lukobrani valobrani

7/25/2019 lukobrani valobrani

1/15


2/15

2. Vanjske luke graevine

%anjske graevine imaju funkciju zatite luke i prilaza luci , te su usmjerene prema otvorenom

moru. &lavni zadatak im je pruiti otpor djelovanju valova i morski# struja. %anjske graevine napjeskovitim obalama imaju funkciju zatienja luke od zasipavanja. "amenite obale razmjerno

blagog pada su najpovoljnije za igradnju vanjski# graevina . 'zvode se u obliku lukobrana i

valobrana.

2.1. O lukobranima i valobranima

(ukobrane i valobrane moemo definirati takoer kao vanjske luke graevine koje slue za

zatitu luke i njezina prilaza, koje su istaknute prema otvorenom moru, a zadatak im je da prue

otpor djelovanju valova i struja. O rasporedu zatitni# graevina ovisi mirnoa vode u luci. )a

pjeskovitim obalama vanjske graevine tite luku od zasipavanja. )ji#ov broj, veliina i raspored

mogu biti razliiti. "od iroki# uvala otvoreni# obala povoljna zatita moe se postii

kombinacijom vie valobrana i lukobrana. * tom sluaju mogu se dobiti zatiene predluke isidrita. *laz u luku mora biti postavljen da brodovi mogu po svakom vremenu lako uplovljavati

i da se pritom to manje izlau djelovanju vjetra i valova na bok broda.

2


3/15

+lika . %alobran u gradu -den u ustraliji

'zvor/ #ttp/00111.dredgingtoda2.com0345030450eden6break1ater61#arf6plans6move6a#ead0 ,

7..348.

3.1.Smjetaj valobrana i lukobrana

O smjeru valova i vjetra ovisi odreivanje pravilnog smjetaja lukobrana i valobrana. 9a

dvosmjernu plovidbu uzima se irina brodskog puta najmanje : irina broda odgovarajue

veliine. ;irina ulaza je :4 do 744 m. Pri veoj irini brodovima je olakan ulaz, ali je tee

postii potrebnu mirnou mora.

9a irinu ulaza moemo primijeniti/

irina broda

1 Krini J. Luke i terminali , kolska knjiga Zagreb, 1991., str 68

3
http://www.dredgingtoday.com/2014/12/04/eden-breakwater-wharf-plans-move-ahead/http://www.dredgingtoday.com/2014/12/04/eden-breakwater-wharf-plans-move-ahead/http://www.dredgingtoday.com/2014/12/04/eden-breakwater-wharf-plans-move-ahead/


4/15

(ukobrani i valobrani ne smiju doputati ulaz u luku odbijenim valovima. ?a bi se izbjeglo

stvaranje vee uzburkanosti mora na ulazu zbog kolizije odbijeni# valova, glave lukobrana i

valobrana trebaju biti zaobljene.

* sluaju kada poloaj luke na otvorenoj obali treba savladati energiju sa dva smjera ili vie,lukobran valobran! moe znatno utjecati na izbor smjetaja s obzirom na relativno velike

trokove izgradnje.

9a smanjenje trokova izgradnje lukobrana valobrana! potrebno je uzeti u obzir dolje navedene

faktore/

a! duljina vanjske luke graevine treba biti to je mogue kraa

b! dubina mora du trase vanjskog lukog objekta treba biti to je mogue manja

)ajpovoljniji poloaj se najbolje i najsigurnije dobiva ispitivanjem na modelima u laboratorijima.

@odel se izrauje to slinije stvarnom izgledu zaljeva ili luke u omjeru npr. / :4, ili manjem.

+mjer i veliina valova je poznata, pa se oni proizvode napravom, tzv. klatnom za stvaranje

valova. %isina valova u luci se mjeri elektronskim putem pomou sondi registracijom na pokretni

valjak > ondograf.

Postavljanjem vanjske luke graevine u razliite poloaje i smjerove trai se optimalno rjeenje,

koje e npr. davati najmanje valove u luci odnosno koji e poloaj te graevine najbolje tititi

luki bazen od valova.

Au ne igra ulogu postavljanje graevine samo prema smjeru valova, ve treba voditi rauna i o

odbijanju, odnosno zbrajanju valova u lukom bazenu, to se moe uoiti samo na mikromodelu.


5/15

4. Lukobrani

&lavno obiljeje lukobrana je to to se lukobrani uvijek jednim krajem spajaju s kopnom.

+pomenuto obiljeje omoguava da se na njega veoma esto smjetaju ceste, eljeznikikolosijeci, dizalice, itd. Aakav lukobran moe biti izveden kao obala sa svom opremom za privez

i istovar brodova s unutarnje luke strane ! .

4.1. olo!aj i trokovi lukobrana

Povoljni poloaj i paljivo odabrani smjetaj lukobrana u uskoj je vezi s trokovima izgradnjelukobrana.

?obrim planiranjem poloaja, smjera i konstrukcije lukobrana mogu se iskoristiti jake obalne

struje za snienje trokova njegove izgradnje, jer dubine mora na takvim mjestima mogu biti

znatno manje.

Arokovi izgradnje lukobrana mogu se postii ako je mogue njegov poloaj i smjer izabirati tako

da se veliki valovi ublae prije nego to dou do lukobrana.

Poloaj i smjer lukobrana determinirani su3/

! Povrinom luke koja treba biti zatiena! +tupnjem zatite koji se postavlja za pristane! 9a#tjevima za kretanje brodova unutar bazena! *tjecajem lukobrana na strujanja! *tjecajem lukobrana na luki odjek! *tjecajem lukobrana na transport nanosa, taloenja i erozije

4.2. "rasiranje lukobrana

2 Krini J., Luke i terminali, kolska knjiga, Zagreb, 1991., str "1

#


6/15

Arasa lukobrana je osnovna tlocrtna crta pruanja lukobrana. Predstavlja neki istaknuti rub

poprenog presjeka s morske strane. Arasiranje lukobrana obavlja se na pomorskoj karti na koju

je ubaena rua vjetrova kao na slijedeem primjeru/

Postupak trasiranja je slijedei/

a! Prvo treba odrediti broj i veliinu vezova prema prometu i veliini brodova.

b! 'zvriti trasiranje vezova na snimljenoj batimetriji a ispred nji# staviti okretite i

ostale manevarske dijelove akvatorija koji lukobran treba tititi.

c! 'zabere se najizloeniji vez tj. najizloenija toka BB luke tj. lukog akvatorija.

d! 'z toke BB tangiraju se rtovi akvatorija i tako odredi kut izloenosti BCB.

e! BCB kut izloenosti! prenesemo na ruu vjetrova. %idi se da e dominantni valovi

biti iz B)DB smjera a sekundarni iz B+DB smjera.

f! Arasa glavnog lukobrana treba biti okomita na dominantan smjer a sekundarni lukobran na

sekundarni smjer valova. Ao se ucrta na rui vjetrova i paralelno vodei rauna o ekonomici >

duina lukobrana i dubina mora trase! prenesemo na situaciju.

Pri tome treba ostaviti ulaz irine E4634 FmG uz potovanje principa trasiranja ulaza tj. da ruta

uplovljavanja bude pod kutem H E4I na dominantan vjetar.

6


7/15

4.3. odjela lukobrana

Prema nainu izvedbe, lukobrane moemo podijeliti u tri osnovne grupe7/

! )asuti

3! %ertikalni

7! "ombinirani

4.3.1. #asuti ti$ lukobrana

)asuti tip lukobrana najstarija je vrsta obrane od djelovanja sile valova i vjetra.

)asuti valobrani djeluju kao plitke obale, pa ne odbijaju valove ve im postepeno umanjujuenergiju. ko slue samo za zatitu, visina iznad vode odreuje se prema visini valova. ko s

luke strane slue kao pristan, izgrauje se i normalni nadmorski zid. "osa graevina lukobrana

moe biti izgraena od blokova uz koje se podigne kosina od kameni# blokova. )a taj nain

smanji se koliina materijala koja je potrebna za gradnju, a osim toga zatieni vertikalni dio

moe posluiti za luke namjene.

a! )esortirani nasip s ojaanim pokosima

)asip od nesortiranog kamena pomijeanog sa zemljom brzo propada kod jai# strujanja odnosno

valova zbog odnoenja sitniji# estica, pa dolazi u primjenu samo kod valova do najvee visine

od 3 m. @ana im je da se znatno slijeu , te da esto dolazi do oteenja koja treba popravljati

dopunom materijala.

Aakva mana nasipni# objekata ne moe se izbjei niti tono unaprijed odrediti. Ono ovisi o vrsti i

nosivosti temeljnog tla, vrsti i sastavu materijala nasipa, te o duini vremena i nainu samognasipavanja. %eliinu slijeganja temeljnog tla najbolje je mogue odrediti pomou sondani# i

laboratorijski# ispitivanja koju vre geome#aniari.

3 $a%i L., &omorski objekti u betonu, '%o(a, $eogra) 1968., str 2"

"


8/15

b! )asip od sortiranog kamena

%ee kamenje postavlja se u gornjim slojevima, gdje su udari najjai. Primjena ovog tipa kod

vei# visina nasipa i jai# valova takoer je ograniena iz razloga ekonominosti. 9a valove

visine 3,: do 7 m potrebni su kameni blokovi veliine J do 4 t. *obiajenim nainom rada ukamenolomu ovako veliki blokovi dobivaju se u koliini od : do JK, pa je nji#ova nabavka i

ugradnja vrlo skupa. ?a se objekt pojeftini, donji slojevi se nasipavaju sitnijim kamenom, a

obloga i kruna veim.

c! )asip lukobrana od kameni# odnosno betonski# blokova

9a jake i velike valove ovakav tip odgovara najbolje, naroito ako se izvodi kombinirano, tj.

donji dio od sortiranog kamena, a gornji od kameni# ili betonski# blokova.


9/15

4.3.3. %jeoviti ti$ lukobrana

@jeoviti tip lukobrana danas se najvie upotrebljava, a pogodan je na morima s velikim

razlikama u vodostaju. Aaj tip graevina primjenjuje se pri dubinama veim od : m.

@jeoviti tip lukobrana, osim za dubine iznad :m, uporabljiv je i za sve vrste tla, iznimno na tluposve slabe nosivosti kao npr. nenosivi mulj.

"od odreivanja visine vertikalnog dijela mjeovitog tipa lukobrana, veliku ulogu igra gaz broda

u sluajevima kada se s unutarnje strane graevine predvia obala za privez brodova.

"od ovog tipa lukobrana valja posebnu panju pridati ispitivanju stabiliteta nagiba pokosa donjeg

nasutog dijela graevine. )asuti dio dobiva znatne vertikalne sile od zida i djelovanja valova, pa

je uslijed toga poveana opasnost odvaljivanja pokosa.

&. Valobrani

%alobrane, kao i lukobrane, moemo definirati kao vanjske luke graevine koje slue za zatitu

luke i njena prilaza.

?ok je kod lukobrana uvijek jedna strana vezana za obalu, valobran se postavlja posve slobodno

pred zaljevom ili lukom, te niti jednim svojim krajem nije spojen s kopnom.

%alobrane takoer dijelimo na/

! )asuti tip

3! %ertikalni tip

7! @jeoviti tip

+vi navedeni tipovi valobrana imaju jednaka te#nika obiljeja kao i isti tipovi kod lukobrana.

"od valobrana najee upotrebljavan tip je mjeoviti tip koji se koristi pri dubinama veim od

:m ali i na svim vrstama tla iznimno ne na tlu posve slabe nosivosti > npr. nenosivi mulj. !

'zbor tipa valobrana ovisi o vrsti tla, poloaju objekta, raspoloivom materijalu i o promjenama

vodostaja.

9


10/15

'. ulski lukobran

Pulski lukobran sagraen je poetkom 34. stoljea. (ukobran je izgradila ustro6*garska u

razdoblju od N4. do N5. godine.

"ao vodea ustro6 *garska pomorska luka, Puli je lukobran prvobitno sluio kao obrambeni

me#anizam od neprijateljski# sila, no sluio je i kao obrana luke od valova. Procjena kae da su u

lukobran ugraene stotine tisue kubika kamena i desetine tisua kubika betona.

Planirana duina bila je 344 metara no do danas je ostalo 5 metar neizgraenog dijela te neto

vie od 3:4 m nedovrenog dijela lukobrana.

;irina lukobrana je E metara, a dubina do prirodne stijene na kojoj je podignut nasip iznosi od 34do 78 metara.

(ukobran danas moemo opisati kao neugledan, nestabilan i potencijalno opasan zbog

nedovoljne brige za taj strateki infrastrukturni objekt, ali i jedan kulturni spomenik 6 podsjetnik

na vrijeme u kojem je Pula dominirala kao luka, ali i kao kulturoloko sredite jadranskog dijela

ustro6 *garske.

"ako bi lukobran mogao obraniti Pulu od plimnog vala i biti funkcionalan za gospodarsku i

rekreativnu namjenu, potrebna je njegova sanacija koja bi se trebala provesti u 7 faze. Prva faza

vrijedna E4.444 eura ukljuivala bi iskop postojeeg nasipa uz sami postojei zid lukobrana. *

drugoj fazi vrijednoj neto vie od 7.J44.444 eura, postavljao bi se nasipani kamen pod vodom

koji bi dodatno uvrivao lukobran s obje strane postojeeg zida lukobrana. +ljedeu fazu, koja

bi vrijedila 44.444 eura manje od druge faze, inilo bi postavljanje nadbetona nad postojei zid

i, povr# njega, armirano betonske krune s armaturom. )akon provedene sanacije lukobran bi

trebao ispunjavati zadau za koju je prvotno bio namijenjen, no postao bi i dostojni predstavnik

austrougarske Pule koji bi ponosno doekivao mnogobrojne turiste koji bi putem mora, u velikom

broju dolazili u Pulu.

1*


11/15

Slika 2. ulski lukobran

'zvor/ #ttp/0037.5E.48.J30vijesti0pulaistra0pula6rekonstrukcija6lukobrana6novcem6iz6eu6

fondova654:J88 , 7..348.

11
http://213.147.106.82/vijesti/pula_istra/pula-rekonstrukcija-lukobrana-novcem-iz-eu-fondova-405866http://213.147.106.82/vijesti/pula_istra/pula-rekonstrukcija-lukobrana-novcem-iz-eu-fondova-405866http://213.147.106.82/vijesti/pula_istra/pula-rekonstrukcija-lukobrana-novcem-iz-eu-fondova-405866http://213.147.106.82/vijesti/pula_istra/pula-rekonstrukcija-lukobrana-novcem-iz-eu-fondova-405866http://213.147.106.82/vijesti/pula_istra/pula-rekonstrukcija-lukobrana-novcem-iz-eu-fondova-405866http://213.147.106.82/vijesti/pula_istra/pula-rekonstrukcija-lukobrana-novcem-iz-eu-fondova-405866


12/15

(. )ijeki lukobran

$ijeki lukobran glavnog lukog bazena, popularno zvan Lmolo longo5M poradi njegovi# E4Em

duine, danas je u funkciji putnikog terminala te etnice.

+ planiranjem i pripremom gradnje sadanjeg lukobrana zapoelo se JE3. godine, a zavren je

JJJ. * spomen na povijesne zasluge, prigodno su ga u ast carici, nazvali @olo @aria Aeresa.

Projektiran je za *garsku upravu od maarskog ar#itekta ntala ajnala, dok je graevinske

radove izvodila izmeu ostalog i jedna parika tvrtka za izgradnju eljeznica. Aijekom 34.

stoljea lukobran je produen. @ol za zatvaranje lukobrana podignut je N4J. g., a konano

proirenje lukobrana uslijedilo je N75.g. * razdoblju 3. +vjetskog rata izveden je niz

diverzantski# akcija na prostoru rijeke luke, a najvea je teta uinjena tijekom povlaenja

njemaki# snaga u svibnju N5:. %elika obnova lukog akvatorija uslijedila je odma# po

zavretku rata i trajala je do N8.g., a osobitim su ponosom obnovljene dizalice na lukobranu, jer

su kao te#niki revolucionarno dostignue bitno mogle unaprijediti status luke.

Qo se gradio lukobran kad su ondje od N45. veslaki klubovi Ruarnaro, Sanottieri Tiumani i

(iburnia gradili spremita za amce, klupske prostorije, male bazene i terase. )ajvei podu#vat

izgradnje na lukobranu bilo je kupalite Ruarnaro iz N3.6N7. g., proglaeno najboljim

kupalitem u @onar#iji u osvit '. svjetskog rata. Osim kupalita, do danas je nestao i svjetionik na

glavi lukobrana. 'zgubljene vrijednosti oputanja i zabave uz morsku obalu, nadomjetaju brojni

sadraji u sklopu nove zgrade pomorskog putnikog terminala:.

Lungo molo, tal. + (r., )ugaak mol

# (tt%s-///.0aebook.omgra).rijeka.online%osts192*69#6"*#8

12
https://www.facebook.com/grad.rijeka.online/posts/144920695670548https://www.facebook.com/grad.rijeka.online/posts/144920695670548


13/15

Slika 3. )ijeki lukobran

'zvor/#ttp/00111.sk2scrapercit2.com0s#o1t#read.p#pUtVJ434J3WpageV87, 7..348.

13
http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=802082&page=63http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=802082&page=63http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=802082&page=63


14/15

*. +akljuak

Pisajui ovaj seminar spoznala sam vanost lukobrana i valobrana, bez koji# bi danas bilo veoma

teko zamisliti luke.

*zevi u obzir trokove koji su potrebni pri izgradnji ove vanjske luke graevine, vrlo je bitno

izgradnji pristupiti s velikom panjom.

"lju dobre investicije je prijanji korak, a to bi bilo kvalitetno provedeno istraivanje.


15/15

,. o$is literature

"njige/

.

Documents

lukobrani valobrani