1

Dječji vrtić RADOST Crikvenica

LUČICA

SVIBANJ 2016. BROJ 18

2

Sadržaj:Dani vrtića 2016.

LUČICA 2016.Izdavač: Dječji vrtić RADOST Crikvenica

Šetalište Vladimira Nazora 2aUredništvo: Marija Miškulin, Admira Iljazi, Emanuela

Švarc, Stella Stojčić, Ana Debelić, Draženka AntićNaslovnica: Jaslice, CrikvenicaTisak: PROFIL KLETT, ZagrebPriprema: NERIZ, Jadranovo

m Dani vrtića 2016. m Predgovorm Naša prva odgojiteljica-savjetnicam Slikovnica

m SELCE DUDAČI Igre građenja i konstruiranja /Roditelji kao sukreatori okruženjaŠARENI SVIJET Boravak roditelja u skupini – izrada voćne salate / Vatrogasni svijetDELfINI Muzej priča / Mlijeko i mliječni proizvodi

m DRAMALJ ŠkOLJkICE Razvoj socijalnih kompetencija u našoj skupini ili… Kako je mesopust postao naš prijatelj / Suradnja vrtića i škole u Dramlju

m JADRANOVO PČELICE Taktilne slikovnice / Djeca i emocijeRIBICE I RAČIćI Dinosauri / Radost Montessorija

m CRIkVENICA LEPTIRIćI To sam ja / Mame i tate u akcijiCVJETIćI Ogledala / U šetnji s gusjenicomSMOkVICE Što možemo sa cijevima / Idemo na putMORSkE zVJEzDICE Bajkovita Mala pričaonica Dobra Maca PapučaricaLOPTICE Istraživanje građenjem i konstruiranjemLOPTICE, TIćI I SMJEŠkIćISnjegovića sa mnom gradi TIćI I SMJEŠkIćI Mali – veliki sportaši / Glazba je naša radost Roditelji – partneri u odgojno-obrazovnom raduPRIJATELJI Glazbom do sebe, glazbom do Boga Gradimo, gradimo SLATkIćI A što kažu djeca...SLATkIćI i PRIJATELJI - Suradnja s roditeljima - Sveti Nikola nam stiže PREDŠkOLA Prijateljstvo / Slikopriča PrijateljstvoMALE MUDRE SOVE

m Emocionalna i socijalna zrelost djeteta m Sramežljivost m Poremećaj senzorne integracijem Savjetovalište za poticanje ranog razvojam Priznanje Rastimo zajedno Voditeljica 5+m Klub očeva Rastimo zajedno m Maškare 2016. m Iz dječjih usta m Olimpijada 2016.m Himna Dječjeg vrtića Radost Crikvenica

PETAk, 20. SVIBNJA9.30 - „Zumba za djecu“- vrtić Crikvenica, skupine Tići, Smješkići i Loptice; voditeljica: Estera Grgurić11.00 - Otvorenje izložbe dječjih radova „Naš vrtić, naša

Radost“ u Gradskoj galeriji uz nastup skupina Tići, Smješkići i Prijatelji

SUBOTA, 21. SVIBNJA17.30 - „Fit 4 Novi“- Novi Vinodolski; sudjelovanje skupina

Tići, Smješkići, Loptice i Prijatelji (predškolci)19.00 - „Jelenina 2016.“- Dramalj; sudjelovanje skupine

Školjkice

PONEDJELJAk 23. SVIBNJA9.00 - Dječja predstava „Drvo ima srce“- Dom prosvjete Selce11.15 - Dječja predstava „Drvo ima srce“- Crikvenica

UTORAk, 24. SVIBNJA10.00 - 11.30 - „Glazbeno- likovna igraonica“; vrtić Crikvenica,

skupine Smokvice i Morske zvjezdice9.30 - 11.30 - Dan otvorenih vrata- svi objekti Dječjeg vrtića 17.00 - „Vježbe disanja“; voditelj: Zoran Mužević, bacc.physioth.

(Thalassotherapia); vrtić Crikvenica

SRIJEDA, 25. SVIBNJA9.30 - 11.30 - „Crtaj i pleši- aktivnosti za najmlađe“;

vrtić Crikvenica, skupine Cvjetići, Leptirići, Slatkići i Prijatelji

10.00 - „Plesna priča“- Područni vrtić Selce10.00 - „Radost bojanja“- Područni vrtić Jadranovo

PETAk, 27. SVIBNJA10.00 - 11.00 - Druženje uz glazbu i sport; vrtić Crikvenica,

skupine Tići, Smješkići, Loptice i Predškola10.00 - „Mali istraživači: igre vodom“ - Područni vrtić Selce

PONEDJELJAk, 30. SVIBNJADAN ZA RADOST, Trg Stjepana Radića Crikvenica9.30 - 10.30 - Kreativne radionice za djecu18.00 - 20.00 - Glazbeno scenski program - Kreativne radionice i istraživačke aktivnosti za djecu20.00 - „U duru i molu, za vrtić i školu” - interaktivna predstava za djecu („Šareni svijet”)

3

DJEČJI VRTIĆ

“RADOST”

CRIKVENICA

Predgovor Naša prva odgojiteljica - savjetnica

U veljači 2016. godine u zvanje savjetnika promovirana je odgojiteljica Branka Cvi-ja. Svečanu promociju odgojno-obrazov-nih radnika koji su napredovali u zvanju organizirali su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Agencija za odgoj i obrazovanje u Nacionalnoj i sveučiliš-noj knjižnici u Zagrebu. Napredovanje u struci je nagrada za najbolje u sustavu, one koji svojom stručnošću, pedagoškim metodama, uzornim radom i trajnim stručnim usavršavanjem unapređuju nastavni proces poučavanja i odgojno-obrazovni sustav u cjelini. Branka je dobitnica brojnih nagrada, zahvalnica i priznanja. 2013. godine dobila je županijsku nagradu za najboljeg prosvjetnog djelatnika. Ovo napredo-vanje još je jedno u nizu priznanja za njen rad. Čestitamo od srca!

Ravnateljica: Martina Magaš

Advent u Crikvenici 2015. bio je prilika za predstavljanje naše nove slikovnice „Kad bi Snjeguljica bila mala a patuljci veliki”. Autori teksta i ilustracija su 20-ero djece sku-pine Slatkići, generacija 2014./15. Djeca su, prevođena svojom tetom Brankom Cvija, po-sjetiteljima pripremila mali glazbeno-scenski program, a zatim i kviz u kojem su uspješni sudionici nagrađeni slikovnicom.Djetinjstvo je doba ispunjeno igrama, priča-ma, maštanjima… To je doba kojeg se svatko rado sjeća. Sasvim je sigurno da u tom sjećanju svoje mjesto ima i čuvena bajka „Snjeguljica i sedam patuljaka”, braće Grimm. Slatkići su inspirirani upravo ovom bajkom, a potaknuti izazovom: „Što bi bilo kad bi Snjeguljica bila mala, a patuljci veliki?” uživali u izmišljanju obrnutih situacija, ubacivanju novih likova i njihovih uloga, suvremenih dostignuća, situacija koje su bliske njihovim „malim“ životima, a opet držali su se osnovne niti dobro poznate bajke.Zahvaljujući suradnji vrtića s Centrom za kulturu dr. Ivan Kostrenčić, a uz financijsku potporu Grada Crikvenice i nekoliko crikveničkih tvrtki, dječja priča postala je slikovnica. Uz to je tekst preveden na engleski jezik i crikveničku čakavicu pa slikovnica doprinosi očuvanju crikveničkog dijalekta. Ovo je četvrta slikovnica čiji su autori djeca našeg vrtića. Prethodile su joj slikovnice „Moja Crikvenica“ (2001., B. Cvija) „Vila Markačeva“(2011., B. Cvija) te „Naše Selce“ (2007.; E. Jeličić-Krpan) koje su stva-rala djeca vrtića, Osnovne škole Zvonka Cara i Dječjeg doma Izvor u suradnji s knjižnicom Selce.

Martina Magaš, ravnateljicaBranka Cvija, odgojiteljica-savjetnica

Slikovnica “Kad bi Snjeguljica

bila mala, a patuljci veliki”

Svaki novi broj Lučice uvijek značida se pedagoška godina polako pri-miče kraju i vrijeme je da se prisjeti-mo svega što ju je obilježilo. Velikonam je zadovoljstvo što se ove godi-ne možemo pohvaliti novom vrtić-kom skupinom u Jadranovu, čime je naš kapacitet povećan za još jednu odgojnu skupinu. Također, verifici-ran je i pokrenut novi kraći program za potencijalno darovitu djecu „Male mudre sove“. Naše prostore u Crikvenici, Selcu, Dramlju i Jadra-novu ispunjavao je razigrani žamor 300-tinjak djece u 18 skupina: 4 jasličke, 11 vrtićkih, 1 skupina djece s teškoćama, 1 skupina programa predškole, 1 skupina kraćeg progra-ma „Male mudre sove“. Ovu ćemo godinu pamtiti i po tomešto smo dobili vrtićku himnu. Autori teksta su Klara Bezić i njena mama Marijana. Himnu je uglazbila naša kolegica odgojiteljica Tatjana Car-Kolombo a aranžman je napravio Robert Grubišić. Premjerno će biti izvedena na Danima vrtića 2016. godine.Veliku pažnju posvećujemo struč-nom usavršavanju i profesionalnom razvoju naših djelatnika te nas radu-je svako napredovanje. Promocijom odgojiteljice Branke Cvije dobili smonašu prvu odgojiteljicu-savjetnicu.Tim „Rastimo zajedno” je i ove go-dine bio vrlo aktivan, proveden je prvi ciklus radionica za očeve, što je popratio i Kanal RI u emisiji „Kvarat do 6”. Nisu izostala niti priznanja voditeljicama. Prisutni smo u svim javnim i kulturnim događanjima, a često smo i njihovi nositelji. Aktivni smo u pisanju i realizaciji projekata i javljanju na natječaje.

O svemu tome, našim igrama, inte-resima, istraživanjima, razmišljanji-ma, suradnji s roditeljima i školom čitajte na idućim stranicama.

Ravnateljica: Martina Magaš

4

Svakodnevnim praćenjem i dokumentiranjem odgojno – obrazovnog procesa primijetile smo pojačan interes djece za igre građenja. Takve se ak-tivnosti ne odvijaju isključivo u građevnom centru i s tamo ponuđenim materijalima (kocke različite vrste oblika i veličina), već su tu nerijetko čak i limene posude iz kuhinje. Materijale iz manipula-tivnog i istraživačkog centra djeca također raznose kako bi im poslužili za stvaranje različitih konstruk-cija (rasuti materijali, različite umetaljke, domino, drvene daščice i sl.). Inicijator ovih aktivnosti je dje-vojčica Mila. Cijela priča započinje tako što djevoj-čica u nekoliko navrata od materijala stvara kon-strukcije za koje navodi da su „Morski rad!“.

Igre građenja i konstruiranja

SELCE

OdgOjIteljICA: Što to radite?MIlA: Morski rad da se Maša popenje i tu na pijesku je kućica! OdgOjIteljICA: A što će ti ta posuda! (Djevojčica u rukama drži limenu posudu.)MIlA: Moram stavit da se zalijepi jer će se srušit!

Vrlo brzo interes za ovakvu vrstu aktivnosti pokazuju i ostala djeca u skupini. Hanu, Eni, Gabriela i Olivera oduševljava gradnja u visinu i rušenje pojedinih konstrukcija. Tomislav često kombinira i različite podloge za gradnju pa ponekad svoje konstrukcije stvara i na okomi-tim, kosim, mekanim, tvrdim i povišenim podlogama. Također, veli-ku važnost pridaju segmentima poput vrata i prozora. Djeca svako-dnevno sve više i više sudjeluju u ovakvim aktivnostima zbog čega se odlučujemo iste i podržati. Osim samog interesa za navedene ma-terijale i aktivnosti primjećujemo kako djeca više surađuju što ih do-vodi do poticanja govorno – jezičnog razvoja. Djeca puno više ko-municiraju i imenuju predmete, dok su u početku njima samo ma-nipulirali. U ovom je segmentu Maja snažan pokretač. Zaključuje-mo kako dječje različite konstrukcije u narednom razdoblju mogu pridonijeti svim segmentima njihova učenja.

U igri građenja nije važno što će djeca na kraju izgra-diti već koliko su u igri naučila i uživala. Na igru i istraživačke aktivnosti odgovaramo unošenjem novih materijala u navedene centre. Planiramo unositi razli-čite građevne, ali i rasute materijale te pratiti dječje interese. Djeci želimo omogućiti stjecanje iskustva o različitim svojstvima predmeta (kako se nešto ruši, skuplja, kreće i sl.). Također, korištenjem više materija-la istodobno djeci želimo omogućiti eksperimentiranje kako bismo ih potaknuli na stvaranje nekih novih kompozicija. S obzirom na to da se ovakav interes u skupini pojavio nedavno, veselimo se istraživanju i otkrivanju zajedno s njima.

Odgojiteljice: Lidija Medek i Draženka Antić

5

đen djeci. Najviše ih je mučilo kako napraviti nešto što će istovremeno biti sigurno, čvrsto i prilagođeno različitim uzrastima. Željeli smo im nagla-siti važnost okruženja i njegove kvalitete koja je proporcionalna kvali-teti učenja djece. Kako ne bismo govorili samo o očevi-

ma, važno je naglasiti da su i mame sudjelovale u jednakoj mjeri. Majke su veću važnost pridavale estetici prostora. I jedni i drugi složili su se da im je u prostoru sigurnost djece najvažnija. Zajednički smo iscrtali zidove, izradili labirint protočnosti, montirali razne police i didaktičke igre. Na zidove smo pričvrstili i velike platnene listove koji će imati važnu ulogu u stvaranju atmosfere u skupini.

Pokušale smo roditeljima objasniti da organizacija pro-stora ima snažan utjecaj na aktivnosti koje djeci omogu-ćuju da izraze svoje ideje, a nama odraslima da ih bolje razumijemo. Cilj nam je prvenstveno bio da upoznamo roditelje, oni nas i sebe međusobno. Suradnja pridonosi kvalitetnom životu djeteta u vrtiću, a samo iskren i otvo-ren odnos dovodi do partnerstva.

Odgojiteljice:Lidija Medek i Draženka Antić

U skupini „Dudači“ ove godine imamo velik broj novo-upisane djece. To je zahtijevalo potpunu reorganizacijusobe dnevnog boravka. S obzirom da se u našem vrtićuprovode elementi programa „Korak po korak“ koji nagla-šava važnost suradnje s obitelji, odlučile smo im ponuditi da sudjeluju u oblikovanju okruženja. Uključivanjem ro-ditelja u odgojno - obrazovni proces dolazi do boljeg me-đusobnog razumijevanja i podjele odgovornosti čime sestvaraju suradnički i partnerski odnosi. Ovakvom smo suradnjom kroz druženje željele roditeljima, ali i sebi pružiti priliku za bolje upoznava-nje. Dvosmjerna, iskrena i otvorena komunikacija dovodi do partnerstva. Osim toga uključivanjem roditelja u oblikovanje prostorno – materijalnog okruženja željele smo im ukazati na njegovu važnost.Pokušale smo potaknuti stvaranje osjećaja zajedništva, ali im i pokazatida su nam važni u svakom segmentu odrastanja i učenjanjihova djeteta. Odazvao se velik broj roditelja. Posebnosu nas iznenadili očevi koji su s oduševljenjem sudjelo-vali u izradi materijala. Svi su roditelji sa sobom donijeli potreban alat i adekvatnu odjeću čime su nam jasno dalido znanja koliko im je ovo sudjelovanje važno. To je na-ma posebno izmamilo osmijeh na lice. Mogla se vidjeti različitost pristupa i razmišljanja koja ih je na kraju i do-vela do spoznaje kako svaki materijal mora biti prilago-

Roditelji kao sukreatori okruženja

DUDAČI

Istraživanje boja (pastele) - David Ivan Agatić 3,5 g.

6

Jedan od načina uključivanja roditelja u odgojno – obrazovni pro-ces je i njihov boravak u skupini. Roditelji skupine „Šareni svijet“ vrlo se rado odazivaju pozivima odgajatelja. Sami pokazuju želju da borave u skupini, te skupa s djecom u njoj „žive“. To posebno veseli djecu te uvijek s nestrpljenjem očekuju roditelje koji nam dolaze.

Tako nam je Emin i Filipov tata najavio svoj dolazak za vrijeme godišnjegodmora. Kako je u skupini mnogo djece koja treniraju razne sportove te često pričaju i pokazuju razne vježbe koje rade na treninzima, počeli smo svaki dan vježbati. Prili-kom razgovora o vježbanju, ustano-vili smo da je, uz sport, za zdravlje jako važna i hrana koju jedemo. Poseb-no nas zdravima čine povrće i voće. Stoga smo odlučili tatin boravak u skupini iskoristiti za izradu veselih voćnih salata. Najprije smo tati po-kazali vježbe koje svako jutro radimo, nagovorili ga da vježba s nama i plesali uz omiljene pjesme. Djeca su mu pokazala sobu u kojoj boravimo i detaljno objasnila čime se sve bavimo i što nas jako interesira.

Nakon toga smo se dali u izradu zdra-vih i jako finih slastica od voća.U izradi su nam se pridružila i djeca iz drugih dviju skupina. Osobito su bila zainteresirana djeca iz jasličke skupine. Starija djeca su im pomaga-la rezati voće, a onda je svatko uzeo svoju zdjelicu i u nju stavljao voće po želji. Netko je na vrh stavljao šlag, te ukrašavao čokoladnim mrvicama, mrvljenim keksima, čokoladnim preljevom. Svatko je radio svoju voćnu salatu, a što je najbitnije svi su ih pojeli. Čak i oni koji inače rado ne jedu voće.

Tata Hrvoje je pomagao djeci prilikom izrade voćnih salata, od-govarao na njihova brojna pitanja, smijao se dječjim simpatičnim izjavama, nasmijavao ih i obećao nam da će uskoro opet doći. Mi se tome naravno jako veselimo i jedva čekamo ponovno druženje.

Odgojiteljica: Aida Iljazi

Boravak roditelja u skupini – Izrada voćne salate

šArEnI

SvIjEt

SOB - D

ora Poljak

, 5 g

.

SnjegOvIć - Rea Čotra, 5 g.

7

Svako jutro prilikom dolaska u vrtić, Vito nam jepričao nove dogodovštine koje doživljava „na va-trogascima“ (vježbama DVD-a za djecu). Prijatelji su ga pozorno slušali i ispitivali o svemu što rade, a Vito im je pažljivo odgovarao na sva pitanja. Jednoga dana došao je na ideju da u sobi napravi-mo vatrogasnu postaju. Vito je zaključio da najprije treba napraviti veliki natpis kako bi svi znali gdje se postaja nalazi. Predškolka Morana je na drvenojploči napisala „vatrogasna postaja“, te dodala naziv postaje koji su zajedno osmislili – „Vatrogasni svi-jet”. Vatrogasna postaja je najviše zainteresirala dječake koji su je proširili i na vanjski prostor te tamo koristili razne predmete koji su im služili kao vatrogasni aparati, boce za kisik, vatrogasni kami-on, cijevi za spuštanje i slično. Čak je i klackalica poslužila kao cijev s vodom kojom su hrabri vatro-gasci gasili veliki požar.

David, Vito, Filip i Tarik su naslikali na veliki ha-mer papir kako bi vatrogasna postaja trebala izgle-dati te sliku stavili u hol vrtića kako bi je svi vidjeli. Nakon toga su izradili cijev po kojoj se vatrogasci spuštaju do vatrogasnih vozila u slučaju požara. Posebno važno je bilo napraviti boce za kisik koje vatrogasci moraju imati kada gase požar.

Vatrogasni

svijet

Vito kaže: „Bez boca s kisikom vatrogasci ne mogu gasiti vatru, mogu ostati bez zraka.“

Za izradu boca poslužile su plastične boce, tanke vodo-vodne cijevi te čašice. Velike plastične boce su koristile kao aparati za gašenje požara. Vatrogasci su u postaji pa-žljivo čekali da ih netko nazove na njihov broj 193, te brzo kretali gasiti požare i spašavati ljude. Jer kako Vito kaže: „Vatrogasci moraju biti brzi jer se vatra brzo širi.“

Svaki dan se rađaju nove ideje vezane uz našu vatrogasnu postaju, odrasli su tu da nude djeci različite materijale za izradu potrebnog te na taj način prate dječje interese i potiču ih da se bave onim što ih zanima.

Odgojiteljica: Aida Iljazi

SLUgTeRRA PUŽ - val Medek, 5,5 g.

8

U našoj skupini često se na inicijativu djece čitaju ili prepričavaju priče. Neke se ponavljaju više puta jer ih djeca žele slušati: “Put oko svijeta”, “Maca papučarica”, “Mala sirena”, “Pepeljuga”, “Pino-kio”, “Tri praščića”...!Priče izazivaju različite zaključke ili pitanja na koja istražujući pro-nalazimo odgovore. Ulazeći dublje u priču nametnula se aktivnost stvaranja likova i okruženja u kojoj se priča odvija. Istraživanja i aktivnosti oko priča nazvali smo “Muzej priča”.Prvo smo “umuzejili” priču “Tri praščića”. Djeca su željela saznati: Kako su se zvali?, Tko je koju kuću izgradio?, Gdje su našli potre-ban materijal?, Zašto su se bojali vuka?, Tko im je pomogao?Da bi dobili odgovore na pitanja izmislili smo imena praščićima, izradili smo kuće od materijala koje su oni koristili, izradili smo plošne lutke, tražili razne materijale potrebne za kuću u prirodi (slama, drvo, cigle).Sve izrađene dijelove priče odlagali smo u Muzej gdje su se djeca svakodnevno igrala, nadopunjavala priču novim eksponatima, izmi-šljala drugačije i nove nastavke priče.

MO IzjAve djeCe:AdrijAn: I mama mi je čitala tu priču, vuk je sve srušio.PetrA: Prvo je jedan napravio od slame, a drugi od drveta, a drugi od cigle.AndrijA: Nije valjala drugi nego treći.MArino: Kuću od cigle nije mogao otpuhati jer je čvrsta i ljudi imaju takve kuće.GAbrijelA: Uvijek zaboravim kako se tko zove?KArlA: Mi ćemo im izmisliti imena.AndrijA: Ja bih ih zvao Fredi, Čiko i Bin. Najmanji je Bin, srednji Čiko, najveći Fredi.Sljedeća priča koju djeca žele “umuzejiti” je priča “Put oko svijeta”.

Odgojiteljice: Branka Mureta i Marina Drageljević

Muzej priča

DELFInI

Ilustracija priče - Karla Dujlović, 6 g. Ilustracija priče - Petra Levačić, 6 g. i Filip Kikić 5,5 g.

Ilustracija priče - Marino volarić, 6 g.

Igra plošnim lutkama - Karla Dujlović 6 g. i Toni jadro 5,5 g.

9

Polazeći od važnosti prvog jutarnjeg obroka- doručka kojeg djecauglavnom konzumiraju u vrtiću odlučili smo napraviti pomak u navi-kama djece. Kako su mlijeko i mliječni proizvodi često zastupljeni krenuli smo kroz razne životno praktične aktivnosti saznati tko nam daje mlijeko i što se proizvodi od mlijeka.m Prikupljali smo informacije o važnosti mlijeka u prehrani djece, upoznali smo manje poznate proizvode (kefir, acidofil, vrhnje...), poticali smo slobodu izbora, radoznalost i komunikaciju kroz istraživačke aktivnosti.m Sakupljali smo ambalažu u kojoj su mlijeko i mliječni proizvodi.m Izradili smo lutke od neoblikovanog materijala (ambalaže) koje smo nazvali obitelj Mljekić!m Formirali smo trgovinu mlijeka.m Svakodnevno smo pripremali zdrave napitke.m Izrađivali smo vrtićki jogurt i kefir. Prikupljali smo slike i recepte za pano proizvoda od mlijeka.

MO IzjAve djeCe:KArlA: Pila sam mlijeko samo na Uskrs. Mama me je nagovorila.SArA: Od krave i ovce. Kod tete Mirjane iza brda idem po mlijeko, od ovce i jako je zdravo. A Alan moj brat pije mamino mlijeko.vIdA: Ja sam vidjela žuto mlijeko, ali ga ja ne pijem samo kakao.PetrA: Ako je krava zdrava imamo zdravo mlijeko.IgOr: Pravi se sir, kakao i djeca ga piju da im rastu kosti.tIn: Kad ga pijem ne kašljem.

Odgojiteljice: Branka Mureta i Marina Drageljević

Mlijeko i mliječni

proizvodi

SLAT

KA

MeD

vje

DIC

A -

gab

rije

la n

adar

ević

, 6,5

g.

ReCePT - Petra Levačić 6 g.

RAKeTA - Igor Žafaranić, 6 g.

10

Ove smo godine u našoj skupini uvidjeli potrebu za jačanjem socijalnih kompetencija djece. Ra-zvoj te vrste kompetencija smatramo važnim jer obuhvaća odnos prema sebi, svojim osjećajima i potrebama, a isto tako i odnos prema drugima. U našoj skupini stavili smo naglasak na pomaganju, suradnji, te na razvoju empatije (suosjećanju).Uočili smo da starija djeca rado pomažu mlađoj (pri obuvanju, oblačenju, pranju ruku…) i pritom se osje-ćaju vrlo ponosno. Također radimo na nenasilnom rješavanju sukoba te na osnaživanju osjećaja empatije. Većinu smo aktivnosti prilagođavali upravo tome.

DrAmALjRazvoj socijalnih kompetencija u našoj skupini ili…

IvA I jA - Sara Dražić, 6 g.

Kako je mesopust postao naš prijatelj

U vrijeme maškara, nakon što nam je naš mesopust Marko jednog jutra napisao pismo i odlučio biti dobar, upitali smo našu djecu što ćemo učiniti s njim.

MO IzjAve djeCe:KlArA: Čuvat ćemo ga. Baš je lijepo ono što nam je napisao! SArA: Možemo zapalit drugog mesopusta.dOrIAn C.: Nećemo ga zapalit!AdrIAnO: Ja bi mu napravio poklon. leOn: Pustimo ga u vrtiću da nas gleda kako se lijepo igramo!Andrej: Čuvat ćemo ga.dOrIAn j.: Možemo ga čuvat i dati mu poklon! dunjA: Nježno ćemo se igrati s njim.MIA: Čuvat ćemo ga svaki dan!Mesopust Marko tako je postao dio naše skupine, a djeca ga često uključuju u svoje aktivnosti!

Draga djeco!Ja sam vaš mesopust Marko i već neko vrijeme živim kod vas u vašem vrtiću. Ovdje mi je jako lijepo i zabavno. Uživam gledati vas kako se igrate.Prije sam bio zločest i radio svakakve ružne stvari (razbijao sam igračke, lagao sam, tukao se i nikoga nisam slušao). Znam da je običaj da se meso-pust spali zbog svega ružnoga što radi. Ja sam odlučio biti dobar i zato vas molim da me ne spalite, nego me pu-stite da živim u vašem vrtiću i igram se s vama. Obećajem da ću biti dobar!

Vaš mesopust Marko!

11

Naša je skupina i ove godine uspješno surađivala s PŠ Dramalj. Učiteljice Marijana i Nives rado su se dogova-rale s nama oko raznih zajedničkih aktivnosti. Zajedno smo prisustvovali druženju s književnicom Slavicom Car Frišovom, kao i predstavi „Balonijada“ djece Dječjeg doma „Izvor“. Program povodom Sv. Nikole i Božića uvježbava-li smo sa školarcima u njihovoj učionici, a u Domu smo zajedno i nastupili.Naši nas prijatelji iz škole redovito posjećuju, a često se i na igralištu svi skupa igramo! Naša djeca jako se vesele druženju sa školarcima i sretna su kad idemo u posjet školi. Tamo mogu sjesti u klupu i crtati kredom po ploči ili plesati „maškarani ples“.Mi smo ovakvim načinom suradnje jako zadovoljni i nada-mo se da će se ona i nastaviti!

Suradnja vrtića i škole u Dramlju

Odgojiteljice: Romana naglić i

emanuela Švarc

AUTOPORTReT - Loris Car, 6 g.

škoLjkICE

12

Taktilne slikovnice djeca doživljava-ju vizualno i dodirom. Na taj način djeci je omogućeno odvojiti pred-met od stranice, osjetiti ga i istražiti, on služi kao nadopuna priči, čini je zanimljivijom, interaktivnom. Kako bismo našim Pčelicama omogućili učenje putem taktilnih slikovnica, odlučile smo jednu takvu napraviti na zajedničkoj radionici s roditelji-ma. Ili barem pokušale...U izradi slikovnice smjernice su nam bile da slikovnica mora biti čvrsta i krutih stranica, čiji broj tre-ba prilagoditi dobi. Poželjno je iz-bjegavati previše detalja, a ilustracije trebaju poticati rukovanje i dozvo-ljavati interakciju.Materijali koje smo priredile su karton i žutica (za izradu čvrstih i

jADrAno

vo

Taktilne slikovnice

krutih stranica), čičak traka, filc u boji, različiti komadi tekstila, pribor za šivanje i vruće ljepilo. Temu slikovnice smo prilagodili uzrastu djece – četiri stranice za če-tiri godišnja doba s njihovim jasnim karakteristikama. Na svakoj stranici predstavljeno je jedno godišnje do-ba s dijelovima koje će djeca moći povezivati na čičku. Vrijedne mame su se podijelile u parove i dale na posao. Zamisli su se mijenjale i bogatile u zajedničkoj interakciji. Iako se svima na počet-ku činilo izuzetno teško, slikovnica je brzo dobila svoje naličje. Rezultat je oduševio naše mališane bez obzira što smo upale u zamku „previše detalja“ zbog čega sada djeci nudimo slikovnicu isključivo u našoj prisutnosti. Budući da su stranice s detaljima koji se skidajui lijepe na čičak, odlučile smo ne uvezivati slikovnicu, odnosno poje-dinačne stranice nuditi za stolom povezujući ih kao slagalice ili ume-taljke.Radionica je bila vrlo kvalitetna, po-najviše zbog mogućnosti koju tema nudi, stoga postoji vjerojatnost da se u istoj radionici okušamo ponov-no, s novim materijalima i idejama.

Odgojiteljice:Maja gržac i Ana Debelić

Adrian Košta 1,5 g.

gabriela Pilaković

2,4 g.

gabriel gržac 3 g.

13

Pokidala se slikovnica i iz nje ispala stra-nica sa slikom zbog koje je sve počelo. A počelo je sasvim slučajno...

vItO: Vidi ga! Plače.SArA: Da, vidi, plače.OdgOjIteljICA: A zašto plače?vItO: Jer ne može vozit auto.SArA: Plače jer se je udril.nIKA: Plače jer nema mamu.

Nemoguće je naučiti dijete što će osje-ćati, ali mu treba pomoći da prepozna i izrazi svoje osjećaje. U ovom zahtjevnom procesu usklađivanja svojih doživljaja i potreba s očekivanjima okoline dijete uči izražavati emocije. Uz pomoć odraslih dijete treba naučiti vrste osjećaja, osvije-stiti i imenovati svoje osjećaje, prepozna-vati svoje osjećaje kod drugih, podijeliti ih s drugima.

pČELICE

Djeca i emocijeU svakodnevnoj interakciji s vršnjacima i odraslima dijete ima priliku “učiti” emo-cije čineći to nesvjesno, nenametljivo i spontano. Prateći interes djece te uočava-jući njihovu spremnost na smisleno pou-čavanje osjećajima, počele smo smišljati aktivnosti u kojima se djeca upoznaju s emocijama: prepoznavanje emocija kod drugih (izraz lica, ton glasa, držanje tijela); igra izražavanja zadanih emocija na licu, tijelom; uz problemske slikovnice (kako se junaci u pričama osjećaju u po-jedinim situacijama); verbalizacija onoga što rade (npr. pojašnjavanje osjećaja dok se ljute, dok se svađaju...).

Kako dijete postaje sve bolje u razu-mijevanju emocija, tako će biti sposobni-je regulirati ih, prepoznati ih i nositi se s njima. Naučimo zajedno djecu mudrosti srca i uživajmo u sretnim sitnicama.

Odgojiteljice:Maja gržac i Ana Debelić

Sara Šubat 1,8 g. Matija Milošević 2,1 g. vito Pilaš, 2 g.

nika Popović Bijelić, 2,7 g.

14

DinosaurirIbICE I

rAČIćI

Djevojčica Lucija svojim je pričama i igračkama donesenim od kuće po-budila interes ostale djece za dinosaure. Zato smo o tim prapovijesnim životinjama čitali iz knjiga i enciklopedija. Nakon toga smo napravili stanište za njih. U velikoj kutiji izradili smo vulkan od papira, dodali zemlju, kamenje, drveće i sada nam ona služi za igru s dinosaurima. Izvodili smo i eksperiment „vulkan“, otiskivali dinosaure u tijestu i tako izrađivali njihove fosile, oblikovali im kosti i slagali kostur. Zanimljivo je bilo i crtanje dinosaura, te izrađivanje puzzli. Djeca svaki izlazak u dvorište koriste za iskopavanje kostiju dinosaura.

DInOSAURI U PRIRODI - Luka Tomić, 6 g. DInOSAURI - Lucija Margitić, 6 g.

KOSTUR DInOSAURA - jakov Mikošić, 6 g.

luCIjA M.: Dinosauri su izumrli pred puno godina, jeli su biljke

i meso i bili jako teški.jAKOv M.: Bili su veliki preko sto metara.

MArIjA S.: Jako su bili teški, jeli su biljke i meso. jAKOv d.: Jeli su lišće i paprat. Stegosaur ima bodlje po cijelom tijelu i

repu, on je biljojed. nICOle B.: Biljojedi su dugovrati da mogu doseći lišće. jAKOv M.: Jeli su kamenje kako bi samljeli lišće koje su pojeli. luCIjA M.: Mesožderi imaju dvije noge da mogu brzo trčati i imaju kandže da mogu kidati meso.

jAKOv d.: Brzo trče da ulove plijen.luKA t.: T-rex je jeo meso.ASjA A.: Imamo morske, leteće i one koji idu po zemlji.luKA t.: Fosili su otisci kostiju na kamenu.nICOle B.: I otisak noge. Fosili se kopaju iz zemlje i oni su smeđi.luKA t.: Ima i sivih jer su u pećini. jAKOv d.: Dinosauri se rađaju iz ogromnih jaja.Interes za dinosaure i dalje je prisutan pa nastavljamo s aktivnostima.

Odgojiteljice: Marijana juretić, Anna Crnčić i Sandra erceg

15

Od pedagoške godine 2013./2014. se u područnom objektu Dječjeg vrtića „Radost“ u Jadranovu u rad uvode elementi Montessori progra-ma. Naglasak nije na podučavanju djeteta, nego na osiguravanju poti-cajne okoline koja mu omogućava spontano učenje kroz igru.

Glavna krilatica Montessori peda-gogije je: „Pomozi mi da to učinim sam.“ Jedna od osnovnih značajki Montessori programa je da se rad provodi kroz pet odgojnih područja uz pomoć posebno izrađenih didak-tičkih materijala - materijali za vjež-be praktičnih i životnih aktivnosti, za poticanje senzornih sposobnosti, za razvoj jezika, za vježbe matemati-ke, za kozmičko obrazovanje (razu-mijevanje vremena, prirode, svemi-ra, zemljopisa, zanimanja, prometa, eksperimenti).

S početkom ove pedagoške godine 2015./2016. počeli smo s nabavkom materijala za poticanje senzornih sposobnosti kod djece. Dobivši do-naciju od HEP-a odlučili smo se za nabavku materijala za prepoznava-nje dimenzija, boja, formi i oblika. Materijal za prepoznavanje dimen-zija su cilindri u boji. Cilj ovog ma-terijala je vizualno prepoznavanje i shvaćanje različitih dimenzija, po-stavljanje niza po točno određenom ili izmišljenom redoslijedu i prepo-znavanje zakonitosti statike. Cilj korištenja kutije za raspoznavanje boja je upoznavanje s osnovnim, sekundarnim i tercijarnim bojama, te učenje boja i razvijanje osjećaja za

Radost

Montessorija

umjetnost kod djece. Geometrijski kabinet se može koristiti za vizualno razlikovanje različitih geometrijskih oblika po formi i veličini, razvoj vizualne memorije, razvoj fine mo-torike i koordinacije, pripremu za pisanje i geometriju.

Nakon nabavke materijal smo uvo-dili u rad s djecom. Na početku su djeca samostalno koristila materi-jale. Nakon toga se s djecom uvodi prezentacija programa kroz tri ko-raka koja se u Montessori pedago-giji naziva „osnovna lekcija“. Koraci su imenovanje materijala od strane odgojitelja; odgojitelj imenuje, a dijete prepoznaje i pokazuje; odgoji-telj pokazuje, a dijete samo imenuje. Nakon toga djeca sama uzimaju materijal i njime barataju.

Roditeljima smo predstavili Montes-sori pedagogiju, područja kojima sebavi, te elemente koje uvodimo u rad naše skupine. Roditelji su ispro-bavali materijale iz svih područja, posebno se bazirajući na rad sa sen-zornim materijalima. Roditelji uz odgojitelja prolaze „osnovnu lekci-ju“ kroz tri koraka. Također smo s roditeljima napravili radionicu na

kojoj smo izrađivali još materijala za nadopunjavanje senzornog po-dručja kao što su osjetilne pločice, zvučne kutije, mirišljave bočice, te nadopunjavanje materijala koji smo nabavili izradom dodatnih poticaja.

Već drugu godinu za redom u našoj sobi imamo centar s Montessori materijalom. Do ove godine sav ma-terijal izrađivale su odgojiteljice. S tim materijalima djeca samostalno manipuliraju, te poznaju kontrolu greške. Kontrola greške je način sa-mostalnog ispravljanja svojih pogre-šaka te mogućnost samostalnog rje-šavanja problemskih situacija.

Novi materijali kod djece pobuđuju velik interes. U početku materijalene koriste ispravno, već s njim ma-nipuliraju na razne načine. Nakonšto samostalno manipuliraju s njimuključuje se i odgojitelj te demon-strira rad s tim materijalom. Djeca vrlo često i rado borave u tom cen-tru, a pogotovo nakon što smo s roditeljima izradili poticaje koji su im obogatili igru.

Odgojiteljice: Marijana juretić, Anna Crnčić i Sandra erceg

„Pomozi mi da to učinim sam.“

16

Polazak u jaslice je velika promjena i uzbudljiv događaj u živo-tu djeteta i roditelja. Nastojali smo da dolazak u novu sredinu i vrijemeadaptacije budu djeci što ugodniji. Primijetili smo da se djeca smire kad uoče svoj odraz lica ili tijela u ogledalu. U ovoj fazi razvoja djeca grade svoje znanje kroz neprekidnu potrebu za manipulacijom i ekspe-rimetiranjem. Time aktiviraju sva svoja osjetila, pri čemu je važna ulo-ga upravo prostora u kojem borave. S tim ciljem unosili smo mnoštvo materijala kako bi se osjećala ugodno i prihvaćeno.Potaknuti interesom igre s ogledalom, senzornu kućicu obogatili smo plastičnim oblutcima (ogledala) različitih veličina, koja su im služila za gledanje, promatranje i imenovanje prijatelja u njima i usvajanje pojma ispred - iza. Prostor sobe obogatili smo i razmaknutim ogledalima u nizu. Djeci je omogućeno promatrati se na način da ne vide odjednom sve dijelove tijela. Imenuju dijelove tijela koja vide, a ono što ne vide u ogledalu pokazuju na sebi. Mlađi istražuju svoje tijelo kroz kutiju s ogledalima, promatraju svoj odraz, dodiruju i pokušavaju ući. Velika senzorna kućica u holu obložena je ogledalima uključujući pod i strop. Djeca su znatiželjno opipavala i promatrala se sa svih strana.

Igrajući se, djeca uočavaju nacrtane ruke. Djeca stavljaju svoje ruke na njih i dolaze do zaključka čije su ruke veće, a čije manje.

MIA: Vidi, vidi uka.MIlA: Evo je, još jedna (pokazuje na nacrtane ruke na svjetlosnom stolu).OdgOjIteljICA: Što je to?

MIA: To je Minina uka.OdgOjIteljICA: Čija je to ruka?MIlA: Tete Mine.OdgOjIteljICA: Kako znaš da je to ruka od tete Mirne? Da nije to možda tvoja ruka?

CrIkvE-

nICA To sam ja

OdgOjIteljICA: Tko je gore? MIlA: Duga Mila i duga Mila.dAvId: A i David je dugi tu. A vidi tu? OdgOjIteljICA: Tko je tu?dAvId: Tu je Elena. OdgOjIteljICA: Tu sam ja.

MIlA: Tu duga teta Elena.

Djeca su slikala po ogledalu, ocrtavala tijelo svojega prijatelja po pleksiglasu i hameru. Tu se posebno vidi samostalno i logičko zaključivanje, te suradnički odnos, mlađi uče od starijih, a stariji pomažu mlađima. Djeca uočavaju razlike između muškog i ženskog tijela, usva-jaju nove pojmove i obogaćuju riječnik.

Nudeći im nove materijale potaknuli smo ih na uočava-nje što je veće, a što manje. U senzornoj kućici na svje-tlosnom stolu odgojiteljice su nacrtale ruke i pokrile ih rasutim materijalom (riža, palenta).

Djeca stavljaju svoje ruke na nacrtane i uspoređuju.OdgOjIteljICA: Kako ćeš provjeriti da li je to tvoja ruka ili od tete Mirne?MIlA: To je veliko, ja maleno.

U jutarnjem krugu djeca imaju svoje fotografije. Imenuju što vide, tko je to, imenuju prijate-lje i dolaze do saznanja pojma dječak i djevojčica.

PČeLICe - Roko Miočić, 1,9 g.

PČeLICe - Maro gržičić, 2,1 g.

17

OdgOjIteljICA: Što to imaš?MIlA: Mila (pokazuje na svoju fotografiju).

ArOn: Ja dečkić.OdgOjIteljICA: Što si ti Arone?

ArOn: Dečkić.dAvId: I ja sam dečko.OdgOjIteljICA: Mila, jesi ti dečko?MIlA: (okreće glavom za NE) – Ja sam Mila cura.Na velikom platnenom paravanu nacrtali smo lik dječaka i djevojčice te u platnu izrezali „prozorčiće“ za provlačenje glave i ruku. Djeca se gledaju u ogledalu (koje stoji nasu-prot platnenog paravana) i po odjeći na nacrtanom platnu (hlače, haljina) imenuju da su to mama i tata. Aktivnost „To sam ja“ popratili smo kroz glazbene i tjelesne aktivnosti (pjesme „Hoki-poki”, „To sam ja”, vježbe koordinacije, ravnoteže, preci-znosti pokreta).Tijekom provođenja aktivnosti kod djece je primijećena visoka razina pažnje i koncentracije i samostalnog zaključivanja. Djeca osvještavaju ra-zličita emocionalna stanja, imenuju spol i dijelove tijela.

Odgojiteljice: Mirna vičić i elena Košuljandić Handanagić

Početkom pedagoške godine u suradnji s roditeljima počeli smo sakupljati drvene materijale (oblutke, letvice, daske i slično). Nakon dva mjeseca sakupljanja organizirali smo radionicu za mame i tate kako bi izradilinove drvene igračke za našu sobu i zajedničkimsnagama stvorili bogatiju okolinu za djecu. Cilj nam je bio nadopuniti novoizgrađenu senzornu kućicu novim materijalima. Tate su izradili kosine za loptice i vozila kako bi djeca mogla istraživati različite nagibe i pratiti brzinu spuštanja vozila i loptica. Mame su izradile taktilne plo-če koje omogućuju djeci istraživanje različitih teksutra osjetom opipa. S mnoštvom materijala, te vrijednim roditeljima ostvarili smo puno više od očekivanog. Zahvaljujemo se roditeljima naših „Leptirića“ na suradnji, a zadovolj-stvo i radost djece izrađenim poticajima možete vidjeti na fotografijama.

Odgojiteljice:elena Košuljandić Handanagić i Mirna vičić

Mame i tate u akciji LEptIrIćI

PILIć - David Kelechi Stojčić, 3,1 g.

PAUK - Mila gulin, 3,3 g.

18

Kako to i inače bude tijekom mje-seca rujna, u našim jaslicama imali

smo i plačljivih dana. Stiglo nam je čak sedam novih „Cvjetića“ kojima smo pokušavali olakšati ovo teško razdoblje adaptacije. Promatrajući djecu i prateći njihov interes primijetili smo kako se plač kod većine djece postupno smanjuje dok se gledaju u ogle-dalu. To nam je dalo poticaj da s djecom nastavimo s novim aktivnostima vezanim uz ogledala i pružimo im mogućnost za njihovim istraživanjem. Ogledalo postaje glavni medij za razvijanje zajedničke igre i usvajanje novih spoznaja kod djece. Bilježeći aktivnosti djece pomoću video snimki stvara se nova slika o njihovim interesima te ideje za daljnji rad. Otkrivamo što sve možemo s ogledalima i naša priča se nastavlja.

OgledalaCvjEtIćI

Igrajući se ogledalima djeca usvajaju nove pojmove, razvijaju komunikacijske vještine i stječu osjećaj samosvijesti. Djeca uživaju promatrajući vla-stite odraze u ogledalima. Uz ogledala raznih oblika i veličina nudimo im rasute materijale, vodu i tempere kako bi proširili nove spoznaje i potaknuli ih na daljnja istraživanja. Kutija s ogledalima navodi ih na nove igre te razvoj socijalnih i govornih vještina. Uvođenjem konveksnog i konkavnog ogledala te ogledala u boji proširujemo istraživačke aktivnosti, a djeca uočavaju različitosti i klasificiraju predmete oko sebe. Sva djeca rado sudjeluju u igrama s ogledalima pa će upravo njihov interes usmjeriti naše daljnje aktivnosti i način na koji će se one razvijati. U „Cvjetićima“ sada vlada vrlo ugodna atmosfera, a na plač iz razdoblja adaptacija već smo odavno zaboravili.

Odgojiteljice: Tina Zakarić i Stella Stojčić

ČIZMICA - Hana Uzelac, 2,5 g.

SRCA - Lucija Avdagić, 3 g.

SRCe - Karla Košaroš, 2,5 g.

19

Ove pedagoške godine u naše jasličke skupine stigle su dvije dugačke krpene šarene gusjenice s ručkama koje s velikim veseljem vodimo u šetnje. Od sada „Cvjetići“ i „Leptirići“ lakše odlaze u zajedničke šetnje.Kako su neki od naših „Cvjetića“ i „Leptirića“ po dolasku u jaslice tek napravili svoje prve korake, gusjenica im je velika pomoć i poticaj za odlazak u šetnju. Djeci koja su odavno savladala hodanje, gusjenica je pak ljubimac, a u šetnji s gusjenicom razvijaju empatiju prema mlađoj djeci u skupini i brinu se o njima.Za ručkice na gusjenici svi se vrlo rado primaju i nema više negodova-nja oko toga tko će kome biti „par“ i kome će dati ruku u šetnji. Gusjenica ima dovoljno „ruku“ za svu djecu!

U šetnji s gusjenicom

jeŽ - Sara Alićajić, 1,5 g.

ZeČIćI - Dorijan Bećiri, 2,5 g.

OdgOjIteljICA: Tko to ide s nama? luCIjA u.: Guga (gusjenica) velika!OdgOjIteljICA: Kako izgleda naša gusjenica?

HAnA: Ima usta, juke (ruke) i ima bebu. luCIjA A.: Šajena (šarena) je.OdgOjIteljICA: Što sve radimo s gusjenicom? vItO: Šetamo!dAvId: Idemo u vrtiću po stepenicama. MIlA: Sa gusjenicom šetamo vani.OdgOjIteljICA: Što smo vidjeli u šetnji s njom?luCIjA u.: Bagej (bager)!IvAn S.: Ja ću bit kapetan ovog broda (pokazuje na barku dok se s gusjenicom šetamo po rivi) i svih ću vas iskrcat!

Odgojiteljice: Mirna vičić, elena Košuljandić-Handanagić,

Tina Zakarić i Stella Stojčić

PILIć - Selvete Bećiri, 2 g.

20

Djeca se u predškolskoj dobi oslanjaju na svoj istraživački potencijal koji je potrebno njegovati i poticati kako bi razvijala svoje sposobnosti do najviših razina. U ovoj pedagoškoj godini, prateći djecu primijetile smo kako najveći interes pokazuju za istraživačkim aktivnostima u centru građenja i konstruiranja. Prema njihovim interesima unijele smo nove materijale: raznovrsne cijevi, stirodur, ljepljive trake, metar, škarice, pijesak, lijevke, posudice, lopatice, alat (čekić, kliješta)...I tako je krenulo istraživanje: ŠTO MOŽEMO SA CIJEVIMA?

Najaktivniji i najuporniji bili su dječaci Toni i Mile. Sve je započelo spa-janjem cijevi uz pomoć dječjeg alata, no dječacima je još nešto nedo-stajalo. Sljedećeg jutra Mile se dosjetio da pomoću nečega moraju po-vezati cijevi, kako bi one mogle ostati spojene. Tu je došlo do ideje o ljepljivoj traci.

Nastavak spajanja i konstruiranja slijedio je s ru-pičastim stirodur-pločama. Na njih su Mile, Toni, Lovre, Vito P. spajali sve cijevi i lijepili ih da pijesak kroz njih nesmetano prolazi, ali da ne propušta van. Pridružile su im se i djevojčice Dora i Marta koje su pomagale izrezivati traku. Pridržavale su lijevak kako bi pijesak prošao kroz cijevi te slijedile upute spajanja cijevi prema skicama koje su djeca sama nacrtala.

Sada djeca s nestrpljenjem čekaju ljepše dane kako bi igru nastavila na vanjskom prostoru koristeći vodu.

Što možemo sa cijevima?

SmokvICE

nACRT CIjevI - Toni Manestar, 5,4 g.

ŠeTnjA PRIRODOM - Dora Reljac, 4,8 g.

MO Izjave djece:OdgOjIteljICA: Za što nam služe cijevi?MIle: Ah, pa za vodovod. Ja to znam jer sam već gradio.vItO P.: Da peremo barku.tOnI: Za vodu jer voda ide kroz cijevi.eMIlI: Cijevi nam služe za spajanje i igru.

Poticajno fizičko i socijalno okruženje omogućuje razvoj samostalnosti, socijalizacije i samostalnog rješavanja problema. No najvažnije je osigurati

djetetu radost otkrivanja u igri i drugim njemu zanimljivim aktivnostima.

Odgojiteljice: Ruža Rogić, Ana Crnić i Rafaela Škiljan

21

Spontanom imitativnom igrom djeca su jednoga dana konstruirala vlak slažući stolice, klupice, kartonske ku-tije te druge priručne materijale jedne iza drugih dužcijelog hodnika. Na pitanje što grade, odgovorili su: “Vlak!” Daljnjim razgovorom doznali smo kako vlakom putuju u Zagreb u posjet prijateljima. Inicijatori aktiv-nosti bili su Lovre, Dora, Toni, Marta i Emili, a kasnije su im se pridružili i Nikol, Vito R., Marino, Juraj, Mile i Renato. Igra je započela prvenstveno slaganjem pred-meta u kolonu, konstruiranjem vlaka. S obzirom da su prijevozna sredstva dio dječje svakodnevice, odlu-čili smo pratiti interes djece te proširiti već započete aktivnosti. Izrađivali su novce, karte za vlak, čitali razne slikovnice i enciklopedije o vlakovima, igrali uloge konduktera, vozača i putnika. Kroz igru smo naučili da se osoba koja pregledava karte zove kondukter, da vlak vozi po tračnicama te da i vlakovi imaju semafore. Crtali smo vlakove i autobuse, konstruirali ih od drvenih kocaka i kartonskih kutija, gradili ceste i tračnice, izrađivali volane i kotače od kartona te sve drugo što nam je bilo potrebno. Dječjoj mašti nije bilo kraja.

Prilikom prvog izlaska u dvorište dječaci poka-zuju interes za prijevozna sredstva. Razgovorom doznajemo od djece kako postoje različite vrste prijevoznih sredstava, koja dalje istražujemo u dječjim enciklopedijama. Tako doznajemo kako postoje i avioni, helikopteri, baloni, brodovi, podmornice i slično. Baloni na vrući zrak potiču veliki interes kod djece jer ih nikada nisu vidjela. Stoga želimo doznati nešto novo o njima, ali ih i izraditi i ukrasiti njima našu sobu. Istraživanjem i proširivanjem znanja i spoznaja o drugim vrsta-ma prijevoznih sredstava djeca pokazuju vlastita iskustva i prethodno stečena znanja.

BALOnI U ZRAKU - Marta viduka, 5,3 g.

Idemo na putMO Izjave djece: renAtO: Prijevozna sredstva su auti koji voze ljude kamo treba.dOrA: To je za voženje ljudi. Da se mogu nekamo povesti i nešto kupiti.lOvre: Da ljudi mogu ići na daleki put sa brodovima. jurAj: Autobus nam služi da vozi ljude kamo treba. Ali puno ljudi.MIle: Teretni brod nosi teret i aute. Ali aute vozi i trajekt.tOnI: Ja sam bio na trajektu, vozio sam se sa autom. Išao sam na Cres kod bake.vItO P.: I avion isto vozi ljude, ali po zraku.tOnI: Moj brat se vozio avionom. Išao je u Kanadu. jurAj: Podmornicom se roni i gledaju se ribe.

Odgojiteljice: Ana Crnić i Rafaela Škiljan

w

22

Bajkovito bezbrižno djetinjstvo uz pričanje priča... Zar ne zvuči prekrasno?

Veliki interes djece za slušanjem priča i lista-njem slikovnica potaknuo nas je stvoriti poseban kutak u kojem djeca mogu uživati u svojim omiljenim junacima iz bajki. Svakodnevno odvojiti par trenutaka i ispričati djetetu njegovu omiljenu bajku, priču ili prelistati slikov-nicu koju je upravo primilo u ruke od neprocjenjive je važnosti za dijete, roditelje kao i za nas odgojitelje. U na-šoj Maloj pričaonici sve je moguće. Maca Papučarica, znate, više ne uzima djeci papuče jer ih mi sada svako-dnevno uredno pospremimo. Dugo vremena su naše pa-puče bile tužne jer su znale provesti noć odvojene jedna od druge zato što ih je dijete zaboravilo pospremiti na mjesto. Crvenkapica i Vuk sada su prijatelji jer se Vuk „opametio“ i počeo jesti kupus. Roditelji su s oduševlje-njem prihvatili izazov pričanja priče te mogu provesti vrijeme u skupini kada zažele. Tako nas je Ivan upoznao sa svojom omiljenom igračkom ovčicom Janjom koja muje prijateljica od rođenja, a njegova mama nam je ispri-čala priču o Lovcu i Janji koju Ivan svakodnevno sluša prije spavanja. Arian nam je u posjet doveo i svojeg brata

Bajkovita Mala pričaonicamorSkE

zvjEzDICE

Lana i njena mama Maja u Maloj pričaonici

Ivan i njegova mama Ksenija u Maloj pričaonici

Arian i njegova mama Ivana u Maloj pričaonicinika i njena mama Tamara u Maloj pričaonici

dok je mama čitala njegovu omiljenu slikovnicu. Djeca uživaju u vremenu koje roditelji provedu s njima u našoj skupini. Stvara se kvalitetna prijateljska komunikacija između djeteta, roditelja i odgojitelja, a priče i bajke spo-na su za ostvarenje dječjih želja i potreba. Mama Tamara poželjela je sa svojim djetetom napisati priču „Dobra Maca Papučarica“ u kojoj je smjestila likove sve djece iz naše skupine. Možete li zamisliti oduševljenje dok smo je čitali?! Ovo je i njen osvrt na kutak Male pričaonice:„Imala sam priliku sudjelovati u skupini kao roditelj koji čita priču što je po mom mišljenju uvelike pridonijelouspješnoj suradnji. Pamtim čitanje priča kao lijepo prove-deno vrijeme sa svojim djetetom, njezinim prijateljima i odgojiteljicama u ugodnoj atmosferi te sam stekla povje-renje i otvorenost sve djece u odgojnoj skupini. Jedno pre-krasno iskustvo za mene i moje dijete.”Priče, bajke, slikovnice, anegdote i pjesmice dio su našeg svakodnevnog življenja u skupini. Nezamislivo je da prođe dan, a da ne pročitamo barem dvije priče u našoj Maloj pričaonici kojima izmamimo osmijeh na dječja lica.

Odgojiteljice: Ružica Kujundžić i vlatka Pobor

k

23

MACA PAPUČARICA - vijoleta Bajrami, 5 g.

MACA PAPUČARICA - nika Domijan, 4,5 g.

je još tražio. „Ako ih ne pronađeš morat ćeš kući bos“ - rekla je Maca Papučarica. Rikija su zeble noge i htio je zaplakati. Njegove su papu-če bile poderane, a na polici nije bilo poderanih papuča. Djeca su već odlazila iz kućice, a Rikija je sve više zeblo. „Prehladit ću se“-rekao je Riki. „Najneuredniji si ali i najmanji pa bi se stvarno mogaoprehladiti ukoliko bi hodao bos.“ – rekla je Maca Papučarica i donijela papuče. „Kada zapadne snijeg, sašit ću ti nove“- obećala je Maca. To su čula i ostala djeca pa se okre-nula i zamolila: „I meni! I meni!“ Maca Papučarica im je mahnula i obećala da će im sašiti. Zatvorilase u kuću i gledala kako djeca u šarenim košuljicama, crvenim i plavim papučicama žure kući. Posljednji je trčao Riki. „Rikiju ću sašiti najtoplije papuče, one preko gležnja, a Anti takve da ih može nositi i dok vježba. Erin ću sašiti papučice koje će biti lijepe poput onih koje nosi njena majka. Maku

koji gubi gumbe s papuča napravit ću papuče bez gumba. Hani ću sa-šiti s vunenim ukrasom. Ivanu broj veće jer voli nositi duple čarape,Anji Miji s mašnicom sa strane. A drugoj djeci? Svatko će dobiti ona-kve kakve želi. Tako će svi biti za-dovoljni“- razmišljala je Maca. A onda je zatvorila prozor i zaspala. Danas pada snijeg i Maca Papu-čarica šije papuče za djecu iz Ma-log sela, podstavit će ih krznom da budu toplije.

Tko zna hoće li ih djeca pospremiti prije spavanja?

Priču pripremile: Tamara i Nika Domijan

I Ridvan, Hana, Erin i Lana su došlena kućni prag, i njima je maca odni-jela papuče. U svim kućama su se otvarala vrata i sva su djeca bosa izašla na prag. „Maca nam je odni-jela papuče“- dovikivala su djeca. Skakutali su s noge na nogu jer im je bilo hladno.Bosa i u šarenim košuljicama izašlasu na cestu. Pitali su se kamo je ma-ca odnijela naše papuče. „Potražimomacin dom!“- viknuli su Jakov i Mak. Djeca su krenula u potragu. Skrenuli su s ceste i hodali po rosnoj travi. Došli su do šume i išli dalje. Hodali su po mahovini, slušali pjev ptica i razgrtali grmove ne bi li pro-našli macin dom. Usred šume pro-našli su bijelu kućicu s crvenim

krovom. Prozori su bili puni cvijeća, a na vratima je pisalo: MACA PA-PUČARICA! Maca je čula djecu i otvorila vrata: „Djeco što želite?“ „Papuče!“ – zamolila su djeca. Maca ih je pozvala u kućicu. U kućici su bile police a na policama crvene i plave papuče. Kakav je red vladao u kućici! Djeca su zašutjela. „Neka svatko uzme svoje papuče!“- rekla je Maca Papučarica. Ali to nije bilo lako. Papuče su bile čiste i zakrpane, a otrgnuti gumbići opet zašiveni. Djeca su jedva prepoznala svoje pa-puče. Riki, najmanji među djecom nije mogao pronaći svoje papuče. Sva su djeca bila obuvena, a on ih

MACA PapuČarIcaDobra

U Malom selu malene su kuće, a u svakoj kući ima djece. Odjeve-na su u šarene košuljice, a na no-gama su im crvene i plave papu-čice. Sve su kuće u selu obojeneu bijelo, svi su krovovi na kuća-ma crveni, svi prozori imaju ze-lene kapke, dvorišta su pometena i cesta je glatka.

U tom selu sve je u najboljem re-du, osim djece - ona su neuredna.Navečer prije spavanja, djeca ne pospreme svoje papuče. Ujutro ih traže pod stolom, na stubama, u kolicima, među drvima, u džepu očeva kaputa i nakon dugog tra-ženja znaju pronaći jednu papu-ču u kuhinji a drugu u sobi.

Jednog jutra, kad su svi u kuća-ma u malom selu pripremali do-ručak, Tibor je uzalud tražio svo-je papuče. „Mama, gdje su moje papuče?“- upitao je. „Ako ih sinoć nisi pospremio, sigurno ti ih je odnijela maca“ – odgovorila jemama. „Mama, gdje su moje pa-puče?“ – pitao je Antonio u trećoj kući. „Odnijela ti ih je maca jer ih nikada ne pospremiš“- odgo-vorila je mama. „Mama, gdje su moje papuče?“- upitala je Nika. „Odnijela ti ih je maca!“- odgo-vorila je mama. „Mama, gdje su moje papuče?“- upitala je Lana, a mama je odgovorila: „Odnijela ih je maca.“

U čitavom selu mirisalo je na ka-vu i sva su djeca bila gladna. Sjela su bosa za stol, napila se toplog mlijeka, a zatim je Tibor stao na prag i viknuo preko ceste: „Vijole-ta, dođi k meni!“ Vijoleta jeodmah dotrčala na prag i rekla: „Rado bih došla, ali ne mogu. Maca mi odnijela papuče!“ „An-tonio, Ridvan dođite k nama!“ - zvali su Tibor i Vijoleta. Antonio je dotrčao na prag i odgovorio da mu je maca odnijela papuče.

24

Početak nove pedagoške godine. Nova djeca, nova soba dnevnog boravka, nove odgojiteljice, novi izazovi...Promatrajući djecu u svakodnevnim aktivnostima, igri i istraživanju uočavamo veliki interes djece (i dječaka i djevojčica) za igre konstruiranjem i igre građenjem različitim materijalima.

Sve centre polako nadopunjavamo različitim materija-lima koje djeca koriste u igri i istraživanju građenjem i konstruiranjem. Ti materijali su: stiropor, kocke, karto-ni, rolice, veliki kartonski tuljci, drveni štapići, slamke, olovke, lego kocke, čačkalice, spužva, savitljiva žica, drveni štapići i letvice, plastične posude, aluminijska folija, konac, vuna, drvene bojice...

Na taj način materijal koji je dostupan u svim centrima potiče kreativne potencijale djeteta. Interes djece za različite oblike stvaralaštva traje duže. Djeca istražuju nove načine građenja i konstruiranja te materijale kori-ste na drugačiji način.

Kroz ovakav oblik igre, istraživanja i interakcije primje-ćujemo da se kod djece potiče stjecanje novih spoznaja i iskustava o sebi i svojoj okolini. Igre konstruiranja i građenja privlače više djece koja razmjenjuju svoje ide-je, međusobno surađuju, pomažu jedni drugima i tako razvijaju i socijalne vještine te sposobnosti rješavanja problema.

Igre konstruiranja uvode dijete i u svijet matematike. Ono razumije i rješava osnovne matematičke i fizikalne probleme te upoznaje različite oblike, odnose, statiku i ravnotežu.

Dječje stvaralaštvo, kreativnost, konstruiranje, građenje vrlo su značajni za cjelokupni razvoj.Djeca imaju priliku iskazati svoje sposobnosti, znanja i mogućnosti te stvarati pozitivnu sliku o sebi.

Kako je to bilo u našoj skupini pokazuju izjave, crteži i fotografije:

n Od ČegA Se grAdI CeStA?AntOnIO: Od betona, željeza, folije, od kocaka i zaljepiš da bude spojeno.vId: Od kocaka, od prave ceste.luKA: Od drveta se može graditi ceste.AdI: Od lego citya se može graditi cesta.enA: Od betona.MIlA: Od malih kockica.AngelInA: Od slamke.

n Od ČegA Se grAdI KuĆA?AntOnIO: Od cigle, betona, može i mješalica, valjak, od ljepila.vId: Od cigli, od drveta.PetrA: Od kamena.reA M. : Od cigle, drva.eMA: Od kocaka.IrA: Od kamenja.

LoptICE Istraživanje građenjem i konstruiranjem

Antonio Matejčić, 6,5 g.

25

Andrej Uzelac, 6,3 g.

n ŠtO KOrIStIMO zA grAdItI u vrtIĆu?

AdI: Lego city.IrA: Rolice.enA: Papir, žice.AntOnIO: Granje.reA M.: Plastelin, plastiku.KArlA: Drvo, špagu.KlArA Š. Tuljke.luKA: Plastične kocke.

n ŠtO Sve MOŽeMO grAdItI?AngelInA: Duga Mall.eMA: Dvorac.AntOnIO: Dućan.AdI: Erste banku.vId: Kulu.KArlO: Kuću.luKA: Lidl.enA: Trgovinu.luCIjA g.: Zgradu.

Angelina Dobrila, 6,3 g.

n zAŠtO CrtAMO nACrt?AntOnIO: Nacrtamo da vidimo kako se gradi. vId: Prvo se mora nacrtat, da se nauči cestu gradit.AntOnIO: Lakše nam je nacrtati, a onda gledati kako graditi.IrA: Kako bi vidjeli što prikazuje crtež.

Odgojiteljice: Silvija Domijan i Sandra Miculinić

IrA: Neboder.MIlA: Farmu.KArlA: Piramidu.KlArA Š: Hotel.reA M: Vrtić.AjlA: Konzum.

ena Delić, 6 g. Petra gavrić, 6,5 g.

Ira Đerić Hasanac, 6,6 g.

Rea gačić, 6,5 g.

26

Čarolija „Snježnog kraljevstva” zača-rala je i naš vrtić!Omiljeni crtani film „Snježno kra-ljevstvo”, priča o ljubavi, prijateljstvu i pomaganju oživio je u našim skupina-ma. Elsu, Annu, Kristoffa, Olafa i Sve-na sada možete sresti u našem vrtiću. Djeca se sve više svakodnevno igraju uloga iz crtanog filma te su djevojčice „postale“ Else i Anne, a dječaci Olaf, Kristoff ili Sven. Isto tako, u svaku dječju igru utkani su dijalozi i pjesmi-ce iz filma. U imitativnoj igri također je prisutno sve više elemenata vezanih uz ovu tematiku.Djeca se za igru snalaze s onim što imaju, što im je dostupno, pa tako Else u početku imaju stolnjake koji služe kao plaštevi i papirnate krune. Sreći nije bilo kraja kada su stigli pravi kostimi Else i Anne.S ciljem da djeci omogućimo bolje okruženje za igru, ples i dramatizaciju započinjemo s preuređenjem dvorca u holu. On ubrzo dobiva pravi ledeni izgled. Ledene kocke napravili smo bojajući papir, grančice smo posre-brili srebrnim papirom, izrađivali smo ogradice. Uređenje dvorca bio je veliki posao i sve to ne bi uspjeli sami napraviti pa su nam u pomoć prisko-čili roditelji. Na zajedničkoj radionici djece i roditelja izradili smo čarobne štapiće, krune, pahuljice, sve što je bilo potrebno kako bi djeca što više uživala u igri „Snježnog kraljevstva”.

LoptICE

Snjegovića sa mnom gradi

S vremenom dvorac nadopunjava-mo didaktičkim igrama i on postaje mjesto zajedničke igre i druženja naših skupina.Aktivnosti vezane uz tematiku „Snježnog kraljevstva” su vidljive iu našim sobama. Djeca pjevaju pjesme iz crtića, glazba služi kao kulisa, plešu, čitaju slikovnice veza-ne uz priču, unosimo različite sen-zorne materijale – ledeno tijesto, masu za modeliranje, obojanu rižu, slagalice, puzzle, radne liste.Djeca se poistovjećuju s pozitivnim osobinama likova, nitko nije htio biti negativac Hans.Kroz igru djeca pokazuju visok stu-panj prezentacije doživljenog djela - glazbom, plesom, dramatizacijom, dijalozima kroz koje se može vidjeti djetetov doživljaj priče, razlikovanje dobrog i lošeg te iščitati i pouka priče. Interes za ovu igru traje cijelu pedagošku godinu.Zbog toga smo odlučili da svi poka-žu svoje sposobnosti, talente i vje-štine na zajedničkom druženju ispred našeg „novog dvorca”. Djeca su pjevala karaoke uz pjesme iz filma, prepričavala dijaloge, glumila omiljene scene iz filma. Tako su djeca naših skupina stvorila svoju priču o „Snježnom kraljevstva”, prijateljstvu i suradnji.

eLSA - Magdalena Rupčić, 6,5 g.

tIćI i

SmjEškIćI

27

Svaki početak pedagoške godine donosi nam nešto novo, pa tako i onim najstarijima, našim predškolcima, donosi najviše obaveza i izazova. I ove godine okupljali smo se u dvorani, podijeljeni u dvije skupi-ne, kako bi zajedno učili i istraživali nove te ponavljali već savla-dane vježbe. Teta Tea naučila nas je i pokazala nam kako izgledaju vježbe senzorne integracije i senzorna soba. Jedna zanimljiva knjiga naziva „Joga za djecu“ naučila nas je da možemo disati na različite načine. U njoj smo također pronašli i naučili vježbe naziva „Suncokret“, „Gusjenica“, „Prozorčić“, „Balon“, „Lastavica“ i mnoge druge, koje možemo provoditi i kod kuće s mamama i tatama. Naučili smo najjednostvnije elemente pilatesa, saznali što je to ma-raton, kako „probuditi“ mozak dok vježbamo Braingym... Ukrat-ko, bavili smo se s puno različitih, a opet sličnih stvari. Naravno, najdraži dio sata djeci je onaj kad sami biraju igre. Tada bi dječaci brzo zgrabili loptu i najčešće igrali nogomet, a djevojčice bi brzo izule svoje papučice i na strunjačama isprobavale špage, zvijezde i kolutove. Iz dana u dan, dobro se zabavljamo i čekamo sunčanije dane da sve aktivnosti možemo izvoditi na otvorenom.

Maja Rogać, fizioterapeut

Mali - veliki sportaši

tIćI i SmjEškIćI

nat

ko F

eren

čić,

6 g.

LOPTICE

y KOjI tI je OMIljenI lIK I zAŠtO?MIlA: Elsa. Sviđa mi se. Lijepo mi je to.KArlA: Elsa. Zato jer mi se jako, jako sviđa.KlArA Š.: Olaf. Zato jer mi se jako sviđa. Zato jer je bijel, a ja jako volim bijelu boju. Najdobrija je Elsa. Zato jer je spasila Annu.AMelIe lunA: Elsa. Jer mi je najdraža.AngelInA: Meni je Anna.eMA: Meni Olaf i Sven.luCIjA g.: Anna, Elsa, Olaf, Sven, Kristoff. Jako mi je lijepo.

y ŠtO tI Se nAjvIŠe SvIđA?KArlA: Kad je Elsa spasila Annu od leda.AMelIe lunA: Elsa i dvorac i Anna.PetrA: Meni se sviđaju Elsa i Anna i svi. Svi su lijepi. Jedino Hans nije dobar, on laže.

y ŠtO Ste nAuČIlI Iz PrIČe?AMelIe lunA: Naučila sam da moraš biti dobar jedan prema drugome.PetrA: Naučila sam da moći ne postoje.

TIĆI I SMJEŠKIĆI

dOrIjA: To je priča o Anni i Elsi i ledu.MegI: O ljubavi, kako je Elsa otopila Anni zaleđeno srce.luCIjA: Meni je najbolja pjesma od Anne i princa od južnih mora.StIPe: Ja volim (pjeva) „Snjegovića sa mnom gradi”!FrAn: Meni se sviđa Kristoff, zato jer je dobar.MArIn: A meni Olaf jer razmišlja o ljetu.AnI: Meni su Kristoff i Olaf smiješni.nAtKO: Meni je Sven jer je zabio glavu u pahuljice.dOrIjA: Elsa mi se sviđa jer se poskliznula i jadna pala.MegI: A meni jer ima led u rukama. Ne sviđa mi se Hans jer je jako zločest.luCIjA: Hans je lagao Ani i zaključao je Elsu u sobu i prolio je vodu po lampi!AnI: Anna mi je smiješna jer je bacila Hansa u more.CHIArA: Anna mi se sviđa jer je jako vesela.

MO Izjave djece:

28

Glazba je stalno prisutna u našoj zajedničkoj sobi. Svakodnevno u njoj uživamo, aktivno ili pasivno. Kada nešto slavimo, glazba nas još više razveseli. Zato za proslave rođendana djeca naših skupina nej-češće biraju vesele pjesme Klauna Čupka. Kada smo tužni ili uznemi-reni, glazba nam može pomoći da se osjećamo bolje, pa se ponekad odmaramo i opuštamo uz klasičnu glazbu ili zvukove prirode. Glazba je neiscrpan izvor interesa djece i to je bio poticaj za naše istraživanje.

Upitali smo djecu:

h ŠtO je glAzBA?MAnuelA: Pjevanje!dOrIjA: I plesanje!nAtKO: Sviranje gitare je glazba!AurOrA: I instrumenti.

h ČeMu glAzBA SluŽI?dOrIjA: Da nam bude ugodno.MAgdAlenA: Treba nam kada se netko vjenča.nAtKO: I za Božić!

h KAKvu glAzBu POznAjete?MAnuelA: Tihu.MIHAel: Indijansku.leO: Disco!luCIjA: I ljubavnu.rene: Ja volim slušati rock and roll.

Cilj nam je bio razviti i produbiti interes za glazbu kod djece, omo-gućiti im aktivan doživljaj glazbe, pritom poticati socio-emocionalni i kognitivni razvoj te kreativnost i stvaralaštvo. Dosadašnje svakod-nevno korištenje glazbe obogatili smo novim poticajima i aktivno-stima, koristili glazbu na nove i zanimljive načine. Osim pjevanja, plesanja i sviranja, uz glazbu smo crtali, slikali, modelirali, konstrui-rali, igrali se rasutim materijalima. U tjelesnim aktivnostima glazba je tempom i dinamikom usklađivala ritam i snagu naših pokreta. Često smo igrali igre s pjevanjem i pokre-tom, a djeci je omiljena „Ide maca oko tebe”.

Pokušali smo se umiriti i slušati različitu glazbu. Djeci se svidjela klasična glazba, pa smo ih potaknuli da zatvore oči i pokušaju „vidjeti glazbu”, tj. da nam kažu na što ih određena glazba asocira. Bili smo iznenađeni dječjim komentarima.

PrIMjer 1.: n. rimski-Korsakov: “Bumbarov let”rene: To su pčele!AnI: Pčele jure.nAtKO: Pčele skupljaju med jako brzo.luCIjA: Naljutile su se!MegI: Čula sam kako pčele jure, pa hodaju, pa se ljute, buru i oluju i to je to!nIKO: Čuo sam vješticu kako je uzela curu i klavir kako svira.rene: Možda su pčele svirale klavir!

PrIMjer 2. P. I. Čajkovski: “valcer cvijeća” (balet “Orašar”)MIHAel: Lete pčele.IvAnO: Lete muhe!

Glazba je naša radost!

Deny Alaber, 6,5 g.

tIćI i

SmjEškIćI

29

dOrIjA: Vile lete!MArIn: Ta me muzika zove na ples.nAtKO: Kao da je vjenčanje.AnI: Kao da plešu plamenci.FrAn: Ja ništa ne vidim.

PrIMjer 3. A. vivaldi: “Proljeće” (“Četiri godišnja doba”)rene: Cvijeće koje pjeva!AurOrA: Balerina koja pleše!MAteO C.: Ja vidim kućicu s livadom.PAvle: Ja cvijeće i mačku.nAtKO: Ja vidim labuda u vodi.

U sobi smo formirali glazbeni kutić u kojem su djeci bila ponuđena različita glazbala – neka kupljena, a neka smo izrađivali s djecom. Bilo je zanimljivo pratiti suradnju, dogo-varanje i igru djece kroz istraživanje različitih zvukova i načina na koje možemo svirati i koristiti glazbene instrumente. Djeca su počela dono-siti i svoje glazbene instrumente od kuće – bubnjeve, gitare, trube pa čak i usnu harmoniku. Svirajućiistovremeno djeca su uživala u glas-nom zvuku koji su stvarali, pa smo kao veliki orkestar uskoro uveselja-vali cijeli vrtić.

Kroz igru s glazbom susreli smo se s raznim glazbenim instrumentima, notama i notnim zapisom, naučili cijelu glazbenu ljestvicu, saznali što je orkestar a tko dirigent ili sklada-telj. Uz sav naš trud još uvijek nismo uspjeli istražiti sve što smo htjeli ali smo zato sigurni da će nas glazba i dalje uveseljavati i činiti nam svaki dan ljepšim.

Odgojiteljice: nevija Pavlić i Tea Petek

tAjAnA PAP:„Na poziv teta da roditelji dođu u vrtić i djeci predstave neku svoju vje-štinu, održala sam kreativnu radionicu. Kako sam dipl. dizajnerica te su kreativnost i stvaralaštvo u našem domu stalno prisutni, održala samkreativnu radionicu u grupi „Tići“ u koju ide i moja kćerkica Dorija. Radionica se sastojala iz tri dijela: pričanje priče o prijateljstvu, postav-ljanje pitalica i kreativan rad, izrađivali smo mobil na temu priče. Radi-onica je prošla u veselom i kreativnom okruženju.“dOrIjIn doživljaj radionice:„Bilo mi je lijepo i puno sam stvarala. Super je bilo kada smo nešto otpjevali za moju mamu”

AnAMArIjA dunđerOvIĆ Knez, dr.dent.med.:„ U ponedjeljak 7.3., na poziv tete Nevije bila sam u vrtiću i sa grupama „Tići” i „Loptice” učili smo o higijeni usne šupljine. Razgovarali smo o tome zašto nastaje karijes, kako i kada treba prati zube, a kada ići zubaru, šta je to zdrava hrana i tko su Gric i Grec. Pročitali smo priču o Gricu i Grecu pri čemu mi je pomogla moja kćer Ani, pokazivala je djeci slike iz slikovnice. Nakon razgovora i pročitane priče otišli smo svi zajedno oprati zube.”

AnI: „Bilo mi je jako lijepo i bila sam jako jako sretna jer sam pomagala mami dok je učila djecu o karijesu.”

Roditelji – partneri u odgojno - obrazovnom radu

Kiara Brkljača, 4,5 g.

30

jA Ću BOgu zAHvAlItI... KArlA: Sviranjem harfe kad narastem.dAvId: Što mi je stvorio mamu, tatu, sestru sviranjem gitare.MAurO: Za nogomet, mamu i tatu i brata, šta sam zdrav pjevanjem pjesme „Isusu reci volim Te”.

U goste nam je došla prof. violine vesna Soldo i predstavila nam violinu na oduševljenje djece. Dječja promišljanja nakon upoznavanja violine:MAurO: Ta glazba iz violine koja je tako lijepo svirala... Mi smo pjevali a teta svirala.FIlIP: Ja bi svirao violinu kada narastem!

lArA: Tako ima lijepi zvuk! Napravlje-na je od drva javora.MArIjA: Sviđalo mi se kada smo pjevali.reInA: Sviđalo mi se kada sam je dirala po žicama. KArlA: Lijepo sam se osjećala dok je svirala. Od drva je, ima žice, rupe. Štap je od dlake s repa konja i ružinog drva.MAtej j.: Sviđalo mi se dodirivati žice.dAvId: Osjećao sam glazbu... Sviđao mi se onaj štap i smola kojom maže žice. Ja bi volio svirati gitaru, kao moj bratić.AnA: Svirala je „Cestu”!Upoznali smo i tamburu, bisernicu. Uskoro idemo upoznati orgulje. Roditelji su se aktivno uključili u prikupljanje ma-terijala te se planira provesti radionica za roditelje na kojoj će izrađivati zvuč-

ne igračke. S radošću iščekujemo kojim će nas još putevima glazba odvesti.

Razgovor na temu KAdA SluŠAM glAzBu...MAtej j.: Želim se igrati ili sjediti u fotelji. Malo sam tužan kad je glazba tužna, a kad je vesela onda sam i ja sretan.nAdIA: Volim sjediti na miru i slušati glazbu, čitati knjigu dok slušam glazbu. Volim pjevati i plesati, osjećam se tako lijepo.reInA: Dok slušam glazbu volim se igrati. Najviše volim plesati, osjećam se super.FIlIP: Najviše volim slušati pjesmu i igrati se.AntOn: Volim slušati „Blistaj, blistaj“.MIHAel: Kad slušam glazbu želim biti doma i ležati na kauču. Volim slušat neke engleske i neke hrvatske pjesme, tada se osjećam lijepo.AntOnIO: Volim slušati i gledati glazbu na televiziji. Jako sam sretan dok slušam glazbu.FrAnO: Najviše volim doma se igrati dok slušam glazbu. Volim jako pjesmu „Kad se male ruke slože”.

O glazbi se govori još u biblijska vreme-na, u Davidovom životu dok je bio pastir pa sve dok nije postao kraljem. Prilikom svečanog otvaranja hrama trubači i pjevači složno su slavili Boga. I danas svako slavlje i zahvaljivanje Bogu prožeto je pjesmom. „Kroz glazbu dolazimo bliže Gospodinu nego na ijedan drugi način, osim molitvom.” (J. R. Clark). Kako je glazba najsvestraniji medij razvoja djeteta, učinilo se prirod-nim djeci Boga približiti upravo uz nje-nu pomoć.

Djeca su s odgojiteljima uredila glazbe-ni centar, izrađujući od neoblikovanog materijala glazbala, slikovni materijal na kojem su prikazana glazbala, note, kao i igre za razvoj glazbenih sposob-nosti. Promatrajući dječje reakcije na glazbu (spontano pjevanje, plesanje, sviranje udaraljki, crtanje ili igranje uz glazbu) i interes za istraživanje zvukova iz okoline i zvukova glazbala, upustile smo se u istraživanje zajedno s njima. Projekt se realizira kroz brojne aktivno-sti usmjerene prema djetetu, roditeljima i društvenoj zajednici. Svakodnevno se pjesmom uz pratnju sintisajzera slaviloBoga, zahvaljivalo na svemu što nam je dao te smo u nekoliko navrata razve-selili srca ljudi naše zajednice javnim nastupom.

Glazbom do sebe,

glazbom do BogaprIjA

tELjI

31

Već na samom početku pedagoške godine primijećeno je da djeca naše skupine neprestano grade svim raspo-loživim materijalima koje pronalaze u svim centrima sobe. Igra i istraživanje građenjem važni su im do te mjere da počinju odmah po dolasku u vrtić planirati što će graditi, crtati nacrte građevina, pisati popise potreb-nih materijala, alata i sredstava te natpise drugoj djeci i tetama da im ne sruše građevinu do drugog dana. Međusobno surađuju, raspravljaju i dogovaraju zadu-ženja. Primjećuje se da kompetentno upravljaju proce-som, promišljaju i odlučuju o sljedećim koracima i od odgojiteljica traže samo asistiranje u nabavci materijala. I roditelji su obaviješteni o interesu i aktivnostima djece te zamoljeni za pomoć oko prikupljanja raznog neobli-kovanog materijala kojim bi mogla obogatiti svoju igru.Nas odgojiteljice pak zanima da li oni grade kako bi istraživali statiku, ravnotežu, kosinu ili pak neku drugu fizikalnu zakonitost ili ih zanimaju različite vrste građe-vina. Zajedničkim pregledavanjem snimaka i razgovo-rom doznajemo da grade razne građevine i instalacije u funkciji daljnje imitativne igre.

MO grAdIMO, grAdIMO...

MAurO: Garažu za automobile. MIHAel i jAKOv: Kosinu za spuštanje vozila.MIHAel i MAurO: Peć za drva i peć za pizzu. dAvId i jAKOv: Jaslice za Svetu Obitelj.MIHAel i nAdIA: Restoran za prijatelje.MAurO, PAtrICIA lArA, teA, dAvId: Trgovinu, trebamo i novce, i šta ćemo prodavat!nAdIA, FrAnO, MlAden, lArA, KArlA: Farmu za životinje.MAurO, lArA, PAtrICIA lArA: Hotel. jAKOv i dAvId: Dvorac.FIlIP: Pločice za pod i veliki grad. tIn: Kuću za Shreka. KArlO: Bolnicu di tata radi. reInA: Kućicu.nAdIA: Kućicu za ptice.MIHAel: Produžetak police kako bi bilo više mjesta za igračke. MAtej B.: Pušku za igru.Građenje se nastavlja prirodnim i neoblikovanim mate-rijalima i na otvorenom, bez obzira gdje smo: na plaži ispod vrtića grade se bazeni, božićno drvce, splav, zidi-ne iz priče “Jerihonski trubači”, kuća za gliste, a u dvori-štu danima grade kuću i vrt u kojem će uzgajati povrće i cvijeće, a jednog dana i veliki autobus kojim putuju u Španjolsku.

Odgojiteljice: Ružica Šepac i Tatjana Car-Kolombo

Gradimo, gradimo...

Izjava mame djeteta iz naše skupine: „Uvijek sam se pitala kao majka, kao katolik, kako pribli-žiti svojoj djeci Boga. Glazbom. Moć glazbe, kad je riječ o djeci, puno je zanimljiviji način kako doprijeti do njih, kako im na prihvatljiviji i zabavniji način približiti riječi, molitve i priče o Bogu, Isusu i životu. Čista je ljubav kada su njihova lica puna radosti dok pjevaju, slušaju glazbu i kada sami od sebe nasred trga počnu pjevati: „Blistaj, blistaj” i „Cesta mira”. Glazba se ne može razumjeti, ona se osjeća, ona je jezik Neba i zato je djeca tako vole i zato im je potrebna.“

Odgojiteljice:Tatjana Car-Kolombo i Ružica Šepac

ZA MOje PRIjATeLje -Marija Krmpotić, 6 g.

32

g KaKo DjeD Mraz Može proći Kroz DiMnjaK?evA: Ima lijek u džepu pa kad ga popije on se smanji.leA: Ima čarobnu kuglu pomoću koje uđe u kuću i stavi poklone.rOKO: Kad mi idemo spavat on po-stane mali i spusti se kroz dimnjak.MArlen: On ima moći koje ga čuvaju da se ne ozlijedi kad prolazi kroz dimnjak.dAvId: On se može smanjit kao bubica, stavi poklon, a kad se vrati na krov ponovno postane veliki. I tako svaki put.

a što kažu djeca…SLAtkIćI

leA: Pa kad se probudiš je jutro, kad u vrtiću pojedeš ručak je podne i onda ideš doma. Kad pojedeš malo voća i pričekaš dođe mrak, onda jedeš, igraš karte i ideš spavat.evA: To ti je10 sati.MArlen: Ja idem spavat kad završi Pink Panter, mislim da je tada 8 sati.evA: A koliko je sati kažu nam mame i tate, ako sat na sebi nema brojke. Na mom satu s brojevima po-trošile su se baterije pa ih tata mora promijeniti.

g KaKo znaMo Koje je Doba Dana?

g za Mene je sreća…leA: Kad me mama zagrli.Andrej: Kad se vozim na biciklu s Davidom i tatom.MArlen: Kad se rolam, a mama me čuva.nICOl: Kad dobijem bombone i mogu ih podijeliti.ellA: Kad dođem u vrtić i igram se s prijateljima.dAvId: Kad s tatom nešto radim.leOn: Kad se igramo mama, tata, sestra i ja.luKA: Kad se mazim s mamom.rOKO: Kad smo svi doma i slavimo rođendan.jAKOv g.: Kad mi mama i tata daju pusu za laku noć.PAOlA: Kad mi tata dođe s posla.dOrIjAn: Kad se igram s prijateljima.deA: Kad mama i tata dođu s posla pa me zagrle.

DjeD MRAZ nOSI POKLOne - Marlen Car, 6 g.

ZA Mene je SRećA - Dea Maravić, 6 g.

jAKOv g.: Pa i ti teta nama kažeš kada je vrijeme da idemo u šetnju ili na ručak.Andrej: Ja ne koristim sat jer još nisam naučio.deA: Svim ljudima trebaju satovi, a najviše mami i tati da znaju kad treba ići raditi, a djeca ići u vrtić.MArlen: I da djeca ne zakasne u školu, jer bi učiteljice zijale: Pošto ste uopće došli sada?

Djeca i sunčani sat

33

U cilju obogaćivanja djetetovog života u vrtiću i njego-vanja partnerskog odnosa s roditeljima krajem stude-nog održana je likovno-praktična radionica za djecu iroditelje izrade čizmica za doček sv. Nikole. Na radio-nici su roditelji s djecom tehnikom kaširanja i oslika-vanja temperom izradili i ukrasili čizmice. Uz pomoć roditelja sv. Nikola je napunio čizmice slatkišima i one su sljedećeg jutra spremno dočekale dječja ozarena lica.Komentari roditelja nakon radionice:

AntOnIjA (Mihaelova i Nadijina mama): “Ugodno, veselo i korisno druženje na kojem smo imali mali uvid u to koliko djeca zapravo žele i mogu stvarati, i na kojem su naša djeca mogla to i s ponosom pokaza-ti. Svi smo se zajedno povezali, djeca, tete i mi, i otkrili pravo značenje blagdana – ljubav, radost i veselje koje dijelimo s najmilijima... Neka nam je tako svaki dan!“

Sveti Nikola nam stiže

nAtAŠA (Deina mama): “Kao majka 6-godišnje kćeri koja pohađa skupinu “Slatki-ći” i sina koji je sada škola-rac, s kojim sam, također,

imala prilike posjećivati razne radionice u organizaciji našeg vrtića “Radost”, htjela bih naglasiti važnost takvog načina rada s našom djecom. Sudjelovala sam u različi-tim radionicama, izrađivala predmete, ukrase, uživajući pritom gledati djecu kako marljivo rade i vesele se. Vrijeme je kvalitetno utrošeno u učenju novih vještina, druženja s djecom, tetama i ostalim roditeljima. Osmi-jeh na licima svih sudionika je više nego dovoljan da poželimo, čim prije, opet neku radionicu!“

Odgojiteljice:Branka Cvija, Ružica Šepac i Tatjana Car-Kolombo

SveTI nIKOLA - nadia Blažina, 4,5 g.

g KaKo nastane vjetar?dAvId: Vjetar nastane kad netko gurne dva drva i onda se oni počnu micati, pa se pomakne drugo drvo, pa drugo i tako redom.MArlen: Iz oblaka se odvoji mala kuglica oblaka koja padne na grane. One se počinju micati, pa se miču sve više i više i tako nastane vjetar.dOrIjAn: Ja mislim da kiša pomakne zrak.leA: Mi možemo puhanjem stvoriti mali vjetar, a ovaj veliki sigurno stvore oblaci svojim puhanjem.leOn: To je vjetar, ali kada je bura sigurno pušu neki veliki divovi.

Odgojiteljica - savjetnica: Branka CvijaBURA - Andrej Bogdanović, 6 g.

SLAtkIćI i prIjAtELjI

SUrADnjA S roDItELjImA - rADIonICA

34

Prijateljstvo

AnTOnIO, AnA I jA - Filip Perica, 6 g.

Skupina djece u godini prije polaska u školu „Predškola“ započela je s radom u veljači. Na početku zajedničkog druženja međusobno smo se upoznali, otkrili kako skupina „diše“, kako se u njoj ponaša i što se radi. Cilj aktivnosti na samome početku rada bio je razvijanje dječje tolerancije i međusobnog prihvaćanja u skupini, iz čega je proizašla i potreba da se naglasi važnost suradnje. Tome smo tijekom proteklog mjeseca posvetili više pozornosti. Igrali smo društvene igre, čitali slikovnice te tematike, pomagali jedni drugima te zaključili da se u maloj školi stječu novi prijatelji. Tako je i nastala zajednička slikopriča „Prijateljstvo“. Ono što su djeca rekla o prijateljstvu možete ovdje pročitati :

q KAKO Se rAzvIjA PrIjAteljStvO?MArtA: Kada se posvađaš pa se pomiriš s prijateljem.SArA: Tako da kada prijatelju obećaš da ćeš doći na njegov rođendan pa da i dođeš.

q tKO je nAjBOljI, A tKO je lAŽnI PrIjAtelj?SArA: Najbolji je onaj tko se sa mnom igra i sjedi uz mene na zboru, a lažni prijatelj znači da ti nije prijatelj.MAteO: Najbolji prijatelj mi je Ivano zato što se uvijek dobro igramo, a lažni je onaj koji te stalno živcira, svađa se, uzima ti ono što ti imaš.

Odgojiteljica: valentina Slavujac

q ŠtO je PrIjAteljStvO?teA: Kada imaš prijatelja i s njime se družiš.SArA: Prijateljstvo je kada surađuješ i onda si jako dobar prijatelj, a ako se svađaš si neprijatelj.KArlO: To je kada se sprijateljiš.

q ŠtO je nAjvAŽnIje u PrIjAteljStvu?teA: Da budemo dobri i da se ne svađamo.SAMedIn: Ne smijemo se tući i svađati.SArA: Najvažnije je da pomogneš svome prijatelju da bude živ i zdrav.MAteO: Kada se igraš s prijateljima.

q gdje MOŽeMO nAĆI PrIjAteljA?MAteO: U maloj školi.SArA: Kada šetaš psa i kada ti se novi prijatelj doseli u susjedstvo.IvAnO: U parku.MArtA: Na atletici.

prED-

škoLA

35

Ivan i Marko šetali su se šumom. Odjednom su ugledali mačku kako je zapela na drvetu i htjeli su joj pomoći. Marko je rekao “Ja ću je spa-siti”, Ivan je rekao “Ne ja ću”. Posvađali su se i potukli. Tada je došla djevojčica Martina i rekla “Zašto ne biste zajedno spasili mačku?”. Dogovorili su se i krenuli spašavati mačku. Na kraju su svi bili sretni. Ivan, Marko, Martina i mačka koju su spasili.

Slikopriča “Prijateljstvo”

Slikopriču osmislila: Sara Mehmedović, 6,1 g.

36

Od ove pedagoške godine Dječji vrtić Radost nudi i kraći program za potencijalno darovitu djecu – Male mudre sove. U rad je do sada uključeno petoro djece koja su identificirana kao potenci-jalno darovita. Darovito dijete jest dijete s posebnim potrebama. Osim potrebe za interakcijom s djecom iste kronološke dobi javlja se i potreba za interakcijom s djecom iste mentalne dobi. Od veli-ke je važnosti i omogućavanje djetetu da sudjeluje u širokom pro-gramu koji potiče cjelokupan razvoj djeteta uz postavljanje izazova i podržavanje neovisnosti u učenju. Učenje u svakom vrtićkom programu pa tako i u Malim mudrim sovama se odvija kroz igru.

Igra i prije svega individualizirani pristup su nam osnovni alat za poticanje cjelokupnog dječjeg razvoja. Aktivnosti kojima se ba-vimo u „Sovicama“ su različite od logičko-kombinatoričkih igara (razne mozgalice i pitalice) do istraživačkih igara i pokusa. Do sada smo istraživali magnetizam, rast sjemenki te naša osjetila –okus, miris, vid, sluh. Igramo edukativne igre na računalu ali kori-stimo se i raznim stolnim i didaktičkim igrama.

Uživamo u igrama za poticanje kreativnog mišljenja i divergentnu produkciju – smišljamo priče, tražimo neka drugačija objašnjenja. Kroz svaku od ovih aktivnosti potičemo i socijalno-emocionalni razvoj djeteta – suradnju, upornost, nošenje s frustracijom. Svaki utorak poslijepodne se radujemo zajedničkom druženju i istraživanju. Vrijeme nam jednostavno proleti u najvažnijem dječ-jem poslu - igri.

voditeljice programa: Branka Cvija i Marija Miškulin

Male mudre SOVE

37

Emocionalna i socijalna zrElost i stabilnost djeteta je prema mnogim autorima najvažniji aspekt zrelosti za upis u školu. Emo-cionalno i socijalno zrela djeca bolji su učenici, imaju manje problema u ponašanju, fizički su zdravija, imaju jače samopoštovanje i povjerenje u okolinu, razvijaju dublja prijatelj-stva te se nakon stresa brže oporavljaju i bolje upravljaju svojim emocijama.

Emocionalna zrElost znači da su djetetove emocio-nalne reakcije primjerene situ-aciji te podrazumijeva identi-fikaciju i razumijevanje vlasti-tih emocija, identifikaciju i razumijevanje emocija drugihte “upravljanje” snažnim emo-cijama i njihovo izražavanje na primjeren način (emocio-nalna kontrola). Dijete polaskom u školu ulazi u sustav vrednovanja i ocjenji-vanja, izloženo je pohvalama i kritikama. Stoga je važno i da dijete ima odre-đenu razinu tolerancije na frustra-ciju, tj. da se uspijeva “nositi” sa stresnim situacijama. To će muomogućiti da bude ustrajno u uče-nju i onda kada mu učenje nije za-nimljivo i ugodno.

Emocionalna I socijalna

zrelost djeteta pred upis u školu

ŠTO vIDIM U OgLeDALU - Lana Žilić, 5,9 g.

MOj PRIjATeLj TIn I jA - Mihael Blažina, 6 g.

zašto jE važna Emocionalna zrElost? Važna je jer se emocionalno stanje djeteta koje još uvijek nije zadovo-ljavajuće može pogoršati, tj. mogu se javiti poremećaji prilagodbe koje prate različite smetnje kao što su smetnje sna, prkos, inat, motorički nemir, grizenje noktiju, mucanje i slično. Osim toga, emocionalno nezrelo dijete lako gubi motivaciju za učenje, teško kontrolira svoje po-našanje, najčešće ne podnosi škol-sku disciplinu i izražava ometajuća ponašanja.

Socijalna zrelost važna je jer ula-skom u školu postaju bitne norme ponašanja koje vrijede u grupi vršnjaka i u razredu i koje bi dijete trebalo poštivati. Socijalno zrela djeca pokazuju želju za druženje svršnjacima, poštuju dogovorena pravila, na primjeren način rješava-ju sukobe, surađuju.

samostalnost i odgovornost

Samostalno i odgovorno dijete mo-že se svakodnevno odvojiti od obi-telji. Ta samostalnost najviše ovisi o odnosu roditelja prema djetetovim

zahtjevima - ako je dijete naviklo da se mnoge stvari obavljaju umjesto njega po-kazivat će manji interes zasamostalno izvršavanje zadataka. Dijete bi se pred polazak u školu trebalo i samo znati obući, svući, brinuti o stvarima, otići u WC, znati kućnu adresu i broj telefona.Kako bi se dijete razvilo u emocionalno i socijalno zrelog školarca, vrlo je važ-na podrška i razumijevanje odraslih. Roditelji/odrasli bi trebali djetetu postavljati

primjerene zadatke, imati realnaočekivanja od djeteta te ga ne pre-više štititi ili opravdavati. Djetetu je potreban poticaj, ohrabrivanje, pomoć, razgovor i naravno, igra!

Admira Iljazi, stručni suradnik pedagog

socijalna zrElost povezana je s emocionalnom zrelošću. Podrazu-mijeva prilagođavanje na društvene obveze, usvajanje moralnih normi i sustav vrijednosti i ponašanja u okolini, vještinu komunikacije i su-radnje s drugima, prihvaćanje auto-riteta i samostalnost.

38

SramežljivostSmatrate li da se vaše dijete ne snalazi najbolje u interakciji s drugom dje-com? Napeto je kada mora sudjelovati u nekoj društvenoj aktivnosti? Kada mora nešto reći nepoznatoj teti crveni, zamuckuje, ima knedlu u grlu, grč u želucu, ubrzan mu je puls i disanje? Najugodnije mu je kada izbjegne neku socijalnu situaciju? Ako ste na većinu pitanja odgovorili potvrdno velika je vjerojatnost da je vaše dijete sramežljivo.

KAKO nAStAje SrAMeŽljIvOSt? Otprilike trećina odraslih osoba koje su sramežljive to su prvenstveno zbog svoje genetike, točnije fizioloških ka-rakteristika svog temperamenta. Iz toga slijedi da je kod ostalih dvije trećine sramežljivih osoba socijalna okolina odgovorna za sramežljivost. Ali treba naglasiti da dio djece rođene s karakteristikama temperamenta koje pogodu-ju razvoju sramežljivosti zahvaljujući odgovarajućim postupcima odraslih i/ili vlastitom naporu uspijevaju pobijediti sramežljivost. Sramežljivost u predškolskoj dobi se javlja u dobi između četvrte i pete godine kao posljedica razvoja samosvijesti. Sa sramežljivosti je teško nositi se bez obzira koliko vam je godina, ali su posebno osjetljiva djeca upravo u ovoj dobi kada kreće socijalna usporedba.

MOjA KUćA - Leona Derossi - 5,9 g.

AUTOPORTReT - Klara Bezić, 6 g.

Počinju se pitati: Gdje se ja uklapam? Što se od mene očeku-je? Ako dobiju dojam da nisu dorasla situaciji požele pobje-ći glavom bez obzira iz situacije ili jednostavno nestati. S borbom protiv sramežljivosti treba započeti što ranije –prije nego što postane stabilna osobina ličnosti. Neki od postupaka borbe protiv sramežljivosti uključuju osnaži-vanje djeteta i omogućavanje stjecanja socijalnih vještina. Za početak važno je biti opušten (i vi i dijete) – ne forsi-rajte, ne vičite, ne gurajte, ne prijetite… Veća je vjerojat-nost da ćemo se željeti uključiti u aktivnosti u kojima se osjećamo ugodno i opušteno od onih u kojima nas

prisiljavaju da nešto kažemo ili učinimo.

POŠtujte dIjete. To što vi mislite da bi se druženja s drugom djecom ili odraslima trebala odigrati

na određeni način ne znači da i dijete dijeli vaše mišljenje. Da bi dijete krenulo u istraživanje novih situacija treba se osjećati sigurno i uvaženo. Razgovarajte s djetetom – saznajte što je to što mu smeta, kako bi se ono htjelo igrati s drugom djecom? Uvažite njegove osjećaje. Socijalne vještine kao i bilo koja druga vještina se mogu naučiti. Jedan od načina je da gledamo kako netko drugi izvodi tu vještinu. Poslužite djeci kao model - pokažite im kako se pozdravi nekog poznatog na ulici, kako se ponaša kada dođu gosti i sl., kako se čavrlja s prijateljem… Drugi način je izlaganje socijalnim situacijama. Kako naučiti voziti bicikl ako nikad nismo sjeli na njega? Druženja u vrtiću, druženja kod prijatelja, pozivanje u goste, igra u parku, na igralištu… mogućnosti su neograničene. BudIte POzItIvnI! Gradite pozitivnu sliku koju dijete ima o samom sebi. Pohvalite ga. Dovodite ga u situacije u kojima će biti uspješno. Defi-nirajte uspjeh prvenstveno kao količinu truda i uloženog napora.

Marija Miškulin, stručni suradnik psiholog

Lucija Spoja, 6 g.

39

Ponekad se dijete neobično, nepri-mjereno ponaša ili, kako neki vole reći, ima probleme u ponašanju, zločesto je i neodgojeno. Ono je možda jako nemirno, stalno u po-kretu i teško se umiruje. Nespretno je i često pada, udara u namještaj, grubo je u manipuliranju predme-tima. Ili je pak tromo i teško ga je„pokrenuti”, ne voli se penjati, ska-kati, trčati, lako se umara i djeluje kao da nema snage. Stalno stvara buku i ponekad djeluje kao da nas ne čuje. Pokriva uši ili burno reagira na neke uobičajene zvukove kao što su zvukovi kućanskih aparata. Ne voli dodiriva-nje niti maženje, prljati se ili mazati kremom, a eti-kete na odjeći ga iritiraju do bijesa. Često stavljapredmete u usta, ne pri-mjećuje kada je prljavo i djeluje kao da ne osjeća bol. Teško se snalazi u prostoru, izbjegava jarko svijetlo i često pokriva oči. Ovo su samo neka od ponašanjakoja ukazuju na mogućnost prisut-nosti poremećaja senzorne integra-cije. Iako se često javlja kod djece s teškoćama u razvoju, može se javitii kod djece urednog razvoja. Kako nema očitog uzroka poremećaja neki ga nazivaju i „skrivenim pore-mećajem”. Roditelji tada mogu mi-sliti da se dijete neprimjereno po-naša jer im prkosi i namjerno ih do-vodi do ludila. Drugi pak mogu di-jete smatrati neodgojenim i za to kriviti roditelje i obitelj. Ponekad di-jete zaista prkosi svojim roditeljima i to su svi roditelji sigurno doživjeli. No, ako se neobična ponašanja po-navljaju, a dijete uvijek isto ili slično reagira na iste podražaje i nije u mogućnosti čak niti s vremenom svoje ponašanje prilagoditi zahtje-vima okoline tj. naučiti se „lijepom ponašanju”, možda se radi o pore-mećaju senzorne integracije.

SEnzORnE INTEgracIJE

Naše ponašanje ovisi o podražajima koje naši osjetni sustavi (dodira, vida, sluha, ravnoteže, pokreta, oku-sa i njuha) neprekidno prikupljaju iz okoline pod stalno izmjenjujućim uvjetima. Mozak ih zatim obrađuje i organizira u korisne informacije koje nam omogućuju učinkovitu in-terakciju s okolinom i ljudima. Ako naš mozak dobro integrira informa-cije iz osjetnih sustava mi učimo prilagođavati svoje ponašanje na dobar način.

a spuštanje niz tobogan kao skok s padobranom. Ako je osjetni sustav djeteta nedovoljno osjetljiv onda je potreban puno jači podražaj od uo-bičajenog da bi upoće bio registri-ran. Tada udarac u zid pri punom zaletu ne boli, glasni zvukovi koji drugima smetaju su ugodni, a skok s vrha tobogana ne čini se lošom idejom.Senzornom integracijom naziva se teorijski model i oblik terapije koji

je u drugoj polovici prošlog stoljeća razvila Jean Ayres s ciljem prepoznavanja i treti-ranja poremećaja. Danas se koristi u cijelom svijetu. U našem vrtiću provodi se uobliku individualnih tre-tmana djece s teškoćama ili zabavnih grupnih igara u odgojno - obrazovnom radu skupina „Smješkići“ i „Tići“.Uspješnost tretmana djece s poremećajem senzorne integracije ovisi o stupnju teškoće ali i što ranijemprepoznavanju i tretiranju.

Sposobnost mozga da se mijenja pod utjecajem podražaja iz okolinenajjače je izražena baš u ranoj i pred-školskoj dobi. Uključenost roditeljai suradnja sa stručnjacima s ciljem poticanja djetetova razvoja također je od velike važnosti. Kroz terapij-sku igru koja djetetu mora biti za-bavna i ugodna, poremećaj se može ublažiti ili ukloniti, a daljnje teškoće preventirati. S druge strane, zane-marivanje poremećaja senzorne in-tegracije dovest će do kompleksnijih teškoća s polaskom djeteta u školu.Ako ste zabrinuti ili imate pitanja u vezi razvoja vašeg djeteta javite se u naše Savjetovalište za poticanje ranog razvoja u vrtiću. Jer naša je zajednička odgovornost omogućiti djeci sve što je u našoj moći da izra-stu u uspješne i sretne ljude.

Tea Petek, prof. rehabilitator

Poremećaj

Manuela jelovac, 6,5 g.

Drugim riječima, senzorna integra-cija je normalan neurološki proces koji uređuje osjetne informacije kako bi mogle biti korisno upotri-jebljene. Od rođenja utječe na naše emocionalno zadovoljstvo, samo-regulaciju, spavanje, hranjenje, a kasnije i na socijalno ponašanje, motorički i govorni razvoj, pažnju, učenje i organizirano ponašanje. Ako je senzorna integracija naru-šena, učenje je otežano a dijete se često osjeća neugodno i ne može se nositi s uobičajenim svakodnevnim zahtjevima i stresovima.Poremećaj senzorne integracije mo-že zahvatiti samo jedan osjetni su-stav ili više njih, na način da on po-staje preosjetljiv ili pak nedovoljno osjetljiv na podražaje iz okoline. Ako je osjetni sustav preosjetljiv, obični zvuk miksera dijete može osjećati kao neugodnu zubarsku bu-šilicu, vunenu vestu poput brusilice,

40

KAČjAK - Andrej Đurić,6 g.

Pavle

Crn

ić, 5,

5 g.

ŠTO?m savjetovanje roditelja djece s

razvojnim rizicima ili odstupanjimam edukacijsko – rehabilitacijska

procjenam planiranje poticanja razvoja

djeteta i praćenje napretka u suradnji s roditeljima

m radionice i tematska predavanja

Tea Petek, prof.

rehabilitator

TKO?m djeca s razvojnim rizicima ili

odstupanjima i njihovi roditeljim edukacijski rehabilitator,

dir/Floortime terapeut, pedagog senzorne integracije

m fizioterapeut

KAKO?m razgovor, igra, učenje, druženjem edukacijsko – rehabilitacijski

individualni postupci u prisustvu roditelja, individualni Floortime trening i savjetovanje roditelja, analiza video zapisa

ZAŠTO?m jer budućnost djece ovisi o

onome što činimo danasm jer i roditelji zaslužuju

stručnu podršku

KADA?m nazovite broj 051/241-799

i dogovorite termin u poslijepodnevnim satima

GDJE?m dječji vrtić radost

Crikvenica, Šetalište Vladimira nazora 2a

SAvJETOvAliŠTE

ZA pOTicAnJE

rAnOG rAZvOJA

priznanje rastimo zajedno Voditeljica 5+Naš vrtić postao je član obitelji „Rastimo za-jedno” još 2008. godine. Tada smo zajedno s još 11 vrtića iz Hrvatske sudjelovali u kreiranju radionica za roditelje. Jedan smo od prvih vrtića u Hrvatskoj koji je počeo provoditi radionice za roditelje „Rastimo zajedno”, a prvi ciklus radionica održan je 2008./2009. godine. Članice tima „Rastimo zajedno” u našem vrtiću od samih početakaprovođenja radionica su odgojiteljice i stručne suradnice Sandra Miculinić, Martina Magaš, Sonja Pribela-Hodap, San-dra Erceg, Tatjana Car-Kolombo, Tea Petek i Marija Miškulin. Na šestoj godišnjoj konferenciji voditeljica i voditelja programa podrškeroditeljstvu „Rastimo zajedno“ i „Rastimo zajedno Plus“ održanoj u veljači u Daruvaru Sandra erceg dobila je priznanje Voditeljica 5+ koje se dodjeljuje voditeljima koji su održali 5 ciklusa radionica s roditeljima. Uz Sandru Miculinić i Sonju Pribelu-Hodap koje su priznanje dobile 2013. godine Sandra je naša treća voditeljica koja je nositeljica tog pri-znanja. Čestitamo kolegici i želimo joj da i dalje raste!

Ravnateljica: Martina Magaš

Sandra erceg

41

Klub očeva Rastimo zajedno

„Da ne prepisujem od kolege s moje lijeve strane, bilo je stvarno odlično, poučno i nadasve ok. Volio bih da se to radi češće i u većem broju.”

„Jako lijepo iskustvo, upoznavanjenovih ljudi. Puno naučenog o rodi-teljstvu, jako bi rado sudjelovao u narednim radionicama.”

„Bilo je fenomenalno! Za svaku preporuku jedva čekam sljedećuradionicu! Tete su bile zakon! Ra-dujem se ponovnim susretima sa super tatama! Nova poznanstva koja sam stekao možda prerastu u nova prijateljstva! Smatram da sam na dobrom putu da budem još bolji tata!”

Voditeljice pilot projekta Kluba očeva Rastimo zajedno:

Sandra Erceg i Sandra Miculinić

Dragi tate,vedran Bezić, Hrvoje Parać, Hrvoje Kikić, Siniša Poropat, Darko Bogdanović, Tomislav Čugalj, Sebastijan Tomić, Bojan Pilaš, Dalibor Koščić, neven Ahel, Marko Posavec, Danijel Dika i Marino vukelić hvala što ste bili hrabri i probili led!

Naš vrtić uključen je u projekt „Jačanje očevog doprinosa ranom razvoju djeteta” kojeg je pokrenuo  Centar za podršku roditeljstva Ra-stimo zajedno. Naša uloga kao su-radnika u projektu je pilot primjena radionica, koje će se kasnije širiti i na druge vrtiće u Hrvatskoj. 

U ožujku su održane 4 radionice  pod nazivima: „Očinska uloga u ranom djetinjstvu“, „O tatama i osjećajima“, „O tatama i mamama“ „Tata od zanata“. Cilj radionica je osnaživanje očeva u njihovoj rodi-teljskoj ulozi.

Na radionice se odazvalo 13 očeva.Posebno nam je drago da su to veći-nom supružnici mama koje su zavr-šile RZ program, te jedan tata koji je već prošao svih jedanaest radio-nica Rastimo zajedno. Vrlo su nas obradovala i trojica tata koji do sada još nisu bili u većoj mjeri upoznati s programom RZ.

Na radionicama su očevi međusob-no izmjenjivali svoja iskustva rodi-teljstva, iskazivali svoje emocional-ne reakcije u očinstvu, promišljali kako razumiju djetetove emocije i kako to pokazuju te kako reagirajuna djetetove emocije. Dotaknuli smo se tema o privrženosti djeteta, dostupnosti, sukobima, vlastitom djetinjstvu. Naučili nove vještine komunikacije – „ja poruke“ i aktiv-no slušanje.

Sve je to bilo isprepleteno vježbica-ma u kojima su očevi uživali, a pri tom bili vrlo topli, kompetentni, privrženi, humoristični, baš onakvi

kakvi su kada se igraju sa svojom djecom. Podijelili su s nama i neke vrlo emotivne trenutke, kao što je onaj kako su se osjećali kada su sa-znali da će postati očevi, koji su im lijepi, a koji teški trenuci očinstva.dojmovi očeva o radionicama:„Zadovoljan sam što sam išao naRastimo zajedno, svakome bih pre-poručio, jer se sklapaju nova prija-teljstva i jedan drugome možemo podijeliti probleme na koje nailazi-mo u odgoju i naravno rješenja.”„Bilo je fantastično!!! Zbog iskustva i otvorenosti, treba ovog biti više!”„Jedno divno iskustvo, provedeno u ugodnom društvu. Priča o svako-dnevnim odnosima s djetetom i partnericom. Razne poučne igre uz razgovor s roditeljima i tetama. Sve skupa odlično i za preporučiti svim tatama!!!”

42

Mesopusni običaji su duboko utkaniu naslijeđe našeg kraja te ih iz godi-ne u godinu prenosimo najmlađim generacijama djece koja u tome istinski uživaju. Doba mesopusta je šareno, razigrano i veselo, puno smijeha i zabave, ali je i prilika za kreativno izražavanje kroz pjesmu, zvuk, glumu, ples, pokret i likovni izraz.Svaki četvrtak u vrtić umjesto djece i odgojiteljica dolaze klaunovi, vile, princeze, batmani, spidermani, mač-ke, lavovi te brojna nova lica. Svi se okupljamo i maškaramo. Baš svi - od jasličaraca do iskusnih mesopu-stara - predškolaca. Vrtićem se ori pjesma i povici podrške u natjeca-teljskim igrama nakon kojih svi uživamo u toplim fritama. Redoviti smo sudionici maškaranih povorki u Crikvenici i Rijeci. Svake godine uz veliku podršku i bodrenje roditelja ponosno pokazujemo svoje maske. Mašemo prolaznicima izazi-vajući osmijehe kuda god prolazili.

Maškare 2016. uDječjem

vrtiću

Ove godine smo bili “Veseli crikve-nički parkovi”. Brojni cvjetići i sta-bla su dobili noge i donijeli proljeće u grad. Lipo naše ča nije izostavljeno u na-šem vrtiću. Rado se odazovemo i sudjelujemo u programu Katedre Čakavskog sabora – Čakavskom maškaranom zapolnu. Uvijek je spremna neka pjesmica ili recitacija po domaću. Već dugi niz godina organiziramo Veselu maškaranu čajanku u čemu nam pomažu TZG Crikvenice, cri-kvenička poduzeća i obrtnici. Čajanka je otvorena za svu djecu i njihove roditelje. Veselimo se i dru-žimo uz frite i čaj, igre i ples te tom-bolu ali i pokoje iznenađenje za na-še male maškare. Mislili ste da je protekle godine u vrtiću bilo sve savršeno? E pa nije! Glavni krivac je mesopust kojem redovito sudimo za sve nestašluke, suze i ružne riječi. Zajednički mu biramo ime i smislimo šentencu.

Nakon vrlo izvjesne osude poželimo da u dim zajedno s mesopustom ode sve ono ružno što nas je tištalo. Neka ova godina krene u smijehu, sreći i zabavi. Nakon svakih maškara rado se pri-sjećamo kako je bilo. Kakvu je ma-sku tko nosio? Što smo bili prošle godine, a što pretprošle? Tko je naj-ljepše plesao? A tko je najbolje pje-vao? Kako nam je bilo nekad prije mnogo, mnogo generacija? Izvlači-mo fotografije, listamo stare „Luči-ce“. Eeee, kako je dobro bilo! A što ćemo biti iduće godine? Dođite i pogledajte!

Radost

43

Što je MESOPUST?

AdrIAnO: Mesopust je lutka koja se stalno pali jer je sve radio pogrešno! KlArA: Ne smijemo ga paliti ako želimo da ostane za maškare. dOrIAn C.: Moramo ga stavit u more i stavit mu petardu u glavu i zapalit. lOrIS d.: Teta što je pust? KlArA: Pošto ćemo biti dobri ne smije- mo zapalit mesopusta, što sam i htjela! MAte: Mesopust je velik ili mali. Ne možemo zapalit vatru jer će onda zagorit. lAurA: Kad se upali mesopusta neko plače s njim. Jadna bakica plače jer ga voli! leOn: Ne smije se zapalit jer će zapalit aute, porazbijat kuće još. dOrIAn j.: To ti je ono kad se pali onaj čovjek koji liči na nekog djeda i od nekog papira je napravljen i uvijek za maškare je zapaljen! dunjA: Mesopust je ljut i onda ako se zapali treba se stavit voda i onda moramo napravit novog mesopusta! IvA: Mesopustar je nešto što ima bubanj.

(ŠKOljKICe dramalj)(ŠKOljKICe dramalj)

44

MAteO: Mama, teta!dAvId: Kad nekoga voliš!FIlIP: Kad se grlimo i pomažemo jedni drugima!eMA: Mama, tata, brat!nIKO: Kad kažeš nekome da ga voliš!MOrAnA: Kad se ljubimo, grlimo!reA: Kad te mama mazi!dOrA: Kad seku držiš za ruku!dOMInIK: Kad se cura i dečko ljube! tArIK: Kad se brineš za nekoga!leAnA: Kad spremaš, a nisi se igrao!Ante: Teta!

(ŠArenI SvIjet, Pv Selce)

dOrIAn C.: Kad neko pošalje poštom pismo sa srcem i napiše neku curu.lOrIS C.: Kad se neko voli i poljubi i tako. I kad se neki prijatelji mogu sprijateljiti.dOrIAn j.: Kad se neko ljubi!IvA: Ljubav je kad se neko voli. Volim Saru jer mi je najbolja prijateljica!MIA: Ja volim Leona!leOn: Ja volim Miu!Andrej: Volim Roberta!dOrIAn C.: Ja volim Adriana!SArA: Volim Ivu i Tonija Manestra! On mi je dečko!

(ŠKOljKICe, Pvdramalj)

Koga ti voliš?MIHAel: Mamu.leOn: Mamu i tatu.jAKOv M.: Mamu, tatu, baku, seku, svih...luCIjA M.: Jakova Dernovšeka!nevIjA: Leu Ahel!nICOle: Prije sam voljela od Mateja pri-jatelja Dominika, a sad sam prestala!KArlA: Mamu, nonu i didu!vItO: Leona!leA P.: Emu i više nikoga!eMA: Mamu i tatu!vItA: Luciju Davidović!nAtAlIjA: Asju, Emu, mamu i tatu!nInA: Mamu, tatu i brata! luKA P.: Nou!PAOlA: Mamu, tatu i brata!jAKOv d.: Svoju sestru!

(rIBICe i rAČIĆI, Pv jadranovo)

jAKOv M.: Kada se net-

ko voli i onda se ljube u usta i

ožene se!MAteO: Kad se ljube cura i dečko!MIHAel: To znači da voliš nekoga kad je dobar, a kad je zločest onda ga ne voliš!KlArA: Kad se netko zaljubi u nekoga i onda se vole!vId: Kad te neki voli onda mu daješ pusu.leA g.: Kad se voliš, kad voliš prijatelje i mamu i tatu.nAtAlI: Kad se zaljubiš u nekoga i onda naprave ili kupe malu bebu.luCIjA d.: Kad ti netko donese bombonjeru. Ja jako volim mamu i tatu.ASjA: Kad se volimo, ljubimo i grlimo.elI: Kad se netko voli.luKA P.: Kad se ljube!nOA: Vid i Luka!PAOlA: Kad nekoga voliš!MArIjA: Kad nekoga voliš i daš mu pusu.

(rIBICe i rAČIĆI, Pv jadranovo)

luKA t.: Dan ljubavi, kada ljubav cvate i kada su leptirići u trbuhu.MIHAel: Dan ljubljenja!nevIjA: Za Valentinovo se po-klanja bombonjera, čokoladna i od jagode.luCIjA M.: I ide se negdje plesati.jAKOv M.: Na Valentinovo se svi vole i slave Valentinovo.vItA: Valentinovo je kad se bojaju jaja!MArIjA: Dan zaljubljenih!

(rIBICe i rAČIĆI, Pv jadranovo)

Iz

DjEČjIh

UStA...Što je ljubav?

LjUBAv - natalia gobac, 5 g.

LjUBAv - Asja Abramović, 6 g.

CURA I DeČKO - nevia Rogić, 5 g.

Što je valentinovo?

45

Tko je Maca Papučarica?StellA: Koja uzima papuče i nije dobra. Kod mene ne dođe. MAteA: Maca koja uzima papuče i ako budu djeca dobra vrati papuče ali i čarape moraju obući.

nInA: Ona je pačarica za papuče. gABI: Uze papuče. rIKI: Uziman papuče.ArIAn: Ima crveni krov onda ka djeca nisu pospremila papuče odnese kuće i sakri ga. Pa djeca sama nađu i rekla im slobodno uzmite.tIBOr: Ona koja krade papuče i čuva ih. Meni nije ukrala ja ih pospremim. nIKA: Maca Papučarica uzima papuče kad djeca ne pospreme. IvAn M.: To je maca. Ona šiva papuče. IvAn I: Neću reći, ne znam.

rIdvAn: Ne znam. MAK: Ona papuče kida. Skriva ona koja krade.

HAnA: Ona koja krade papuče i čuva ih. Od Rikija papuče su bile prljave pa ih nije mogao naći pa mu je Maca Papučarica rekla da će nove sašit. lAnA: Ona kada dječica ne pospremaju svoje cipele ih posprema i onda ih odnese k sebi i šivaAnte: Maca Papučarica koja krade papuče. Meni nije ukrala jer je šetala pre daleko pa se umorila. Ja sam ih svugdje skrivao. Pa ih Maca Papučarica nije pronašla. A kad je došla nije znala gdje su papuče. jAKOv: Uzima papuče, sprema ih i ne vrati djeci. vIjOletA: To je naša Maca Papučarica.nedMIjA: Ja sam dobra, nije meni uzela papučice, seki je. AntOnIO: Krade čizme i papuče pa ih sakrije. erIn: Uzima papuče. Prodaje ih djeci. AnjA MIA: Ne mogu sada pričati.

(MOrSKe zvjezdICe, Crikvenica)

Što je SLIKOVnICA? MAtIjA: Slikovnica ima sliku i slova. eMIlI: Djeca mogu čitati priče.jurAj: Da, djeca mogu pričati priču i kad završe onda prepričavaju. MIle: Da se može čitati i dođe do kraja.dOrA: Ja sam bila u knjižnici i knjižničarka mi je pročitala priču. IrIS: Ja želim listati slikovnicu i slušati priču. FrAnKO: Ne volim slikovnice.leOnA: Ja volim najviše slikovnicu Winnie Pooh. AntOnIO: Ja volim Zelenog pasa. lenA: Kad idem spavati ja uvijek listam slikovnice, a najdraži su mi Praščići.

(SMOKvICe , Crikvenica)

(Razgovor nakon čitanja dijela Konvencije o pravima djeteta Un-a:)dOrIjA: Djeca imaju pravo da nose igračke u vrtić! AnI: I voziti se u kolicima ako još nisu naučili hodati!MegI: Dijete ima pravo nositi kutije ali samo one koje nisu teške. dOrIjA: I da budu tužni. I sretni! AnI: I imaju pravo igrati se! AurOrA: A kad su mali da imaju pelene. FrAn: I da bebe kakaju! MAnuelA: I da nose cipele.AnI: I majicu da im ne bude zima. MegI: I da nose tregere. nAtKO: Djeca imaju pravo šetati.

Iz DjEČjIh UStA...

PITaNJa za mudre glave...

pogodi ŠTO JE... AnI: Bijelo je, veliko, sa strane je hotel, u njoj se krsti. (CRKVA)MAnuelA: Raznih je boja i leti. (LEPTIR) FrAn: Crno je i bijelo, kad ga netko napadne prdne. (TVOR) dOrIjA: Plavo je i veliko je i kad puše su bijeli valovi. (MORE)nAtKO: Žuto je i malo i ima krila. (PILIć)MArIn: Ima kožu, ima noge, ima trbuh, ima glavu i radi sve. (ČOVJEK) AnI: Kockasto, sivo i iz njega puše. (VENTILACIJA)

(tIĆI I SMjeŠKIĆI, Crikvenica)

Tko je predsjednik?MegI (“k’o iz topa”): Kolinda Grabar Kitarović!

Što radi predsjednik? MIHAel: Reče vijesti.rene: Kakvo je vrijeme, lijepo ili ružno. To je neki cool posao. AnI: Brine se za Hrvatsku.

Što je domovina? MegI: Jedna zemlja. rene: Di su stari ljudi.

Tko su izbjeglice?dOrIjA: Oni su izbjegli iz svoje zemlje jer tamo nemaju ni vode ni hrane jer je rat.AnI: Oni idu iz druge države u drugu državu jer nemaju novca za avion. Idu u Njemačku jer tamo mogu zaraditi novce. Njemačka je velika.rene: Tamo je bio rat i bacali su mine. Vidio sam na vijestima da su bacili mine na auto.

MACA PAPUČARICA -

Ante Rukavina, 4 g.

??

?

?

46

Ovogodišnju ekipu Dječjeg vrtića Radost čine:

M trČanjE 50 m – djEČaciVid Krešić, Ante Jezidžić

M trČanjE 50 m – djEvojČicELucija Gregović, Klara Šimić

M štaFEta 4x25 m – djEvojČicEVildana Mujakić, Aurora Pavlović, Ira Đedić-Hasanac, Mila Zubčić

M štaFEta 4x25 m – djEČaciJakov Mikošić, Vito Lukarić, Natko Ferenčić, Antonio Matejčić

M BacanjE loPticE – djEvojČicEMagdalena Miočić, Sara Mehmedović

M BacanjE loPticE – djEČaciDorian Javorić, Jakov Barnjak

M sKoK U dalj – djEČaciNiko Luksetić, Andrej Đurić

M sKoK U dalj – djEvojČicEKarla Vukić, Marija Smiljanić

M mali nogomEt – djEvojČicEAni Knez, Ema Ljumeži, Lucija Pasković, Dea Maravić, Lara Gašparović, Patricia Lara Lisko, Lucija Spoja, Petra Levačić, Karla Dujlović, Magdalena Rubčić

M mali nogomEt – djEČaciLovro Jovanović, Marin Nekić, Marino Volarić, Dino Botica, Ivano Dijanić, Din Azirović, Dani Botica, Mauro Suden, Luka Tomić, Ivano Rajačić Muža

OLIMPIJSKI FESTIVAL DJEČJIH VRTIĆA

Primorsko-goranske županije 21.5.2016.

Svaki Olimpijski festival dječjih vrtića ima svoje no-vosti i po nečemu se razlikuje od onih prethodnih. Ovogodišnji olimpijski festival (županijsko natjecanje) po prvi put se održava u Delnicama. Na natjecanju sudjeluje 16 ekipa dječjih vrtića pa je ono po broju sudionika veće od svih dosadašnjih.Olimpijski festival dječjih vrtića je u našoj Županiji prvi put organiziran 2004. godine na stadionu Kantrida i od tada se organizira svake godine u svibnju. Organi-zatori festivala su Hrvatski olimpijski odbor, Zajednica sportova PGŽ i vrtić domaćin. Cilj dječje olimpijade je upućivanje djece u sport, razvijanje sportskih sklono-sti, kreativnosti, samoinicijative, suradnje s drugima i učenje poštivanja temeljnih vrijednosti olimpizma (fair play, timski rad, uvažavanje drugih, solidarnost, nena-silje). Pravo sudjelovanja ima svako dijete u dobi od pet i šest godina koje pohađa vrtić. Naš vrtić svake godine predstavlja ekipa predškolaca koja se formira nakon provedenih testiranja motoričkih sposobnosti djece. Velika su nam pomoć i podrška treneri NK Crikvenica, koji uz naše odgojiteljice sudjeluju u pripremama ekipa za natjecanje.

vrtiĆi sUdionici:1. BuBA MARA, Čabar2. CVRČAK, Mali Lošinj3. ČAVLIć, Čavle4. FIJOLICA, Novi Vinodolski5. GIRICE, Cres6. GROBNIČKI TIćI, Jelenje7. HLOJKICA, Delnice8. KATARINA FRANKOPAN, Krk9. MATuLJI, Matulji10. OPATIJA, Opatija11. PAHuLJICA, Rab12. radost, crikvenica13. RIJEKA,Rijeka14. VLADIMIR NAZOR, Kastav 15. VIŠKOVO, Viškovo16. ZLATNA RIBICA, Kostrena

15.

47

OLIMPIJSKI FESTIVAL DJEČJIH VRTIĆA

Primorsko-goranske županije 21.5.2016.

Program FEstivala: 10.00 - Okupljanje sudionika 11.00 - Mimohod natjecateljskih ekipa 11.20 - Otvaranje Olimpijskog festivala 11.30 - Početak natjecanja 14.00 - Dodjela medalja i nagrada

DJEČJI VRTIĆ

“RADOST”

CRIKVENICA

48

TEKST: KLARA I MARIJANA BEZIĆ

3

HIMNA DJ. VRTIĆA RADOST CRIKVENICA

"RADOST"

5

UGLAZBILA: T. CAR-KOLOMBO

7

9

12

14

17

19

2.U1.U

3.UNANA

NAŠEMŠEM

ŠEMVRVR

VRTITI

ĆUĆU

TI ĆU

UU

UNANA

ŠEMŠEM

NA ŠEMVRVR

TITI

VR TIĆUĆU

ĆU

DIJEVASRE

ŽNALI

TNA SAMJE

MOI

RA

JA,GRA,DOST,

PJESMADIJE

SREJELI MO

ITAN SI

PLES,SMIJEH,

TI,

LJURASTEU

URAU

NA

NASTENA

RA DOST,

NAŠ

NAJ

DRU

LJEP ŠE

BAVMOŠEM

ŠEMMOŠEM

TOZAVR

VRZAVR

RA DOST,

SMOJETI

TIJETI

DNODA

ĆUDNODA

ĆU

ĆU

PJE VAJ

GI DOM,

MJE STO, NAJ LJEP

NAJ LJEP

RA

ŠE MJE STO NA

ŽIBUŽI

TELJEPŠI

VO

VI

MO SVI MA,

VIDEPRI

TABULIM

MOMOJA

IDETE

RA DOST,

RA DOST,

ŠE MJE STO

RA

NA SVIJE

MI!SVIJET!

PET!

LJUBO

TELJ STVO,

BAV,LJI,

RA DOST,

DOST,

TU TOM,

SVIJE TU

DOST!!!

TOM!

1.

2.

DJEČJI VRTIĆ

“RADOST”

CRIKVENICA