Lokalna razvojna strategija Lokalne akcijske grupe Brač

2014.-2020. godine

Supetar, 2017.

   

1    

SADRŽAJ 1. OPĆE ZNAČAJKE PODRUČJA ........................................................................................................ 3

1.1. Prostor i granice ....................................................................................................................... 3 1.2. Prirodno-geografske karakteristike .......................................................................................... 4 1.3. Povijesna, kulturna i prirodna baština ...................................................................................... 5 1.4. Komunalna, prometna i ostala infrastruktura ........................................................................... 7

1.4.1. Prometna infrastruktura ................................................................................................... 8 1.4.2. Komunalna infrastruktura .............................................................................................. 10 1.4.3. Ostala javna infrastruktura ............................................................................................ 12

1.5. Razvijenost područja .............................................................................................................. 13 2. GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA ............................................................................... 13

2.1. Opća gospodarska slika .......................................................................................................... 13 2.2. Glavne gospodarske grane – stanje i potencijali .................................................................... 14

2.2.1. Poljoprivreda .................................................................................................................. 14 2.2.2. Stočarstvo ....................................................................................................................... 16 2.2.3. Ribarstvo i marikultura .................................................................................................. 16 2.2.4. Šumarstvo ...................................................................................................................... 17 2.2.5. Kamenarstvo .................................................................................................................. 18 2.2.6. Prerađivačka industrija ................................................................................................... 19 2.2.7. Turizam .......................................................................................................................... 19

2.3. Tržište radne snage ................................................................................................................ 20 3. DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE ........................................................................... 21

3.1 Demografska obilježja ........................................................................................................... 21 3.2. Odgoj i obrazovanje ............................................................................................................... 23 3.3. Kultura ................................................................................................................................... 24 3.4. Zdravstvo i socijalna skrb ...................................................................................................... 25 3.5. Civilno društvo ...................................................................................................................... 26

4. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I MOGUĆNOSTI ............................................................. 27 4.1. SWOT analiza ............................................................................................................................. 27

5. OPIS CILJEVA, INTEGRIRANOG I INOVATIVNOG KARAKTERA I POKAZATELJA OSTVARENJA LRS ............................................................................................................................. 32

5.1. Ciljevi, mjere i tipovi operacija LRS LAG-a Brač 2014-2020 ................................................... 34 5.3. Usklađenost s nadređenim strateškim dokumentima .................................................................. 41 5.4. Odabir projekata na razini LAG Brač ......................................................................................... 43 5.5. Projekti suradnje ......................................................................................................................... 44 5.6. Opis inovativnog i integriranog karaktera LRS .......................................................................... 46

6. OPIS IZRADE LRS 2014-2020 LAG-A BRAČ ............................................................................... 48 7. PROVEDBA LRS LAG-A BRAČ .................................................................................................... 51

7.1. Akcijski plan provedbe .......................................................................................................... 52 7.2. Opis praćenja i evaluacije učinaka provedbe LRS ..................................................................... 52 7.3. Mjerenje učinaka LRS 2014-2020 LAG-a Brač ......................................................................... 53

8. OPIS SPOSOBNOSTI PROVEDBE ................................................................................................. 54 8.1. Povijest organizacije ................................................................................................................... 54 8.2. Provedbeni kapaciteti .................................................................................................................. 55

8.2.1. Ljudski kapaciteti ................................................................................................................. 57 8.2.2. Financijski kapaciteti za provedbu ....................................................................................... 57

8.3. Iskustvo u dosadašnjoj provedbi projekata ................................................................................. 58 9. FINANCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS ......................................................................................... 58 10. POPIS DODATAKA STARTEGIJE ............................................................................................... 60    

   

2    

Osnovne informacije o LAG-u Brač  

Napomena: Ova strategija predstavlja usklađenje s odredbama Pravilnika o provedbi podmjere 19.2. »Provedba operacija unutar CLLD strategije«, podmjere 19.3. »Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a« i podmjere 19.4. »Tekući troškovi i animacija« unutar mjere 19 »Potpora lokalnom razvoju u okviru inicijative LEADER (CLLD – lokalni razvoj pod vodstvom zajednice)« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (NN 96/2017) te Ugovorom o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5717 potpisanim između LAG-a Brač i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 21. veljače 2017. u Supetru.  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Naziv LAG-a Lokalna akcijska grupa “Brač” Adresa sjedišta LAG-a Vlačica 11/1, 21400 Supetar Web stranica http://www.lagbrac.hr/ Kontakti voditelj.lagbrac@gmail.com/ lag.brac@gmail.com;

T: +385 21 677 393 / M: +385915867235 Datum osnivanja/registracije 29. studeni 2011. OIB 55328217703 MB 02821168 Registarski broj udruge 17004341 RNO 0283179 IBAN HR7723400091110502082 Jedinice lokalne samouprave Grad Supetar, Općine Bol, Milna,Nerežišća, Postira,

Pučišća, Selca i Sutivan Županija Splitsko-dalmatinska županija NUTS regija Jadranska Hrvatska Površina LAG-a (ARKOD) 395,4 km2

Broj stanovnika LAG-a (2011.) 13.956

   

3    

1. OPĆE ZNAČAJKE PODRUČJA

1.1.   Prostor i granice

Područje LAG-a Brač čini kopneni prostor otoka Brača, površine 395,4 km2, ujedno trećeg po veličini od svih hrvatskih otoka te najvećeg iz skupine srednjodalmatinskih otoka, te pripadajući mu morski akvatorij. Brač je smješten u centralnom djelu NUTS II regije Jadranska Hrvatska, administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji, a čini 8,7% njenog kopnenog dijela te 0,7% ukupnog nacionalnog teritorija. Obuhvaća ukupno osam jedinica lokalne samouprave: (i) Grad Supetar (29,13 km2), (ii) Općinu Bol (21,88 km2), (iii) Općinu Milnu (36,09 km2), (iv) Općinu Nerežišća (78,45 km2), (v) Općinu Postira (50,66 km2), (vi) Općinu Pučišća (103,35 km2), (vii) Općinu Selca (53,96 km2) i (viii) Općinu Sutivan (22,18 km2).U sastavu LAG-a Brač ukupno je 22 naselja u kojima je prema Popisu stanovništva 2011. godine živjelo 13.956 stanovnika u 5.312 kućanstava (Dodatak 1 – Tab.1). LAG Brač svojim otočnim elementima (obala, teritorij i akvatorij) predstavlja jedinstvenu analitičku i razvojno-plansku cjelinu, s manjim regionalnim središtem u Supetru, većim lokalnim središtem u Bolu te manjim lokalnim središtima u Sutivanu, Selcima, Postirama, Pučišćima, Nerežišćima i Milni, unutar županijske mreže središnjih naselja. Vanjska granica LAG-a Brač određena je pripadajućim morskim granicama jedinica lokalnih samouprava u sastavu LAG-a prema susjednim područjima, pa tako sjevernu granicu tvore morske granice jedinica Sutivana, Supetra, Postira i Pučišća prema Gradu Splitu, općini Podstrana i Dugom ratu te Gradu Omišu, istočnu granicu tvori morska granica općine Selca prema općinama Zadvarje, Brela, Baška voda i Gradu Makarskoj, južnu čini granica općina Bol, Nerežišća i Milna prema otocima Hvaru i Šolta, odnosno prema općinama Jelsa i Šolta te gradovima Starome Gradu i Hvaru, dok zapadnu granicu čine Splitska vrata te morske granice općina Milna i Sutivan prema općini i otoku Šolta (Slika 1).

Slika 1 - Administrativno-teritorijalni ustroj i granice LAG-a Brač (Izvor: LAG Brač)

   

4    

1.2.   Prirodno-geografske karakteristike

Otok Brač elipsastog je oblika, čija duljina je prosječna duljina, a širina 12 km. Duljina obale iznosi 175,1 km. Horizontalno je veoma slabo razveden (koeficijent razvedenosti iznosi 1,83), a najrazvedenija je zapadna obala (k=2,64), dok je južna obala najslabije razvedena (k=1,67). Vidova gora s 778 m nadmorske visine, najviši je vrh otoka, ujedno i najviši vrh sviju jadranskih otoka. Prema geološkom sastavu, otok Brač uglavnom je građen je od krednih vapnenaca i dolomita, dok u središnjem dijelu južne obale ima ponešto lapora, gline i pješčenjaka.

Nastanak otoka Brača povezan je s nabiranjem bračkog grebena koje je nastupilo krajem krede, kada je u depresiji tadašnjeg Hvarskog kanala bilo jezero u kojem je potom prodrlo more, dok je sjeverni dio otoka bio povezan s kopnom, da bi se posteocenskim nabiranjem brački greben odijelio od kopna. Brač nema površinskih vodenih tokova, što je posljedica geološke vapnenačke građe otoka. Jedino se u flišnim zonama između Bola i Sumartina javljaju izvori i vrulje. Na otoku se razlikuju tri različita geomorfološka područja: niži priobalni pojas, uokolo cijelog otoka (do 170 m visine), srednji visoravni predjeli, podalje od obale (do 400 m) te više planinsko područje.

Specifični tip tla u kojemu prevladava vapnenac je krš (kras) s karakterističnim kraškim oblicima: krška polja ispunjena vapnenačkom crvenicom, kamenite zaravni, doći (vrtače, ponikve) i škrape. Takvo kraško tlo je porozno i ne zadržava oborinsku vodu koja prodire u dubinu i stvara podzemne špilje i jame. Erozijom i taloženjem nastale su i druge vrste tla, tako da se danas otok sastoji od vapnenca, pješčenjaka, breča, gline i crvenice. Na takvim vrstama tla najpogodnije za uzgoj su tradicionalne mediteranske kulture: maslina, vinova loza, agrumi (mandarinka i limun), višnja, smokva, badem, aromatično i ljekovito bilje.

Priobalni pojas otoka Brača prema Köppenovoj klimatskoj klasifikaciji pripada Csa tipu, odnosno sredozemnoj klimi sa suhim i vrućim ljetima te kratkim i blagim zimama, odnosno klimi masline. Velike su klimatske razlike između priobalnog pojasa i unutrašnjosti otoka, koje se očituju u temperaturi zraka te godišnjoj količini padalina. Srednja godišnja temperatura zraka priobalnog pojasa iznosi preko 16° C i u zimskom se dijelu godine rijetko spušta ispod nule. U unutrašnjosti otoka srednja godišnja temperatura zraka je za više od dva stupnja niža i često se u zimskom periodu spušta ispod nule.

Bračka visoravan bogatija je padalinama, nego priobalje, a godišnja količina padalina iznosi više od 1.400 l/m2, dok u priobalju padne oko 870 l/m2. Hod padalina je maritimni ili mediteranski, što znači da većina padalina padne u hladnijoj polovici godine, i to u obliku kiše, dok snijeg prosječno pada samo oko dva dana i ne zadržava se više od deset sati. Brač pripada najsunčanijem jadranskom području s oko 2.600 sunčanih sati godišnje, negdje između Splita i Hvara. Bol na južnoj strani otoka, ima u prosjeku 134 vedra te 88 oblačnih dana u godini, a Sutivan na sjevernoj strani 110 vedrih i 92 oblačna dana. U toplom dijelu godine osobito su značajni lokalni vjetrovi maestral danju i burin noću, koji razblažuju ljetne žege. U hladnom dijelu godine najčešći vjetrovi su bura te jugo. Posljednje bure pušu u ožujku, u narodu poznate kao 3 marčanske bure. Zimska bura je znatno jača na sjevernoj obali otoka, a vrlo jaka u Povljima i Pučišćima, gdje puše iz Vrulje pod Biokovom.

S obzirom na razlike u lokalnim osobitostima reljefnih i klimatskih obilježja otoka Brača, značajne su razlike u biljnim zajednicama. Najznačajniji predstavnik biljnog svijeta degradirana je šumska zajednica česmine – makija. Gospodarskim djelatnostima makija je uglavnom uništena pa prelazi u garig i kamenjar. U pojasu makije, čest je alepski bor, iznad

   

5    

kojih se javlja crni bor. Diljem otoka zastupljene su i listopadne zajednice hrasta medunca, graba, jasena i dr. Trendovi klimatskih promjena mogu značajno utjecati na područje otoka Brača koji je posebno osjetljivo na sušu, podizanje razine mora, olujne vjetrove i more. Županijskim prostornim planom predviđena je gradnja sustava navodnjavanja Dol-Postira. Razvojni problemi su vezani uz potencijalne negativne učinke klimatskih trendova te na povećanje prirodnih ograničenja usred izazova suše i nedostatka pitke vode te vode za zalijevanje poljoprivrednih površina, rizika od podizanja razine mora (plime, valovi) te izazova nastalih ekstremnim vremenskim prilikama (olujni vjetrovi i more) koji mogu odsjeći komunikaciju otoka s kopnom. Također, značajni problem predstavlja postojeće gospodarenje vodom na otoku, a odnosi se prvenstveno na korištenje pitke vode za navodnjavanje. Razvojne potrebe S obzirom na nastojanje Strategije Europa 2020 da u sve razvojne aktivnosti uključi aspekte zaštite okoliša, smanjenja utjecaja klimatskih promjena, ali i prilagodbe i prevencije rizika vezane s njima, Brač ima predispoziciju za obnovljive izvore energije, koji mogu doprinijeti unapređenju energetske neovisnosti otoka. Korištenje podzemnih izvora vode, tehničke vode i kišnice, kao i desalinizacija, mogu biti održive alternative izazovima sušnih perioda, a osmišljavanje alternativnih rješenja transporta u trenucima zatvaranja postojećeg brodskog prometa (alternativna zaštićena pristaništa, zračni prijevoz, te dugoročno podzemni tunel) mogu biti smjerovi za rješavanje pitanja odsječenosti otoka od kopna. Razvojne mogućnosti (i) Jedinstveni spoj planinskog i otočnog reljefa s kratkim i blagim zimama otvara brojne mogućnosti za razvoj aktivnog, pustolovnog, ali i zdravstvenog i senior turizma, posebice u proljetnim i jesenskim, ali i zimskim mjesecima kada su razvojne mogućnosti najveće, (ii) relativno nisko razvedena obala i elipsasti oblik možda mogu sugerirati koncept dužobalne kopnene i/ili pomorske komunikacije i zvjezdastu mrežu unutrašnjih komunikacija koja povezuje mjesta u unutrašnjosti otoka kao svojevrsne turističke atrakcije, ali i načina povezivanja i integracije razvojnih potencijala otoka koristeći polivalentna i multimodalna komunikacijska i prometna sredstva uključivo pješačke i cikloturističke staze, (ii) Veća količina padalina u unutrašnjosti u zimskom periodu sugerira mogućnosti razvoja poljoprivrede uz sustave navodnjavanja temeljene na prikupljanju kišnice za ljetni period čime se eventualno mogu kompenzirati problemi ljetnog sušnog perioda.

1.3.   Povijesna, kulturna i prirodna baština

Područje LAG-a Brač obilježeno je bogatom kulturno-povijesnom baštinom važnom ne samo u hrvatskom, već i europskom kontekstu.

Najstariji arheološki nalazi na ovom području datiraju još iz mlađeg kamenog doba, točnije razdoblja između 3000. g. pr. Kr. i 2000 g. pr. Kr., a radi se o materijalnim ostacima pronađenima u špilji Kopačini i kod Donjeg Humca, Nerežišća i Škripa. U metalno doba Brač naseljava ilirsko pleme Delmata, a tijekom tog razdoblja nastaju broje gradine ograđene suhozidom, među kojima su najpoznatije Rat kod Ložišća, Koštilo kod Bola, Vela Gomila kod Nerežišća, Malo Gračišće, Gomila na Brkati i Hum kod Gornjeg Humca, Gradac i Velo Gračišće kod Selaca te gomile, ilirski grobni spomenici kojih je mnogo nađeno na području Bobovišća, Ložišća, Donjeg Humca, Nerežišća i Selaca, a najviše oko Gornjeg Humca. Naselje Škrip na području LAG-a ističe se kontinuitetom života od oko 2000 godina.

   

6    

Zanimljivo je naglasiti kako Škrip, za razliku od mnogih otočkih naselja koja su tijekom stoljeća nastajala da bi zatim odumirala, posjeduje kontinuitet života koji traje milenijima.

Iako je grčka kolonizacija obuhvatila i jadransku obalu te neke od otoka, na samom Braču ne nalazimo dokaze koji bi potvrdili postojanje grčkih naselja, tek moguće njihov posredan utjecaj. Nakon dugih borbi s Ilirima, Rimljani uspijevaju pokoriti ovo područje, ali na Braču ponovo ne nalazimo tragove nekog većeg rimskog grada. Međutim, neupitni su utjecaji rimske civilizacije u poljoprivredi, stočarstvu, pomorstvu, kamenarstvu, graditeljstvu, skulpturi i religiji. O tome svjedoče antički kamenolomi kod Splitske i Škripa i kamene skulpture nađene u njima i drugdje, a značajni su i ostaci brojnih gospodarskih zgrada, tzv. villae rusticae. Na Braču pronalazimo dokaze kontinuiteta antičke civilizacije i kulture od starog do srednjeg vijeka. U ranokršćanskom razdoblju po otoku se grade brojne bazilike, žarišta kasnoantičke kulture. Nigdje se drugdje na jadranskoj obali ne nalaze ostaci tako brojnih starokršćanskih crkava i samostana, otkrivanih i proučavanih osobito u posljednjim desetljećima (Sutivan, Supetar, Postira, Lovrečina, Mirje, Škrip, Pučišća, Povlja). U srednjem vijeku, Brač politički pripada Bizantu. U ovom razdoblju djeluje na otoku više benediktinskih samostana, a sačuvane su i mnoge ranosrednjovjekovne crkvice, čija je arhitektura je posebno istaknuta i vrednovana u razvitku hrvatskog graditeljstva. Da je bračka kulturna povijest od nacionalnog značaja, dokazuje i Povaljska listina, jedan od najvažnijih dokumenata hrvatske pismenosti. To je prvi na pergameni pisani spomenik hrvatskoga jezika i hrvatskoga pisma (bosančice), nastao 1184. godine, čiji se prijepis iz 1250. čuva u Župnom uredu Pučišća.

Otok Brač je nedjeljiva cjelina s prebogatom kulturnom i povijesnom baštinom. Međutim, zbog prirodnih osobitosti i povijesnih utjecaja, unutrašnjost otoka značajno se razlikuje od priobalja. Slika Brača koju danas poznajemo, a kojom dominiraju priobalni gradići, počela se stvarati u 15. stoljeću. Kad su povijesne prilike dopustile (početkom Renesanse) primorska naselja podignuta su u pitomim uvalama i zaštićenim lukama, prikladnim za pomorski promet i sidrenje brodova. Život se u tim lukama odvijao i u starom vijeku pa postoje tragovi o naseljenosti u antičko doba (villae rusticae ili starokršćanske bazilike). Međutim, od 8. stoljeća nadalje, zbog opasnosti od gusarskih napada s mora, bračko stanovništvo se penjalo u brda i tamo podizalo naselja. S obzirom na to da je unutrašnjost Brača veoma prostrana, u srednjem su vijeku nastala mnoga veća i manja naselja. Neka su od tih naselja su u novijoj povijesti napuštena, a neka su opstala i razvijala se pa postoje i danas. O razvijenosti naselja i kulturnom značaju otoka Brača tijekom srednjovjekovlja svjedoči 27 sačuvanih ranoromaničkih crkvica, što čini trećinu svehrvatskih ranoromaničkih spomenika istoga tipa. U ruralnom krajoliku otoka Brača ostali su mnogi tragovi povijesti koje treba čuvati i zaštiti da bi se mogli ponuditi zainteresiranim i pažljivim promatračima na odgonetavanje.

Brač je prepoznatljiv po kulturi suhozida. Njegovim ruralnim krajolikom dominiraju raznovrsne suhozidne konstrukcije. Najstarije suhozidne konstrukcije datiraju još iz ilirskoga razdoblja bračke povijesti (2. milenij prije Krista). Među arheološkim nalazištima na Braču obilježene su 253 ilirske gomile i desetci gradina. Gomile su velike hrpe kamenja, grobišta ili obredna mjesta bračkih Ilira. Gradine su utvrde, opasane obrambenim zidinama. Podizane su na vrhovima dominantnih brežuljaka, s kojih se mogla kontrolirati okolica. Ilirske suhozidne tvorevine su kulturni spomenici najviše vrijednosti, o čemu bračko stanovništvo nije dovoljno osviješteno. Sve ostale (svevremenske) suhozidne konstrukcije na otoku također odolijevaju vremenu. Svojim oblikom, stilom i metodologijom gradnje postojeći brački suhozidi ne razlikuju se mnogo od onih pradavnih. Gdje god postoji potreba za suhozidnim objektom, podiže se na isti način kako se radilo i prije mnogo stoljeća. Tako su nastale ili nastaju: duple i injule ogradne gomile, kupolaste gomile složene od iz zemlje otrijebljenoga kamenja, kamene kućice, bunjice i skloništa, kamena krovišta, pioveri, japjenice, košnice.

   

7    

Bogatoj povijesti otoka Brača svjedoče brojni materijalni ostaci iz različitih povijesnih razdoblja, od kojih su mnogi vrednovani kao kulturna dobra Republike Hrvatske. Na području LAG-a Brač, prema podacima Registra kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske, registrirano je ukupno 200 kulturnih dobara, o čega ukupno 149 nepokretnih kulturnih dobara, 49 pokretna te 2 nematerijalna kulturna dobra (pripremanje tradicijskog jela brački vitalac, registriranog na području općine Nerežišća te tradicionalne slastice torte hrapoćuše u mjestu Dol, općina Postira) (Dodatak 1 – Tab. 2, 3). Naselja Dol (Postira) i Murvica (Bol), dio su programa "Eko etno sela" kojeg provodi Splitsko-Dalmatinska županija. Također, Ministarstvo kulture RH uvrstilo je pustinju Blaca na Pristupnu listu kulturnih dobara Republike Hrvatske za UNESCO. Mediteranska je prehrana također ušla na UNESCO-ov popis kulturne nematerijalne baštine, a kao nedjeljiva cjelina mediteranske prehrane uključena je i bračka kuhinja, točnije pojedini otočki specijaliteti, kao i tradicionalno klapsko pjevanje koje se također nalazi na UNESCO-ovom popisu nematerijalne baštine, a karakteristično je i za Brač.

Otok Brač odlikuje se i bogatom prirodnom raznolikošću, a na području LAG-a nalaze se sljedeće prirodne znamenitosti upisane u Upisnik zaštićenih područja Ministarstva zaštite okoliša i prirode: Divlja kruška u Selcima i Borić na krovu crkve sv. Petra u Nerežišćima kao spomenici prirode (rijetki primjerci drveća) te Vidova gora (općine Bol, Nerežišća i Postira), Dolina Blaca i Zlatni rat kao značajni krajobraz. Dva lokaliteta su županijskim prostornim planom predložena za zaštitu: Mrduja – kopneni i morski prostor te Zaglav – kopneni i morski prostor (općina Milna) (Dodatak 1 – Tab. 4). Na prostoru LAG-a nalaze se dijelovi Ekološke mreže Natura 2000 – POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju) – njih ukupno 22 (Dodatak 1 – Tab. 5).

Trendovi Bogata povijesna, kulturna i prirodna baština otoka Brača važan je dio turističke ponude LAG-a, te se sve proaktivnije, iako još nedostatno sustavno i koordinirano radi na njezinom očuvanju i promociji. Ipak, cjelokupna materijalna i nematerijalna kulturno-povijesna te prirodna baština sve prepoznatljiviji je razvojni potencijal i kao takva postaje integrirani dio planova upravljanja, strategija razvoja pa čak i obrazovnih projekata. Razvojni problemi Značajan dio cjelokupne baštine još je uvijek izvan kvalitetne i održive društvene i turističke valorizacije. Još uvijek je prisutna niska razina svijesti stanovništva, društva i gospodarstva o vrijednostima i mogućnostima baštine u unapređenju mogućnosti života i rada otoka Brača, što dovodi do zapuštanja, a ponekad čak i do uništavanja istih. Razvojne potrebe Nužan je daljnji sustavni, međusektorski i sveobuhvatni rad na uređenju, obnovi/rekonstrukciji baštine te edukaciji o potrebnoj suradnji i koordiniranom djelovanju na adekvatnoj zaštiti/valorizaciji. Posebice je važno poraditi na stvaranju zaokruženih turističkih proizvoda koji bi kulturnu baštinu otoka povezali međusobno, ali i s ostalom ponudom. Razvojne mogućnosti Iako je prirodna i kulturna baština otoka Brača djelomično valorizirana prvenstveno u turističke svrhe, boljom suradnjom javnog i privatnog sektora mogu se postići sinergijski učinci u unapređenju zaštite i valorizacije prirodne i kulturne baštine te iskoristiti trendovi, postojeći projekti i razvojni resursi za potrebe razvoja posebnih turističkih oblika, kao i razvoja cjelogodišnjeg turizma i izletništva na otoku.

1.4.   Komunalna, prometna i ostala infrastruktura

   

8    

1.4.1.   Prometna infrastruktura

Cestovni promet na području LAG-a Brač odvija se putem državnih, županijskih i lokalnih cesta. Na otoku Braču nalaze se 3 državne ceste (D113, D114 i D115), ukupne dužine 69,6 kilometara. Mrežu županijskih prometnica čini 10 cesta ukupne dužine 82,9 kilometara. Lokalnih cesta na području LAG-a je 9, a njihova ukupna dužina je 18,2 kilometra (Dodatak 1 – Tab. 6). Također, postoji mreža nerazvrstanih prometnica koje su u nadležnosti općina i gradova. Nerazvrstane ceste, uključujući poljske i šumske puteve na otoku, predstavljaju značajni potencijal kojeg je, osim s prometnog aspekta nužno aktivirati i radi gospodarskog razvoja, jer je uočeno kako prolazak ovakvih putova aktivira poljoprivredna gospodarstva te površine poljoprivrednog zemljišta u njihovoj blizini. Također, županijskim prostornim planom određeni su prometni cestovni prioriteti, čija je realizacija ključna s aspekta prometnog i gospodarskog otočnog razvitka (Dodatak 1 – Tab. 6). Kvaliteta cesta je važan element kvalitete otočnog života jer osigurava naseljenost, gospodarski napredak te prometnu povezanost. Javni cestovni promet obavlja jedno prijevozničko poduzeće - Autotrans Brač. Cijene javnog prijevoza su relativno visoke i povezanost mjesta javnim prijevozom na otoku, s obzirom na postojeći raspored vožnji, nije zadovoljavajuća. Usluge taxi službe dostupne su u svim većim mjestima na području LAG-a, ali cijene taxi usluga su također vrlo visoke.

Zračni promet na otoku obavlja se preko zračne luke Brač, smještene na Veškom polju u općini Pučišća, na 541 metar nadmorske visine. Ukupna površina Zračne luke Brač je oko 400.000 metara kvadratnih, s dužinom uzletno-sletne staze od 1.320 metara i širinom od 30 metara. Zračno pristanište opremljeno je za prihvat i otpremu manjih komercijalnih putničkih zrakoplova (kapaciteta do 100 sjedećih mjesta). Otvorena je tijekom cijele godine, no charter promet odvija se isključivo ljeti. Godišnje kroz Zračnu luku Brač prođe oko 30.000 putnika, glavnina tijekom turističke sezone. Zračne veze ostvaruju se preko aerodroma Split. Javni prijevoz do zračnog pristaništa nije organiziran. Taxi služba na raspolaganju je po pozivu za vrijeme otvorenosti zračne luke. Zbog velike nadmorske visine na kojoj je zračna luka smještena, te blizine najvišeg vrha otoka Brača (Vidova gora), u danima visoke naoblake i kiše moguća je pojava magle i loše vidljivosti. Trenutno je u izradi dokumentacija za produljenje uzletno-sletne staze za 500 metara, čime bi se otvorila mogućnost slijetanja zrakoplova Airbus A-319 i A-320. Za proširenje djelatnosti potrebno je predvidjeti izgradnju pratećih sadržaja. PPUO Pučišća predviđa značajnije produljenje staze što će biti ekonomski opravdano u trenutku kad se povećaju planirani turistički kapaciteti otoka, ujedno dodatno doprinijeti konkurentnost otočnog gospodarstva te kvaliteti života domicilnog stanovništva. Također, na području LAG-a nalaze se tri interventna helidroma, dok su županijskim prostornim planom predviđene dodatne tri lokacije (Nerežišća, Sutivan i Mirca).

Pomorski promet je za otok najznačajnija vrsta prometa, ujedno glavni oblik ostvarivanja prometno-funkcionalne povezanosti s kopnom i drugim otocima. Trajektne veze do otoka Brača ostvaruju se iz dvaju kopnenih središta – Splita i Makarske. Povezanost otoka s kopnom na dnevnoj frekvenciji iznosi ukupno 13 puta u zimskom djelu godine, a značajno se poveća u pred(post)sezoni i u samoj sezoni na 19, odnosno 23 puta (pojedinim danima u tjednu i na 25 puta) dnevno. Primarno pomorsko prometno čvorište na otoku je trajektna luka Supetar, sekundarno trajektna luka Sumartin (Selca), a povezanost s kopnom brzobrodskom linijom ostvaruje Bol tijekom cijele godine, a pojedina otočna mjesta (Postira, Pučišća, Povlja i Milna) isključivo za vrijeme sezone (Dodatak 1 – Tab. 7). Na području LAG-a nalazi se ukupno 11 luka otvorenih za javni promet - u Bobovišćima, Bolu, Milni, Mircima, Postirama, Povljima, Pučišćima, Splitskoj, Supetru, Sumartinu i Sutivanu. Glavna otočna luka i jedina od županijskog značaja je Supetar, dok su ostale luke lokalnog značaja. Površina pristaništa

   

9    

supetarske luke je 5.575 kvadratnih metara, a dužina 295 metara1. Dvije su postojeće luke nautičkog turizma na području LAG-a - Aci i Vlaška na području Milne, ukupnih kapaciteta 230 vezova, a županijskim prostornim planom predviđene su dodatne lokacije za luke nautičkog turizma (Dodatak 1 – Tab. 8). Županijskim prostornim planom predviđene su ostale pomorske građevine i luke, čije će realizacija značajno doprinijeti povećanju pomorskog, putničkog, trgovačkog i turističkog kapaciteta, ujedno i gospodarskom razvitku otoka (Dodatak 1 – Tab. 9). Na teritoriju LAG-a nalazi se i brodogradilište smješteno u Sumartinu, specijalizirano za popravak, održavanje i brodogradnju drvenih brodova te popravak i održavanje brodova od čelika i poliestera. Riječ je o jednom od najstarijih brodogradilišta na Jadranu te jednom od posljednjih u kojima se grade tradicionalni drveni brodovi.

Poštanski promet na području LAG-a Brač u nadležnosti je Hrvatske pošte d.d. Na otoku Braču nalazi se ukupno 13 poštanskih ureda, po jedna u Gradu Supetru i svim središtima bračkih općina te u naseljima Povlja, Ložišća, Pražnica, Sumartin i Gornji Humac, čime su djelomično zadovoljene potrebe stanovništva za poštanskim uslugama, posebice ne u potpunosti u manjim mjestima u kojima, ako i postoje, nisu u potpunosti dostatne s obzirom na skraćeno radno vrijeme te manji broj radnih dana u tjednu. Ujedno, postojanje i zadržavanje temeljnih centralnih funkcija, a među njima i poštanske, u malim otočnim mjestima važno je radi zadržavanja postojećeg stanovništva u njima te osiguravanja minimalne razine kvalitete života.

Telekomunikacijski promet obilježava relativno zadovoljavajuća pokrivenost fiksnom i mobilnom telefonskom mrežom, međutim djelomično zadovoljava potrebe korisnika prvenstveno zbog nedovoljne jačine signala u svim dijelovima otoka. Što se tiče nepokretnog širokopojasnog pristupa Internetu među kućanstvima, na području LAG-a ona iznosi 63,24 %. Najmanja je u Općini Nerežišća i iznosi 37,74 %, a najveća u Općini Bol i iznosi čak 96,44 %, što ujedno predstavlja i najveću procentualnu pokrivenost širokopojasnim pristupom u cijeloj Hrvatskoj. Posljednjih godina je u većini ugostiteljskih objekata i u privatnim smještajnim jedinicama dostupan bežični internet.

Razvojni trendovi Postojećim prostornim planovima predviđena su i započeta ulaganja u strateške pravce Nerežića-Vela Farska–Murvica–Bol i Pučišća–Povlja, a općine pripremaju projekte ulaganja u nerazvrstane ceste s naglaskom na dijelove koje se nalaze unutar naselja. Razvojni problemi Mreža državnih, županijskih i lokalnih cesta je relativno dobro razvijena, međutim kvaliteta cesta i njihova povezanost s nerazvrstanim cestama nisu na zadovoljavajućoj razini pa je značajan dio resursa otoka nedostupan. Stoga, ulaganja u cestovnu infrastrukturu su nužna posebno u odvojcima na nerazvrstane ceste, poljske i šumske putove koji su važni za poljoprivredu, turizam, ali i zaštitu od požara. Na vrhuncu turističke sezone postoje poteškoće uslijed povećanog broja turista na otoku kao što su gužve i problemi s nedostatkom parkirnih mjesta. Kao sekundarno prometno pomorsko čvorište kojem gravitira istočni dio otoka, ističe se trajektna luka u Sumartinu, međutim nedovoljnih kapaciteta posebice u turističkoj sezoni (25 automobila), zbog čega se ljeti stvaraju gužve i zastoji u prometu, dok je zimi taj dio otoka pri težim vremenskim uvjetima odsječen od kopna. Razvojne potrebe Nužno je postići adekvatnu prometnu povezanost svih dijelova otoka, te odgovarajuću kvalitetu prometnica. Ulaganje u integriranu prometnu, uključivo i cikloturističku i pješačku infrastrukturu na razini cijelog područja s pratećim sadržajima (parkinzi za bicikle, skloništa/odmorišta, putokazi, ali i ostale signalizacije), pomogli bi i                                                                                                                          1 Izvor: Lučka uprava SDŽ-a

   

10    

posjetiteljima i lokalnom stanovništvu. Također, nužnim se nameće prometno-funkcionalno rasterećenje primarnog čvorišta u Supetru te istodobno ulaganje u tehničke i kapacitetne sadržaje trajektne luke u Sumartinu. U prometno-komunikacijskom te razvojnom smislu, posebno je potrebno potaknuti međuotočno povezivanje. Jedan od problema vezanih za razvoj cikloturizma jest i nepoticajna politika cijena u prijevozu bicikla trajektima. Razvojne mogućnosti (i) Daljnji razvoj zračne luke, ali i novih pomorskih luka otvorio bi mogućnosti daljnjih ulaganja u turizmu i drugim sektorima. Cilj je do 2017. povećati promet zračne luke Brač na 50.000 putnika godišnje. Ulaganje u trgovačko-industrijsku luku Veselje nudi dodatni razvojni impuls otoku. Ukidanje naplate prijevoza bicikla potakao bi dolazak cikloturista u, a posebice izvan sezone čime bi se otvorile nove razvojne perspektive. (ii) Općina Nerežišća, uz financijsku podršku Splitsko-dalmatinske županije, nositelj je međuotočnog projekta razvoja infrastrukture širokopojasnog interneta na otocima, čija će realizacija rezultirati izgradnjom mreže širokopojasnog interneta na srednjodalmatinskim otocima te u jedno omogućiti povoljnije uvjete za razvoj gospodarstva i turizma te poboljšanje kvalitete života na otocima.

1.4.2.   Komunalna infrastruktura

Područje LAG-a opskrbljuje se vodom iz regionalnog vodoopskrbnog sustava Omiš-Brač-Hvar-Šolta-Vis, koji vodu crpi iz rijeke Cetine i jedan je od sedam vodoopskrbnih sustava na području Splitsko-dalmatinske županije. Isporučitelj vodnih usluga na području LAG-a je Vodovod Brač d.o.o. Supetar u čijoj je nadležnosti javna vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda. Vodoopskrbno područje isporučitelja čine Grad Supetar i općine Bol, Milna, Nerežišća, Postira, Pučišća, Selca i Sutivan, a usluge javne odvodnje pružaju se na području Grada Supetra te općina Postira, Pučišća, Selca i Sutivana2. Centralni objekt vodoopskrbe na otoku je Vodosprema Brač koja se veći dio godine puni gravitacijski, dok se crpna stanica Trstena aktivira samo ljeti, u trenucima vršne potrošnje. Voda se iz Vodospreme Brač dalje distribuira u tri pravca: prema istoku (Vodosprema Brač–Sumartin, ukupne duljine cca 26 km), prema zapadu (Vodosprema Brač-Milna, s ogrankom za Šoltu, ukupne duljine cca 23 km) te prema jugu (Vodosprema Brač-Bol, s ogrankom za Hvar, ukupne duljine cca 13,5 km). Što se tiče gubitaka vode, prema podacima Hrvatskih voda iz 2005. g., Vodovod Brač d.o.o. Supetar s količinom uvedene vode od 2.634.000 m³ i količinom isporučene vode od 1.828.069 m³ ostvario je gubitke od 31%. Ovo predstavlja relativno dobar rezultat, posebice ako uzmemo u obzir da su za istu godinu gubici u isporuci vode na nivou SDŽ iznosili čak 64%.

Na području otoka Brača potrebno je dovršiti izgradnju kanalizacijskih sustava Postira, Sutivan, Milna i Sumartin-Puntinak3. Veća naselja imaju svoje odvojene kanalizacijske sustave s ili bez uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Tako je npr. u Supetru, Bolu i Pučišćima potrebno izgraditi uređaje za pročišćivanje otpadnih voda jer se trenutno one bez predtretmana ispuštaju u podmorske ispuste. S druge strane, Milna, Povlja, Sutivan i Sumartin prije ispusta tretiraju otpadne vode s uređajima za pročišćavanje odgovarajućeg stupnja.

Divlja odlagališta otpada na području LAG-a Brač zatvorena su i sanirana te su trenutno u funkciji dva službena odlagališta, kojima se koriste sve bračke jedinice lokalne samouprave: „Košer“ u Općini Pučišća i „Kupinovica“ na području Grada Supetra. Na odlagalište neopasnog otpada „Košer“, koje je u funkciji od 1998. godine, odlaže se otpad iz općina Pučišća, Nerežišća, Selca, Bol, Sutivan, Postira i Milna. Gospodarenje komunalnim otpadom                                                                                                                          2 Izvor: Vodovod Brač d.o.o.  3 Izvor: „Prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije“

   

11    

obavlja tvrtka Michieli-Tomić d.o.o. iz Gornjeg Humca, a zemljište je u vlasništvu Općine Pučišća. Prostire se na površini od 1,1 ha, a od najbliže naseljenih kuća udaljeno je 1,7 km zračne linije. Dio komunalnog otpada (papir, karton, plastika, staklo, metal, limenke) sortira se, balira i odvozi izvan otoka za daljnju upotrebu i korištenje. Odlagalište „Košer“ godišnje prihvati oko šest tisuća tona komunalnog otpada. Općina Pučišća do sada je od dokumentacije izradila: elaborat postojećeg stanja odlagališta Košer, idejno rješenje postojećeg stanja odlagališta, studiju utjecaja na okoliš te prostorni plan čijim su donošenjem stvoreni uvjeti za ishođenje lokacijske dozvole. Odlagalište neopasnog otpada „Kupinovica“ nalazi se na granici katastarskih općina Supetar i Splitska, dijelom na još uvijek privatnim parcelama koje nisu otkupljene. U funkciji je od 60-ih godina prošlog stoljeća. Riječ je o neusklađenom odlagalištu za koje nije izgrađena potrebna projektno-tehnička dokumentacija. Komunalno društvo Grad d.o.o. u vlasništvu Grada Supetra upravlja odlagalištem „Kupinovica“ te provodi organizirano sakupljanje, odvoz i odlaganje otpada. Na odlagalište se odlaže komunalni otpad iz kućanstava, gospodarskih i socijalnih subjekata te uslužnih djelatnosti, otpad s javnih površina te glomazni otpad.

Trendovi (i) Varijacije sezonske potrošnje vode na otoku Braču postoje, ali je situacija relativno povoljna, posebice ako Brač usporedimo s otocima koji su orijentirani isključivo na turizam. Naime, Brač pored turizma ima i druge gospodarske grane, što uz relativno veliki broj stanovnika osigurava donekle ravnomjernu razdiobu vode tijekom godine. (ii) U skladu s Planom gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske županije, predviđena je sanacija i zatvaranje obaju odlagališta nakon izgradnje centra i postrojenja za gospodarenje otpadom na županijskoj razini na području Kladnjice - Lećevica. Na lokaciji „Košer“ planira se uspostavljanje pretovarne stanice čija je svrha privremeno skladištenje, priprema i pretovar miješanog komunalnog otpada i glomaznog otpada. Prema Planu gospodarenja otpadom Grada Supetra za razdoblje od 2013. do 2019. godine, svako naselje trebalo bi imati jedan zeleni otok te kontejnere za odvojeno prikupljanje otpada na javnim površinama. Na odlagalište „Kupinovica“ godišnje se odloži oko 3.500 tona uglavnom miješanog komunalnog otpada. (ii) Prostornim planovima općina Pučišća i Selca planirano je potencijalno područje za sunčanu elektranu ukupne površine 326 ha. Razvojni problemi (i) Ključni problemi u vodoopskrbi su ograničeni kapacitet, starost i upitno stanje infrastrukture. Naime, glavni dovod je izgrađen cca 60-tih godina prošlog stoljeća, od čeličnih cijevi bez ikakve unutarnje zaštite, što je tijekom godina rezultiralo javljanjem povećanih otpora u cjevovodu. Ovo značajno utječe na smanjenje protočne moći sustava i mogućnosti njegovog sloma u periodu najveće potrošnje, budući da je sustav tijekom vršne potrošnje napregnut do krajnjih granica. Nadalje, problemi su i korištenje vode za piće za zalijevanje u poljoprivredi u ljetnom periodu, kao i visoke cijene vode za gospodarstvo koji nemaju subvencije koje imaju fizičke osobe. (ii) S rastom turističkih kapaciteta u većini naselja dolazi i do povećanja količine otpadnih voda čije ispuštanje sve više zagađuje površinske vode i more. Stoga treba poduzimati pravovremene i odgovarajuće mjere unaprjeđenja i proširenja postojećeg sustava otpadnih voda kako bi se spriječile moguće higijensko-zdravstvene poteškoće koje bi mogle proizaći iz ugroženosti kakvoće vode i morate sačuvala njihova kvaliteta kao ključna komparativna prednost otoka u razvoju prvenstveno turističkih, ali i drugih gospodarskih aktivnosti otoka. (iii) Na području LAG-a djelomično se provodi odvojeno sakupljanje otpada: otpadne gume prikupljaju se u cijelosti, PET ambalažu prikuplja tvrtka Konzum d.o.o., a papir se prikuplja djelomično4, što ne predstavlja zadovoljavajuće stanje. Odvojeno prikupljanje otpada posebice je otežano u središtima naselja tradicionalne gradnje.                                                                                                                          4 Izvor: Plan gospodarenja otpadom Grada Supetra za razdoblje 2013.-2019.

   

12    

Razvojne mogućnosti i potrebe (i) Za pojedine objekte gdje je kapacitet iz vodoopskrbnog sustava nedostatan kao alternativno rješenje koriste se uređaji za desalinizaciju morske vode (npr. izdvojene ugostiteljsko turističke zone). Ovaj oblik opskrbe vodom pruža mogućnosti zadovoljavanja sto postotnih potreba, međutim još uvijek je relativno nerazvijen.Također, potrebno je razmotriti mogućnosti poticanja korištenja tehničke vode. (ii) Značajni su povijesni sustavi vodoopskrbe na Braču, koji su ponegdje još očuvani, ali zapušteni, a kao takvi imaju izniman turistički potencijal. To su lokve iz ilirskoga i srednjovjekovnoga razdoblja, rimski suhozidni bunari, zatim sustavi bazena iz 19. i početka 20. stoljeća, bunari/dunaji s velikim pioverima u svakom otočnom mjestu. Zajedničko je svim tim povijesnim izvorima vodoopskrbe da su smješteni na iznimno atraktivnim lokacijama. (iii) Na području LAG-a ne postoji sustavno i organizirano prikupljanje iskoristivih komponenti komunalnog otpada pa se još uvijek relativno mala količina prikupljenog otpada može reciklirati, odnosno pretvoriti u sirovinu za energetsku ili materijalnu upotrebu. Pri tome je značajno spomenuti kako postoje značajne resursne osnove, prvenstveno za proizvodnju energije od komina masline. 1.4.3.   Ostala javna infrastruktura

Područje otoka Brača je 1955. godine pripojeno Elektrodalmaciji d.d. polaganjem podmorskog kabela Dugi Rat – Postira, čime je započela elektrifikacija srednjodalmatinskih otoka. Danas je elektroenergetska mreža u nadležnosti Hrvatske elektroprivrede d.d., distribucijsko područje Elektrodalmacija Split – Pogon Brač. Osnovni dio sustava prolazi kroz Nerežišća, Postira i Supetar, a glavna transformatorska stanica se nalazi na području Općine Nerežišća.

Sportska infrastruktura na području LAG-a zastupljena je u vidu različitih vrsta objekata, kao i planiranih sportskih i rekreacijskih zona. Iako u većim naseljima postoji minimalna sportska i rekreacijska infrastruktura (primjerice nogometna igrališta), stanje je još uvijek nezadovoljavajuće, a postoji potreba i za sportskim dvoranama koje bi omogućile aktivnije bavljenje sportom za sve generacije stanovnika. U Bolu se nalaze teniski tereni zahvaljujući kojima će Bol, nakon trinaest godina, u 2016. godini ponovno postati domaćin jednog WTA turnira. U Supetru se u sklopu Srednje škole Brač–Supetar otvara nova sportska dvorana koja će biti namijenjena učenicima osnovne i srednje škole, ali i svim ostalim građanima. Supetar, Pučišća i Postira imaju po jedno vaterpolsko igralište. Od tradicijskih sportova na Braču je zastupljeno boćanje tako da u svakom mjestu na otoku postoji boćalište. Kroz obnovu i uređenje postojećih boćališta postoji mogućnost za populariziranje boćanja kao sportske aktivnosti. Od sportova vezanih uz aktivni turizam, važno je spomenuti uređenje nekoliko sportskih penjališta.

Trendovi (i) Biciklistički savez Splitsko-dalmatinski izradio je Plan za razvoj cikloturizma na otoku Braču 2015. godine i u njemu je predviđeno uređenje i označavanje 26 biciklističkih staza, ukupne duljine 1.002,35 km, koje bi trebale biti raspoređene tako da tvore mrežu oko otoka Brača (Dodatak 1 – Tab. 12). Uređene i označene biciklističke staze predstavljaju neophodan preduvjet za razvoj cjelogodišnjeg cikloturizma. (ii) Prostornim planom SDŽ na području LAG-a planirano je 6 lokacija za izgradnju akvaparkova, koji se planiraju prema kriterijima za športsko zabavne centre (Dodatak 1 – Tab. 10), kao i ukupno 3 lokacije za izgradnju golf igrališta na oko 1.000 ha površine (Dodatak 1 – Tab. 11). (iii) Prostornim planom SDŽ na području LAG-a, planirana je gradnja sunčane elektrane Gornji Humac. Razvojni problemi Elektro-prijenosna mreža, posebice nisko-naponska, nije na zadovoljavajućoj razini i potrebno je njeno unaprjeđenje.

   

13    

Razvojne potrebe i mogućnosti Što se tiče obnovljivih izvora energije, oni trenutno nisu iskorišteni, unatoč njihovom velikom potencijalu. Ovdje se prvenstveno misli na solarnu energiju, budući da je ona idealna za otoke. S jedne strane, najveća proizvodnja bi se ostvarivala upravo u momentu najveće potrošnje, dakle u ljetnim mjesecima kada na otoku boravi puno više ljudi nego zimi, a s druge strane, električna energija bi se proizvodila na mjestu potrošnje, što je za otok također jako bitno. Ulaganjem u razvoj i unaprjeđenje solarne energije na Braču, izbjegao bi se veći dio problema s naponom električne energije koji se javljaju u ljetnim mjesecima i postigao bi se veći stupanj energetske neovisnosti otoka, što je svakako dugoročni interes i cilj, i na razini otoka i na razini države. Uređenje i tretiranje plaža kao dijela sportsko-rekreacijske infrastrukture unaprijedila bi se njihova održivost, ali i kvaliteta života stanovnika.

1.5.   Razvijenost područja

Prema indeksu razvijenosti, kompozitnom pokazatelju kojim se na temelju šest društveno-gospodarskih indikatora ocjenjuje stupanj razvijenosti jedinica lokalne samouprave te ih kategorizira unutar 8 skupina, jedinice u sastavu LAG-a Brač za razdoblje 2014.-2016. pripadale su: V. skupini (općina Selca), VI. skupini (općine Pučišća i Nerežišća), VII: skupini (općine Postira i Milna) te VIII. skupini (općine Bol i Sutivan te Grad Supetar)5

Trendovi Prosječna vrijednost razvijenosti područja LAG-a Brač za razdoblje 2014.-2016.godine iznosila je 106,645. , S obzirom kako zbog promjene metodologije izračuna i razvrstavanja JL(R)S nije moguće usporediti ostvarene indekse s prethodnima, nije moguće opisati razvojne trendove JLS, kao i cjelokupnog područja LAG-a Brač, ipak ostaje činjenica kako na području LAG-a Brač sve JLS pripadaju iznadprosječno razvijenim područjima, ali različitog inteziteta razvrstani u četiri skupine.

Razvojne potrebe i mogućnosti Iako pripada iznad prosječno razvijenim područjima RH, područje LAG-a Brača nije u potpunosti iskoristilo sveukupne lokalne razvojne resurse, a upravo korištenjem integriranih politika, strateških pristupa, projekata i razvojnih fondova, mogući su značajni i dinamični razvojni iskoraci ovoga područja. Posebice se teži ravnomjernijem prostornom razvoju, pa tako i područja otoka Brača, odnosno intenzivniji razvitak slabije razvijenih općina

2.   GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA

2.1.   Opća gospodarska slika

LAG Brač prema gospodarskoj strukturi obilježava relativna diversifikacija i zastupljenost svih gospodarskih sektora, međutim ističu se otočna mjesta s dominacijom određenih gospodarskih sektora i grana. Na Braču su, s obzirom na prirodne resurse otoka, oduvijek bile zastupljene tradicionalne privredne grane: stočarstvo, uzgoj vinove loze i maslina, ribarstvo, šumarstvo te kamenarstvo, dok turizam i s njime povezane djelatnosti pružanja smještaja te                                                                                                                          5 NN 132/2017 (29.12.2017.), Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti

   

14    

pripreme i usluživanja hrane, zauzimaju sve veći udio u suvremenoj strukturi zaposlenih te ukupnim prihodima.

Trendovi (i) S obzirom na strukturu tvrtka prema veličini, na području LAG-a Brač, 2014. godine dominirale su male tvrtke (98,8%). Tek su četiri otočna subjekta pripadala u skupinu srednje velikih (Jadrankamen d.d. Pučišća, Svpetrvs Hoteli d.d. Supetar, Berica d.o.o. Nerežišće, Gruber d.o.o. Bol) i dvije u skupinu velikih poduzeća (Sardina d.o.o. Postira i Zlatni rat d.d. Bol). S obzirom na strukturu djelatnosti u LAG-u Brač prema brojnosti dominiraju tvrtke koje djeluju na području N - poslovanja nekretninama (N) (27%), F - građevinarstva (18,7%) te I - djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (10,2%). Godine 2014. na području LAG-a Brač, prema podacima FINA-e, poslovni subjekti su ostvarili ukupni prihod od 829.653.069 kuna. Prema ostvarenoj godišnjoj dobiti, s obzirom na strukturu tvrtka prema djelatnostima, dominiraju tvrtke iz sektora prerađivačke industrije (33,8%) te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (30,3%). Prema broju zaposlenih dominiraju djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (34,5%) te prerađivačke industrije (33,2%). Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (A), prema ostvarenoj godišnjoj dobiti sudjeluju sa samo 2,78% ukupne dobiti te 2,7% od ukupnog broja zaposlenih (Dodatak 1- Tab. 14, 15, 16). (ii) Prema županijskom prostornom planu na području LAG-a Brač predviđeno je ukupno 5 zona gospodarske namjene većih od 10 ha, na ukupno 76,33 ha površine (Dodatak 1 – Tab. 17). Osim njih, na području LAG-a postoje zone manje od 10 ha, poput poslovna zoneRatac u općini Postira, koja se prostire na površini od 4 ha. U većem dijelu zone Ratac izgrađena je nova tvornica za preradu ribe “Sardina”, zatim zona Konopice u općini Selca, koja je prvenstvena namjena eksploataciji tehničkog kamena te zona Dumanići u Nerežišćima. Razvojne mogućnosti i potrebe Daljnji razvoj malog i srednjeg poduzetništva, kao gospodarske okosnice područja Brača, ključan je preduvjet otvaranju radnih mjesta, a time i ostanka i privlačenja ljudi u ovom području. Nužna je daljnja uspostava sustava učinkovite podrške i poticaja za MSP koji će kombinirati lokalne resurse, s EU, nacionalnim i regionalnim izvorima financiranja. Poželjno je poticati međusektorsku suradnju, te povezivanje MSP-s s turizmom.

2.2.  Glavne gospodarske grane – stanje i potencijali

2.2.1.   Poljoprivreda

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za 2015. godinu, tri najzastupljenije kulture na teritoriju LAG-a Brač su: maslina koja se uzgaja na 1.883,22 ha poljoprivrednog zemljišta i čini oko trećine svih poljoprivrednih kultura na otoku, zatim krški pašnjaci s 878,42 ha, odnosno nešto manje od trećine ukupnih uzgajanih kultura te vinova loza s 101,1 ha poljoprivrednih površina. Podaci pokazuju kako na području LAG-a Brač dominiraju male poljoprivredne parcele. Čak 74,8% od svih parcela manje su od 3 ha, 24,3 ima površinu između 3 i 20 ha, a samo je 12 parcela s više od 20 ha. Na području LAG-a Brač, 2015. godine ukupno je registrirano 1.390 poljoprivrednih gospodarstava. Prema tipu, njih čak 1.341, odnosno 96,5%, pripadalo je obiteljskim gospodarstvima, zatim 30 poljoprivrednih trgovačkih društava, 11 obrta te 6 zadruga. Prema veličini poljoprivrednih gospodarstava područja LAG-a Brač, 656 njih (49%) nije imalo članove, a 466 (35%) imalo je samo jednoga člana (Dodatak 1 – Tab. 18, 19, 20, 21).

   

15    

Maslinarstvo je oduvijek bila najvažnija poljoprivredna kultura otoka Brača. Prema procjenama, danas raste otprilike milijun stabala maslina, od čega se oko pola milijuna obrađuje, čime se otok Brač smatra najvećim maslinarskim područjem u Hrvatskoj. Brački maslinici se i danas uzgajaju na tradicionalni način koji se prenosi s koljena na koljeno. Najviše se uzgajaju stare sorte uljarica, dok sorte maslina za jelo možemo naći u vrlo malom broju. Na otoku Braču dominira sorta oblica koju još zovu i „bračka“ maslina. Karakterizira je krupan, pomalo okrugao plod težine do 5 g. Plod dozrijeva od sredine listopada do sredine prosinca, a osim za dobivanje maslinovog ulja često se koristi i za konzerviranje (zelena ili crna maslina). Buharica ili „vrhbračka“ maslina je autohtona sorta istočnog djela Brača, vrlo je rodna i otporna na bolesti i sušu, a levantinka ili „šoltanka“ je odličan oprašivač autohtonih sorti. Bračko maslinovo ulje nije samo hrana i začin u kuhinji, ono je i lijek, ali i kozmetički pripravak. Karakteristično je po specifičnoj voćnoj aromi umjerene gorčine, ugodnom mirisu te zdravim i zelenim plodovima, a zbog svojih svojstava cijeni se kao ekstra kvalitetno ili djevičansko ulje. Najznačajniji prerađivački pogoni su: PZ Selčanka, PZ Postira, Uljara PZ Ložišća, uljare u Sutivanu, Pučišćima i Milni, Grikula d.o.o. u Pučišćima te nekoliko privatnih uljara. Kao najznačajnija otočna kultura, maslina je zastupljena u većini bračkih poljoprivrednih gospodarstava. Godišnje se na području otoka Brača, ovisno o godini, u nekoliko suvremenih uljara proizvede oko 750 vagona ulja.

Nakon masline, vinova loza je druga po zastupljenosti od poljoprivrednih kultura na području otoka Brača. Najpoznatije sorte su: Plavac mali te bijele domaće sorte Pošip i Vugava. Najznačajnija vinorodna područja otoka nalaze se u njegovoj unutrašnjosti te na južnoj strani. Neki od najznačajnijih proizvođača vina na otoku su poduzeće Jako Vino d.o.o. Bol, zatim Vinarija Baković, Vinarija Senjković i Vinarija Barhanović. Osim njih, vinogradarstvom se u većoj ili manjoj mjeri bave pojedine poljoprivredne zadruge koje djeluju na otoku: PZ Bol i PZ Supetar. Od sorti, najzastupljenije su Plavac mali, Pošip i Vugava, ali i poneke strane sorte. Jedan od najvećih problema vinara na Braču je nedostatak brendiranja bračkog vina, a također i otoka Brača kao prepoznatljive cjeline na kojoj se proizvodi visoko kvalitetno vino. Osim vina, na Braču se od grožđa proizvodi varenik. Varenik je proizvod od soka grožđa koji se reducira laganim iskuhavanjem na trećinu količine, a isti je nutritivno neizostavan dodatak najboljim bračkim gastronomskim specijalitetima. Za "Brački varenik" pokrenut je postupak zaštite izvornosti od strane PZ Supetar, a sredstva su osigurana na natječaju Ministarstva poljoprivrede te je u tijeku provođenje analiza i izrada specifikacije. Razvojni trendovi i problemi (i) Opća pitanja razvoja poljoprivrede u svih segmentima jesu nepovoljna starosna struktura i stalno smanjenje broja poljoprivrednika, nedostatak znanja i vještina, nepoznavanje standarda i regulative EU, nelegalizirani objekti i procesi legalizacije, problemi s usitnjenim zemljištem i neriješenim imovinsko pravnim odnosima koji otežavaju razvoj, a posebice održivost malih poljoprivrednih proizvodnji. Brač ima bogatu povijest zadrugarstva, suradnje i partnerstava koji su jedno vrijeme zlouporabljivani, a potom zanemareni. (ii) Općenito, nivo percepcije i poduzetničkih ideja što s poljoprivrednim proizvodima trenutno su izuzetno niski, a očituje se u nedovoljnoj iskorištenosti mogućnosti te integraciji ovog sektora posebice s turizmom. Također, nedostatak branda proizvoda, smanjuje njegovu vrijednost.

Razvojne mogućnosti i potrebe (i) Maslinarstvo, kao simbol i tradicija otoka Brača, pruža razvojne mogućnosti posebice u integraciji masline turističkoj i gastronomskoj otočnoj ponudi. Danas na otoku postoji nekoliko kušaonica maslinovog ulja, a kao najpoznatije navode se kušaoniceu sklopu OPG Cukrov u Škripu te Brachia u Selcima. Brand Brachia danas je jedan od najpoznatijih i najprepoznatljivijih hrvatskih brandova maslinovog ulja. Također, u mjestu Škrip u vlasništvu OPG-a Cukrov postoji jedinstvena etnografska zbirka

   

16    

„Muzej uja“, koja pruža uvid u tradicionalni način prerade maslina. U mjestu Mirca, tzv. zavičaju maslinarstva, osmišljena je pješačka staza Maslinovi puti. Atraktivna pješačka staza kružnog oblika, dugačka oko 6 km, vodi kroz šetnju maslinicima, kroz koju se upoznaje s tradicijom proizvodnje maslinovog ulja, vrstama maslina koje rastu na Braču i vrijednosti maslinovog ulja u svakodnevnoj upotrebi. Također, postoje Udruga maslinara Zlato Brača iz Sutivana te Udruga ekoloških maslinara Brača iz Selca. (ii) Na Braču postoji značajna razvojna mogućnost, a u određenim područjima i tradicija uzgoja ljekovitog i aromatičnog bilja, te mediteranskog voća i povrća (npr. smokva, raštika, itd.). S obzirom na važnost mediteranske prehrane i brenda, te povećan interes i svijest potrošača o zdravlju i zdravoj hrani, Brač ima potencijale i u eko-poljoprivredi, a upravo tijekom izrade strategije inicirano je i osnivanje podružnice udruge eko-poljoprivrednika Dalmacije na Braču. (iii) Kao prioritetni ciljevi u poljoprivrednome sektoru, s obzirom na razvojne mogućnosti, trendove i probleme, nameću se: uspostava organizacije (klastera) proizvođača koji bi nosili aktivnosti i projekte od strateške važnosti, stvaranje brandova poljoprivrednih proizvoda, kao i sudjelovanje u sustavima kvalitete, poduzetnička i marketinška edukacija proizvođača, uz sveprisutnu brigu za postojeća mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva kao najvažnije nositelje bračke poljoprivredne proizvodnje. 2.2.2.   Stočarstvo

Prema podacima iz Upisnika poljoprivrede iz 2015. godine, čak 98% cjelokupnog stočnog fonda na području LAG-a Brač odnosio se na uzgoj ovaca, pri čemu po broju prednjače općine Pučišća i Nerežišća (Dodatak 1 – Tab. 21). Kao značajni prirodni resurs ovoga sektora, ističu se krški pašnjaci, koji su međutim u trendu opadanja. Od pasmina najviše se uzgaja autohtona ovca pramenka, od čijeg se mlijeka proizvodi kvalitetni brački sir, za kojeg je pokrenut postupak dobivanja oznake izvornosti. Na otoku se uzgojem ovaca bavi 350 domaćinstava, dok njih samo 35, proizvodi sir.

Razvojni trendovi i problemi Proizvedene količine sira su nedostatne za sustavno opskrbljivanje lokalnog tržišta, a pogotovo ne izvoz, zbog čega je gotovo nemoguće ovaj proizvod kupiti u prodavaonicama. Brač još uvijek nema siranu, niti organizirani otkup mlijeka iako za to postoje određeni interesi, ali i veliki potencijal s obzirom da se radi o proizvodima koji bi mogli konkurirati na svjetskom tržištu zbog visoke kvalitete ispaše i tradicije ekstenzivne i/ili ekološke proizvodnje. Također, na otoku ne postoji klaonica za širu uporabu. Osim sira, proizvodi se čuvena bračka janjetina, čiji proces zaštite je u postupku.

Razvojne mogućnosti i potrebe Ovčja vuna i koža su u posljednjih nekoliko godina prepoznate kao značajni resursi/sirovine otoka (tzv. brački pahaj). Istodobno se nastoji riješiti ekološki problem njihovog zbrinjavanja (do 15 tona vune godišnje) te pokrenuti proizvodnju suvenira od ovih otočnih resursa i sirovina. Na otoku djeluje Udruga uzgajivača domaćih životinja Vidova gora.

2.2.3.   Ribarstvo i marikultura

Ribarstvo otoka Brača vezano je uglavnom za mjesta Povlja i Sumartin (općina Selca) te Milnu, gdje djeluje desetak samostalnih ribarskih obrta, dok ostali kapaciteti privatne lokalne ribolovne flote djeluju za najvećeg ribo-prerađivačkog subjekta na otoku, ujedno i u ovom djelu županije – Sardinu (Postira). Također, ribolov je dio tradicije i identiteta otočnih mjesta, a malim ribolovom kao dopunskom aktivnošću za vlastite potrebe, bave se mnogi stanovnici, međutim s obzirom na regulaciju navedene aktivnosti, izgledno je opadanje te polagano izumiranje, zbog čega je nužno zaštititi ovu aktivnost. Na području LAG-a ne postoji ribarska

   

17    

zadruga, već su ribari članovi ribarske zadruge Friška riba iz Splita. Vezano uz sektor ribarstva, u Postirama djeluje tvornica Sardina d.o.o., koja posjeduje vlastitu ribarsku flotu od čak 22 ribarska plovila, proizvodne linije kapaciteta proizvodnje 40 milijuna konzerviranih proizvoda, a na uzgajalištima se svake godine proizvede najmanje 1.200 tona tuna i bijele ribe. Kapacitet smrzavanja ribe u tvornici iznosi 150 tona ribe dnevno, a kapacitet čuvanja smrznute ribe čak 4.000 tona. Glavne zemlje gdje tvornica izvozi su Japan i Italija. Prema Studiji korištenja i zaštite mora i podmorja na području Splitsko-dalmatinske županije, s obzirom na multikriterijalnu ocjenu, unutar akvatorija LAG-a Brač izdvojene su tri zone pogodne za marikulturne djelatnosti. To su: prostor zapadnog dijela Brača (područje gdje je locirana glavnina postojeće proizvodnje na području SDŽ - bijela riba u uvali Maslinova i uzgoj tuna u području ispred uvale Grška vela, odnosno zapadno od punte Grižev rt) te prostor istočnog dijela Brača s mogućim dvjema zonama, prva u zoni između uvala Veselje i Lozna, gdje je moguće smjestiti uzgajalište ribe tehnologijom za polu-pučinski uzgoj, okvirnog kapaciteta 1.500 t/god (4 baterije kapaciteta 400 t/god) te u zoni između Sumartina i uvale Studena, gdje je moguće smjestiti uzgajalište ribe tehnologijom za polu-pučinski uzgoj, okvirnog kapaciteta 1.200 t/god (3 baterije kapaciteta 400 t/god). U akvatoriju LAG-a Brač danas postoji pet marikulturnih lokacija, četiri u uvali Maslinova (općina Milna), gdje se uzgajaju lubin, komarča i dagnje te jedna na lokaciji između uvala Grška mala i Grška velika, gdje se uzgaja tuna, sve u vlasništvu Sardine d.o.o. Ove marikulturne lokacije danas sudjeluju s 90-95% ukupne marikulturne proizvodnje Splitsko-dalmatinske županije, međutim ističu se niskom razinom iskorištenosti (10-50%) u odnosu na dozvoljenu količinu proizvodnje.

Razvojni problemi i mogućnosti Nedostatak iskrcajnih mjesta te ribarske luke ističu se kao najznačajniji infrastrukturni problemi ovoga sektora na području LAG-a.

2.2.4.   Šumarstvo

Na otoku Braču do 200-250 metara nadmorske visine prevladava mediteranska makija. Iznad toga (od 250 do preko 400 metara) zauzimaju mediteranske šume koje se sastoje pretežito od česmina. Većim dijelom šuma raspolažu Hrvatske šume te su prema njihovim podacima bračke šume podijeljene na četiri gospodarske jedinice od kojih su dostupni podaci za sljedeće tri: Dol, Gornji Humac i Vidova Gora. Najveća od navedenih je Vidova Gora koja zauzima 2.260,43 ha ili 88% od ukupne površine svih bračkih šuma koja iznosi 2.596,29 ha. Na Braču prevladavaju crni i alepski bor, od kojih crni bor ima najveći volumen drvne mase – 175.272 m3, dok volumen drvne mase alepskog bora iznosi 63.068 m3. Drvo česmina je u prošlosti bila značajan izvor prihoda domaćinstava otoka – sjekla se obilno u Gornjem Humcu, Pražnicama i Dolu te prodavala po otoku. Bračka česmina je i danas visoko iskorištena kao ogrjevno sredstvo na Braču te se izvozi izvan otoka, čak i u Zagreb. Osim česmine, jedan od mogućih potencijala bračkih šuma nalazi se u crnom boru koji predstavlja najbrojniju vrstu drveća na otoku. Naime, crni bor je zbog svoje trajnosti cijenjen u građevinarstvu za proizvodnju prozora, vrata, krovnih konstrukcija, podova i drugih proizvoda izloženih promjenjivim atmosferskim utjecajima. Na Braču raste sastojina posebnog varijeteta crnog bora (endem) koja je pod zaštitom kao ugrožena vrsta i nije dozvoljeno njeno komercijalno iskorištavanje. Privatni šumoposjednici kao jedan od velikih problema šumarstva na otoku ističu pitanje neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Ovo predstavlja problem i kod upisa u Upisnik šumoposjednika koje vodi Ministarstvo poljoprivrede, a koje nudi mogućnosti poput korištenja potpora iz nacionalnih i Europskih fondova, legalitet na tržištu pri prodaji drvnih i nedrvnih proizvoda iz svoje šume te pružanje usluga u turizmu. Na području LAG-a djeluje

   

18    

udrugu privatnih šumoposjednika Gora Dalmatina, koja priprema program gospodarenja šumama za područje otoka.

Razvojni problemi i mogućnosti Požari koji nastaju ljudskim djelovanjem, ali i dugim sušnim razdobljima, posebice s očekivanim daljnjim promjenama klime, ugrožavaju sve češće opstojnost bračkih šuma. Uređenje šumskih putova, povećanje svijesti i interesa stanovništva i posjetitelja za održivim gospodarenjem šumama, otvara mogućnosti kvalitetnije i održivije valorizacije ovog vrijednog prirodnog resursa.

2.2.5.   Kamenarstvo

Otok Brač ima dugu tradiciju u kamenarstvu i klesarstvu, posebice zahvaljujući prirodnim pogodnostima i bogatim slojevima vapnenca koji se na njemu nalaze. Od različitih vrsta gornjokrednih vapnenaca koje se skupno često nazivaju “brački mramor”, najpoznatije su “sivac”, “rasotica”, “veselje”, “san đorđo” i dr., koji imaju svoje pod-tipove “makjato”, “venato”, “unito” i “fjorito”. Brački kamen je od antičkog doba cijenjen i priznat radi svoje ljepote i visoke kvalitete. Od njega su sagrađena neka od značajnijih djela svjetske arhitekture, kao što su Dioklecijanova palača u Splitu, antički grad Salona, Šibenska katedrala sv. Jakova, Reichstag u Berlinu, itd. Bračko kamenarstvo pravi procvat doživljava početkom dvadesetog stoljeća. Već od 1906. godine u Pučišćima i Selcima se organiziraju tečajevi i polažu ispiti za klesare, a početkom 1909. godine utemeljuje se i „Škola za usavršavanje u klesarstvu“. Pučišća su odabrana zbog tradicije kamenarstva i činjenice da se u neposrednoj blizini škole nalazila najveća i najrazvijenija kamenarska industrija u zemlji. Škola u Pučišćima je danas jedna od najpoznatijih klesarskih škola u Europi. Turističke agencije kao jedan od sadržaja nude i razgledavanje radionice klesarske škole, čime se potencijal bračkog kamenarstva širi i dodatno iskorištava u turističke svrhe. Osim toga, škola već dvadesetak godina organizira međunarodni simpozij o obradi, restauraciji i branju kamena koji se održava sredinom svibnja. Također, već duže vrijeme tiskaju stručni, a od nedavno i znanstveni časopis Klesarstvo – graditeljstvo. Isti izlazi dva puta godišnje u nakladi od 800 komada pri čemu im znatnu pomoć pruža MZOS i Ministarstvo kulture. Klesarstvo se na Braču dodatno razvija nakon Drugog svjetskog rata, kada postaje najvažnijom gospodarskom granom. Iskorištavanje bračkog kamena danas se provodi suvremenom tehnologijom te se proizvodi 17.000 m³ blokova i preko 300.000 m³ piljenih kamenih ploča godišnje. Prema aktualnim podacima, na Braču trenutno postoje tri veća i 14 manjih poslovnih subjekata koja se bave kamenarstvom. Mjesta u kojima je najviše poslovnih subjekata koji se bave kamenarstvom su Selca, Nerežišća i Pučišća. Brački kamen uživa poseban status u arhitekturi, uređenju interijera i eksterijera, graditeljstvu te izradi uporabnih predmeta. Također se koristi u izradi raznih vrsta suvenira i nakita. O značaju kamenarstva na Braču govori i činjenica da je Europski parlament krajem 2015. godine podržao preporuku da se brački kamen zaštiti geografskom oznakom, čime će se povećati njegova prepoznatljivost i vrijednost na tržištu, a također će se postići zaštita proizvođača od eventualnih zlouporaba i krivotvorenja.

Razvojni problemi i mogućnosti Problem u razvoju kamenarstva jest da se radi o neobnovljivim sirovinama te njegov utjecaj na okoliš pa se kao jedno od rješenja održivog razvoja ove djelatnosti sugerira ciljano korištenje sirovine za preradu u visokovrijedne proizvode na otoku, čime bi se ostvarila dodatna vrijednost po jedinici eksploatirane sirovine. Ovo je moguće ostvariti i kroz sustavnije korištenje tehničkog i otpadnog kamena npr. u proizvodnji suvenira i drugih uporabnih proizvoda koji su se već pokazali kao svojevrsna turistička atrakcija i na širem području izvan otoka. Razvoj teretne luke pomoći će daljnjem

   

19    

unapređenju konkurentnosti bračkog kamena. U svakom slučaju, brački kamen i tradicija kamenarstva su jedan od najvažnijih brendova otoka te izvjesno veliki razvojni potencijal koji se može višestruko koristiti uključivo i daljnji razvoj kulturnog i kreativnog turizma.

2.2.6.   Prerađivačka industrija

S obzirom na strukturu ostvarenih godišnjih prihoda, prerađivačka industrija na području LAG-a Brač ostvaruje najvišu godišnju dobit i sudjeluje s 33,2% u cjelokupnim ostvarenim godišnjim prihodima te zapošljava oko trećine svih zaposlenih na otoku. Postojeća je prerađivačka industrija na otoku vezana uz najvažnije prirodne resurse, a djeluje u okviru 33 prerađivačka pogona. Tri najveća pogona su tvornica Sardina d.o.o. Postira, Jadrankamen d.d. Pučišća i Berica d.o.o. Nerežišća. Sardina d.o.o. Postira je firma s 322 zaposlena koja se bavi ulovom, preradom i konzerviranjem ribe, te uzgojem proizvoda marikulture na svojim uzgajalištima. Proizvodnja tvornice zasniva se na ulovu srdele i drugih vrsta sitne i krupne plave ribe vlastitom ribolovnom flotom, a njezini kapaciteti iznose 40.000.000 ribljih konzervi i pašteta, 500 t ribljeg brašna, 100 t ribljeg ulja, kao i 1.500 t visokokvalitetne ribe iz uzgoja. Jadrankamen d.d. Pučišća u stečaju je tvrtka koja trenutno ima 128 zaposlena na otoku, a tvrtka ukupno 144, te se bavi proizvodnjom piljenih, mehaničkih i klesarskih proizvoda, postavlja kamen na objektima po tradicionalnim i suvremenim postupcima montaže, te vrši rekonstrukcije, popravke i zamjenu kamenih oblika i kiparskih radova na povijesnim objektima. U kamenolomima širom Brača vade se kvalitetni blokovi bijelih i polubijelih mramora, a u tri moderno opremljene pilane proizvodi se široka paleta standardnih proizvoda. Berica d.o.o. Nerežišća se osim trgovine bavi i proizvodnja betonskih blokova i fert gredica, te ima opremljen laboratorij za ispitivanje kvalitete betona. Trenutno upošljava 77 osoba.

2.2.7.   Turizam

Turizam je jedna od najvažnijih i najperspektivnijih gospodarskih grana na području LAG-a Brač, čiji je potencijal još uvijek nedovoljno iskorišten, u odnosu na mogućnosti koje otok pruža, a to su u prvom redu povoljan smještaj i klima te veliki broj prirodnih i kulturno-povijesnih znamenitosti. Prema kategorizaciji turističkih naselja na području LAG-a Brač 5 ih je svrstano u A kategoriju, 3 u B kategoriju, te 3 u C kategoriju (Dodatak 1 – Tab. 22). Od gradova i općina na području LAG-a, prema dolascima i noćenjima najatraktivniji su Bol i Supetar, koji zajedno bilježe ukupno 76% od ukupnog broja dolazaka i 72,4% od ukupnog broja noćenja na otoku Braču u 2014. godini, što je uskladu s raspodjelom smještajnih kapaciteta u navedenim općinama (Dodatak 1 – Tab. 24). Općina Bol najpoznatije je turističko mjesto na području LAG-a i jedno od tradicionalno najposjećenijih turističkih destinacija na području čitave Splitsko-dalmatinske županije, čiji je simbol čuvena šljunčana plaža Zlatni rat. Grad Supetar je, s druge strane, najveće naselje na području Brača te njegovo administrativno, gospodarsko i kulturno središte koje turiste privlači ne samo zbog svoje bogate kulturno-povijesne baštine, već i vrlo dobre prometne povezanosti s ostatkom otoka i gradom Splitom.

Trendovi (i) Na području LAG-a, u skladu s trendovima u cijeloj Splitsko-dalmatinskoj županiji, iz godine u godinu zabilježen je porast broja dolazaka i noćenja turista. Otok Brač u 2014. godini imao je stopu porasta dolazaka turista od 6% te 9% udjela u ukupnom turističkom prometu Splitsko-dalmatinske županije. Broj noćenja u 2014. godini zadržao je

   

20    

istu razinu u odnosu na prethodnu, s padom udjela u ukupnim noćenjima od 1%, odnosno s 12% na 11%. Općenito, broj dolazaka i noćenja stranih turista na području LAG-a Brač je u porastu (Dodatak 1 – Tab. 24). Županijskim prostornim planom, utvrđena su izdvojena građevinska područja (izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjene, a na području LAG-a Brač iznose oko 354 ha površine, predviđenih kapaciteta od ukupno 18.200 dodatnih ležaja (Dodatak 1 – Tab. 25). Razvojni problemi i potrebe (i) Zabilježena je koncentracija od čak ¾ svih turističkih dolazaka i noćenja u samo dva otočna mjesta – Bolu i Supetru. (ii) U tzv. „udarnim mjesecima“ (srpanj i kolovoz) ostvaruje se oko 65% noćenja, a od početka lipnja do kraja rujna gotovo 90%, dok na ostalih osam mjeseci otpada tek oko 10% noćenja te 18% dolazaka. To pokazuje da je turistička sezona još uvijek jako kratka i potrebno je upotpuniti ponudu u svrhu njenog produljenja. Zbog ove dvije činjenice, nužno je utjecati prema ravnomjernijem prostornom razvoju turizma na ostala otočna mjesta, posebice ruralnu unutrašnjost te na produljenje turističke sezone. (iii) S obzirom na strukturu kategoriziranih smještajnih kapaciteta, na području LAG-a zabilježena je kvaliteta od 2, 3 i 4 zvjezdice. Međutim radi se isključivo o kategoriziranim objektima, izvan navedene analize su ostali objekti, prvenstveno privatni apartmani (Dodatak 1 – Tab. 23). Razvojne mogućnosti Na području LAG-a sve više se razvijaju posebni oblici turizma koji posjetiteljima nastoje ponuditi više od sunca i lijepog vremena i mora. To su sportsko-rekreacijski (pustolovni), kulturni i eno-gastro turizam, odnosno agroturizam. Zbog kulturnih i prirodnih bogatstava otoka Brača poseban naglasak stavljen je na njegovo profiliranje kao destinacije pustolovnog i kulturnog turizma, a skovan je i slogan „BRAČ – otok kulture i avanture“. Dva najpoznatija turistička događanja iz područja sportsko-rekreacijskog turizma su festival „Vanka regule“ u Sutivanu (festival adrenalinskih sportova: penjanje, biciklizam, planinarenje, kajaking, jedrenje i uspravno veslanje) i „Potezanje Mrduje“ (tradicionalna „borba“ Bračana i Šoltana za otočić Mrduju veslanjem potežući uže zavezano oko otoka). Gastronomska ponuda otoka Brača također je bogata i temelji se na autentičnim, tradicionalno uređenim restoranima/konobama koji nude domaću kuhinju. Uz svježu ribu i plodove mora te vino (posebno plavac mali) i maslinovo ulje, bračka gastronomija usmjerena je i na janjetinu, sir, mlijeko i mliječne proizvode. Vitalac je autohtono bračko jelo od janjećih iznutrica koje je uvršteno na popis nematerijalne baštine Republike Hrvatske. Također je čuvena i torta hrapoćuša, tradicionalna delicija iz mjesta Dol. Gastronomska manifestacija "Smotra sirnica otoka Brača" održava se svake godine u drugom bračkom mjestu na uskršnji ponedjeljak. Općina Nerežišća, u suradnji sa stranim investitorima, priprema projekt iz područja zdravstvenog turizma, uz izgradnju zdravstvenoga centra sa smještajnim, zabavnim i rekreacijskim sadržajima.

2.3.  Tržište radne snage

Prema podacima Regionalnog ureda Split Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u studenom 2015. godine, na području Ispostave Supetar, koja je nadležna za čitavo područje otoka Brača, evidentirano je 668 nezaposlenih osoba, što je 3,9% od ukupnog broja nezaposlenih osoba na području Splitsko-dalmatinske županije, kojih je u tom mjesecu evidentirano 17.128. Među nezaposlenima na području LAG-a bilježi se veći broj žena, njih 368 ili 55%. Kada je o razini obrazovanja riječ, najviše je nezaposlenih s završenom srednjom školom u trajanju od tri godine, ukupno 240 osoba ili 35,9%. Slijede nezaposleni sa završenom srednjom školom u

   

21    

trajanju od četiri godine (194 osoba ili 29%), zatim nezaposleni sa završenom osnovnom školom (101 nezaposleni ili 15,1%). U studenom 2015. godine registrirano je 37 nezaposlenih osoba s višom stručnom spremom te 54 visokoobrazovane osobe. Prema starosnoj strukturi najzastupljenije su mlađe osobe, najveći broj u dobi između 25 i 29 godina (101 ili 15,1%), zatim između 20 i 24 godine (100 ili 14,97%). Slijede osobe starosti između 30 i 34 godine (88 ili 13,17%), te 55 i 59 godina (85 ili 17,7%) (Dodatak 1 - Tab. 26). Nezaposlenost je u svim općinama najviša u zimskim mjesecima (prosinac, siječanj, veljača i ožujak), a najniža u lipnju, srpnju i kolovozu.

Razvojni trendovi, problemi i mogućnosti Trendovi pokazuju pad nezaposlenosti, ali uz vrlo visoku sezonalnost tržišta rada koja uz stalno visoku nezaposlenost mladih i nisku razinu interesa za generacijsku obnovu poljoprivrede i drugih tradicionalnih sektora (uključivo i kamenarstva), utječe na pogoršanje i stanja tržišta rada i demografske slike s tipičnim problemom odljeva mozgova, odnosno radne snage. Poslodavci u javnom i privatnom sektoru imaju često i problem s pronalaženjem kadrova na otoku, pa su sve češće migracije radne snage s kopna. Sustavnijim korištenjem aktivnih mjera i politika zapošljavanja moglo bi se pomoći rješavanju problema tržišta radne snage.

3.   DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE

3.1  . Demografska obilježja

LAG Brač, prema Popisu stanovništva 2011. godine, broji 13.956 stanovnika, što na 396,41 km2, koliko iznosi njegova kopnena površina, predstavlja gustoću naseljenosti od 35,2 st/km2, odnosno oko upola manje od prosječne gustoće naseljenosti Republike Hrvatske za 2011. godinu (76 st/km2). Unutar područja LAG-a značajne su razlike u broju stanovnika i gustoći naseljenosti među jedinicama lokalne samouprave. Grad Supetar ističe se apsolutnim brojem (4.074) i relativnim udjelom (29,2%), kao i najvećom gustoćom stanovništva (139,9 st/km2), unutar područja LAG-a Brač. Slijede: općina Pučišća s 2.171 stanovnikom, međutim znatno rjeđe naseljenosti od 21 st/km2, općina Selca (1.804 stanovnika i 33,3 st/km2), općina Bol (1.630 stanovnika i 64,2 st/km2), Postira (1.559 stanovnika i 30,7 st/km2), Milna (1.034 stanovnika i 28,7 st/km2) te Nerežišća (862 stanovnika) i Sutivan (822 stanovnika) kao općine s najmanjim udjelom i najnižom gustoćom naseljenosti unutar LAG-a (Dodatak 1 – Tab. 27). Struktura naseljenosti područja LAG-a, osim niske opće gustoće te izraženih razlika među jedinicama lokalne samouprave, ukazuje na dominaciju malih naselja prema broju stanovnika (do 500 stanovnika) te na prostornu koncentraciju stanovništva u većim obalnim centrima. Od ukupno 22 naselja u sastavu LAG-a, Popisom 2011. godine, skupini malih naselja pripadalo je 13 naselja, dok su tek četiri otočna obalna naselja brojala više od 1.000 stanovnika, a u njima je živjelo ukupno 7.780 stanovnika, odnosno oko 56% ukupnog stanovništva LAG-a. Prema podacima Popisa stanovništva 2011. godine, populacija LAG-a Brač brojala je 6.961 muškaraca te 6.995 žena, stoga se može reći kako je ukupnu populaciju obilježavala brojčana rodna ujednačenost (Dodatak 1 – Tab. 29). Dobra struktura stanovništva analizirana je prema udjelima triju velikih dobnih skupina: mladoj (0-19 godina), zreloj (20-59 godina) i staroj (više od 60 godina). Na području LAG-a Brač, udio mlade dobne skupine iznosio je 18%, zrele 52%, a udio starije dobne skupine čak 20% (Dodatak 1 – Sl. 1). Populacija LAG-a Brač prema demografskoj starosti pripada tipu izrazito starog stanovništva, na što ukazuju svi relevantni pokazatelji (Dodatak 1 – Tab. 30). Obrazovna struktura stanovništva analizirana je prema populaciji starijoj od 15 godina, a s obzirom na završenu razinu obrazovanja. Udio

   

22    

stanovništva bez škole za područje LAG-a Brač iznosi 0,84% od ukupne analizirane populacije, a u odnosu na županijski pokazatelj (oko 2%) je niži. Nepotpunu završenu osnovnu školu ima 10,1% stanovništva, a osnovnu školu 20,1% stanovništva starijeg od 15 godina. Najveći je udio osoba sa završenim sekundarnim obrazovanjem – 55,6%, a u odnosu na pokazatelj za županiju neznatno niže. Udio visokoobrazovanih iznosi 12,6% (Dodatak 1 – Tab. 31). Gospodarski sastav podrazumijeva sastav stanovništva prema aktivnosti te zaposlenosti. Gospodarski aktivno stanovništvo, odnosno radnu snagu čine zaposleni i nezaposleni, dok ekonomski neaktivno stanovništva čine umirovljenici, osobe koje se bave obvezama u kućanstvu, učenici ili studenti te ostale neaktivne osobe. Ukupno je na području LAG-a Brač, 2011. godine bilo 5.310 aktivne osobe te 5.796 neaktivne (Dodatak 1 – Tab. 32). Sastav zaposlenih prema zanimanju, prema podacima Popisa 2011. godine za područje LAG-a Brač ukazuje na dominaciju tercijarnog (uslužnog) sektora, s 43% zaposlenih, a prema apsolutnom broju prednjače zaposleni u djelatnostima trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala (G) te djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (H). Posebice se u općini Bol ističe udio zaposlenih u tercijarnom sektoru s više od 70% zaposlenih. Zaposlenih u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (A) ima oko 11%, a ovaj udio znatno je viši u općinama Nerežišća (oko 30%) te Milni i Sutivanu (oko 22%). U sekundarnom (prerađivačkom) sektoru zaposleno je 27% stanovništva, znatno više u općini Pučišća (oko 50%) (Dodatak 1 – Sl. 2)

Trendovi (i) Podaci za posljednje međupopisno razdoblje (2001.-2011.) ukazuju na ukupno smanjenje broja stanovnika područja LAG-a Brač od 0,5%, međutim i na značajne razlike među jedinicama lokalne samouprave unutar njega. Porast ukupnog broja stanovnika zabilježile su jedinice sjeverne obale LAG-a Brač: Grad Supetar (4,8%) te općine Sutivan (8,3%) i Postira (0,4%), dok su pad zabilježile sve ostale jedinice: općine Selca (-8,8%), Milna (6,0%), Pučišća (-2,4%), Bol (-1,9%) i Nerežišća (-0,7%) (Dodatak 1 – Tab 28). (ii) Prosječna starost stanovništva 2011. godine iznosila je 45,1 godinu, što je za 4,3 godine više od županijskog prosjeka, pri čemu se općine Milna (48,5), Selca (46,9) i Sutivan (46,7) ističu s prosječno najstarijom populacijom, dok su Grad Supetar (43,9) te općine Bol (42,7) i Pučišća (42,6) imali najmlađe stanovništvo. Indeks starosti ukazuje na omjer starih (60+ godina) i mladih dobnih skupina (0-19). Ukupno promatrajući populaciju LAG-a, na 100 mladih, 185 je starih stanovnika, uz značajno nepovoljnije pokazatelje za spomenute općine Milnu (242,2) te Sutivan (262,5), koje su prema dobnom sastavu stanovništva u najnepovoljnijem položaju. Koeficijent starenja ukazuje na postotni udio starije dobne skupine (60+) u ukupnoj populaciji. Prosječno je u ukupnoj populaciji LAG-a nešto manje od trećine (31,2%) starih, dok je taj udio premašen u općinama Milni (37,5%), Selca (36,4%) te Sutivanu (35,8%) (Dodatak 1 – Tab. 28).

Razvojni problemi Biodinamika stanovništva područja LAG-a Brač ukazuje na prirodni pad od 485 stanovnika u desetogodišnjem razdoblju (2001.-2011.), kao razlike ukupnog broja rođenih (1.834) i broja umrlih (1.349) na području LAG-a Brač. Vrijednost vitalnog indeksa za područje LAG-a Brač je 73,6, što znači da je u proteklome međupopisnom razdoblju na 100 umrlih bilo 74 rođena. Potrebno je naglasiti kako niti jedna jedinica nije ostvarila prirodni prirast u proteklom međupopisnom razdoblju, a najpovoljnije biodinamičke karakteristike ima općina Pučišća s vitalnim indeksom 97,8, dok najnepovoljnije bilježi općina Milna sa samo 41 rođenim na 100 umrlih stanovnika u desetogodišnjem razdoblju. Kao rezultatom razlike prirodne i međupopisne promjene, određen je migracijski saldo otoka (razlika između broj useljenih i iseljenih). U razdoblju 2001.-2011., na prostoru LAG-a Brač ukupno je uselilo je

   

23    

410 osoba više nego ih se iselilo, čime otok Brač pripada I (imigracijskom) tipu općeg kretanja stanovništva (Dodatak 1 – Tab. 28).

Razvojne potrebe i mogućnosti S obzirom da je stanovništvo temeljni nositelj svih razvojnih procesa u prostoru, stabilni demografski i vitalni procesi najvažniji su razvojni prioriteti prostora koji se žele razvijati prema načelima socio-ekonomske održivosti. Stabilnost demografskih procesa otok Brač može temeljiti prema stvaranju poticajnih uvjeta za ostanak domicilne populacije (poticanje radnih mjesta, podizanje kvalitete života) ili tzv. imigracijskom varijantom populacijske politike, stvaranjem privlačnih uvjeta za doseljavanjem ljudi s kopna.

3.2.  Odgoj i obrazovanje

Prema podacima MZOS-a iz siječnja 2016., na području LAG-a djelovalo je ukupno 7 javnih dječjih vrtića (u Bolu, Milni, Postirama, Pučišćima – s područnim objektima u Gornjem Humcu i Pražnicama, Selcima, Supetru – s područnim objektom u Nerežišćima te u Sutivanu), čiji broj upisnih mjesta ne zadovoljava u potpunosti potrebe u odnosu na broj djece, a problem predstavlja i njihovo neodgovarajuće, odnosno skraćeno radno vrijeme. Na području LAG-a nastava se odvija u ukupno 7 osnovnih i 3 srednje škole. Osnovne škole nalaze se u Bolu, Milni, Postirama, Pučišćima, Selcima i Supetru, a osim ovih djeluje i 5 područnih škola: u Gornjem Humcu, Nerežišćima, Pražnici, Sumartinu i Sutivanu. U Pučišćima se nalazi i Osnovna glazbena škola Brač. Ukupno je u školskoj godini na području LAG-a Brač upisano 1.235 učenika u osnovnim i srednjim školama, međutim posljednjih nekoliko godina bilježi se polagani trend smanjenja upisanih učenika (Dodatak 1 – Tab. 33). U pojedinim općinskim središtima djeluju ispostave osnovne glazbene škole Josip Hatze iz Splita, što dodatno pruža mogućnost izvanškolskog obrazovanja. Srednje škole nalaze se u Bolu, Pučišćima u Supetru. U Bolu djeluje Srednja škola „Bol“ koja nudi 2 četverogodišnja programa (opća gimnazija i turističko hotelijerski komercijalist), u Pučišćima Klesarska škola s četverogodišnjim programom za klesarskog tehničara i trogodišnjim programom za klesara, a u Supetru Srednja škola Supetar koja nudi četverogodišnji program opće gimnazije te trogodišnje strukovne programe (kuhar, prodavač, automehaničar, elektroinstalater i frizer). Za sve druge potrebe djeca nastavljaju svoje srednje obrazovanje pretežito u Splitu. Učenici koji se odlučuju za srednjoškolsko obrazovanje na otoku Braču putuju dnevno u mjesta koja imaju srednju školu. U sklopu Klesarske škole nalazi se i učenički dom koji omogućava smještaj svim redovnim učenicima čije prebivalište nije u Pučišćima, a učenici dolaze iz svih krajeva Republike Hrvatske. Učenici koji se odluče za nastavak školovanja to čine odlaskom na fakultete uglavnom u Split i Zagreb.

Škole sudjeluju u brojnim projektima među kojima se ističe Osnovna škola Pučišća koja je koordinator projekta Priča o kamenu, Brač – Bourgogne, koji se provodi u sklopu Ključne aktivnosti 2 (Strateška partnerstva) programa Erasmus+. Mogućnosti za obrazovanje odraslih nude Srednja škola Supetar, koja odraslima nudi mogućnost obrazovanja za zanimanja konobar, kuhar i prodavač te Klesarska škola u Pučišćima, koja nudi mogućnost obrazovanja odraslih za svoje programe.

Na otoku ne postoje visokoškolske obrazovne ustanove, ali je komparativna prednost otoka blizina Sveučilišta u Splitu gdje većina mladih ljudi s otoka može nastaviti svoje školovanje na 16 sastavnica (Ekonomski fakultet, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Filozofski fakultet, Katolički bogoslovni

   

24    

fakultet, Kemijsko-tehnološki fakultet, Kineziološki fakultet, Medicinski fakultet, Međusveučilišni studij Mediteranska poljoprivreda, Pomorski fakultet, Pravni fakultet, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilišni odjel za forenzične znanosti, Sveučilišni odjel za stručne studije, Sveučilišni odjel za studije mora, Sveučilišni odjel zdravstvenih studija i Umjetnička akademija).

Razvojne potrebe i mogućnosti Prilagodba svih oblika obrazovanja, prvenstveno formalnog od predškolskog do srednjoškolskog, ali i cjeloživotnog, uključivo i neformalnog obrazovanja s konkretnim potrebama tržišta rada, ali i ciljanog područja otoka Brača, a posebice onih koji će omogućiti kvalitetno aktiviranje gospodarskih i društvenih potencijala prostora jedan su od razvojnih prioriteta LAG-a. Tu svakako spada agro i aktivni turizam, eko-poljoprivreda, daljnje osuvremenjivanje i/ili revitalizacija starih zanata, ali modernizacija primjerice kamenarstva.

3.3.  Kultura

Brač se kao otok izdvaja prema broju knjižnica. Naime, prema statistikama, u odnosu na jednog stanovnika, prosječno ima čak pet knjiga, što ga čini jednim od knjigom najbolje pokrivenih područja. Postoji pet narodnih knjižnica6 te čak 11 školskih knjižnica7. Sustavnom proučavanju prošlosti Brača na svim područjima istaknut prilog pružaju redovita izdanja Bračkog zbornika. Na području LAG-a djeluje Centar za kulturu Brač (Nerežišća), koji obuhvaća Muzej otoka Brača u Škripu koji za misiju ima poticanje svijesti o vrijednosti kulturne i povijesne baštine otoka Brača, Galeriju „Branislav Dešković“ u Bolu, koja ima svojstvo kulturnog dobra Republike Hrvatske te Pustinju Blacu. Osim navedene galerije, na području LAG-a djeluje i galerija Ivana Rendića u Supetru te galerija u Povljima. Kulturnom djelovanju otoka Brača svakako pridonose i galerija Botteri u Bolu te galerija Jakšić u Donjem Humcu.

Brač ima četiri kina, a osim suradnje supetarskog ljetnog kina s kinom Mediteran, može se pohvaliti s čak tri međunarodna filmska festivala: Brač Film Festival (međunarodni festival igranog filma), Supetar Super Film Festival (međunarodni festival europskog dokumentarnog filma) te Postira Seaside Film Festival (Međunarodni festival kratkometražnog filma).

U Postirama, rodnom mjestu Vladimira Nazora, se svake godine održava prosvjetno-kulturna manifestacija „Nazorovi dani“ kojom se kroz odgojno-obrazovni rad s učenicima i studentima izučava, promiče i unapređuje hrvatski jezik, kao i književno djelo hrvatskoga pjesnika i književnika Vladimira Nazora.

Festival „Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što - baštinski dani“ hrvatska je pjesnička manifestacija u Selcima koja okuplja pjesnike svih hrvatskih narječja koja na književničkoj razini traju kao književni jezici. Utemeljitelj i idejni začetnik ove manifestacije hrvatski je pjesnik Drago Štambuk, liječnik i diplomat. Utemeljio ju je gradeći na ideji "trojstvenosti i koineizacije hrvatskoga jezika", te Festival čakavske riči Štefe Pulišelić, od 31. kolovoza do 1. rujna. Ovaj festival održava se od 2009. godine u spomen Škripljanina Stjepana Pulišelića, velikog hrvatskog sociologa i bračkog čakavskog pjesnika, autora 14 zbirki pjesama na čakavštini.

Danas učestale priredbe u gotovo svim bračkim mjestima, pa i onim najmanjim, pogotovo tijekom ljetne sezone, pridonose kulturnom životu Brača: likovne izložbe, znanstveni simpoziji, književne večeri bračke poezije u dijalektu, koncerti, kiparski susreti i drugo. Za                                                                                                                          6 Izvor: Portal narodnih knjižnica http://www.knjiznica.hr/mods/knjiznice/?zupanija=17 7 Izvor: Hrvatska mreža školskih knjižničara http://www.knjiznicari.hr/

   

25    

izložbe i druga kulturna događanja često se, osim postojećih muzeja, galerija i knjižnica, koriste i prikladne kulturno-povijesne građevine, kao što je primjerice ambijent Mutnih kala/Donjih dvora u Mircima. Potporu u organizaciji kulturnih manifestacija, osim spomenutog Centra za kulturu Brač, daje i Centar za kulturu općine Bol. Gotovo sve općine na otoku Braču imaju programe kulturnog ljeta, što obogaćuje turističku ponudu LAG-a tokom ljetnih mjeseci.

Razvojne potrebe i mogućnosti Na području LAG-a Brač, prema podacima Registra udruga Ministarstva uprave Republike Hrvatske, registrirano je 15 udruga koje djeluju u području kulture i umjetnosti, a najviše ih je u Supetru (6). U nekim mjestima, primjerice Postira, funkciju kulture uglavnom obavljaju upravo udruge. Brač se ističe velikim brojem raznolikih manifestacija tokom ljetnih mjeseci, od kojih valja istaknuti: Brački ljetni međunarodni karneval, Potezanje Mrduje (Milna), festival Vanka regule (Sutivan), festival urbane glazbe Voi'sa (Supetar), pjesnička manifestacija „Croatia rediviva“ (Selca) te kulinarska manifestacija „Noć hrapoćuše“ (Dol) koja je dobitnik nagrade "Simply the Best", priznanja sa srebrnim znakom za kreativnost u oblikovanju manifestacije temeljene na tradicijskim vrijednostima lokalne zajednice, a koja se dodjeljuje za inovativnost i kreativnost u turizmu te doprinos razvoju turističke ponude lokalne zajednice. Otok Brač njeguje i izvedbu tradicionalnog dalmatinskog pjevanja koje izvode muške i ženske klape. Ove aktivnosti potrebno je sustavno poticati, koordinirati i razvijati kroz razvoj tematskih, zaokruženih turističkih proizvoda, ali i kao dio nastojanja unapređenja kvalitete života i društvene uključenosti lokalnog stanovništva.  

3.4.  Zdravstvo i socijalna skrb

Zdravstvena zaštita na području LAG-a Brač organizirana je prvenstveno na primarnoj razini. Primarna zdravstvena zaštita provodi se kroz obiteljsku medicinu, dentalnu medicinu, pedijatriju, ginekologiju, patronažnu službu, medicinu rada i laboratorijsku dijagnostiku, a organizirana je u domovima zdravlja, organizacijama u zakupu te privatnim ordinacijama. Tijekom 2002. godine pokrenut je proces udruživanja domova zdravlja, a kao dio navedene reorganizacije nekadašnji Dom zdravlja Brač, s još 12 područnih domova zdravlja, sjedinjen je u Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, sa sjedištem u Splitu. U okviru Doma zdravlja SDŽ-a na području LAG-a djeluju ordinacije opće obiteljske medicine (dvije u Supetru te u Milni i Selcima), stomatološka ordinacija u Bolu, radiološka ordinacija i medicinsko-biokemijski laboratorij u Supetru te patronažna služba.

Na području LAG-a nalazi se ukupno 12 ordinacija opće obiteljske medicine, četiri u okviru DZ-a, a ostale u koncesiji. Ordinacije se nalaze u Gradu Supetar (dvije ordinacije), Selcima (dvije ordinacije), Bolu (dvije ordinacije), Pučišćima (dvije ordinacije) teu Milni, Postirama i Sutivanu po jedna ordinacija, dok u Nerežišća ne postoji ordinacija. Na području LAG-a ukupno je šest ordinacija dentalne medicine, dvije u Supetru te po jedna u Bolu, Postirama, Pučišćima i Selcima. U Supetru se nalazi i pedijatrijska ordinacija, ginekološka ordinacija, ordinacija medicine rada i medicinsko-biokemijski laboratorij. U Bolu djeluje Lječilište za rehabilitaciju i fizikalnu terapiju „Dujmović“ u privatnom vlasništvu.

Ukupno šest ljekarni djeluje na području LAG-a, dvije u Supetru te po jedna u Bolu, Selcima, Pučišćima i Postirama. Riječ je o ljekarnama u privatnom vlasništvu.

Hitna medicinska pomoć na području LAG-a u nadležnosti je Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije od 2011. godine, kada je hitna medicinska služba odvojena od domova zdravlja te su osnovani županijski zavodi. Na području LAG-a Brač djeluje Ispostava

   

26    

Brač Zavoda za hitnu medicinu SDŽ-a, smještena u Supetru. Od 2013. godine osim Tima 1 u Supetru djeluje i Tim 2 u Gornjem Humcu, koji pokriva cijelo istočno područje otoka (općine Pučišća, Selca i Bol).

Stanovništvo otoka Brača usluge iz područja sekundarne, odnosno specijalističko-konzilijarne, te tercijarne zdravstvene zaštite u pravilu ostvaruje u Splitu. Klinički bolnički centar Split središnja je javna zdravstvena ustanova na području Splitsko-dalmatinske županije, kojoj gravitira stanovništvo cijelog južnog područja Republike Hrvatske. Jedina djelatnost iz područja sekundarne zdravstvene zaštite koja se obavlja na području LAG-a je hemodijaliza, koja je organizirana u okviru Doma zdravlja SDŽ-a.

Jedina veterinarska stanica na teritoriju LAG-a nalazi se u Supetru.

Središnja ustanova za pružanje usluga socijalne skrbi na području LAG-a je Centar za socijalnu skrb Brač – Supetar. Nadležan je za područje Grada Supetra te općina Milna, Sutivan, Postira, Pučišća, Selca, Bol i Nerežišća s pripadajućim naseljima. Centar je javna ustanova koja odlučuje o pravima u sustavu socijalne skrbi te pruža socijalne usluge posebno osjetljivim skupinama građana kao što su: maloljetna djeca bez roditelja, maloljetna djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca s teškoćama u razvoju, djeca i mladi s problemima u ponašanju, osobe s invaliditetom, starije i nemoćne osobe, osobe lišene poslovne sposobnosti, žrtve obiteljskog nasilja, obitelji pod rizikom, siromašne i druge osobe koje zbog nepovoljnih osobnih ili obiteljskih poteškoća ne mogu zadovoljiti svoje osnovne životne potrebe. Rad u Centru podijeljen je na četiri stručne cjeline: stručnu cjelinu za zaštitu djece, mladih i obitelji, stručnu cjelinu za odrasle osobe, stručnu cjelinu za novčane naknade i stručnu cjelinu za roditeljstvo.

Jedina ustanova za skrb o starijim i nemoćnim osobama na području LAG-a Brač je Dom za starije i nemoćne "Cormeridianum", koji djeluje na dvije lokacije - u Supetru i Bolu. Pruža usluge skrbi o pokretnim, polupokretnim i nepokretnim osobama te mogućnost dnevnog boravka u ustanovi za osobe starije životne dobi. Smještajni kapacitet ustanove je 50 osoba.

Na području LAG-a Brač djeluje i Gradsko društvo Supetar nacionalnog Crvenog križa, koje organizira redovite akcije poput dobrovoljnog darivanja krvi, akcije prikupljanja odjeće i hrane za potrebite te mjerenja tlaka i šećera u krvi diljem otoka.

Razvojni trendovi, problemi, potrebe i mogućnosti Na cijelom području LAG-a bilježi se manjak kvalificiranog kadra iz područja socijalne skrbi – nedostaje logopeda, defektologa, psihologa i dječjih psihologa. Među udrugama iz područja zdravstva i socijalne skrbi na otoku Braču ističe se Udruga „Brački pupoljci“ koja skrbi o djeci s posebnim potrebama. Udrugu su osnovali roditelji djece s različitim oblicima teškoća. Nudi kontinuirane terapije čiji je cilj poboljšanje kvalitete života i obrazovanja djece s posebnim potrebama na otoku Braču, njihovo uključivanje u redovni sustav obrazovanja te potpora njihovim obiteljima. Sa starenjem stanovništva, potrebe za lokalno dostupnim socijalnim i zdravstvenim uslugama rastu. Prilika je daljnji razvoj sustava pomoći i njege u kući te usluga poput „halo za pomoć“ sukladno preporukama reformi socijalnog sustava i kombiniranih socijalnih politika u suradnji s privatnim i civilnim sektorom.

3.5.  Civilno društvo

   

27    

Prema podacima Registra udruga Republike Hrvatske na području LAG-a Brač djeluje ukupno 210 aktivnih udruga (15.12.2015.). Kada je o području djelovanja riječ, najzastupljenije su udruge u sportu (ukupno 81 udruga ili 38,6%), zatim slijede udruge iz područja kulture i umjetnosti (34 udruge ili 16,2%) te udruge iz područja gospodarstva, socijalne djelatnosti i obrazovanja i znanosti. U svim općinama na području LAG-a registriran je relativno velik broj udruga u odnosu na cjelokupno stanovništvo (Dodatak 1 – Sl. 3).

Financijska sredstva za svoje aktivnosti udruge u pravilu ostvaruju iz proračuna jedinica lokalne samouprave (JLS) na čijem su teritoriju registrirane te donacija na županijskoj i državnoj razini, kao i putem članarina. Manjim dijelom financiraju se prodajom vlastitih proizvoda i usluga. Organizacije civilnog društva na području LAG-a još uvijek nisu dovoljno uključenje u proces donošenja javnih politika, odnosno ne koriste dovoljno svoj položaj za utjecaj i suradnju s jedinicama lokalne samouprave.

4.   ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I MOGUĆNOSTI

Analiza razvojnih potreba i mogućnosti obrađena je sektorski u poglavljima 1. Opće značajke područja, 2. Gospodarske značajke područja, te 3. Demografske i socijalne značajke područja te je temeljem toga konzistentno razrađena kroz sljedeći SWOT analitički okvir.

4.1. SWOT analiza

OPĆE ZNAČAJKE PODRUČJA SNAGE SLABOSTI

-  LAG Brač čini prostor jednog otoka, definiranog jasnom prirodnom granicom te se neosporno nameće kao jedinstvena i prostorno zaokružena razvojna cjelina.

-  Blizina obale i Splita omogućava svakodnevnu cirkulaciju otočnog i obalnog stanovništva s otoka na kopno te obrnuto, na dnevnoj razini.

-  Relativno dobra prometna dostupnost i povezanost s kopnom, uz postojanje većeg broja trajektnih linija koje povezuju više otočnih centara s kopnom, posebice u sezoni.

-  Bogatstvo prirodnih i kulturnih zaštićenih područja. Na području otoka nalazi se čak 200 registriranih kulturnih dobra (dva nematerijalna, 149 nepokretnih i 49 pokretnih) te 6 zaštićenih prirodnih dobara (3 spomenika prirode te 3 značajna krajobraza), 22 POVS mreže NATURA 2000 te dva lokaliteta predložena za zaštitu.

-  Postojanje unutar-otočne prometne infrastrukture, odnosno relativno razgranata mreža cesta i putova, zračna luka, pomorska

-  Nedostatna unutar-otočna prometna povezanost - visoke cijene javnog prijevoza (autobus, taxi služba), manjak dnevnih autobusnih linija u međumjesnom prometu.

-  Nedovoljna iskorištenost te naglašena sezonalnost poslovanja zračne luke. Niski broj dolazaka putnika od oko 30.000 i to većinom u turističkoj sezoni.

-  Nepostojanje adekvatne teretne luke koja bi služila za potrebe otočne industrije, već je integrirana s putničkim prometom, zbog čega su česte gužve, pogotovo u ljetnim mjesecima.

-  Postojanje međusobno nedovoljno kvalitetno prometno povezanih područja kao i slabo stanje nerazvrstanih cesta, poljskih i šumskih putova.

-  Neadekvatno gospodarenje otpadom. Još uvijek velike količine otpada odlažu se na otočnim odlagalištima, nepostojanje sustavnog prikupljanja iskoristivih komponenti komunalnog otpada, nedostatak ekološke svijesti kod dijela

   

28    

luka od županijskog značaja, velik broj lokalnih luka, kao i planirani prioritetni prometni zahvati, čine dobre temelje prema daljnjem prometnom, ujedno i gospodarskom razvitku.

-  Povoljna prirodno-geografska obilježja: mediteranska Csa klima, morski akvatorij, plodne površine crvenice te raznolikost krškog reljefa, čine prostor otoka atraktivnim životnim te privrednim područjem.

lokalne populacije. -  Neravnomjerni prostorni razvoj, odnosno

različite faze razvoja pojedinih JLS usporavaju njihovu bolju suradnju.

-  Niski kapaciteti i neadekvatna lučka infrastruktura sekundarnog pomorskog čvorišta na otoku u Sumartinu.

-  Nedostatne temeljne centralne usluge (pošta, telekomunikacije, zdravstvena skrb, opskrba) stanovništvu u manjim otočnim sredinama.

PRILIKE PRIJETNJE -  Unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom

i odvoženje otpada s otoka. Sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta te uspostavljanje pretovarne stanice na mjestu odlagališta „Košer“, uz razvoj kulture i svijesti odvajanja i recikliranja otpada.

-  Korištenje obnovljivih izvora energije (solarna energija, energija biomase, energija valova). Realizacija sunčane elektrane Gornji Humac.

-  Realizacija planiranih prioritetnih cestovnih pravaca na otoku, zračne luke te ostale prometne infrastrukture i sadržaja.

-  Korištenje alternativnih rješenja u vodoopskrbi u vidu sakupljanja kišnice i revitalizacije starih vodoopskrbnih sustava te desalinizacije morske vode.

-  Međuotočno povezivanje.

-  Monopol pomorskog prijevoznika. -  Klimatske promjene mogu ugroziti

obalna mjesta (plime, oluje s velikim valovima, itd.), ali i unutrašnjost (suše, požari)

-  Neprovođenje prostorno-planske i zakonske regulative u sektorima gospodarenja otpada.

-  Sporo rješavanje imovinsko-pravnih pitanja može usporiti ulaganja u obnovu nerazvrstanih otočnih cesta (poljskih i šumskih puteva), zbog čega bi veliki dijelovi otoka te vrijedni gospodarski resursi ostati prometno izolirani.

GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA SNAGE SLABOSTI

   

29    

-  Relativno dobra gospodarska diversifikacija područja LAG-a uz relativno ravnomjernu zastupljenost gospodarskih sektora (proizvodnog, prerađivačkog i uslužnog).

-  Povoljna klimatska i reljefna obilježja za razvoj cjelogodišnjeg te određenih selektivnih vrsta turizma. Npr. adrenalinskog, zdravstvenog, pustolovnog i nautičkog.

-  Povoljna pedo-klimatska obilježja područja za razvoj i unapređenje određenih poljoprivrednih kultura. Npr. maslinarstvo, vinogradarstvo, uzgoj i prerada aromatičnog bilja, agrumi ovčarstvo, marikultura.

-  Količina i tradicija maslinarstva na otoku, Brač se ističe s oko milijun stabala maslina, čime pripada među najrazvijenije maslinarske regije u Hrvatskoj.

-  Bogatstvo ostalih prirodnih resursa otoka (kamen, šume, krški pašnjaci, vuna i koža, morski akvatorij otoka…).

-  Mala, raštrkana, autohtona, ruralna otočna naselja, doprinose raznolikosti resursne osnove za unapređenje i razvoj ruralnog te ostalih selektivnih vrsta turizma (eno-gastronomski, izletnički, kulturno-manifestacijski).

-  Trend rasta turističkog prometa otoka. -  Postojeće inicijative gospodarskih

udruživanja (maslinari, lokalne zadruge, eko-poljoprivrednici) mogu se nastaviti dalje razvijati.

-  Nedostatak padalina, posebice u toplijem dijelu godine te nerazvijeni sustav navodnjavanja. Uz postojeći otočni vodoopskrbni sustav, zbog navedenih činjenica smanjene su mogućnosti ili je u potpunosti onemogućen uzgoj određenih poljoprivrednih kultura.

-  Nepostojanje organiziranog sustava prikupljanja mlijeka, sirane, ni klaonice.

-  Nedovoljna povezanost lokalnih proizvođača i neorganiziranost lokalnog tržišta.

-  Usitnjenost poljoprivrednih parcela (3/4 svih poljoprivrednih parcela na otoku su manje od 3 ha).

-  Neriješeni vlasnički odnosi i neusklađene vlasničke knjige.

-  Visoki udio poljoprivrednih gospodarstava bez članova (oko 35%).

-  Uglavnom monokulturni uzgoj masline, ukazuje na nedovoljnu razvijenost ostalih prosperitetnih poljoprivrednih grana.

-  Orijentiranost na turizam dominantno temeljen na proizvodu „sunce i more“.

-  Neravnomjerna raspodijeljenost smještajnog kapaciteta i nedostatak turističkih objekata visoke kategorije.

-  Visoki stupanj sezonalnosti turizma (90% turističkog prometa odvija se u razdoblju lipanj-rujan) te prevelika koncentriranost turističkog prometa u dva otočna mjesta (Supetar i Bol bilježe oko ¾ cjelokupnog otočnog turističkog prometa).

-  Brač nije prepoznat kao jedinstvena turistička destinacija.

PRILIKE PRIJETNJE -  Brendiranje i sudjelovanje u sustavima

kvalitete otočnih proizvoda (maslinovo ulje, brački kamen, sir, janjeće meso).

-  Stvaranje klastera otočnih proizvođača. -  Zajednički nastup na lokalnom i izvan-

otočnom tržištu. -  Blizina Splita i kopna kao tržiš -  ta za otočne proizvode, ali i za razvoj

dnevnog, izletničkog turizma. -  Izgradnja trgovačko-industrijske luke u

uvali Veselje te pristupnih cesta. -  Korištenje nacionalnih i EU izvora

financiranja. -  Valorizacija cjelokupne prirodne i kulturne

-  Neprilagođenost, prenormiranost i tromost zakonodavstva i javne uprave.

-  Globalna geopolitička previranja, klimatske promjene, krize, konflikti, migracije i terorizam u okruženju mogu utjecati na naglu promjenu turističkih tijekova te time dovesti u pitanje ključne razvojne perspektive otoka.

-  Daljnji problemi s globalnim zatopljenjem i duga razdoblja suše mogu ugroziti i sada već podkapacitiran vodovodni sustav te ugroziti poljoprivredu, turizam i gospodarstvo.

-  Zagađenja mora i obale uslijed nesreća

   

30    

baštine u jačanju turističke ponude otoka.. -  Trend rasta interesa za autohtonim i

ekološkim proizvodima.

na pomorskim i industrijskim (npr. naftnim) objektima.

DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE SNAGE SLABOSTI

-  Relativno razvijena mreža lokalnih ustanova za predškolski odgoj i obrazovanje.

-  Osigurani financijski poticaji od strane JLS-ova (Supetar, Bol) za svakog učenika koji upiše školu na njihovom teritoriju.

-  Aktivno sudjelovanje škola u brojnim međunarodnim projektima što pridonosi njihovoj vidljivosti na nacionalnoj razini.

-  Razvijena mreža udruga na području LAG-a.

-  Velik broj udruga angažiranih oko unaprjeđenja života lokalnog stanovništva.

-  Velik broj nezavisnih inicijativa koje pridonose obogaćivanju kulturnog i društvenog života zajednice.

-  Sve veći broj visoko obrazovanih ljudi iz Hrvatske i svijeta odlučuje svoju zrelu dob provesti na otoku te postaju pokretači razvojnih inicijativa, ali i promotori otoka u svijetu.

-  Negativni sveukupni demografski procesi na području LAG-a, posebice u određenim jedinicama lokalne samouprave, s naglaskom na prirodnom padu stanovništva i niskim stopama nataliteta.

-  Visoki stupanj ostarjelosti populacije područja LAG-a te nepovoljna obrazovna struktura stanovništva smanjuju dolazak i distribuciju inovacija na području LAG-a, ujedno i njegove razvojne mogućnosti.

-  Visoka i oscilirajuća nezaposlenost. -  Nedostatak izvaninstitucionalnih i

neformalnih oblika obrazovanja na otoku.

-  Nedostatak kvalificiranog kadra u području socijalne skrbi (logopedi, defektolozi, psiholozi)

-  Manjak adekvatne skrbi o starijima i nemoćnima (nepostojanje dnevnog boravka i drugih sadržaja, visoke cijene smještaja u domu za starije i nemoćne)

-  Manjak i neravnomjerna raspodjela sredstava za djelovanje udruga.

-  Nedovoljna spremnost građana na volonterske aktivnosti te nepostojanje volonterskog centra.

-  Veliki broj udruga koje pokrivaju isto područje (posebno sportskih udruga).

-  Nedovoljna suradnja između JLS i civilnog društva.

-  Nedostatak manifestacija i kulturnih događanja tijekom cijele godine (kulturne udruge i institucije prvenstveno su usmjerene turistima, a ne domicilnom stanovništvu).

-  Nedostatak inicijativa i prostora koji bi omogućili aktivno sudjelovanje mladih u kulturnom i društvenom životu tijekom cijele godine.

-  Većina kadra u obrazovnim institucijama živi izvan Brača i ne zna o njemu dovoljno.

PRILIKE PRIJETNJE

   

31    

-   Povođenje nacionalne populacijske politike. -   Poticanje suradnje s nezavisnim i privatnim

dionicima u kulturi na području LAG-a. -   Proširenje broja lokalnih događanja u

organizaciji postojećih ustanova i udruga na cijelu godinu, u svrhu aktivnijeg uključivanja mladih u život zajednice.

-   Promidžba obrazovnih programa važnih za razvoj lokalne zajednice i identitet otoka (npr. Klesarska škola).

-   Pokretanje kratkoročnih obrazovnih programa i radionica za edukaciju odraslih (npr. IKT, EU fondovi, upravljanje projektima)

-   Razvoj zdravstvenog turizma. -   Unaprjeđenje sustava skrbi o osobama

starije životne dobi. -   Uvođenje zavičajnog odgoja u sustav

formalnog obrazovanja. -   Uvođenje obrazovnog programa za

zanimanje agrotehničar. -   Trend jačanja uloge civilnog društva. -   Edukacija udruga za pisanje projekata

(su)financiranih sredstvima EU-a. -   Privlačenje inozemne starije populacije na

otok putem ciljanih sadržaja. -   Prijenos znanja o tradicionalnim

zanimanjima kao komparativna prednost otoka Brača.

-  Nerazumijevanje dijela javnosti za aktivnosti i projekte nevladinih organizacija.

-  Nedostatak sredstava za financiranje aktivnosti udruga.

-  Plaćanje putnih troškova obrazovnim i drugim vanjskim stručnjacima, umjesto njihovog smještaja na otoku može nastaviti negativne demografske trendove.

 

   

32    

5. OPIS CILJEVA, INTEGRIRANOG I INOVATIVNOG KARAKTERA I POKAZATELJA OSTVARENJA LRS

Razaznavši specifičnosti svog prostora, lokalna razvojna strategija LAG Brač slijedi ključna načela LEADER pristupa tako što:

1.   Svoje razvojno usmjerenje oblikuje prepoznajući upravo specifične snage, vrijednosti i prilike područja otoka Brača kao resursnu osnovu dinamičnog, uravnoteženog i održivog razvoja koja će omogućiti najbolje, najdalekosežnije i najodrživije razvojne učinke;

2.   Potiče stvaranje i djelovanje lokalnih javno-privatnih partnerstava na svim razinama kroz lokalnu akcijsku grupu (LAG), ali i druge oblike suradnje javnog i privatnog sektora;

3.   Omogućava razvojne procese odozdo prema gore, što znači da se uvijek polazi od razvojnih potreba i razmišljanja ljudi i svih dionika otoka Brača, ali i njegovih posjetitelja;

4.   Potiče inovativnost u svim sektorima kao osnovu prilagodbe na dinamične društvene, gospodarske i okolišne promjene;

5.   Promiče integrirani i višesektorski pristup prepoznajući da se pitanja održivog razvoja jednog sektora usko vezuju s drugim sektorima (npr. poljoprivreda, turizam, kultura, itd.);

6.   Promiče i potiče umrežavanje i suradnju uključujući sve ključne dionike (javnu vlast i javne institucije, poduzetnike, poljoprivrednike, civilni sektor, odnosno sve građane);

7.   Uspostavlja transparentne i funkcionalne strukture decentraliziranog upravljanja, praćenja, optimiranja i administriranja razvojnih procesa i nastojanja.

Primjena ovih načela predstavlja stalni izazov svim dionicima otoka Brača jer zahtijeva sustavan rad na informiranju, osvještavanju, animiranju i uključivanju svih dionika u razvojne procese što će biti jedan od ključnih zadaća i horizontalnih prioriteta LAG-a Brač u sljedećem razdoblju. Svi dionici izrade ove Strategije svjesni su da će ovo nastojanje biti proces koji treba svoje vrijeme, posvećenost i ustrajnost, ali i da kroz zajednički koordinirani rad do sada ostvareni pomaci mogu i trebaju biti nastavljeni i osnaženi upravo koristeći ciljano i kvalitetno raspoloživa sredstva i programski okvir Programa ruralnog razvoja kao polugu za snažan, ali i realno ostvariv sljedeći razvojni iskorak za definirano programsko razdoblje.

Temeljem provedene cjelokupne analize stanja i trendova različitih prostornih struktura područja LAG-a Brač, kvantitativnim i kvalitativnim metodama, putem provedenih radionica, anketa, fokus grupa i intervjua s dionicima razvoja iz gotovo svih sektora, predložena je i usvojena sljedeća razvojna vizija LAG-a Brač 2020.:

Kako bi se ostvarila ova razvojna vizija, potrebno je odrediti ciljeve koji će omogućiti konkretne razvojne iskorake koherentno usklađene sa zaključcima analize stanja, odnosno definiranim strateškim opcijama koje će:

VIZIJA RAZVOJA LAG BRAČ Brač je jedinstven, za život, rad i posjet privlačan otok poduzetnih ljudi,

organizacija i uprave koji pojedinačno i suradnjom doprinose očuvanju, promicanju i održivom korištenju svih vrijednosti otoka i unapređenju kvalitete života i boravka

svih njegovih stanovnika i posjetitelja. Održivo gospodarstvo otoka temelji se na mudrom povezivanju tisućljetne tradicije i

suvremenog stvaralaštva, bogate kulturne i prirodne baštine i inovativnog poduzetništva, te zdravih mediteranskih poljoprivrednih i drugih tradicionalnih

proizvoda, s održivim, cjelogodišnjim turizmom posebnih interesa.

   

33    

(i) iskoristiti razvojne snage i prilike s jedne strane, a premostiti ili neutralizirati razvojne slabosti i prijetnje otoka Brača s druge strane; (ii) biti usklađene s odgovarajućim horizontalnim i vertikalnim razvojnim preporukama i prioritetima i mjerama (općim i sektorskim strategijama JLS-ova, Splitsko-dalmatinske županije, Republike Hrvatske i Europske unije); (iii) optimalno se integrirati u ciljeve, tematska područja, preporuke, provedbena pravila, raspoložive resurse, odnosno prihvatljive tipove operacija Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014.-2020. godine.

Uzevši sve prethodno u obzir, ciljevi lokalne razvojne strategije LAG-a Brač su sažeti u tri prioritetna cilja za razdoblje od 2014.-2020.

Cilj Mjera Tip operacije

1. Povećati konkurentnost poljoprivredne proizvodnje i

prerade otoka Brača

1.1. Poticanje malih poljoprivrednih gospodarstava

1.1.1. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava

1.2. Razvoj i povećanje konkurentnosti uvođenjem

novih, okolišno prihvatljivih, znanja i

tehnologija u poljoprivrednu proizvodnju

i preradu

1.2.1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava

1.2.2. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima

1.2.3. Korištenje obnovljivih izvora energije 1.2.4. Potpora za sudjelovanje poljoprivrednika u

sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

1.3. Potpora zajedničkim poduzetničkim

inicijativama temeljenim na lokalnim specifičnostima,

tradiciji te inovacijama

1.3.1. Kratki lanci opskrbe

2. Poboljšati gospodarske prilike

i mogućnosti, prepoznatljivost i

diversifikaciju ponude razvojem nepoljoprivrednih

djelatnosti i ruralnog turizma

2.1. Potpora inovativnim i/ili tradicijskim oblicima

turističkih, umjetničkih i sl. proizvodnji i usluga

2.1.1. Ulaganje u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima

3. Unaprijediti kvalitetu i bogatstvo mogućnosti života,

rada, razonode i uključenostisvih

stanovnika i posjetitelja otoka

3.1. Animacija i izgradnja kapaciteta dionika za

aktivan život, rad, uključenost i suradnju

3.1.1. Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a

3.1.2. Tekući troškovi i animacija  

3.2. Zaštita, održivo korištenje i društveno-

gospodarska valorizacija prirodne i kulturne baštine

3.2.1. Neproizvodna ulaganja vezana uz očuvanje okoliša

3.2.2. Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture

3.3. Razvoj održive male javne infrastrukture i usluga

u službi lokalnog stanovništva i gostiju

3.3.1. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i

kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu Tablica 1 – Popis ciljeva te odabranih tipova operacija LRS LAG-a Brač 2014.-2020.

   

34    

5.1. Ciljevi, mjere i tipovi operacija LRS LAG-a Brač 2014-20208 Cilj 1. Povećati konkurentnost poljoprivredne proizvodnje i prerade otoka Brača Obrazloženje  Poljoprivreda je najvažnija tradicionalna djelatnost otoka te važna  suvremena gospodarska  grana prvenstveno kao oblik dopunske aktivnosti lokalnom stanovništvu. Iako u gospodarskoj strukturi sudjeluje s manje od 3% ukupne godišnje dobiti i zaposlenih, važan je i neizostavan element tradicije, identiteta te kulturnog pejzaža otoka Brača. U svim analizama prepoznata je kao razvojni potencijal posebice u sprezi s nastojanjem razvoja održivog, cjelogodišnjeg turizma temeljenog na autohtonoj ponudi otoka. Bračka poljoprivreda temelji se na vrlo povoljnim pedološkim (kredni vapnenci na kojem se razvio tip tla crvenica) te klimatskim (sredozemna klima, tip Csa) karakteristikama otoka, pogodnim za uzgoj prvenstveno mediteranskih kultura – masline (trenutno na oko 1.900 ha poljoprivrednog zemljišta) i vinove loze (na oko 100 ha poljoprivrednog zemljište) te ovaca (trenutno oko 15000 grla) i njihovu preradu u visoko cijenjene i kvalitetne autohtone prehrambene proizvode – maslinovo ulje, sir, janjeće meso, vino, varenik, itd. Međutim, navedeni proizvodi su do sada u nedovoljnoj mjere te na neadekvatan način valorizirani (proizvodnja od oko 750 vagona maslinovog ulja godišnje, proizvodnja sira na samo 35 poljoprivrednih gospodarstava na otoku) te prezentirani tržištu (nedostatak branda poljoprivrednih proizvoda), a s obzirom na predispozicije te tržišnu potražnju. Osim navedenih kultura, prostor otoka nudi mogućnosti uzgoja ostalih mediteranskih kultura, koje su trenutno zanemarivih razmjera (aromatično i ljekovito bilje, agrumi). Rezultati analize stanja, SWOT analize, kao i pojedinačni razgovori i fokus grupe provedeni s lokalnim stanovništvom, pokazali su kako postojeću bračku poljoprivredu karakterizira nekoliko ključnih problema, temeljem kojih su definirane razvojne mjere: •   nedostatak neophodnih suvremenih metoda i tehnologija u proizvodnji, preradi te plasmanu

poljoprivrednih proizvoda (nepostojanje klaonice, nepostojanje mini sirane), •   nedostatak poduzetničkih ideja i inicijativa povezanih s plasmanom te stvaranjem dodane

vrijednosti otočnih poljoprivrednih proizvoda (nedostatak branda otočnih poljoprivrednih proizvoda, nepovezanost lokalnih proizvođača te neorganiziranost lokalnog tržišta),

•   nedovoljna integriranost poljoprivrede te poljoprivrednih proizvoda s ostalim djelatnostima na otoku, prvenstveno s turizmom (nepovezanost poljoprivrednih i ugostiteljskih subjekta).

Očekivani rezultati ovog prioritetnog cilja su: poboljšanje rezultata poslovanja otočnih poljoprivrednih gospodarstava kroz poticanje restrukturiranja i modernizaciju proizvodnje, povećanje prepoznatljivosti otočnih poljoprivrednih proizvoda te viša razini integriranosti poljoprivrede s ostalim djelatnostima na otoku, koji će doprinijeti višoj razini konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda na lokalnom i izvan-otočnom tržištu.  

Financijska alokacija SC1

53,17% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR RH 2014-2020 (446.000,000 EUR) 40,50% ukupnog iznosa LRS za provedbu podmjera 19.2, 19.3 i 19.4 PRR RH 2014.-2020 koji iznosi 1.101.121,88 EUR

Indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators), CMES/CMEF

Naziv pokazatelja Početna vrijednost (2014.)

Provjera rezultata (2018.)

Ciljana vrijednost (2023.)

                                                                                                                         8 Usklađenje je provedeno temeljem Ugovora o dodjeli sredstava odobrenom LAG-u br. 5717 potpisanim između LAG-a Brač i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 21. veljače 2017. godine u Supetru.

   

35    

Ukupna odobrena/isplaćena sredstva iz podmjera 19.2/19.3/19.4 PRR 2014-2020 (javni rashodi) (EUR)

0 150.000,00 446.000,000

Ukupan broj odobrenih/sufinanciranih projekata iz podmjera 19.2/19.3 PRR 2014-2020

0 10 30

Broj kreiranih radnih mjesta u sufinanciranim projektima iz podmjera 19.2/19.3/19.4 PRR 20014-2020

0 2 8

Izvori provjere Izvješća APPRRR-a i LAG-a Brač

Prioritetne mjere za

postizanje cilja

1.1. Poticanje malih

poljoprivrednih gospodarstava

1.2. Razvoj i povećanje konkurentnosti uvođenjem

novih, okolišno prihvatljivih, znanja i tehnologija u

poljoprivrednu proizvodnju i preradu

1.3. Potpora zajedničkim poduzetničkim

inicijativama temeljenim na lokalnim specifičnostima,

tradiciji te inovacijama

Sukladnost s mjerama (i TO) PRR-a

M06 M03 M04 M16 TO

6.3.1. TO

3.1.1. TO

4.1.1. TO

4.2.1. TO

4.2.2. TO

16.4.1. Doprinos

prioritetima i fokus

područjima

2 3 2 3 5 3

2A 3A 2A 3A 5C 3A

Naziv mjere 1.1. Poticanje malih poljoprivrednih gospodarstava Obrazloženje mjere Budući okosnicu otočne poljoprivredne proizvodnje čine poljoprivredna gospodarstva malih razmjera, potrebno je ciljano pružanje podrške njihovom razvoju. Stoga su glavni ciljevi ove mjere oživjeti malu otočnu poljoprivrednu proizvodnju, zatim osnažiti postojeće male poljoprivredne proizvodnje te izgraditi nove ljudske i proizvodne kapacitete u poljoprivrednom sektoru, koji će doprinijeti primjeni suvremenih metoda proizvodnje, marketinga i plasmana proizvoda, ujedno podignuti konkurentnost, te poticati generacijsku obnovu u poljoprivrednome sektoru, radi postizanja održivosti, ujedno i doprinosu demografskoj obnovi područja.

Financijska alokacija 150.000,000 EUR (17,88% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020)

Predviđeni broj projekata

10

Naziv mjere 1.2. Razvoj i povećanje konkurentnosti uvođenjem novih, okolišno prihvatljivih, znanja i tehnologija u poljoprivrednu proizvodnju i preradu

Obrazloženje mjere Količina sveukupne proizvodnje poljoprivrednih proizvoda na otoku nedostatna je s obzirom na povećanu  potražnju, ponajprije uvjetovanu rastućim turističkim pokazateljima  otoka  i pripadajuće regije kojoj  gravitira, a koja je potencijalno tržište za plasman otočnih proizvoda.  Ujedno postojeća proizvodnja i prerada u otočnoj poljoprivredi  obilježena je uglavnom  tradicionalnim i  zastarjelim metodama i tehnologijama,  što rezultira slabijom

   

36    

produktivnošću, ujedno i nižom konkurentnošću na lokalnom i  izvanotočnom  tržištu te  predstavlja potencijalnu  prijetnju okolišu. Također, kako bi se postigla viša produktivnost te  razina konkurentnosti otočne poljoprivredne proizvodnje, nužno je uvesti suvremene proizvodne  i prerađivačke, okolišno prihvatljivije metode i tehnologije u poslovanju otočnih poljoprivrednih gospodarstava.  

Financijska alokacija 266.000,000 EUR (31,71% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020)

Predviđeni broj projekata 17

Naziv mjere 1.3. Potpora zajedničkim poduzetničkim inicijativama temeljenim na lokalnim specifičnostima, tradiciji te inovacijama

Obrazloženje mjere Postojeći plasman otočnih poljoprivrednih proizvoda  karakterizira neorganizirani i neuređeni sustav lokalnog tržišta, koji ne onemogućuje efikasno povezivanje proizvođača te njihovo otvaranje prema tržištu i  potrošačima.  Ujedno glavnina otočnih poljoprivrednih proizvoda plasira se kroz turistički i ugostiteljski sektor, koji u suvremenim razvojnim trendovima teže lokalnim, autentičnim proizvodima.  Kako bi se  pospješio  plasman otočnih  poljoprivrednih  proizvoda na lokalnom te  izvan-otočnom  tržištu, potrebno je uvesti nove modele poslovanja, a koji podrazumijevaju organizaciju inovativnih kanala prodaje te  efikasno  povezivanje  proizvođača s tržištem. Ujedno, unatoč šarolikom i visokokvalitetnom asortimanu otočnih poljoprivrednih proizvoda, nisu još uvijek dovoljno prepoznati na izvan-otočnom tržištu.  Glavni ciljevi ove mjere su proširenje tržišta otočnih poljoprivrednih proizvoda te doprinos integraciji  poljoprivrednog sektora s ostalim privrednim otočnim djelatnostima, prvenstveno turizmom, stvaranjem novih kanala prodaje te povezivanja proizvođača s tržištem.

Financijska alokacija 30.000,000 EUR (3,58% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020)

Predviđeni broj projekata 3 Cilj 2. Poboljšati gospodarske prilike i mogućnosti, prepoznatljivost i diversifikaciju ponude razvojem nepoljoprivrednih djelatnosti i ruralnog turizma

   

37    

Obrazloženje prioritetnog cilja Iako područje otoka Brača karakterizira relativno visoka zastupljenost različitih gospodarskih grana i radnih mjesta iz proizvođačkog, prerađivačkog i uslužnog sektora, u odnosu na ostala otočna područja Hrvatske, analiziran kao cjelina, otok Brač gospodarski je uglavnom orijentiran na turizam visoke sezonalnosti oslonjen na turistički proizvod sunce i more te s njime povezanim uslužnim djelatnostima, koje ostvaruju oko jedne trećine ukupnih godišnjih prihoda te jedne trećine svih zaposlenih. Struktura poslovnih subjekata prema veličini ukazuje kako na otoku dominiraju mali subjekti, s više od 98% svih otočnih poslovnih subjekata. Istodobno, pojedine gospodarske nepoljoprivredne proizvođačke i prerađivačke djelatnosti, tradicionalno prepoznatljive za područje otoka, poput male brodogradnje (Sumartin i Milna), ribarstva i marikulture (Milna i Postira), kameno-klesarstva (Pučišća), obrade vune (Nerežišća), itd., unatoč neospornim resursnim osnovama, bilježe trend opadanja interesa te proizvodnje, iz čega proizlaze ključni razvojni nedostaci u pogledu afirmacije i razvoja otoka kao održivog, cjelogodišnjeg, gospodarski aktivnog i diversificiranog područja. Posljedično navedenom socio-ekonomskom procesu tercijarizacije stanovništva te gospodarstva otoka (opadanje udjela zaposlenih u proizvođačkim i prerađivačkim djelatnostima, a povećanje u uslužnom tercijarnom sektoru), zabilježeni su elementi polariziranog i centraliziranog prostornog razvoja koji podrazumijevaju koncentraciju stanovništva, gospodarskih aktivnosti i kapitala u nekoliko obalnih otočnih centara, dok ostali otočni predjeli, posebice unutrašnjost otoka, postaje razvojna periferija (više od 55% ukupnog stanovništva otoka živi u tek četiri obalna otočna naselja – Supetru, Bolu, Pučišćima i Postirama, a u njima su smješteni vodeći otočni gospodarski subjekti koji pripadaju kategorijama srednjih i velikih tvrtki). Rezultati osnovne te SWOT analize ukazali su na ključne razvojne probleme po pitanju gospodarske diversifikacije te povezanih socio-ekonomskih trendova otoka Brača, temeljem kojih su definirane razvojne mjere: •   gospodarska usmjerenost otoka na turizam (35% zaposlenih), čime je sve više naglašena

monokultura ove djelatnosti, uz istodobno opadanje interesa prema mnogim tradicijskim otočnim proizvođačkim i prerađivačkim djelatnostima, ali i s niskom razinom razvoja posebnih, održivih oblika cjelogodišnje turističke ponude,

•   otočni turizam temeljen na valorizaciji prirodne atrakcijske osnove prostora (sunce i more), a kao posljedica izražena je unificiranost turističke ponude (još uvijek najprepoznatljiviji simboli otoka je plaža Zlatni rat, unatoč turističkom sloganu „Brač – otok kulture i avanture“) te visoka sezonalnost u ostvarenim turističkim pokazateljima (u razdoblju lipanj-rujan ostvari se oko 90% svih turističkih noćenja na otoku),

•   nedovoljna prepoznatost mogućnosti valorizacije društvene atrakcijske osnove otoka u razvoju različitih poduzetničkih inicijativa (tradicionalna gastronomska ponuda otoka – jelo vitalac i delicija hrapočuša),

•   nedostatni kapaciteti te suradništvo u postojećim poduzetničkim inicijativama na otoku. Ovim prioritetnim ciljem djelovat će se prema postizanju više razine gospodarske diversifikacije otoka, poticanju poduzetničkih inicijativa temeljenih na tradicionalno prepoznatljivim djelatnostima otoka Brača, jačanju suradništva u poduzetništvu, postizanju bogatije turističke ponude, duže turističke sezone, ujedno održiviji oblik turizma.

Financijska alokacija SC 2

14,30% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 (120.000,000 EUR) 10,90% ukupnog iznosa LRS za provedbu podmjera 19.2, 19.3 i 19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi 1.101.121,88 EUR

Indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators), CMES/CMEF

Naziv pokazatelja Početna

vrijednost (2014.) Provjera

rezultata (2018.) Ciljana vrijednost

(2023.) Ukupna odobrena/isplaćena sredstva 0 0 120.000,000

   

38    

iz podmjera 19.2/19.3/19.4 PRR 2014-2020 (javni rashodi) (EUR) Ukupan broj odobrenih/sufinanciranih projekata iz podmjera 19.2/19.3 PRR 2014-2020

0 0 12

Broj kreiranih radnih mjesta u sufinanciranim projektima iz podmjera 19.2/19.3/19.4 PRR 20014-2020

0 0 6

Izvori provjere Izvješća APPRRR-a i LAG-a Brač

MJERE 2.1. Potpora inovativnim i/ili tradicijskim oblicima turističkih, umjetničkih i sl. proizvodnji i usluga

Sukladnost s mjerama (i TO) PRR-a

M06 TO 6.4.1.

Doprinos prioritetima i fokus područjima PRR

6 6A

Naziv mjere 2.1. Potpora inovativnim i/ili tradicijskim oblicima turističkih, umjetničkih i sl. proizvodnji i usluga

Obrazloženje mjere Turistička ponuda otoka Brača temelji se dominantno na valorizaciji prirodne atrakcijske osnove prostora otoka, zbog čega se javlja izražena unificiranost ponude (tzv. turizam temeljen na suncu i moru) te visoka sezonalnost u ostvarenim turističkim pokazateljima na otoku. Uz to, nedovoljno je prepoznata te iskorištena ostala resursna osnova, poput otočne kulturne materijalne (sakralni i profani objekti, urbanističke cjeline) i nematerijalne baštine (običaji i tradicije, usmena predaja, legende i priče, način života) te geoprometnog položaja, odnosno blizina Splita na kojima je moguće razvijati posebne turističke oblike tijekom cijele godine. Stoga su glavni ciljevi ove mjere ojačati subjekte koji će doprinositi bogatstvu turističke ponude, ujedno i produljenju turističke sezone otoka, time doprinijeti razvoju cjelogodišnjeg i održivog otočnog gospodarstva.

Financijska alokacija 120.000,000 EUR (14,30% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020)

Predviđeni broj projekata 12 Cilj 3. Unaprijediti kvalitetu i bogatstvo mogućnosti života, rada, razonode i uključenosti svih stanovnika i posjetitelja otoka Obrazloženje prioritetnog cilja Temeljna specifičnost područja LAG-a Brač definiranja je njegovom geografskom te socio-ekonomskom otočnom odrednicom, iz kojih proizlaze sve ostale razvojne prednosti, ali i nedostaci ovog područja. Prostor otoka Brača pripada iznad prosječno razvijenim područjima RH (indeksa razvijenosti od 106,645 za razdoblje 2014.-2016.), međutim očigledan je te znanstveno pokazan nerazmjer u pogledu cjelokupne resursne osnove koju posjeduje otok te njegovog trenutnog općeg socio-ekonomskog razvojnog dostignuća, koje se očituje u nepovoljnim socio-demografskim obilježjima otoka (trend depopulacije stanovništva – 2011. godine je zabilježen pad od 0,5% u odnosu na 2001. godinu i vitalni indeks od 74 te iznadprosječno stara populacija – indeks starosti iznosi 185), neadekvatnom opremljenošću osnovnom infrastrukturom (nedostatak vode), te društvenim sadržajima. Također, opći društveno-gospodarski trendovi uvjetovani gospodarskom orijentacijom otoka, ukazuju na nedovoljno održiv načinom gospodarenja otočnim teritorijem i akvatorijem, kao i cjelokupnom društvenom te prirodnom resursnom osnovom. Rezultati osnovne te SWOT analize, ali ponajprije razgovori i fokus grupe s lokalnim stanovništvom, ukazali su kako otok Brač

   

39    

obilježavaju slijedeći razvojni problem u kontekstu održivog upravljanja i gospodarenja sveukupnim otočnim resursima, temeljem kojih su definirane mjere: •   otok je po svojoj definiciji cjelina, a postojeća teritorijalno-administrativna podjela otoka na

8 jedinica lokalne samouprave rezultira nejednakim te nedovoljno efikasnim načinom upravljanja i razvojem otoka. Međutim, nedovoljno efikasno upravljanje otokom kao cjelinom javlja prvenstveno zbog povijesne razdijeljenosti i načina života na otoku u više centara naseljenosti te pomanjkanja kulture zajedništva. Promjenu treba graditi stvaranjem kulture zajedništva, a ne prvenstveno teritorijalnim prekrajanjem,

•   otočna prirodna i kulturna baština predstavljaju resursnu osnovu koja nije u dovoljnoj mjeri prepoznata i valorizirana te na kojoj je moguće temeljiti održiviji i diversificiraniji gospodarski razvoj,

•   kvaliteta života lokalnog stanovništva nije u razmjeru s cjelokupnom resursnom osnovom otoka.

Ovim prioritetnim ciljem djelovat će se prema gradnji i jačanju kapaciteta LAG-a Brač kao nositelja integriranog i međusektorskog razvoja otoka kao jedinstvene cjeline, poticanju inicijativa održive društveno-gospodarske valorizacije resursne osnove te podizanju kvalitete stanovništva područja LAG-a.

Financijska alokacija SC 3

32,53% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 (272.950,00 EUR) 100% sredstsva LAG-a iz podmjere 19.3. PRR RH (41.947,50 EUR) 100% sredstava LAG-a iz podmjere 19.4. PRR RH (220.224,38 EUR) 48,60% ukupnog iznosa LRS za provedbu podmjera 19.2, 19.3 i 19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi 1.101.121,88 EUR

Indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators), CMES/CMEF

Naziv pokazatelja Početna vrijednost (2014.)

Provjera rezultata (2018.)

Ciljana vrijednost (2023.)

Ukupna odobrena/isplaćena sredstva iz podmjera 19.2/19.3/19.4 PRR 2014-2020 (javni rashodi) (EUR)

0 261.193,35 535.121,88  

Ukupan broj odobrenih/sufinanciranih projekata iz podmjera 19.2/19.3 PRR 2014-2020

0 10 (plus dvije započete pripreme projekata suradnje)

23(uključujući 2 projekta suradnje)

Broj kreiranih radnih mjesta u sufinanciranim projektima iz podmjera 19.2/19.3/19.4 PRR 2014-2020

0 1 2

Izvori provjere Izvješća APPRRR-a i LAG-a Brač

MJERE

3.1. Animacija i izgradnja kapaciteta dionika za

aktivan život, rad, uključenost i suradnju

3.2. Zaštita, održivo korištenje i društveno-gospodarska

valorizacija prirodne i kulturne baštine

3.3. Razvoj održive male javne infrastrukture i

usluga u službi lokalnog stanovništva i gostiju

Sukladnost s mjerama (i TO) PRR-a

M19 M19 M04 M08 M07

TO 19.3.1.

TO 19.3.2. TO

19.4.1. TO 4.4.1. TO 8.5.2. TO 7.4.1.

   

40    

Doprinos prioritetima

i fokus područjima

PRR

1, 6 1, 6 4 4 6

1A, 1B, 1C, , 6A, 6B

1A, 1B, 1C, 6A,

6B 4A 4A 6B

Naziv mjere 3.1. Animacija i izgradnja kapaciteta dionika za aktivan život, rad, uključenost i suradnju

Obrazloženje mjere Otok je po svojoj temeljnoj definiciji dio kopna i sustav okružen morem, čije pod sustave u određenoj mjeri karakterizira veći ili manji stupanj izoliranosti prema kopnu i nadređenim sustavima. Suvremena administrativno-teritorijalna organizacija i podijeljenost otoka Brača na osam jedinica lokalne samouprave, dodatno doprinose otočnoj izoliranosti, polariziranom razvoju te nedostatku suradnje i zajedničkog djelovanja. Glavni ciljevi ove mjere su doprinijeti izgradnji i jačanju kapaciteta koji će razvijati suradništvo i međudjelovanje organizacija i dionika koji su svojim djelovanjem usmjereni prema nadilaženju temeljnih otočnih razvojnih nedostataka.

Financijska alokacija 262.171,88 EUR (100% sredstava LAG-a iz podmjere 19.3 i 100% sredstava LAG-a iz podmjere 19.4 PRR 2014-2020)

Predviđeni broj projekata 2 projekta suradnje

Naziv mjere 3.2. Zaštita, održivo korištenje i društveno-gospodarska valorizacija otočne prirodne i kulturne baštine

Obrazloženje mjere Iznimno bogatu i raznoliku prirodnu i kulturnu resursnu osnovu, stanovništvo, institucije te organizacije otoka Brača koriste tek u rijetkim primjerima. Ujedno, postojeća nedostatna i neadekvatna valorizacija predstavljaju svojevrsnu prijetnju njihovoj degradaciji. Glavni ciljevi ove mjere su stvoriti preduvjete za sustavnu i održivu valorizaciju sveukupne baštine te sprečavanje njene degradacije.

Financijska alokacija 73.000,00 EUR (8,70% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020)

Predviđeni broj projekata 11

Naziv mjere 3.3. Razvoj ekonomski održive i energetski učinkovite male javne infrastrukture i usluga u službi lokalnog stanovništva i gostiju

Obrazloženje mjere Područje LAG-a Brač obilježava neuravnoteženi teritorijalni razvoj među pojedinim dijelovima otoka, a na što je moguće djelovati razvojem javne infrastrukture te jačanjem usluga. Glavni cilj ove mjere je stvoriti jednake razvojne prilike na svim dijelovima LAG-a Brač, kako bi se omogućio ravnomjerni prostorni razvoj otoka.

Financijska alokacija 199.950,00 EUR (23,83% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020)

Predviđeni broj projekata 10

Tablica 2– Opis ciljeva, mjera i tipova operacija (Napomena: opis tipova operacija s definiranim korisnicima, aktivnostima, uvjetima prihvatljivosti, iznosima i intenzitetima potpora, prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima te kriterijima odabira priložen je u

Dodatku 2)

   

41    

5.3. Usklađenost s nadređenim strateškim dokumentima

LRS LAG-a Brač predstavlja plansko-strateški dokument područja otoka Brača za razdoblje do 2020. godine, s naglaskom na korištenje sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, također pružajući opći uvid u širi kontekst razvojnog usmjerenja i kao takav svoju utemeljenost mora bazirati na horizontalnoj (sektorskoj) i vertikalnoj (prostorno-hijererhijskoj i upravnoj) usklađenosti razvojnih dokumenata. Analiza usklađenosti LRS LAG-a Brač s nadređenim strateškim dokumenata provedena je usporedbom usuglašenosti prioritetnih (strateških) ciljeva ključnih dokumenata na nacionalnoj (uključujući strateške smjernice EU) i regionalnoj razini koji definiraju ukupni razvoj područja i/ili razvoj odabranih sektora s ciljevima LRS LAG-a Brač.

Prioritetni ciljevi/mjere

LRS LAG-a Brač

Nadređeni strateški dokumenti

Povećati konkurentnost poljoprivredne proizvodnje i prerade

otoka Brača

Poboljšati gospodarske prilike i mogućnosti, prepoznatljivost

i diversifikaciju ponude razvojem

nepoljoprivrednih djelatnosti i ruralnog turizma

Unaprijediti kvalitetu i bogatstvo mogućnosti života, rada, razonode i

uključenosti svih stanovnika i posjetitelja otoka

Poticanje mladih poljo-privrednika i razvoja malih OPG-ova

Razvoj i povećanje konkurentnosti uvođenjem novih, okolišno prihvatljivih, znanja i tehnologija u poljoprivrednu proizvodnju i preradu

Potpora zajedničkim poduzetničkim inicijativama temeljenim na lokalnim specifičnostima, tradiciji te inovacijama

Potpora inovativnim i/ili tradicijskim oblicima turističkih, umjetničkih i sl. proizvodnji i usluga

Potpora novim inicijativama temeljenim na tradiciji i/ili inovacijama

Animacija i izgradnja kapaciteta dionika za aktivan život, rad, uključenost i suradnju

Zaštita, održivo korištenje i društveno-gospodarska valorizacija prirodne i kulturne baštine

Razvoj održive male javne infrastrukture i usluga u službi lokalnog stanovništva i gostiju

NACIONALNA RAZINA (UKLJUČUJUĆI STRATEŠKE SMJERNICE EU)

Strategija prostornog razvoja RH

P1

1. Održivost prostorne organizacije 1.4. Unapređivanje vitalnosti i privlačnosti ruralnog prostora

1.5. Održivi razvoj i korištenje obalnog područja 1.6. Smanjivanje regionalnih razlika i održivo planiranje razvojno specifičnih područja

1.7. Unapređivanje dostupnost infrastrukturnih sustava  

P2

2. Očuvanost identiteta prostora 2.1. Održivo razvijanje zaštićenih područja prirode i područja ekološke mreže 2.2. Očuvanje i održivo korištenje kulturnog nasljeđa 2.3. Unapređivanje vrsnoće građenja i oblikovanja prostora 2.4. Afirmacija obilježja i vrijednosti krajobraza  

P3

3. Prometna povezanost 3.1.1. Razvijanje cestovnog prometa 3.1.4. Razvijanje pomorskog prometa 3.1.5. Razvijanje zračnog prometa

P4 4. Razvoj energetskog sustava  

4.3. Povećavanje udjela obnovljivih izvora energije

P5

5. Otpornost na promjene 5.1. Prilagodba klimatskim promjenama

5.2. Jačanje prirodnog kapitala planiranjem razvoja zelene infrastrukture 5.3. Povećavanje energetske učinkovitosti

5.4. Održivo gospodarenje otpadom 5.5. Održivo gospodarenje mineralnim sirovinama 5.6. Prilagođavanje promjenama uvjeta poslovanja

5.7. Razvijanje održivog turizma Program ruralnog razvoja 2014-2020 RH

P2 Jačanje isplativosti poljoprivrednog gospodarstva i konkurentnosti sviju tipova poljoprivrede te promicanje

   

42    

inovativnih poljoprivrednih tehnologija i održivog upravljanja šumama

P3

Poticanje organiziranja lanaca opskrbe hranom, uključujući preradu i plasiranje poljoprivrednih proizvoda na tržište, dobrobit životinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi

P4 Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje

ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom

P5

Promicanje učinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru

P6 Promicanje društvene uključenosti, suzbijanja siromaštva te gospodarskog razvoja u ruralnim područjima

Strategija ruralnog razvoja RH 2008-2013

S1 Poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora

Poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora

S2 Očuvanje, zaštita i održiva uporaba okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog naslijeđa

S3 Poboljšanje kvaliteta života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva

S4 Poboljšanje učinkovitosti institucijskog okruženja

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

S1 Povećanje atraktivnosti i konkurentnosti turizma S2 S3 Novo zapošljavanje S4 Investicije S5 Povećanje turističke potrošnje

Strategija razvoja poduzetništva u RH 2013-2020

S1

POBOLJŠANJE EKONOMSKE USPJEŠNOSTII Unapređenje ekonomske uspješnosti maloga gospodarstva u sektorima proizvođačkih i uslužnih djelatnosti većim ulaganjem u R&D, višim stupnjem inovacija, rastom izvoza te daljnjim razvojem poslovnih mreža i povezanosti

S2 POBOLJŠAN PRISTUP FINANCIRANJU Razvijanje raznih financijskih mogućnosti za subjekte maloga gospodarstva i uklanjanje financijskog jaza za malo gospodarstvo

S3 PROMOCIJA PODUZETNIŠTVA Pružanje potpore osnivanju novih poduzeća, rast broja aktivnih poduzeća i jačanje institucija koje pružaju potporu poduzetnicima kako bi se na taj način pridonijelo ravnomjernijem i uravnoteženom razvoju hrvatskih regija

S4

POBOLJŠANJE PODUZETNIČKIH VJEŠTINA Pružanje potpore većem razvoju subjekata maloga gospodarstva jačanjem njihove uprave, uvođenjem i djelovanjem većeg broja visokokvalificiranih zaposlenika te podupiranjem cjeloživotnog učenja zaposlenih u subjektima maloga gospodarstva

S5 REGIONALNA RAZINA

Razvojna Strategija SDŽ 2011-2013

S1 Konkurentno gospodarstvo

S2 Razvoj infrastrukture, zaštita prirode i okoliša

Razvoj infrastrukture, zaštita prirode i okoliša

S3 Razvoj ljudskih resursa i povećanje kvalitete života

   

43    

S4 Unapređenje upravljanja razvojem S5 Jačanje prepoznatljivosti županije

Strategija razvoja ljudskih potencijala SDŽ 2014-2020

S1 Formalno, neformalno i informalno obrazovanje široko dostupno, pristupačno i u potpunosti usklađeno s dinamičnim potrebama društva i gospodarstva

S2 Poticajno okruženje za razvoj poduzetništva, inovacija i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, s visokom razinom društvene i okolišne održivosti

S3

Njegovanje, promicanje, razvoj i podršku inicijativa te prakticiranje načela i dobre prakse jednakih mogućnosti, prilika i društvene i ekonomske uključenosti svih skupina građana

S4

Izgradnja kapaciteta lokalnog partnerstva za zapošljavanje u koordiniranju dionika, razvoju, provedbi i praćenju politika, strategija, prioriteta i mjera Strategije razvoja ljudskih potencijala

Tablica 3 – Usklađenost LRS LAG-a Brač 2014-2020 s nadređenim strateškim dokumentima

5.4. Odabir projekata na razini LAG Brač

Metodologija odabira projekata na razini LAG-a temeljem provedbe 8. načela CLLD pristupa lokalnom razvoju vođenom lokalnom zajednicom (decentralizirani pristup provedbe lokalnog razvoja) detaljno se definira internim procedurama organizacije koje odobrava Skupština LAG-a. Temelj za decentraliziran postupak upravljanja javnim sredstvima iz podmjere 19.2 PRR RH od strane LAG-a, odnosno odobrenje projekata krajnjih korisnika (nositelja projekata), predstavlja važeći nacionalni Pravilnik za provedbu Mjere 19, podmjera 19.2, 19.3 i 19.4.9 (u daljnjem tekstu: Pravilnik), Ugovor za provedbu LRS i slijedni Sporazum o suradnji u izvršavanju delegiranih administrativnih provjera s pripadajućim prilogom, koji sklapaju LAG i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (dalje: APPRRR), a kojim su definirane međusobne funkcije i odgovornosti, te Smjernicama za provedbu postupka odabira projekata objavljenim od strane APPRRR-a. U ovom poglavlju okvirno je opisan postupak odabira projekata koji se, sažeto, sastoji od sljedećih aktivnosti: Priprema i objava LAG Natječaja LAG administratori (stručna služba odnosno ured LAG-a uz ev. potporu vanjskih suradnika, prema potrebi) pripremaju dokumentaciju koja minimalno sadrži: predmet, svrhu i iznos raspoloživih sredstava LAG Natječaja; uvjete prihvatljivosti nositelja projekta i dokumentaciju; uvjete prihvatljivosti projekta i dokumentaciju; uvjete prihvatljivosti troškova i dokumentaciju; kriterije odabira projekata i dokumentaciju za ocjenu usklađenosti projekta s kriterijima; prag prolaznosti; prihvatljive i neprihvatljive troškove; detaljni postupak odabira projekata; visinu i intenzitet potpore (s jasno definiranim uvećanjima); način, uvjete i rokove prijave projekta; rokove i uvjete za podnošenje prigovora te popis priloga i obrazaca. Dokumentacija natječaja sadržavati će i druge dokumente poput vodiča za korisnike i sl. Nakon odobrenja ukupne natječajne dokumentacije od strane nadležnog tijela LAG-a, LAG Natječaj, s pripadajućim obrascima, prilozima, vodičima i ostalom dokumentacijom,                                                                                                                          9Pravilnik o provedbi podmjere 19.2. »Provedba operacija unutar CLLD strategije«, podmjere 19.3. »Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a« i podmjere 19.4. »Tekući troškovi i animacija« unutar mjere 19 »Potpora lokalnom razvoju u okviru inicijative LEADER (CLLD – lokalni razvoj pod vodstvom zajednice)« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (NN 96/2017). Napomena: U provedbi LRS primjenjuje se Pravilnik te njegove izmjene i dopune koje su na snazi u trenutku provedbe LAG Natječaja.  

   

44    

objavljuje se na mrežnoj stranici LAG-a (www.lagbrac.hr). Obzirom na regulatorni okvir za provedbu podmjere 19.2 od strane nadležnog tijela - natječaj za dodjelu sredstava za pojedini tip operacije raspisuje se samo ukoliko je APPRRR na nacionalnoj razini raspisala najmanje jedan natječaj za tip operacije sukladan tipu operacije LRS LAG-a. Poziv se objavljuje i na funkcionalnim i operativnim mrežnim stranicama svih članova LAG-a te se javnost izvješćuje preko tiskanih i drugih medija na lokalnoj i regionalnoj razini. Detaljna provedba biti će propisana samim natječajem, dok će, u prije i u vrijeme njegova trajanja, LAG provoditi animacijske aktivnosti kako bi korisnike što kvalitetnije pripremio za prijave. Podnošenje, zaprimanje i stvaranje prijavnog dosjea projekta te administrativna kontrola; ocjenjivanje i odabir projekata Projektne prijave zaprimaju se putem službene adrese LAG-a. Način podnošenja prijave projekata jasno će biti naznačen u LAG Natječaju. Otvaranje prijava projekata pristiglih na LAG natječaj obavlja Povjerenstvo kojeg imenuje Skupština LAG-a. Povjerenstvo čini njegov Predsjednik te LAG administratori. Nakon zaprimanja prijava provodi se administrativna kontrola koja, ujedno, predstavlja i 1. fazu (tzv. Analiza 1) u postupku odabira projekata za provedbu LRS. Tijekom ove faze, LAG može zatražiti i nadopunu dokumentacije dostavljene od strane nositelja projekata koji su se prijavili na natječaj. Cilj 1. faze je provjera: potpunosti prijave, prihvatljivosti nositelja projekta te osnovnih uvjeta prihvatljivosti projekta. Nakon administrativne provjere, započinje 2. faza (Analiza 2) koja predstavlja kvalitativno ocjenjivanje prijava od strane Ocjenjivačkog odbora kojeg imenuje nadležno tijelo LAG-a, a koja se provodi sukladno definiranim internim procedurama LAG-a i kriterijima odabira definiranim LRS. Rezultat ovih analiza je rang lista projekata s pratećom dokumentacijom koja se upućuje na odlučivanje Upravnom odboru LAG-a. Upravni odbor, zatim, provodi procjenu projektnih prijedloga prema izvješću i privremenoj rang listi te provjere sukladnosti s kriterijima za vrednovanje i odabir projekata. Na odluke Upravnog odbora, nositelji projekata imaju mogućnost prigovora tijelu LAG-a nadležnom za prigovore. Odluke tijela LAG-a nadležnog za prigovore moraju biti jasne i konačne i ne mogu ni na koji način biti promijenjene od strane Upravnog odbora LAG-a. U slučaju da je prigovor prihvaćen, prijava projekta se vraća u administrativnu obradu. Popis projekata koji su odabrani od strane LAG-a biti će objavljen na mrežnoj stranici LAG-a nakon utvrđivanja rang liste odabranih projekata. Objava uključuje najmanje sljedeće podatke: naziv nositelja projekta, naziv projekta i njegov kratak opis, intenzitet potpore i iznos potpore. Nakon završetka natječaja i postupka odabira projekata na razini LAG-a, sva postupovna dokumentacija i odluke o odabiru dostavljaju se na natječaj APPRRR-a za provedbu LRS, putem AGRONET-a, pri čemu, LAG podnosi Zahtjev za potporu za svaki pojedinačni odobren projekt. APPRRR provodi postupak provjere usklađenosti odabira projekata LAG-a s kriterijima navedenim u LRS i LAG Natječajem, te, nakon provedenih provjera, donosi Odluku o dodjeli sredstava za svaki pozitivno ocijenjeni Zahtjev za potporu. Lista potvrđenih i odobrenih projekata od strane APPRRR-a objavljuje se na mrežnim stranicama LAG-a Brač.

5.5. Projekti suradnje

LAG Brač ima dugu tradiciju projekata suradnje kako sa susjednim područjima (Šolta, Split i njihove visokoškolske ustanove, studentske udruge, LAG Škoji, LAG 5, tako i s LAG-ovima

   

45    

u RH i inozemstvu (posebice LAG Pays Terresromanesen Payscatalan, Francuska, s kojim se njeguje suradnja od 2007.g. i čija je predsjednica i članovi bili od velike pomoći u uspostavi i promociji LEADER pristupa te izgradnji kapaciteta svih dionika LAG Brač). Budući su analize pokazale potrebu daljnjeg rada na animaciji i izgradnji kapaciteta ciljanih skupina dionika, posebice u smislu daljnjeg širenja dobre prakse unutarsektorske i međusektorske suradnje, odnosno unutarotočne, međuotočne, regionalne i međuregionalne, ali i daljnje međunarodne suradnje, projekti suradnje nastavit će se fokusirati na aktivnosti osvještavanja, edukacije, razmjene iskustava, povezivanja i umrežavanja dionika LAG-a Brač s zainteresiranim dionicima kako unutar područja LAG-a i sektora, tako i posebice u drugim regijama i sektorima. Stoga, za programsko razdoblje 2014.-2020., predviđa se suradnja u sljedećim tematskim područjima:

•   Daljnji razvoj i unapređenje primjene LEADER pristupa razmjenom dobre prakse s LAG-ovim u regiji, RH i međunarodno, s posebnim naglaskom na animaciji, unapređenju znanja i vještina, aktiviranju razvojnih potencijala svih dionika te uspostavi učinkovitih operativnih struktura za provedbu, praćenje i evaluaciju, te unapređenje učinaka provedbe RS LAG Brač. Ovaj dio uključuje i snažan interes obrazovnog sektora na otoku za uvođenjem inovacija u obrazovanju, te novih obrazovnih programa usklađenih s razvojnim potrebama i mogućnostima otoka Brača. Ovi projekti će se realizirati kroz ESF i Erasmus+; •   Projekti međuteritorijalne i transnacionalne, unutarsektorske i međusektorske suradnje s posebnim naglaskom na razvoju inovativnog malog i srednjeg poduzetništva, društvenih inovacija, društvenog poduzetništvatemeljenog na tradiciji zadrugarstva počevši od Pustinje Blaca kao jedne od najstarijih dokumentiranih zadruga u EU i svijetu i u suradnji sa sličnim takvim lokacijama u svijetu te kroz razvoj urbanih i ruralnih inkubatora i programa za mlade, skupine u nepovoljnom položaju i/ili inovativne poduzetnike. Ovi projekti se planiraju realizirati kroz ESF, Interreg Adrion i Interreg Mediteran; •   Maslinarstvo - daljnji razvoj proizvodnje, brenda i unapređenje kvalitete maslinovog ulja, informiranje, animacija, povezivanje i edukacija maslinara kroz programe razmjene znanja, studijskih putovanja, istraživanja novih modela rada, promicanja ekoloških načina proizvodnje i slično. •   Kamenarstvo - odmak prema kamenarskim proizvodnjama dodatne vrijednosti u skladu s načelima održivog razvoja i smanjenja prekomjernog iscrpljivanja neobnovljivih resursa otoka te povezivanje suradnje; •   Ekološka poljoprivreda - razvoj i pomicanje dobre prakse održive i ekološki certificirane proizvodnje kroz programe suradnje; •   Ribarstvo, marikultura, pomorstvo i pomorska tradicija s mogućnošću rada i podrške uspostavi LAG-ova u ribarstvu (LAGUR Središnja Dalmacija), ali i s daljnjim razvojem i modernizacijom proizvodnje u ovom sektoru; •   Održivi cjelogodišnji turizam posebnih interesa temeljen na integraciji i valorizaciji prirodne i kulturne baštine otoka, te poticanju razvoja aktivnog, pustolovnog, kulturnog, kreativnog, ruralnog, gastro-eno i agro-turizma, kao i drugih oblika turizma posebnih interesa u suradnji sa sličnim nastojanjima u mikro i makro-regiji te na razini EU;

Održiva poljoprivreda - LAG Brač već sada, kao pridruženi partner, surađuje aktivno s LAG 5 (koji, osim Dubrovačkog primorja i Pelješca, obuhvaća otoke Korčulu, Mljet i Lastovo) i LAG Škoji (Šolta, Hvar i Vis) u vrlo ambicioznom projektu „Poljoprivreda u prostorima visoke prirodne vrijednosti: učenje, inovacije i znanje (engl. High Nature Value Farming: Learning, Innovation and Knowledge) u okviru Obzor 2020 Programa unije u suradnji s 10-ak uglednih znanstveno-istraživačkih institucija iz 11 zemalja EU. Kako ovaj projekt službeno počinje u travnju 2016., te traje do kraja ožujka 2019.g.,

   

46    

on će biti odlična podloga za izgradnju kapaciteta i daljnje širenje mogućnosti suradnje, ali i inovacija..

-   Priprema i provedba projekata suradnje LAG-a Brač opisana je glavnim koracima, sukladno novom Pravilniku za provedbu mjere 19 (NN 96/2017):Definiranje pripremnih aktivnosti, UO LAG-a donosi odluku o pripremi projekta suradnje

-   APPRRR – odobrenje pripreme projekta suradnje (19.3.1) -   Planiranje projekta suradnje, zajedno s partnerima (max. 18 mjeseci) -   Stručna služba (ured; LAG administrator) i UO LAG-a provjeravaju usklađenost s LRS i

pripremaju projekt -   Odobrenje projekta suradnje od strane Skupštine LAG-a; Sporazum o suradnji -   Dostava projekta suradnje APPRRR-u, obrada prihvatljivosti aktivnosti -   Odobrenje APPRRR-a za provedbu projekta suradnje (19.3.2) -   Provedba projekta suradnje s partnerima (max. 36 mjeseci) -   Izvješće/odobrenje Skupštine LAG-a o završetku projekta suradnje, odobrenje APPRRR-a

o povratu sredstava.

U trenutku kada LAG izrazi interes za uključivanjem u projekte suradnje na definirane teme, može se osnovati posebno povjerenstvo za dodjelu i praćenje utroška sredstava, kako bi se pravovremeno umanjila mogućnost da LAG kao prijavitelj utroši sva alocirana sredstva. Važno je napomenuti kao LAG planira provedbu 2 projekta suradnje – jedan na nacionalnoj i jedan na međunarodnoj razini. Odluku o ulasku u projekt suradnje, kroz detaljno elaboriranje i prikazivanje rezultata implementacije, moraju podržati članovi Skupštine. Upravni odbor će direktno sudjelovati u pripremi projekta suradnje, osiguravajući kvalitetni obuhvat i visoku razinu kvalitete predmetnog projekta. Prilikom ulaska u projekte suradnje, obavezno je potpisivanje Partnerskog sporazuma ili Sporazuma o suradnji s odabranim LAG-om, u kojemu se jasno navode zadaci, prava i obaveze svakog od partnera. Kriteriji odabira projekata suradnje i postupci odabira definirani su Pravilnikom za provedbu Mjere 19, u dijelu za podmjeru 19.3, tipove operacija 19.3.1 i 19.3.2.

5.6. Opis inovativnog i integriranog karaktera LRS

LRS LAG Brač primjenu inovativnog i integriranog pristupa temelji na sljedećim elementima:

Inovativnost Integriranost

U fazi izrade

U fazi izrade kao poseban zaključak radionica proizašla je potreba rada na uspostavi struktura poticanja inovacija što je rezultiralo i značajnim povećanjem uključenja mladih te osoba kreativnih struka u izradu LRS-a, a posebice je zanimljiv iskaz interesa obrazovnog sektora koji je pokazao velik interes za pokretanje inovacija u obrazovanju kako bi područje moglo odgovoriti na ključne razvojne izazove. Ovo je uključilo i konkretne uočene prijedloge projekata koji će doprinijeti razvoju inovacija i inovacijama usmjerenog društva i gospodarstva

Integriranost u fazi izrade uključivala je terenski rad koji je pokrio cijeli teritorij otoka Brača i uključio dionike iz svih sektora. Tijekom radionica, integrirani pristup je proizašao i kao jedan od ključnih razvojnih imperativa otoka Brača za sljedeće razdoblje. Zanimljivo je da je taj dio nastojanja već u fazi izrade počeo generirati konkretne rezultate jer se tijekom izrade stvorilo ili je u procesu inicijacije stvaranje više integriranih inicijativa (povezivanje ekoloških proizvođača i turističkih djelatnika, povezivanje turizma i kulturnog sektora). Integracija otoka,

   

47    

povezivanjem javnog i privatnog obrazovnog, znanstveno-istraživačkog, društvenog i gospodarskog sektora kroz uspostavu infrastrukture za poticanje inovacija i uspostavu co-working inkubatora u Supetru za podršku inovativnih nastojanja mladih, malih i srednjih poduzetnika, udruga i drugih dionika otoka.

struktura upravljanja, dionika i sektora je naslovni dio prvog Glasila LAG Brač izdanog u okviru izrade LRS kao ideja stvaranja trajnog alata za promicanje integrativnog pristupa u razvoju otoka Brača. Integrirani pristup je ugrađen u sve prioritete i mjere LRS LAG Brač kao horizontalni cilj i načelo, ali i kriterij bodovanja projekata suradnje.

U fazi provedbe na razini mjera i operacija

Inovativnost je jedan od kriterija procjene i odabira projekata na razini svih mjera i operacija LRS LAG Brač, te posebice na razini projekata suradnje. Inovativnost je izrijekom spomenuta u prioritetnim mjerama 1.3. (inovativni modeli plasmana), 2.2. Poticanje inovativnih i selektivnih oblika cjelogodišnjeg turizma te 2.3. Potpora malim poduzetničkim inicijativama temeljenim na lokalnim specifičnostima, tradiciji i/ili inovacijama. Inovacije su posebice istaknute u projektima suradnje u kojima će to biti jedan od ključnih fokusa horizontalnih projektno-programskih nastojanja, a u nekima i glavna tema, a dio su kriterija bodovanja istih.

Integrativnost je izražena u izjavi o viziji, načelima razvoja, a uključena je neizravno kao horizontalno načelo u sve prioritete, mjere i operacije, te izravno kao strateški prioritetni cilj 3 čiji je fokus upravo umrežavanje dionika i primjena integriranih pristupa, te kroz mjere 1.2. (operativne skupine), 1.3. (proizvođačke grupe, horizontalna i vertikalna suradnja), 2.1. (projekti međusektorske suradnje, kratki lanci opskrbe) i 2.3 (inovativno poduzetništvo, turizam, kultura). Integrativnost će biti i jedan od kriterija ocjenjivanja projekata, tj. prijavitelji koji budu u svojim projektima i/ili dosadašnjem radu mogli argumentirati primjenu ovog načela, moći će računati na dodatne bodove.

U fazi provedbe na institucio-nalnoj razini

LAG Brač će koristiti inovativne pristupe i u svom institucionalnom i organizacijskom razvoju, koristeći načela i dobru praksu društvenih inovacija i društvenog poduzetništva posebice putem projekata i programa suradnji koji imaju za cilj doprinijeti izgradnji unutrašnjih inovacijskih kapaciteta LAG-a i njezinih članica te uspostavom sustava podrški za uvođenje i razvoj inovacija u projekte, programe i organizacijske strukture LAG-a Brač i cijelog otoka Brača.

LAG Brač je prepoznao integrativnost kao možda najvažniji čimbenik vlastitog održivog razvoja te je odlučan ovo načelo ugrađivati u svoj institucionalni razvoj kroz sredstva dostupna kroz PRR, ali i kroz druge programe kojima će se nastojati doprinijeti razvoju dobre prakse integriranih pristupa stvaranjem novihklasterskihmeđusektorskih struktura na području teritorija i okruženja te novih poslovnih modela djelovanja i suradnje utemeljenih upravo na ovim načelima.

Na razini horizo-ntalnih politika

LRS će doprinositi horizontalnim ciljevima politika u segmentu okoliša, uključivanja skupina u nepovoljnom položaju te prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena korištenjem inovativnih pristupa u promicanju i primjeni ovih nastojanja na razini sva tri prioritetna cilja, te posebice kroz

LRS LAG Brač je u naravi utemeljena na integraciji horizontalnih politika i ciljeva EU u sve projekte i programe kroz sustav kriterija za odabir projekata na razini svih mjera i tipova operacija, a u prioritetnom cilju 3 to je jedan od ključnih kriterija odabira. Integrativnost LRS LAG Brač dolazi do izražaja u

   

48    

inovacijske projekte suradnje koji izravno ciljaju na ove teme (poput projekta Poljoprivreda u područjima visoke prirodne vrijednosti, projekata obrazovnih i kulturnih suradnji ili projekta inovacijskog inkubatora za projekte koji ciljaju na otvaranje radnih mjesta za teško zapošljive skupine ili poticanja razvoja inovativnih ekoloških proizvodnji i usluga. Na razini strateških prioriteta, Cilj 3 je izravno posvećen ovoj tematici, a Cilj 2 neizravno.

provedbi mjera 19.2., 19.3. i 19.4., 3.2 i 3.3. gdje će se kroz infrastrukturna ulaganja stvarati osnova za dugoročno integrativno djelovanje i povezivanje dionika i sektora (npr. izgradnja i uređenje samoodrživih javnih sadržaja na načelima zelene gradnje i socijalne uključenosti, uređenje poučnih staza i vidikovaca s ciljemunapređenja svijesti o vrijednosti okoliša, prirodne baštine, odnosno krajobrazne i biološke raznolikosti, te održivog razvoja posebice manje razvijenih sredina i sl.).

Tablica 4 – Opis inovativnog i integrativnog karaktera LRS LAG Brač

Integrirani i inovativni pristup očituje se tako na svim bitnim razinama strateškog planiranja i djelovanja, pri čemu treba posebno istaknuti da je logika strateške intervencije odabrana na osnovu promišljanja sinergijskih učinaka odabranih mjera, operacija i aktivnosti na razini cijele LRS LAG Brač što omogućuje da se međusobnim pozitivnim međudjelovanjem istih može očekivati povećanje učinaka na razini svake pojedinačne mjere, operacije i aktivnosti, a posebice strategije u cjelini. Odabranom politikom malih, ali provedivih, vidljivih i povezanih koraka, očekuje se povećanje volje i interesa svih dionika za dodatnim angažmanom, povratkom nade posebice među mlade i visokoobrazovane, ali i isključene skupine, čime se očekuje povećati ukupna atraktivnost, kvaliteta života, rada i razvojnih perspektiva cijelog otoka Brača.

6. OPIS IZRADE LRS 2014-2020 LAG-A BRAČ

Za provedbu postupka izrade LRS formirana je otvorena radna grupa iz redova predstavnika javnog, civilnog i privatnog sektora područja LAG-a Brač. U nastavku je prikazan hodogram aktivnosti te opis participativnog pristupa izrade LRS, s naznačenim participativnim razinama izrade (informiranje, konzultacije, osnaživanje) te pojedinačnim aktivnostima, metodama, (su)dionicima te rezultatima unutar svake od razina.

Tijekom izrade LRS ukupno je provedeno: uvodna radionica u Supetru, 8 informativnih radionica po jedinicama lokalne samouprave u sastavu LAG-a, uz sudjelovanje ukupno 77 (su)dionika, a osim njih u informativnoj fazi provedene su još aktivnosti izrade e-glasila“Bračke novitade” te službene web stranice LAG-a. U fazi konzultacija, nakon višemjesečnog terenskog te kabinetskog prikupljanja statističkih te ostalih kvantitativnih i kvalitativnih podataka, uslijedilo je provođenje ankete među relevantnim dionicima o razvojnim problemima, održana je fokus grupa s predstavnicima maslinarskog sektora.

Tijekom cjelokupnog razdoblja izrade LRS, prikupljane su projektne ideje koje su uvrštene u LRS. Faza osnaživanja započela je aktivnim uključivanjem lokalnog stanovništva u proces izrade i donošenja LRS, a od pojedinačnih aktivnosti uključivala je radionice izrade SWOT analize te definiranja vizije i razvojnih ciljeva, mjera i aktivnosti LRS.

Kroz cijelo vrijeme, dionici su se informirali i educirali kako o LEADER pristupu, funkcijama i nadležnostima LAG-a, Programu ruralnog razvoja, metodologiji lokalnog razvoja upravljanog od strane zajednice, kao i o samom procesu izrade strategije i njihovoj ulozi u

   

49    

pripremi, a posebice provedbi Strategije. U tablici 5, nalazi se pregled svih aktivnosti po razinama uključenja lokalnih dionika.

Razina uključenja Aktivnosti Metode (Su)dionici Broj

sudionika Rezultati

Info

rmir

anje

Uvodna radionica Supetar 29.10.2015.

Prezentacija, razgovor

Predstavnici sva tri relevantna razvojna sektora LAG-a Brač, LAG Brač, CEDRA Split

11

Predstavnici sva tri relevantna razvojna sektora LAG-a Brač upoznati su s predstojećim procesom izrade LRS. Definirane radne skupine te dogovoren hodogram aktivnosti izrade LRS.

Informativna radionica Bol 18.11.2015.

Prezentacija, razgovor

Predstavnici sva tri relevantna razvojna sektora LAG-a Brač, LAG Brač, CEDRA Split

11

Predstavnici sva tri relevantna razvojna sektora s područja općine Bol su upoznati s načelima LEADER pristupa, ulogom LAG-ova u lokalnom razvoju te mogućnostima financiranja iz PRR-a RH 2014-2020.

Informativna radionica Pučišća18.11.2015.

Prezentacija, razgovor

Predstavnici sva tri relevantna razvojna sektora LAG-a Brač, LAG Brač, CEDRA Split

10

Predstavnici sva tri relevantna razvojna sektora s područja općine Pučišća su upoznati s načelima LEADER pristupa, ulogom LAG-ova u lokalnom razvoju te mogućnostima financiranja iz PRR-a RH 2014-2020.

Informativna radionica Supetar 18.11.2015.

Prezentacija, razgovor

Predstavnici sva tri relevantna razvojna sektora LAG-a Brač, LAG Brač, CEDRA Split

13

Predstavnici sva tri relevantna razvojna sektora s područja grada Supetra su upoznati s načelima LEADER pristupa, ulogom LAG-ova u lokalnom razvoju te mogućnostima financiranja iz PRR-a RH 2014-2020.

Informativna radionica Milna 2.12.2015.

Prezentacija, razgovor

Predstavnici sva tri relevantna razvojna sektora LAG-a Brač, LAG Brač, CEDRA Split

10

Predstavnici sva tri relevantna razvojna sektora s područja općine Milna su upoznati s načelima LEADER pristupa, ulogom LAG-ova u lokalnom razvoju te mogućnostima financiranja iz PRR-a RH 2014-2020.

Informativna radionica Nerežišća 2.12.2015.

Prezentacija, razgovor

Predstavnici sva tri relevantna razvojna sektora LAG-a Brač, LAG Brač, CEDRA Split

3

Predstavnici sva tri relevantna razvojna sektora s područja općine Nerežišća su upoznati s načelima LEADER pristupa, ulogom LAG-ova u lokalnom razvoju te mogućnostima financiranja iz PRR-a RH 2014-2020.

Informativna radionica Postira 2.12.2015.

Prezentacija, razgovor

Predstavnici sva tri relevantna razvojna sektora LAG-a Brač, LAG Brač, CEDRA Split

9

Predstavnici sva tri relevantna razvojna sektora s područja općine Postira su upoznati s načelima LEADER pristupa, ulogom LAG-ova u lokalnom razvoju te mogućnostima financiranja iz PRR-a RH 2014-2020.

Informativna radionica Sutivan 8.12.2015.

Prezentacija, razgovor

Predstavnici sva tri relevantna razvojna sektora LAG-a Brač, LAG Brač, CEDRA Split

10

Predstavnici sva tri relevantna razvojna sektora s područja općine Sutivan su upoznati s načelima LEADER pristupa, ulogom LAG-ova u lokalnom razvoju te mogućnostima financiranja iz PRR-a RH 2014-2020.

Izrada newslettera siječanj, 2016.

Newsletter LAG Brač, CEDRA Split, šira javnost

1138

Šira javnost je upoznata s dosadašnjim rezultatima i daljnjim tijekom izrade LRS LAG-a Brač putem mjesečnog newslettera Bračke novitade

Izrada web stranice siječanj, 2015.

Web stranica, Facebook stranica

LAG Brač, šira javnost ~3500 Šira javnost je upoznata s djelovanjem

LAG-a Brač

   

50    

Informativna radionica predstavljanja analize stanja Supetar 16.1.2016.

Prezentacija, razgovor

Predstavnici sva tri relevantna razvojna sektora LAG-a Brač, LAG Brač, CEDRA Split

42 Predstavnici sva tri relevantna razvojna sektora upoznata su s analizom stanja područja LAG-a Brač

Predstavljanje Vodiča za izradu, praćenje i monitoring evaluacije lokalnih razvojnih strategija za programsko razdoblje 2014.-2020. godine Zagreb 28.10.2015.

Prezentacija, slušanje

Predstavnici LAG-a Brač 2

Predstavnici LAG-a Brač upoznati su s načelima izrade, praćenja, evaluacije i monitoringa LRS-a za programsko razdoblje 2014-2020

Kon

zulta

cije

Tematska fokus grupa s maslinarima Supetar 16.01.2015.

Fokus grupa 8

Prikupljeni su osnovni statistički podaci te razvojne snage, slabosti, prilike i prijetnje u kontekstu maslinarskog sektora područja LAG-a Brač.

Provođenje ankete o razvojnim problemima Supetar 16.01.2015.

Anketa

Predstavnici sva tri relevantna razvojna sektora LAG-a Brač, LAG Brač, CEDRA Split

34 Prikupljeni su podaci o razvojnim problemima područja LAG-a Brača

Provođenje intervjua te online upitnika s različitim dionicima studeni, 2015.-veljača, 2016.

Intervju, upitnik

Predstavnici najznačajnijih gospodarskih sektora (ribarski i riboprerađivački, vinogradarski i vinarski, kameno-klesarski, šumarski, stočarski, turistički), javne uprave (JLS, vrtići, škole, TZ) te civilnog društva (udruge te fizičke osobe), LAG Brač, CEDRA Split

28

Prikupljeni su statistički podaci te ostale kvantitativne i kvalitativne informacije o socio-ekonomskom razvojnom stanju područja LAG-a Brač

Prikupljanje projektnih ideja, listopad, 2015.-veljača, 2016.

Upitnik za prikupljanje projektnih ideja, razgovor

Predstavnici sva tri relevantna razvojna sektora LAG-a Brač, LAG Brač

45

Prikupljene su projektne ideje koje su upisane u bazu projektnih ideja LAG-a Brač te uvrštene u LRS 2014-2020 LAG-a Brač

Osn

aživ

anje

Radionica izrade SWOT analize, Supetar 16.1.2016.

Rad u grupama, razgovor

Predstavnici sva tri relevantna razvojna sektora LAG-a Brač, LAG Brač,

42

Definirane su snage, slabosti, prilike i prijetnje iz područja općih značajki, gospodarstva te demografsko-socijalnih značajki područja LAG-a Brač

   

51    

CEDRA Split Radionica definiranja prioritetnih ciljeva, mjera i tipova operacija, Supetar, 6.2.2016.

Rad u grupama, razgovor

Predstavnici sva tri relevantna razvojna sektora LAG-a Brač, ured LAG-a Brač, CEDRA Split

24

Definirano je razvojno usmjerenja LAG-a Brač, donošenjem vizije, zatim su odabrani tipovi operacija te definirani prioritetni ciljevi i mjere

Radionica definiranja kriterija za odabir Povjerenstva za ocjenu i odabir projekata, Supetar, 25.02.2015.

Razgovor

Upravni odbor LAG-a, predstavnici ureda LAG-a, CEDRA Split

9 Definiran je broj članova te kriteriji odabira Povjerenstva koje će ocjenjivati i odabirati projekte.

Predstavljanje nacrta RS LAG-a Brač 2014-2020, Supetar, 10.3.2016.

Prezentacija, razgovor

Članovi i predstavnici ureda LAG-a, šira javnost, CEDRA Split

25 Članovi LAG-a, kao i šira javnost su upoznati s nacrtom LRS LAG-a Brač 2014-2020

Zaprimanje komentara i preporuka za intervencijama u Nacrtu RS LAG-a Brač, 10.3.- 21.3.2016

E-mail, radni sastanak, razgovor

Predstavnici ureda LAG-a Brač, dionici i stanovnici LAG-a Brač, CEDRA Split

25 Unesene su određene izmjene u nacrtu LRS LAG-a Brač prema zaprimljenim preporukama i savjetovanjima

Redovna skupština LAG-a Brač, usvajanje LRS, Supetar , 22.03.2015.

Razgovor

Članovi skupštine LAG-a Brač, predstavnici ureda LAG-a Brač, CEDRA Split

27 Usvojena LRS LAG-a Brač 2014-2020

Konzultacije s dionicima o usklađenim djelovima LRS, područje LAG-a Brač, listopad i studeni, 2017.

E-mail, obilasci i radni sastanci s dionicim LAG-a Brač

Predstavnici ureda LAG-a, dionici LAG-a Brač, CEDRA Split

20 Izrađena usklađena verzija LRS LAG-a Brač 2014-2020 s pratećim dodacima

Skupština LAG-a Brač, usvajanje usklađene LRS, Supetar, 29.12.2017.

Razgovor

Članovi skupštine LAG-a Brač, predstavnici ureda LAG-a Brač

20 Usvojenja usklađena verzija LRS LAG-a Brač 2014-2020 s pratećim dodacima

Tablica 5 – Pregled aktivnosti, razine uključenosti i broja dionika u izradu i usklađivanje LRS LAG-a Brač (Popis sudionika priložen je u Dodatku 3).    

 

7. PROVEDBA LRS LAG-A BRAČ

   

52    

7.1.  Akcijski plan provedbe

Akcijski plan prikazuje hodogram planiranog tijeka implementacije tipova operacija za postizanje očekivanih rezultata strateških ciljeva LRS u programskom razdoblju 2014.-2020., a ujedno i planirani broj odobrenih projekata od strane LAG-a u navedenom programskom razdoblju.

SC/M/TO 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno projekta SC1 0 0 10 11 9 30 M1.1. 0 0 10 0 0 10 TO1.1.1. 0 0 10 0 0 10 M1.2. 0 0 0 11 6 17 TO1.2.1. 0 0 0 4 0 4 TO1.2.2. 0 0 0 5 0 5 TO1.2.3. 0 0 0 2 0 2 TO1.2.4. 0 0 0 0 6 6 M1.3 0 0 0 0 3 3 TO1.3.1. 0 0 0 0 3 3

SC2 0 0 0 12 0 12

M2.1. 0 0 0 12 0 12 TO2.1.1. 0 0 0 12 0 12 SC3 0 0 10 13 0 23 M3.1. 0 N/A N/A N/A N/A 2 TO3.1.1. 0 0 2 pripreme 2 realizacije 0 2 TO3.1.2. 0 N/A N/A N/A N/A N/A M3.2. 0 0 0 11 0 11 TO3.2.1. 0 0 0 8 0 8 TO3.2.2. 0 0 0 3 0 3 M3.3. 0 0 10 0 0 10 TO3.3.1. 0 0 10 0 0 10

Tablica 6 – Akcijski plan provedbe LRS LAG-a Brač 2014-2020

7.2. Opis praćenja i evaluacije učinaka provedbe LRS

Uspješna provedba LRS LAG Brač podrazumijeva uspostavu kvalitetnih sustava praćenja provedbe i evaluacije učinaka provedbe LRS kako bi se omogućilo jednostavno, učinkovito i permanentno mjerenje napredovanja prema ostvarenju zacrtanih ciljeva, pravodobno djelovanje u slučaju pojave relevantnih odstupanja, ali i kontinuirano učenje, prilagodba i optimiranje svih procesa kako bi se u konačnici optimirali i sami rezultati provedbe LRS.

Sustav praćenja provedbe temelji se na sljedećem skupu alata:

-   Izradi i praćenju godišnjih planova rada sa skupom specifičnih, mjerljivih, dostižnih, realnih i vremenski određenih pokazatelja (npr. broj realiziranih projekata, broj uključenih dionika, planirana financijska sredstva);

-   Izradi redovnih narativnih i financijskih godišnjih izvješća s prikazom svih ostvarenja u prethodnom razdoblju, s analizom eventualnih odstupanja, odnosno obrazloženjima istih, kao i naučenim lekcijama;

-   Evaluacijskom izvješću koji se osim usporedbe planiranog i ostvarenog, ocjenjujekvantitet i kvaliteta rezultata, relevantnost, učinkovitost, djelotvornost, utjecaj, održivost rezultata, dodana vrijednost, ostvarivanje horizontalnih ciljeva, itd.

   

53    

Metodologija praćenja i evaluacije učinaka provedbe temeljit će se na preporukama EK i dobroj praksi upravljanja programskim ciklusom. Kao alati evaluacije koristit će se analiza dokumentacije (LRS, operativni planovi, godišnja narativna i financijska izvješća), tiskani i elektronski anketni upitnici za ciljne skupine i krajnje korisnike mjera i operacija, ali i za sve članove i upravljačke strukture LAG-a, kao i predstavnike lokalnih zajednice i ključnih ciljnih skupina unutar njih, konzultativni grupni i pojedinačni sastanci s odabranim predstavnicima relevantnih dionika, te komunikacija telefonom i virtualnim putem. Cilj svih aktivnosti jest priskrbiti objektivne informacije o provedbi LRS-a tijekom cijelog programskog razdoblja. Sva izvješća, uključivo i evaluacijsko, bit će javno i stalno dostupni na stranicama LAG Brač, te će se predstavljati i diskutirati na posebnim sjednicama Upravnog odbora i Skupštine LAG Brač.

Temeljem ovako prikupljenih informacija, izrađivat će se konkretne preporuke i zaključci o mogućnostima unapređenja svih elemenata provedbe LRS-a, uključivo i one koje se tiču revizije same LRS LAG Brač kako bi se omogućio stvaran uspjeh ne samo u njezinom formalnom ispunjenju, već prije svega i u smislu stvarnog doprinosa ostvarenju mjerljive dobrobiti za sve dionike otoka Brača. Plan praćenja i evaluacije prikazan je u tablici ispod.

Element plana Praćenje provedbe Interna evaluacija Eksterna evaluacija Izvršitelj Stručna služba, ured

LAG-a (LAG administrator)

Stručna služba, ured (LAG administrator) i interni

stručni suradnici LAG-a

Vanjski stručni suradnici

Odgovorno tijelo

Upravni odbor i Skupština

Upravni odbor i Skupština Upravni odbor i skupština (usvajaju)

Dinamika Godišnje Godišnje 2019. (odmah po završetku 2018.) i 2023. (završno

vrednovanje ukupne LRS, ex post)

Metode i alati Godišnji plan rada; Praćenje realizacije

pokazatelja; Godišnje izvješće o provedbi

LRS

Upitnici; Konzultativni sastanci; Izvješće o

vrednovanju provedbe LRS

Upitnici; Intervjui; Konzultativni sastanci i fokus grupe; Izvješće o vrednovanju

provedbe LRS

Pokazatelji Broj potpora i korisnika;

Broj stvorenih i/ili sačuvanih radnih mjesta

Broj upitnika; Kvaliteta povratnih informacija;

zadovoljstva dionika radom LAG-a i provedbom LRS

Kvaliteta povratnih informacija; Zadovoljstvo dionika radom LAG-a i provedbom LRS;

Ocjena relevantnosti, učinkovitosti, djelotvornosti,

održivosti, utjecaja i ostvarene dodatne vrijednosti

Sredstva i resursi

Postotak radnog vremena zaposlenika

LAG-a; Administrativni troškovi i režije

Postotak radnog vremena zaposlenika i suradnika

LAG-a; Administrativni troškovi i

režije; Prostor i osvježenje za sastanke s dionicima

Trošak vanjskog stručnog suradnika;

Prostor i osvježenje za događanja i sastanke s dionicima

Proračun 20.000,00 Kn 20.000,00 50.000,00 Tablica 7 – Elementi plana praćenja i evaluacije učinaka provedbe LRS LAG-a Brač

7.3. Mjerenje učinaka LRS 2014-2020 LAG-a Brač

Cilj Mjera Tip operacije Pokazatelj outputa

Pokazatelj rezultata

Pokazatelj učinka

   

54    

1. Povećati konkurentnost poljoprivredne proizvodnje i

prerade otoka Brača

1.1. Poticanje malih

poljoprivrednih gospodarstava

1.1.1. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava

Broj korisnika Broj i iznos ulaganja

Broj radnih mjesta, % povećanja prihoda od

poljoprivrede

1.2. Razvoj i povećanje

konkurentnosti uvođenjem novih,

okolišno prihvatljivih,

znanja i tehnologija u

poljoprivrednu proizvodnju i

preradu

1.2.1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava

Broj korisnika Broj i iznos ulaganja

Broj radnih mjesta, % povećanja prihoda od

poljoprivrede

1.2.2. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima

Broj korisnika Broj i iznos ulaganja

Broj radnih mjesta, % povećanja prihoda od

poljoprivrede 1.2.3. Korištenje obnovljivih izvora energije

Broj korisnika Broj i iznos ulaganja

% energije iz obnovljivih izvora

1.2.4. Potpora za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

Broj projekata Broj dobivenih oznaka kvalitete

Broj proizvoda s oznakom kvalitete na

tržištu

1.3. Potpora zajedničkim

poduzetničkim inicijativama temeljenim na

lokalnim specifičnostima,

tradiciji te inovacijama

1.3.4. Potpora za horizontalnu i vertikalnu suradnju sudionika u lancu opskrbe za uspostavljanje i razvoj kratkih lanaca opskrbe i lokalnih tržišta

Broj projekata Broj OPG-ova koji sudjeluju u lancima opskrbe

% povećanja prihoda ili ostvarenih ušteda

2. Poboljšati gospodarske prilike

i mogućnosti, prepoznatljivost i

diversifikaciju ponude razvojem nepoljoprivrednih

djelatnosti i ruralnog turizma

2.1. Potpora inovativnim i/ili

tradicijskim oblicima

turističkih, umjetničkih i sl.

proizvodnji i usluga

2.2.1. Ulaganje u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima

Broj projekata Broj i iznos ulaganja; Broj

novih ili poboljšanih proizvoda i

usluga

% povećanja prihoda od nepoljo-privrednih

djelatnosti

3. Unaprijediti kvalitetu i bogatstvo mogućnosti života,

rada, razonode i uključenosti svih

stanovnika i posjetitelja otoka

3.1. Animacija i izgradnja

kapaciteta dionika za aktivan život, rad, uključenost i

suradnju

3.1.1. Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a

Broj projekata suradnje

Broj partnera uključenih u

programe suradnje

Broj korisnika projekata suradnje

3.1.2. Tekući troškovi i animacija   Broj provedenih natječaja

Broj projekata i iznos utrošenih

sredstava

% povećanja prihoda korisnika mjera

3.2. Zaštita, održivo korištenje

i društveno-gospodarska valorizacija

prirodne i kulturne baštine

3.2.1. Neproizvodna ulaganja vezana uz očuvanje okoliša

Broj ulaganja Broj korisnika koji doprinose

očuvanju okoliša

% smanjenja štetnih utjecaja na okoliš

3.2.2. Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture

Broj projekata ulaganja

Broj i duljina ili površinaobjekat

a

% uređenih područja

3.3. Razvoj održive male

javne infrastrukture i usluga u službi

lokalnog stanovništva i

gostiju

3.3.1. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu

Broj projekata ulaganja

Broj novih sadržaja i programa

temeljenih na realiziranim ulaganjima

Broj stanovnika i gostiju kojima je

unaprjeđena kvaliteta života i boravka

Tablica 8 – Prikaz pokazatelja outputa, rezultata i učinka po mjerama i tipovima operacija

8. OPIS SPOSOBNOSTI PROVEDBE

8.1. Povijest organizacije

   

55    

LAG Brač djeluje kao lokalno partnerstvo javnog, privatnog i civilnog sektora temeljeno na smjernicama LEADER pristupa te okuplja relevantne dionike i kapacitete za provedbu ciljeva i mjera LRS. Od prvih početaka djelovanja, fokus pokretača LAG-a bilo je informiranje, animiranje i izgradnja kapaciteta svih članova i dionika LAG-a da izgrade operativnu strukturu koja će sustavno raditi na sveukupnom razvoju i konkurentnosti otoka Brača, angažirajući raspoložive ljudske, organizacijske, institucionalne i druge potrebne resurse. Inicijativa uspostave lokalnog partnerstva na području otoka Brača rezultat je višegodišnje bilateralne hrvatsko-francuske suradnje, koja je rezultirala osnivanjem Udruge za otočki razvoj ˝Brač˝ 2008. godine, sa sjedištem u Supetru, a koja se svojim radom temeljenim na načelima LEADER može smatrati pretečom lokalne akcijske grupe na ovome prostoru. Rad Udruge usmjerio se na podizanje svijesti o potrebi organiziranja i pripremanja otoka za nadolazeće pristupanje EU s naglaskom na mogućnost povlačenja sredstava iz strukturnih fondova EU te izgradnju kapaciteta svih dionika za ostvarenje ciljeva održivog razvoja otoka na načelima LEADER pristupa. Godine 2010. u rad se priključuje i područje otoka Šolte. Formalno Lokalna akcijska grupa „Brač, Šolta“ osnovana je 13. listopada 2011. godine na osnivačkoj skupštini u Sutivanu. Osnivačku skupštinu LAG-a činilo je 19 članova, a činili su ih predstavnici triju razvojnih sektora s područja otoka Brača i Šolte. Cjelokupne daljnje aktivnosti LAG-a bile su usmjerene na izradu Lokalne razvojne strategije LAG-a “Brač, Šolta”, koja je izrađena u suradnji s Razvojnom agencijom AZRA iz Varaždina, Ekonomskim fakultetom iz Splita te međunarodnom udrugom studenata AIESEC, a uz financijsku podršku Splitsko-dalmatinske županije te lokalnih jedinica samouprave u sastavu LAG-a. Općina Šolta je početkom 2014. godine istupila iz LAG-a “Brač, Šolta“, te na redovnoj Skupštini održanoj u Supetru 01.07.2014. godine, LAG nastavio rad pod imenom Lokalna akcijska grupa ”Brač”. Međutim, LAG Brač od tada raste i razvija svoje kapacitete, te uskoro i zapošljava profesionalnog djelatnika. Danas tako tijela LAG “Brač” čine: Skupština, odnosno zastupnici pravnih i fizičkih osoba članova LAG-a, zatim Upravni odbor kojeg čine 9 članova, predsjednik, dopredsjednik, voditelj/tajnik te likvidator. LAG Brač broji danas 58 članova, od čega 15 (25,86%) iz javnog, 22 (37,93%) iz civilnog te 21 (36,21%) iz privatnog sektora. Svi ovi dionici čine snažnu operativnu strukturu koja ima dostatan stručan kapacitet za provedbu svih zahtijevanih poslova i zadaća LAG-a u skladu s pravilima PRR-a i na načelima LEADER pristupa.

8.2. Provedbeni kapaciteti

Provedba LRS može se pratiti kroz nekoliko međusobno ovisnih aktivnosti u kojima sudjeluju tijela LAG-a, s različitim ulogama, ali i drugi relevantni subjekti. Opis aktivnosti s odgovornim tijelima te područjima odgovornosti za provedbu LRS priložen je u tablici 8.

 

Radni paket Odgovorno tijelo Područje odgovornosti

Prikupljanje i priprema projektnih dosijea za vrednovanje

LAG administrator Priprema dokumentacije za objavu natječaja, organizacija i održavanje info-dana, administriranje Baze projekata sukladno internim aktima udruge

Upravni odbor Odobrenje prijedloga dokumentacije za objavu LAG natječaja

Skupština Odobrenje natječajne dokumentacije i objave LAG natječaja

Odabir projekata LAG administrator Zaprimanje projekata, provedba administrativne kontrole,

priprema projektnih dosjea za ocjenjivanje, priprema rang

   

56    

liste, upućivanje prema Upravnom odboru, priprema dokumentacije o odabranim projektima i slanje prema APPRRR

Ocjenjivački odbor Ocjenjivanje pristiglih projekata prema zadanim kriterijima u natječajnoj dokumentaciji, priprema rang liste projekata

Upravni odbor Imenovanje Ocjenjivačkog odbora, razmatranje i odobravanje projekata prema izrađenoj rang listi projekata od strane odbora

Tijelo za prigovore Odlučivanje o odabiru projekata u sustavu prigovora na odluke Upravnog odbora, konačno odlučivanje o odabiru projekata za provedbu LRS

APPRRR Provjera provedbe postupka natječaja i odabira projekata te odabranih projekata LAG-a, odobravanje zahtjeva za potporu i zahtjeva za isplatu provedenih projekata

Provedba projekta LAG administrator

Organizacija i provedba radionica za korisnike, provođenje kontrole na terenu, stručna pomoć u provedbi projekata u svojstvu voditelja projekta ispred upravljačkog tijela (LAG-a)

Animacijske aktivnosti LAG administrator

Organizacija tematskih radionica i info dana LAG-a, intervjui s lokalnim stanovništvom, organizacija konferencija, specijalizirane edukacije za djelatnike, volontere i članove LAG-a kako bi podigli svoje kapacitete i prenijeli znanja i iskustva na lokalnu zajednicu, promoviranje suradnje

Aktivnosti suradnje

LAG administrator

Priprema projekata suradnje, upućivanje na odobrenje nadležnim tijelima LAG-a i APPRRR, provedba projekata suradnje, umrežavanje LAG-a sa strukovnim organizacijama, lokalnim i regionalnim tijelima, drugim LAG-ovima radi prijenosa dobre prakse i primjenu načela razvoja „odozdo prema gore“

Upravni odbor Odobrenje prijedloga pripreme projekata suradnje

Skupština Usvajanje provedbe projekata suradnje i završnog izvješća

APPRRR Odobrenje pripreme i provedbe projekata suradnje, odobrenje isplate prihvatljivih troškova pripreme i provedbe projekata suradnje

Administracija

LAG administrator

Priprema godišnjeg akcijskog plana provedbe Strategije, priprema izvješća o radu LAG-a, priprema plana rada LAG-a za naredno razdoblje, komunikacija s nacionalnom Agencijom za plaćanja, koordinacija članstva LAG-a u strukovnim udruženjima

Upravni odbor Odobrenje prijedloga plana provedbe LRS, godišnjeg izvješća o radu i plana rada

Skupština Donošenje plana provedbe LRS, godišnjeg izvješća o radu i plana rada

APPRRR Kontrola prihvatljivosti troškova provedbe LRS, isplata, monitoring rada LAG-a sukladno nacionalnoj regulativi

Vrednovanje i praćenje

LAG administrator Izrada godišnjeg i ad-hoc izvješća o provedbi LRS prema zadanim parametrima (godišnje)

Upravni odbor Usvajanje prijedloga svih izvješća o provedbi LRS

Skupština Odobravanje godišnjeg izvješća o provedbi

   

57    

LRS APPRRR/Ministarstvo poljoprivrede

Smjernice za vrednovanje na razini PRR, kontrola vrednovanja i provedbe (učinaka i rezultata LRS)

Vanjski stručnjak Provedba vanjskog vrednovanja provedbe LRS temeljem zadanih parametara vrednovanja te izrada preporuka za daljnju provedbu; vrednovanje nakon provedbe LRS (ex post)

Tablica 8 – Shematski prikaz aktivnosti, odgovornog tijela te područja odgovornosti za provedbu LRS

Mogući rizici provedbe LRS s procjenom visine rizika i mjerama za njihovo ublažavanje nalaze se u Dodatku 4. 8.2.1. Ljudski kapaciteti

Ljudski kapaciteti za provedbu LRS sastoje se od članova osnovnih tijela LAG-a, a koji su prikazani u Tablici 10. Također, prikazana je trenutni broj članova LAG-a Brač prema osnovnim sektorima u Tablici 9.

Sektor Civilni Gospodarski Javni

Ukupno Fizičke osobe Udruge OPG-ovi Tvrtke/

obrti Zadruge JLS-ovi TZ-ovi

Broj članova 11 11 9 8 4 8 7 58 Tablica 9 - Broj članova LAG-a Brač prema sektorima

Tijela LAG-a Broj članova Uloga Skupština 58 Najviše tijelo upravljanja LAG Brač Upravni odbor 9 Donošenje operativnih odluka LAG Brač

Tijelo za prigovore

3 Odlučivanje u slučaju prigovora na odluke LAG-a zbog povrede odredbi LAG natječaja, pogrešnog i nepotpuno

utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene pravnog propisa na kojem se temelji odluka

Predsjednik 1 Zastupa, predstavlja i promiče LAG Brač Dopredsjednik 1 Zamjenjuje Predsjednika u odsutnosti

Voditelj-tajnik 1 Obavlja operativne poslove ureda i provodi odluke UO i Skupštine LAG-a, komunicira s članovima

Povjerenstvo za procjenu i odabir projekata

5 Sastaje se u svrhu procjene i ocjene projektnih prijedloga za financiranje kroz PRR mjeru 19.2.

Odbor za praćenje/reviziju

5 Prati rad tijela i operativnih struktura, te provedbu i ostvarivanje ciljeva Razvojne strategije LAG Brač

Tablica 10 – Tijela LAG-a, broj članova i uloge 8.2.2. Financijski kapaciteti za provedbu

Financijski kapaciteti za LAG-a Brač za provedbu LRS temelje se korištenju sredstava koja su na raspolaganju iz Mjere 19 Programa ruralnog razvoja 2014.-2020., odnosno za provedbu podmjere 19.2 – Provedba operacija unutar CLLD strategije, podmjere 19.3. – Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a i prateće podmjere 19.4. – Tekući troškovi i animacija, a koji prema odluci upravljačkog tijela iznosi 1.101.121,88 eura. Dio vlastitih sredstava (članarine) te ostali projekti i prihodi, bit će korišteni za predfinanciranje.  

Izvor financiranja Planirani iznosi (€)

   

58    

Podmjera 19.2. PRR-a: Provedba operacija unutar CLLD strategije 838.950,00 Podmjera 19.3. PRR-a: Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a

41.947,50

Podmjera 19.4. PRR-a: Tekući troškovi i animacija 220.224,38 Ukupno za podmjere 19.2, 19.3 i 19.4 1.101.121,88

Vlastita sredstva (članarine) (procjena za petogodišnje razdoblje 2016-2020)

35.600,00

Ostali projekti i prihodi 2.670,00 Tablica 11 – Visina sredstva za provedbu LRS, prema simulaciji Upravljačkog tijela te

vlastita sredstva

8.3. Iskustvo u dosadašnjoj provedbi projekata

Iako, LAG Brač nema značajnijeg iskustva u provedbi projekata financiranih iz IPARD-a jer nije bio akreditiran u prošlom programskom razdoblju 2007.-2013. te nije provodio projekte kroz mjeru 202 IPARD programa, LAG je od samih začetaka sudjelovao i sudjeluje u više europskih projekata i inicijativa suradnje. Prva europska suradnja je začeta još 2007.g. s predstavnicima francuskih institucija i LAG-ova gdje su započele prve radionice o mogućnostima suradnje, LEADER pristupa, EU fondova u podršci održivog razvoja otoka i međunarodne suradnje. Od tada se razvija stalna suradnja s predstavnicima Veleposlanstva Republike Francuske u Hrvatskoj, kao i predstavnicima francuskog Ministarstva poljoprivrede kroz Bilateralni francusko-hrvatski projekt Održivi ruralni razvoj otoka Brača. Temeljem toga, osnovana je Udruga za otočki razvoj „Brač“. Kroz ovaj projekt, nastavljaju se edukacije i bilateralni susreti po cijelom otoku, a koji promoviraju načela LEADER pristupa. LAG je od 2011.g. aktivan u pripremi i provedbi projekata financiranih iz sredstava Splitsko-dalmatinske županije, a od 2012. u suradnju se uključuje Ekonomski fakultet s Međunarodnom udrugom studenata te kroz projekt financiran sredstvima Splitsko-dalmatinske županije uz stručnu podršku AZRA-e pristupa se izradi prve strategije za tadašnji LAG „Brač, Šolta“.

LAG Brač dio je projekta ''High Nature Value Farming: Learning, Innovation and Knowledge'' financiranog iz Program unije Obzor 2020 zajedno s LAG-om 5 i LAG-om Škoji, a koji omogućava uključenje LAG-a Brač na platformu Europskog inovacijskog partnerstva u poljoprivredi (EIP Agri Focus Group) i provedbu LRS-a sa svrhom razvoja i implementacije inovacija temeljenim na europskim primjerima dobrih praksi u ekonomskoj i ekološkoj revitalizaciji napuštenih poljoprivrednih površina. Projekt primjenjuje LEADER načela uz stručnu podršku Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Projekt uključuje desetak uglednih europskih partnera, provodi se u razdoblju od tri godine, a ukupna vrijednost odobrenih sredstava iznosi 2.230.218,75 eura u potpunosti financirano od strane EU. Ovo pokazuje, da unatoč kasnoj akreditaciji, LAG Brač svojim višegodišnjim nastojanjem, ali i posljednjim referencama pokazuje da ima inicijalni potrebni operativni kapacitet, ali i spremnost aktivno raditi na izgradnji svojih projektnih upravljačkih kapaciteta koji će omogućiti uspješnu realizaciju i zahtjeva LRS-a u skladu sa svima zahtjevima i pravilima PRR-a.

9. FINANCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS

   

59    

Provedba LRS podrazumijeva potrebu planiranja i koordinacije izvora financiranja koji će omogućiti:

(i) provedbu planiranih mjera i operacija/aktivnosti na ciljanom području; (ii) animaciju i izgradnju kapaciteta svih dionika LAG-a i ciljanog područja; (iii) daljnji razvoj programa i projekata regionalne, međuregionalne i međunarodne suradnje; (iv) operativno funkcioniranje i razvoj ureda, te pokrivanje tekućih troškova LAG-a. LAG Brač će aktivno raditi na izgradnji vlastitih financijskih kapaciteta korištenjem dobre prakse financijskog upravljanja koji se temelje na realnom sagledavanju financijskih potreba samog LAG-a, odnosno LRS LAG-a i planiranih mjera, odnosno projekata te njihove razine spremnosti, s jedne strane, te sagledavanjem dinamike priljeva sredstava iz različitih izvora financiranja koji stoje na raspolaganju za provedbu LRS LAG Brač.

Ovo podrazumijeva i planiranje rizika kako u plasmanu sredstava i provedbi projekata u realizaciji planiranih mjera, s jedne strane, tako i u povlačenju sredstava sukladno dinamici objave, odnosno najave natječaja.

Natječaji PRR-a koji u trenutku pripreme LRS-a nemaju izrađene pravilnike, predviđeni su za kasnije faze realizacije. Nadalje, LAG Brač ima u planu zaposliti posebnu osobu koja će se baviti pripremom, prijavom i provedbom projekata financiranih iz drugih EU, međunarodnih, nacionalnih, regionalnih, lokalnih i inih izvora kako za potrebe LAG-a, tako i za potrebe ostvarenja ciljeva LRS.

Ipak, ovi izvori nisu uključeni u financijski plan provedbe LRS već će se smatrati dodatnom vrijednošću i sredstvom smanjenja financijskih rizika realizacije zacrtanih financijskih planova.

Tablica u nastavku daje prikaz financijskog plana provedbe LRS, odnosno odobrenja projekata od strane LAG-a, u razdoblju od 2014.-2020. godine.

SC/M/TO 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno EUR

SC1, EUR N/A N/A 0,00 0,00 150.000,00 230.000,00 66.000,00 446.000,00 SCI, % N/A N/A 0,00 0,00 17,88 27,42 7,87 53,17 M1.1., EUR N/A N/A 0,00 0,00 150.000,00 0,00 0,00 150.000,00 M1.1., % N/A N/A 0,00 0,00 17,88 0,00 0,00 17,88 TO1.1.1., EUR N/A N/A 0,00 0,00 150.000,00 0,00 0,00 150.000,00 TO1.1.1.,% N/A N/A 0,00 0,00 17,88 0,00 0,00 17,88 M1.2., EUR N/A N/A 0,00 0,00 0,00 230.000,00 36.000,00 266.000,00 M1.2., % N/A N/A 0,00 0,00 0,00 27,42 4,29 31,71 TO1.2.1., EUR N/A N/A 0,00 0,00 0,00 80.000,00 0,00 80.000,00 TO1.2.1., % N/A N/A 0,00 0,00 0,00 9,54 0,00 9,54 TO1.2.2., EUR N/A N/A 0,00 0,00 0,00 100.000,00 0,00 100.000,00 TO1.2.2., % N/A N/A 0,00 0,00 0,00 11,92 0,00 11,92 TO1.2.3., EUR N/A N/A 0,00 0,00 0,00 50.000,00 0,00 50.000,00 TO1.2.3.,% N/A N/A 0,00 0,00 0,00 5,96 0,00 5,96 TO1.2.4., EUR N/A N/A 0,00 0,00 0,00 0,00 36.000,00 36.000,00 TO1.2.4.,% N/A N/A 0,00 0,00 0,00 0,00 4,29 4,29 M1.3., EUR N/A N/A 0,00 0,00 0,00 0,00 30.000,00 30.000,00 M1.3.,% N/A N/A 0,00 0,00 0,00 0,00 3,58 3,58 TO1.3.1., EUR N/A N/A 0,00 0,00 0,00 0,00 30.000,00 30.000,00 TO1.3.1., % N/A N/A 0,00 0,00 0,00 0,00 3,58 3,58 SC2, EUR N/A N/A 0,00 0,00 0,00 120.000,00 0,00 120.000,00 SC2, % N/A N/A 0,00 0,00 0,00 14,30 0,00 14,30

   

60    

M2.1., EUR N/A N/A 0,00 0,00 0,00 120.000,00 0,00 120.000,00 M2.1., % N/A N/A 0,00 0,00 0,00 14,30 0,00 14,30 TO2.1.1., EUR N/A N/A 0,00 0,00 0,00 120.000,00 0,00 120.000,00 TO2.1.1.., % N/A N/A 0,00 0,00 0,00 14,30 0,00 14,30 SC3, EUR* N/A N/A 0,00 0,00 199.950,00 73.000,00 0,00 272.950,00 SC3, %* N/A N/A 0,00 0,00 23,83 8,70 0,00 32,53 M3.1., EUR** N/A N/A 8.808,98 52.853,85 61.243,35 86.411,85 52.853,85 262.171,88 M3.1., %** N/A N/A 3,36 20,16 23,36 32,96 20,16 100,00 TO3.1.1., EUR podmjera 19.3 N/A N/A 0,00 0,00 8.389,50 33.558,00 0,00 41.947,50

TO3.1.1., % podmjera 19.3 N/A N/A 0,00 0,00 20,00 80,00 0,00 100,00

TO3.1.2., EUR podmjera 19.4 N/A N/A 8.808,98 52.853,85 52.853,85 52.853,85 52.853,85 220.224,38

TO3.1.2., % podmjera 19.4 N/A N/A 4,00 24,00 24,00 24,00 24,00 100,00

M3.2., EUR N/A N/A 0,00 0,00 0,00 73.000,00 0,00 73.000,00 M3.2., % N/A N/A 0,00 0,00 0,00 8,70 0,00 8,70 TO3.2.1., EUR N/A N/A 0,00 0,00 0,00 37.000,00 0,00 37.000,00 TO3.2.1., % N/A N/A 0,00 0,00 0,00 4,41 0,00 4,41 TO3.2.2., EUR N/A N/A 0,00 0,00 0,00 36.000,00 0,00 36.000,00 TO3.2.2., % N/A N/A 0,00 0,00 0,00 4,29 0,00 4,29 M3.3., EUR N/A N/A 0,00 0,00 199.950,00 0,00 0,00 199.950,00 M3.3., % N/A N/A 0,00 0,00 23,83 0,00 0,00 23,83 TO3.3.1., EUR N/A N/A 0,00 0,00 199.950,00 0,00 0,00 199.950,00 TO3.3.1., % NN N/A 0,00 0,00 23,83 0,00 0,00 23,83

* odnosi se na sredstva iz podmjere 19.2, bez podmjera 19.3 i 19.4 ** odnosi se na sredstva iz podmjera 19.3 i 19.4

Tablica 12 – Financijski plan provedbe LRS

10. POPIS DODATAKA STRATEGIJE DODATAK 1. Analitičke podloge (Usklađeno) DODATAK 2. Opis tipova operacija s definiranim korisnicima, aktivnostima, uvjetima prihvatljivosti, iznosima i intenzitetima potpora, prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima te kriterijima odabira projekata (Usklađeno) DODATAK 3. Popis sudionika u procesu izrade LRS LAG-a Brač 2014-2020 (Usklađeno) DODATAK 4. Procjena rizika provedbe LRS