OMCO CROATIA d.o.o.

OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE

PEKOM d.o.o. KRAPINA

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA KRAPINA

PRESEČKI d.o.o.

ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA

Svoj doprinos za tisak ove monografije dali su:

Hvala!



Trski_vrh_monografija_naslovna.indd 1 25.10.2011 15:26:33

Documents

MAJKA BOŽJA JERUZALEMSKA NA TRŠKOM VRHU