LOVSTVO

TEKST d r . SC. MAGDA

SINDIČIĆ dr. med. vet.

FOTO: HLS

MEDVJED Biološki maksimum u Hrvatskoj je postignut G O S P O D A R E N J E I OČUVANJE OVAKO VELIKE POPULACIJE U HRVATSKOJ ZAHTIJEVA KONTINUIRANI RAD I SURADNJU

Smeđi medvjed (Ursus arctos) kru­pna je i snažna životinja, prosječne mase odraslih jedinki 100 - 150 kg,

a ponekad mužjaci dosegnu preko 2 0 0 kg (rijetko i do 3 0 0 kg). Tijelo im je prekrive­no dugom dlakom i gustom poddlakom. Osnovna boja dlake je smeđa, s varijacija­ma od žutosmeđe do crne. Iako se svrsta­vaju u zvijeri te imaju zubalo i probavni sustav tipičan za mesoždere, medvjedi se većinom hrane biljkama, dok su im kukci najvažniji izvor proteina. Pojest će leši­nu, no iznimno rijetko će napasti drugu životinju. Veliki su oportunisti i iskoristit će svaki izvor hrane, zbog čega ponekad posjećuju i odlagališta otpada. Medvjedi se vrlo brzo naviknu na ljude. Na smeću počinju čovjekov miris povezivati s pozi­tivnim iskustvom, tj. s lako pristupačnim izvorom hrane, te gube strah od ljudi i po­činju se približavati naseljima. Takvo po­našanje je vrlo nepoželjno, zbog mogućih negativnih posljedica, opasnosti u koju se dovode ljudi, njihova imovina, a i sam medvjed. Stoga je neophodno spriječiti medvjedima pristup otpadu. Medvjed je noćna životinja, no može ga se susresti i danju. Kretanje mu se doima nespretnijim nego što zapravo jest. Lako se penje na stabla, ali i uz vrlo strme stije­ne, te može trčati i brzinom do 50 km na sat. Odrasle jedinke žive samotno, a druže se jedino u vrijeme parenja (kraj svibnja do polovice srpnja). Ženke se prvi puta pare s oko četiri godine. Svake tri do četiri godine imaju mlade. Oni se legu u brlo­

gu tijekom zimskog sna, krajem prosinca ili početkom siječnja, za vrijeme najvećih hladnoća. Leglo se najčešće sastoji od dva medvjedića (rjeđe jedno ili tri, maksimal­no četiri), a na svijet dolaze slijepi i pre­kriveni vrlo mekanom, tankom dlakom, težine tek 350 do 5 0 0 g. Uz majku provo­de prve dvije godine života, tijekom kojih ih ona uči sve vještine neophodne za sa­mostalni život i preživljavanje - što smiju jesti i kako će to pronaći, koga se moraju čuvati (prvenstveno čovjeka), od koga su jači, kako će pronaći zimski brlog i pro­vesti zimu. Mladunci se kroz igru i istraživanje pri­premaju za samostalan život. Ukoliko ih se u tom razdoblju razdvoji od majke, šanse za preživljavanje mladunaca vrlo su male. Mladunci koji odrastaju u zato­čeništvu pod utjecajem čovjeka, bez do­ticaja s drugim pripadnicima svoje vrste, ne mogu više preživjeti u prirodi. Dok u zatočeništu medvjedi dosegnu starost i do 4 0 godina, u prirodi se rijetko nađu pri­mjerci stariji od 10 - 2 0 godina. Raznolika prehrana omogućuje smeđem medvjedu život na veoma različitim sta­ništima, od arktičke tundre, do prašume i visokih planina. Smeđi medvjed danas, osim u Europi, živa u cijeloj Aziji, uklju­čujući japanski otok Hokaido, te u Sje­vernoj Americi gdje ga nazivaju grizli. U Hrvatskoj živi dio populacije Dinarskog masiva, druge po veličini u Europi. Hr­vatska ima stabilnu populaciju, čija veli­čina se procjenjuje na oko 1 0 0 0 životinja.

Lov medvjeda u Hrvatskoj je neophodan, jer bi porast populacije doveo do velikih šteta na poljoprivrednim kulturama i šumama

Medvjedom se u Hrvatskoj lovno gospo­dari što znači da se s obzirom na proci­jenjenu veličinu populacije svake godine određuje odstrijelna kvota. Cilj lovnog gospodarenja je održati stabilnu veličinu populacije. Ona kontinuirano raste po­sljednjih desetak godina te je dosegla svoj biološki i sociološki maksimum. Biološki maksimum znači daje medvjed prisutan na svim raspoloživim staništima u Hr­vatskoj, a sociološki kapacitet ovisi o su­životu s medvjedom. Stav javnosti prema medvjedu vrlo je pozitivan, no ukoliko se prekorači sociološki kapacitet, to se vrlo brzo može promijeniti. Dakle, lov med­vjeda u Hrvatskoj je neophodan, jer bi porast populacije doveo do velikih šteta na poljoprivrednim kulturama i šumama. Veći broj medvjeda hranio bi se na smetli-

Stav javnosti prema medvjedu trenutno je vrlo pozitivan

štima i približavao naseljima, te bi učestali i potencijalno opasni susreti s čovjekom. To bi dovelo do negativnih stavova javno­sti prema medvjedu i ugrozilo opstanak populacije u ovako velikom broju. Od 2009- godine ovlaštenicima prava lova na području rasprostranjeni a medvjeda do­djeljuje se odstrijelna kvota od 100 med­vjeda, koja se ne realizira u potpunosti, već se prosječno odstrijeli oko 80 medvjeda. Svake godine jedan dio životinja nastrada na prometnicama, te tako ukupna godiš­nja smrtnost medvjeda u Hrvatskoj bude oko 100 životinja. Gospodarenje s med­vjedom i očuvanje ovako velike populacije zahtijeva kontinuirani rad i suradnju svih interesnih skupina, lovaca, stanovnika područja rasprostranjenosti medvjeda, ali i šire javnosti.

80

Vinogradarstvo i vinarstvo Vrbanek

i OPG Vrbanek 1881.

Zorkovac Vivodinski 1, Vivodina -tel. 047/753-052 mob. 098/419035 mail: zvrbanek@globalnet.hr

Seoski turizam u okružju prirodnih ljepota koje ostavljaju bez daha!

Degustacija vina, degustacija domaćih specijaliteta, obilazak

gospodarstva pod stručnim vodstvom...

VINA: graševina; rajnski rizling, sauvignon, pinot

sivi, pinot crni, chardonnay, alicante bouschet, nekoliko

vrsta predikatnih vina, barrique vina te pjenušci

Lucija, Sofija, Jakov Paleta od 15 vina!

Radujemo se Vašem dolasku!

MEDVJEDA ODSTRIJELI SE PROSJEČNO NA GODINU U HRVATSKOJ, IAKO JE ODSTRIJELNA KVOTA OD 2009. GODINE 100 MEDVJEDA

i

JI K A D A SE S P O J E

j y y ^ v i s UČKE i Mc^pr

VENJE 2006. JE MOG ZNAN IVAN ENJINGI, POZNATI VINAR I VINOGRAD, IZ ZLATNE DOLINE, PREDSTAVIO JE VINO KO J Ć E KONKURIRATI ZA VELIKE SVJETSKE NAG

3 8 5 9 8 9 2 " 4 1 5 2 1 1

0 0 3 1 2 RIČKO, NAJTRAŽENIJI PASTUH Hrvatski hladnokrvnjak osvajač je brojnih domaćih i inozemnih nagrada