Upload
others
View
10
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
TRASOLOGIJA
Locard-ov princip razmene“Svaki kontakt ostavlja trag”
Pojam, značaj i podela tragova
– Pojam trasologije: Deo kriminalističke tehnike koji se baviučenjem o tragovima, odnosno pronalaženju, fiksiranju, tumačenju iznačaju materijalnih tragova koji su u vezi sa kriminalnimdogađajem.
– Pojam traga: predstavlja određenu promenu, vidljiva ili nevidljiva,koja je nastala delatnošću čoveka, životinje ili nekog predmeta i kojaje u vezi sa KD, i kao takva doprinosi razjašnjavanju KD iotkrivanju učinioca.
– Značaj tragova: ukazuju na postojanje KD, sredstva i načinaizvršenja, omogućavaju utvrđivanje mesta, vremena i motivaizvršenja KD.
Način prenosa tragova
– Direktno (primarno) – npr. krv ili telesne izlučevine sa žrtve na izvršioca iobratno;
– Indirektno - posredno (sekundarno) – npr. na odeći izvršioca se zadržava dlaka sažrtve ili iz vozila u kome je izvršeno krivično delo.
Uzorke bi trebalo:
- fotografisati;
- napraviti video zapis tragova i njihovog položaja na mestu kriminalnog događaja;
- zapisati mesto i stanje uzorka;
- napraviti skicu i ucrtati mesto uzorka i njegov odnos sa drugim uzorcima i okolnimpredmetima.
Podela – klasifikacija tragova
• Vidljivi
• Nevidljivi
• Tragovi ljudskogporekla
• Tragovi životinjskogporijekla;
• Tragovi biljnogporekla;
• Tragovi predmeta;
• Tragovi dejstva sile;
• Ostale tragove u vezi sa krivičnimdjelom
• Površinski
• Zapreminski (reljefni)
• Mirko tragovi
• Makro tragovi
Prema veličini
Prema broju
značajnih dmenzija
Prema uočljivosti
Prema poreklu
Tragovi ljudskog porekla
Osnovni tragovi
- tragovi ruku
- otisci prstiju
- krvi
- stopala
- usana
- zuba
- dlaka
Tragovi ljudskih
izlučevina
- sperme
- pljuvačke
- izmeta
- mokraće
- izbljuvka
- sline
- znoja
gnoja
mleka
- kolostruma
Ostali tragovi
- ramena
- leđa
- grudi
- kolena
- laktova
BIOLOŠKI tragovi!!!
Tragovi životinjskog i biljnog porekla
a) Tragovi životinjskog porekla
– To mogu biti tragovi:
- nogu, - tkiva,
- kandži , - otrova (*zmija, crna udovica, stršljen)
- kopita - izmeta,
- krvi, - zuba,
- dlake, - perja,
- papilarnih linija kod nekih vrsta životinja (neke vrste majmuna, psi, kunići)
Čitavi insekti i njihove razvojne faze (larve i sl.) stavljaju se u čiste staklene posude saprobušenim poklopcima radi ventilacije, pravilno označavaju i čuvaju na sobnoj ilidrugoj temperaturi koja im odgovara.
b) Tragovi biljnog porekla
Mogu se naći na osumnjičenom, oštećenom – žrtvi, kao i na mestu kriminalnogdogađaja. Iste se suše u hladovini, a potom pakuju u odgovarajuće papirne kesicekoje se označavaju sa latinskim i domaćim nazivom.
Tragovi predmeta
na mestu događaja
na izvršiocu
na žrtvi
Na vozilu
U vozilu
Na žrtvi
Sečiva testere bušilice
oruđa za struganje oruđa za odvaljivanje
oruđa za kopanje oruđa za udaranje
specijalno napravljena oruđa za izvršenje KD (češalj, top i sl.).
Tragovi vatrenog
oružja
Tragovi vozila
Tragovi oruđa
Tragovi dejstva sile
• Tragovi požara
• Tragovi eksplozije
• Tragovi električnog udara
• Tragovi na staklu
• Tragovi sredstava vešanja
Podela po poreklu
Ostali tragovi u vezi sa KD
– Odeće i vlakana
– Boje i laka
– Zemlje
– Prašine
– Metala
– Otrova
– Narkotičnih i opojnih sredstava
– Zapaljivih sredstava i eksploziva
– Materijalni tragovi nepoznatog porijekla
Forenzička
analiza
vlakna
TEKSTILNO VLAKNO – skup materija, prirodnih ili veštačkih, koji ima dužinu
najmanje 100 puta veću od sopstvenog prečnika, i predstavlja osnovni element
tkanine i tekstila.
Vlakna – jedan od najčešćih tipova fizičkih dokaza
(slučaj Wayne Bertram Williams-a, 1982. god)
Vlakna su često otporna na sredinu, tj. na biološku, fizičku i hemijsku degradaciju i,
kao takva, opstaju u okolini tokom dugog perioda.
Sporno i kontrolno vlakno
Klasifikacija na osnovu veličine, tj. prečnika i dužine:
Prečnik: 5 – 10 µm
Dužina: od 2 cm do preko 1500 m
✓ Filamenti „Stapleri“
Klasifikacija vlakna na osnovu porekla i sastava:
Prirodna Veštačka
Životinjska Biljna Mineralna Organska Neorganska
Kosa Svila Floem List Seme Od sintetičkih Od prirodnih (ugljenična,
(npr. lan) (npr. sisal) (npr. pamuk) polimera polimera keramička,
staklena...)
uključujući uključujući
Poliolefin Polivinil derivati Poliuretan Poliamid Poliester
(Polieten, (PVC)
Polipropilen)
Estri celuloze Viskozna vlakna Regenerisani proteini Guma
(acetati) (Kazein)
Sastav vlakna
Tri vrste polimera
Prirodna vlakna
Prirodna vlakna - potiču od životinja, biljaka, ili minerala
1. Tri glavna izvora biljnih vlakna su:
✓ Seme
✓ Stabljika
✓ Lišće
Primena biljnih vlakana
✓ Tehnička vlakna (užad, vreće, prostirke i sl.)
✓ Individualni elementi (papir)
Karakteristike fabričkih materijala
✓ Lumen – centralni kanal koji se pruža po dužini vlakna
✓ Pomeraj
Priprema biljnih vlakana za analizu
Analiza biljnih vlakana:
✓ Veličina, oblik i debljina lumena
✓ Dužina elementa
✓ Izgled, vrsta i raspodela dislokacija
Raličita biljna vlakna.
2. Životinjska vlakna potiču od
✓ Sisara (dlaka, krzno)
✓ Određenih beskičmenjaka, npr. svilene bube.
3. Mineralna vlakna
✓ Azbestna
✓ Staklena
Primena ne za tekstil, već npr. za kompozitne materijale.
Ograničena upotreba azbesta zbog štetnog uticaja na zdravlje.
Veštačka vlakna
štačka vlakna
različite grupe vlakana koje se prave od sintetičkih
polimera, modifikovanih prirodnih polimera ili stakla.
Veštačka vs. sintetička vlakna!
Fizičke karakteristike veštačkih polimera:
oblik, veličina, unutrašnje osobine i izgled
Polimerizacija – hemijski proces spajanja monomera
u polimere.
Reakcije
✓ Kondenzacije
✓ Adicije Uređaj za dobijanje sintetičkih
vlakana
Mikroskopska fotografija najlon
čarape
Analiza vlakana
Oblik, veličina, vrsta vlakna
Namena vlakna (upotreba prirodnih
vs. upotreba veštačkih vlakana)
Nabor – izuvijanost vlakna, izražena
kao nabori po jedinici dužine (dvo i
trodimenzionalni nabori prirodnih
vlakana).
Farbanje prirodnih i veštačkih vlakana
Optičke osobine vlakana: indeks
prelamanja, dvostruko prelamanje,
boja.
Mikroskopske osobine
Prečnik vlakana
✓ Prirodnih od 10 µm (svila) do 40
µm (ovčija vuna)
(ljudska dlaka 60 – 120 µm)
✓ Veštačkih od 5 µm (mikrovlakna)
do praktično bilo koje veličine
Određivanje prečnika vlakna
✓ Vlakna kružnog poprečnog preseka
✓ Vlakna koja nisu kružnog poprečnog
preseka
Sjaj (sintetičkih) vlakana
Analiza optičkih osobina veštačkih
vlakana
Određivanje hemijskog sastava, načina
izrade i krajnje namene vlakna.
Polarizujuća mikroskopija i mikroskopija na
bazi fluorescencije
Analiza boja
✓ Vizuelno ispitivanje (nedestruktivna, subjektivna metoda)
✓ Hemijska analiza (destruktivna, ponekad nepouzdana metoda)
✓ Instrumentalna analiza (nedestruktivna, objektivna metoda, ponekad
nepouzdana metoda)
Analiza hemijskih osobina
Određivanje hemijske strukture polimera (FTIR i GC)
Analiza pamučnih vlakana.
Forenzička
analiza
dlake
Dlake su tvorevine kožnog prekrivača, epidermalnog porekla, koje
karakterišu sva živa bića iz porodice sisara.
Još u XIX veku forenzički istaživači su
počeli primenjivati mikroskopiju u cilju
identifikacije i upoređivanja dlake kao
dokaznog materijala.
Danas - rutinska i pouzdana metoda!
Osnovni delovi dlake. Uzdužni presek stabla dlake.
Mikroskopske karakteristike dlake
Koren
Vrh
Stablo
Prikaz nekoliko vrsta srži dlake.
1. Srž – centralni deo dlake, izgrađen od savijenih i isprepletanih ćelija koje mogu
(a ne moraju) sadržavati pigment.
✓ izgled
✓ raspodela
✓ indeks srži - MI
Slika 9.2.3. Prikaz nekoliko vrsta srži dlake.
Kontinualna Isprekidana Fragmentirana
Prikaz nekoliko raspodela srži.
Indeks srži, MI - odnos dijametra srži dlake i dijametra dlake
MI = 0.5 - 0.9 za životinjske dlake
MI < 0.3 za ljudske dlake
Pigmentne granule dlake čoveka Pigmentne granule riđe dlake čoveka
Pigmentne granule dlake životinje Kortikalne fuzije dlake čoveka.
2. Kora dlake – najveći deo dlake, izgrađen od izduženih, vretenastih čelija
keratina koje grade fibrilarni kostur.
Pigmentne granule melanina, kortikalne fuzije i ovalna tela
Ovalna tela dlake mačke Ovalna tela dlake psa
Ovalna tela dlake čoveka
Karakteriše ih:
✓ veličina
✓ oblik
✓ boja
✓ položaj
✓ raspodela
Tri osnovna izgleda spoljne opne
Modifikacije izgleda spoljne opne spinoznih a)-f) i imbrikativni g)
3. Spoljna opna – obavija dlaku i sastoji se od višeslojnih orožalih ljuspastih
ćelija.
Tanka, srednja i debela spoljna opna.
Prikaz dva primera spoljnih margina (a, b) i jednog primara unutrašnjih margina opni dlake (c).
Spoljašnje i unutrašnje margine opne dlake
Makroskopske karakteristike dlake
✓ Boja
✓ Oblik
✓ Struktura (dužina, dijametar, zakrivljenost)
✓ Oblik poprečnog preseka
✓ Konfiguracija stabla dlake
Različiti oblici poprečnih preseka dlake
✓Informacije vezane za koren i kraj
dlake
✓ Informacije vezane za prisustvo
stranih objekata
✓ Informacije vezane za anomalije
U P O R E Đ I V A NJ E LJ U D S K E I Ž I V O T I NJ S K E D L A K E
Osobina Životinjska dlaka Ljudska dlaka
Boja Često promena boje duž
stabla dlake
Konstantna boja
Raspodela pigmenta Pigment je gušći prema
srži
Pigment je gušći prema
kori
Srž Različiti oblici Amorfna
Kora Tanja od srži Deblja od srži
Spoljna opna Šira od 1/3 širine stabla
dlake, obično kontinualna
Tanka, kontinualna
Oblik spoljne opne Različite šeme Imbrikativan oblik
Oblik korena Različiti oblici Bulbus
Dijametar dlake Varira duž stabla dlake Postepeno se menja duž
stabla dlake
O D R E Đ I V A NJ E S O M A T S K O G P O R E K L A D L A K E
O D R E Đ I V A NJ E R A S N O G P O R E K L A
N A O S N O V U D L A K E
Uzdužni preseci dlake
PRIPADNIKA BELE RASE
dsr 70-100 μm;
pigmentne granule
ravnomerno raspoređene;
različite gustine; ovalnog
poprečnog preseka; prava
ili talasasta.
PRIPADNIKA CRNE RASE
dsr 60-90 μm, pigmentne granule
gusto raspoređene, veće od granula
drugih rasa; mogu biti tako guste da
čine koru neprozirnom; spljoštenog
poprečnog preseka; kovrdžava
MONGOLOIDA
dsr 90-120 μm; pigmentne
granule veće nego granule
belaca; gusto ali mestimično
raspoređene; kružnog
poprečnog preseka; ravna;
crvene boje
O D R E Đ I V A NJ E P O L A I S T A R O S T I N A O S N O V U D L A K E
Ordeđivanje starosti
Nemoguće je odrediti tačnu starost, samo da li se radi o detetu, mlađoj ili starijoj
osobi.
Određivanje pola
✓ DNK analiza korena dlake
✓ Analiza dlake fluorescentnom mikroskopijom nakon tretmana
P R I M E N A M I K R O S K O P S K I H T E H N I K A Z A
I S P I T I V A N J E D L A K E
✓Stereomikroskop, na početku ispitivanja makroskopske osobine uzorka dlake: boja,
dužina, oblik stabla dlake, dijametar, tretmani nekim sredstvom, prisustvo stranog materijala
✓ Složeni optički mikroskop, za ispitivanje mikrostrukture uzorka dlake npr. za određivanje
strukture i raspodele pigmenta, za određivanje kortikalnih fuzija, srži dlake.
✓ Polarizujući optički mikroskop, dlaka je anizotropna - njenim postavljanjem između
ukrštenih polalizatora i analizatora srž se razlikuje od kore i spoljne opne. Delovi dlake koji se
razlikuju po debljini se vide u različitim bojama.
✓ Mikroskop na bazi fluorescencije, analize dlake koja je tretirana na određen načen, npr.
farbana dlaka, nekih stranih tela na dlaci, koja se najpre priprema (boji-staining), za slučaj da
ne fluorescira, a zatim analizira ovim mikroskopom
✓ FT-IC mikrospektrometar, utvrđivanje hemijskih promena dlake usled podvrgavanja
nekom tretmanu
Forenzička
analiza
barutnih
čestica
Morfologija GSR čestica• Pravilni sferoidi
• Nodularni sferoidi• Nepravilni sferoidi
Sastav GSR čestica• Pb• Sb• Ba
Sastav inicijalne kapisle• olovo stifnat (C6HN3O8Pb)
• antimon sulfid• barijum nitrat
Nastanak GSR čestica
FIZIČKO – HEMIJSKE METODE ZA
ODREĐIVANJE GSR ČESTICA
1. Metoda neutronske aktivacione analize (NAA)2. Metoda besplamene atomske apsorpcionespektrofotometrije (AAS)3. Metoda induktivno spregnute plazme saatomskom emisionom spektrometrijom (ISP–AES)4. Metoda skenirajuće elektronske mikroskopijesa energetski disperzivnоm rendgenskomspektroskopijom (SEM/EDX).5. Diferencijalna pulsna anodna stripingvoltametrija