Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

http://slidepdf.com/reader/full/ljiljan-broj-550-182003 1/76

l„

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


osmal CityCentar

stanovi se grade u Sarajevu, u naselju Hrasno li, ulica Milana Preloga;ukupno 307 stanova, 42 poslovna prost ora i 480 garažnih mjesta;kupcima je na raspolaganju 14 tipova stanova e l i č i n eod 75 do 225 m2

i 9 penthausa, dvoetažnih stanova e l i č i n eod 220 do 380 m2 na najvišimspratovima;uz svaki stan kupac dobija i jedno parking mjes to u garaži;cijena stana 1.250 eura/m2;cijena poslovnog prostor a 2.250 eur a/m2;rok za završetak gradnje: do kraja godine

Kupovina se može obaviti na više a č i n a

1 uplato m kompletnog iznosa odjednom odobrava se rabat od 3 do 5°o u zavisnost io d v e l i č i n estana)

2 uplatom 30 °o iznosa pri potpisivanju ugovora, ostatak na 24 jednake rate bez

kamata Bosmalov beskamatni kre itli

3 . kupovinom na u g o r o č n ikredit od 15 godina preko komerci jalne banke:Raiffeisen Bank dd

KAMATOM OD 7 9 O• O NAOSTA TAK DU GA

Za sve info rmacij e nazovite na telefon: 033/715 000 i l i posjetite web-stranicu:www.bosmal.com

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


t i'

ZARADITE DUPLO VIŠE NEGONA R O Ć E N UŠTEDNJU UNAJBOWOJ BANCIAko kupi; ·prostor n e ć e t esam· ko.ristit" m· ć e m onati zakupca. zMaClaOd z:akUpa: ide V;atm L-.Ako kiapac · · unaprijed. a posfsje 36 mjeseci izrazj že J da: pros or w a - dOblJG

n a z ~R O ~O RSE PRODAJE POS L I J E D E Ć I MCIJENAMAUkupno elcina lokalaPrvi sorat 676m 2 27-600 m2

Drugi sprat 676m 2 27-600 m2

T r e ć isorat 676 m" 27-600 m2

Peti sorat 676m"' 23-600 m2

sesti sorat 676 m" 23-600 m'Ako kupac sve plati unaprijed ostvaruje pravo napopustAko kupac kupujecijeli sprat ostvaruje dodatni popusl

Cijena Namjena2.600 KM/m2 Prodaia roba i us/LJtJa2.400 KM/m2 Prodaja roba i usluoa2.200 KM/m2 Prodaia roba i usluaa1.800 KM/m2 Kancelari e1.700 KM/m" Kancelarije

Ako kupac uplati odmah30 % cijene, ostatak p l a ć au 6 jednak ih rata bez k.amata.Kupcimogu prostor kupiti putemd u g o r o č n o gkredita kod banke.

SADRžAJI · - - - - - - - - - - -

Prodaja roba I usluga za gradnjui opremanje objekata za r d istanovanje :sanitarije , kuhinjen a m j e š t a j e l e k t r o m a t e r i ja l :grijanje.bijela i Hl-FI tehnika.tepisi, itisoni ala t i , okovi uramljivanjeslika , šiv.anje zavjesa i dekora,

boje i lakovi , krojenje plota zanamje§taj po mjeri kupca ,

v i j č a n aroba,servisi za opremu ;i a l a t e r e s t o r a n s l a s t l č a r n a, ipazerfa, butici za o d j e ć ui u ć u

1

computer shop ,mobiteli,zastupanjeINO firmi , projektni biroi ,knjigovodstveni servisi,agenclja zamarketing,agencija za promociju

agenaja za industrijski design :prehrana advokali ,fitness studio ;prodaja nekretnina ,auto -salonl i j e č n i č k aordinacija i drugedjelatnosti po željama kupaca ,

I'

Objekat se sastoji od suterena , visokog prizemlja i 6 spratova .Objekatć e biti opremljen liffovima i kosimpokretnim stepenicama. ·

Unipromet se obavezuje sve kupceuknjižiti 111 na dan uplate posljednjerate.Ako kupac kupuje prostor u fa-

zi zgradnje na kredit ,Unipromet dajeprostor kreditoru pod hipoteku a pootplati kredita banci Unipromet ć e

kupca uknjjižiti 111. Prostor se proda-je bez r a đ e n i hpodova , spuštenih .stropova ,lokalnog razvoda za struju ,č e o n o gizložbenog zida, sve ostalo k l j u č e n oje u cijenu .Objekat ć e

bit izveden tako da se spu§teni stropne mora raditi.

__ =l fo'" · ~ ~ ~ . 7~ . Zavtšetak _@flova : A_VGU T 2003_g_of .,

aru MB. . ta l 2 (lioo M e r c a t o r a~ ) - 'Telefoia 1 ~ 9 6 5

Radno vrijeme 07„• - 20„• aibotom 07„ ' - 17„• nedj ljom O ' ·-13,00

-

Đ l l l l l • « •a• - 7 s -IZ

„ . „„„„ .Gt tau e «rz ·w-41

•

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


..ORMUS• PllVADIA

UEIARSKAORDINACUAU Ć I OW E Č E I U E1 l&U

UI.Kolodworska10 Sanqevo

Prim. Dr. lzetČ u s t o v i č

• Akoste Wesoi, o neželiteu bolnim• Ako iefife ltnui kftrltetnu vsJupdoktora i medicinskesestre u stanu,•Ako Uviteu inostroMtvv,a imateWesnei stare roclik,e,kot1ma supotn line zdtamveneusluge

N a m ~"'BORMU i" namolMtel:061 157 653.Mi vam sto;tno

na raspa lagaajvu mdcodoOa

C ~ h \ A NFirma za prijevoz dženaza

24 sahata na usluzi•:•vršimo gasuljeniei opremanjemej itapo islamskim principima•:•i:;rijevozmeiiita obavljamoizsvih

evropskihzemaljado m1estaukopa•:•prijevozobavljamoi za Basnu• • sve vaše obaveze oko meiiita izvrša

vamo temeljito i s dužnom pažnjomHADŽIM. E M A N

SveinfOnnaci jemožete dobitipulem

lEl.: 0049 (OJ39/81320 259MDlB..: 0170. BOJ 47 28

·· ~ Z 81-i:032 691 400Korbinian Beer Str . 33,

80997 MUnc:hen

( ' ( )„

°'> 'R DIO

11111 r- 99.3 MHz -24sata sa vama. IZENICA a l i ć aBrdo :

tel.+387 (O) j2 / 410 290; 440441; 440 442; 440 443 le.mail [email protected];fax: +387321440444 I

EZ VISNI R D IOVarazdinsbbr.18SarajevoMtt n Tel033712-902Tdirt\.03366l-951

KootaktTel.00387nn2.900:71-901

mtv NOVONASELJE1

GMANA Z A R I ĆSARA.IEVOtelllad11 IS6,411700

. e n ~ c o m o o·

POTRAžlTESIGNALVAŠETELEVIZIJENA49UHFi 4 UHFKANALU

PUTEMPREDAJNIKANAORMANJUIHUMUS V A ~ MDANOMOD~ 6 : DO00:00

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


,

Pred sami start utakmica nogometne Premijer lige i m e č e v apretkvalifikaci-ja za renomirana evropska kup t a k m i č e n j a ,i g r a č idva gradska rivala, e l j e z n i č a

ra i Sarajeva kluba sa n a j v e ć i mrejtingom i ugledom u zemlji, priredili su namn a j v e ć eovogodišnje r a z o č a r e n j e .S v e o p ć o m t u č o mi g r a č a ,trenera i n a v i j a č a ,najednoj prijateljskoj utakmici, na stadionu Olimpika na Otoci, gdje je rezultat potpuno u drugom planu, razmažene i p r e p l a ć e n ezvijezde i zvjezdice podsjetite sunas na sve ono ružno što se dešavalo u minulom prvenstvu na bh. stadionima, narazne vandalizme, t u č e ,markale žice i S.rebrenice na ono što smo željeli zaboraviti i mislili da je zauvijek iza nas. Sramno da ne može biti sramnije.

I g r a č i

oba tima pokazali su da im je ponašanje, kao i iskazani primitivizam,primjerenije nekim seoskim i l k o š i m a ,anonimusima iz neke vukojebine, negogradskim d e č k i m ai državnim reprezentativcima iz metropole. Ako se divljanje n a v i j a č aoba tima i vandalizam na stad ionu Koševa, odmah nakon agresijena Grad i zemlju, kad su se, i z m e đ uostalog, okorjeli kriminalci vozali atletskom stazom u fijakeru, moglo opravdati poratnim pražnjenjem energije, ovajput se preko toga ne može olahko prelaziti.

Nadležni organi NS BiH, Jusuf Pušiila i ostali morali bi reagirati i akterimaskandala z r e ć iadekvatne kazne, ali i kompletne uprave oba kluba. Hladne glave i na miru održati č a sodgoja'>, svojim pulenima i n a v i j a č i m a ,objasniti imda nogomet nije boks i da se sa takvim ponašanjem ne ide u Evropu. Evropa tosasjeca u korijenu i kažnjava d r a s t i č n oda im se svima zavrti u glavi .

Sad ili odmah, dok nije kasno.

•

· l j V

. „ ~ ' - S A D R Z A J

•a;•111•t•Drinaje n a j v e ć agrobnicaBošnjakaizSrebrenice 8PEJDŽERBrigadir Selmo C i k o t i ć ,

komandant Prvog korpusa VFBiH:

Morase utvrditi ko je krivza stanjena lgmanu1993. godine 9SPEKTARSmanjenjevisokihp l a ć a 12

Seada P a l a v r i ć ,potpredsjednica SDA:BorisavParavacprijetikaonekadRadovanK a r a d ž i ć 18

1;; •111I i f ; l i l;I i f ltJ, -V r u ć ajesen na p o l i t i č k o jsceni RS-a:M i k e r e v i ćodlazi,Dodikdolazi? 23

· Policijske podvale:

M i l e t i ću "SB"lažnomfotografijomR a d o n č i ć uizmislioratni z l o č i n 26Socijalni genocid nad Bošnjacimakao uzrok pada nataliteta:

Bebe nač e k a n j u 28

l : l : l , ; 15•1 ;1J · t - _ _ _ _ _ _ _ _Farma uz magistralni put M-17 u o p ć i n iŽ e p č e :

Begovsir u BegovomHanu 44

Iz Globusa: Optužbe zbog posjedovanja droge,nasilja, silovanja„.CrniNBA dosje 46

NA RUBU:LjetnaMarijinashega 55Post festum: B i h a ć k ifestival:

Našii z v o đ a č iviševoleBudvui Zrenjanin negoB i h a ć 58Belma Č e č o ,balerina:

Katarina je uloga mogživota 62

Elvir o l i ć ,novi č l a nlslanbulspora:O t i ć ić e m onaEPu Portugal 66

•iJ••«·Ut1tM1Historija Otomanske države društva i civilizacije:Muslimanskinarodi,vjerskipokretii sekte 70

I ~ t o g r f i a sa naslovne stranice: arhiv 1 JiljanaIlzdl'IK UIUAN d.o.o. Sime Mllutlnovlta SaraJDJe12 . Sarajevo, Dlleldw Mensur Brdar, Glavni I od owumll.l'edrlll Sejo O m e r a g i ć ,Kole fl urednlllll: lsnam T a l J l ć ,Mlrsad S i n a n o v l ć ,hldlraK u č u k - S o r : u č ,Mustafa B o r o v l ćRedallil4aJasmina B l k i ć ,Muhamed B l k l ć ,EllrlJa H a d ž i a h m e t o v i ć ,Enes J a k u p o v l ć ,F\JadK o v a č ,Enes R a t k u š l ć ,Munevera Č u k l eKoUnnlstl Nusretč a n č a r ,Hadfem H a j d a r e v l ć ,Dževad H o d ž l ć ,Enes K a r i ć ,Mufld Memlja, Ferld M u h l ć ,Hllmo Neimarllja, Mustafa S p a h l ć ,Tehnli ld weclnlk VellJaH a s a n b e - ' o v l ćDolunent9cQa FatlmaZ l m l ćLektor lndira Pindžo Sekretar NdafrdleAlmedina l i s p a h l ć ,Fcrtoci•flJaMediha Ž i v o j e v i ćSftlet lista Nusret Č a n č a r ,Dževad H o d ž i ć ,Aziz K a d r l b e g o v l ć ,Mufid Memlja, HllmoNelmertUa, Mustafa S p a h i ć1 smet V e l a d f l ć Fatima V l a j č i ć

te :66 48 95, fax: 66 46 97,DIP - lJIUan Sarajevo M w u s.nfevu: Sime M i l u t i n o v i ć aSarajlije i2,71000 Sarajevo tel.: ++387 33 66 48 95, 66 46 32, fax: 66 46 97, modem: 44 29 94Predltlimlltwt D lllOZllmatw.:LJiijan,Postfach 1770, 64507 Gross Gerau Oeutschland, tel.: ++49 61529n516, fax: ++49 6152177980, mobil ++49 151 12724689 it

[email protected] štamp.rtJa Alden Prlnt, Za ltantp111'8 Edhem N u m i ćDistribucija za Evropu I Ameriku: SAARBACH,HurthPretplata za ljiljan uplatiti na Kamarad konto broj; 2442401 BLZ550 800 65 DRESDNERBANK MAINZ

Lm . l i Jeupl n u evldendlu mllh l lala 18111 pod brojem 341 u alcladuu Zakonom o .i.mom lnfonnnnJuRBlH. uslimanski p . z kop e nastao l./llM• ' RwlkJena ,pHe Df1litva novln.ra BIHkao M)bolJ list Bal u 1992. pelini

&mali: ljiijan @ lsinter.net

L.JD , JAN • 1 - 8 AUGUSTA 2003 5 .

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


:4_:. - ' . : ~ ~ i : . ~ , :

LJHJi'n ndlad ·;; ·n e io a š i t l č k i{ ~ f } J t ;;; 1 f } ~ .· i ~ · .- ~ J ; ~ 1 1 : : : : ;' . ~ 1 - ~ i :

t F n e d j e l j ~20. j u l ~; n a v e č e r ;naprogramu m bilit j ~ poslije naj

. l ~ t r .gledaPlje <iVii.e. za · q q p u ć n p ~ 1. ii.•: emisija p o s v ~ č e n a6 0 - g o d i ~ n j i c i

~ ~ na .Sutjesci . Ticnpštu.· o w ~ t i l i k o ~ ' 1 e e m i ~ ~ t a ni 'twor, I ; ; , ,• · · · ~ - ~ , . < ~ ; : · · O .~ < ; . . - _ - '

jednog od u č e s n i k abitke, mislimda je Jo bio Va1 R a ~ ,koji ~ gov o r e~ ~ n ~ ~~t i v n o J i~ ;d j e l o ~ n j u

medija u pro(Jagirani\i antifašisti·. č k e~ ~ r b e ,. p j > m ~ u 9i nekakav· ' ·1 1r a ~. 1.ič k iLJ_;:tr;an? - . r ~ ;· . . 4t•·'. f , ff · • ®t . . . .

Đ 6 o b z i r ~da l >je to ovaj' ili..onaj Jllislio .ba.š na ~ j L j i l j a n ,sa · s V i l i i}l l k·j z v i ~ ·da ~ 4 j~ t p u n p~~ e .

obaviješten o tmne lq)j1 1e me<HJ uBiH :i$USjednim ~ m naklo-.· n . t f a š i Z m l i~ ta: ·k o j t J l t i f a š i ~ t tia n t i ~ l } e š v i t m ~ Oni koji su u pro-teklihdeseQikgodinlfl.:fe.dovnn.J)ra· šlL• pu i~~ l t n o l t i.~ ~ uJmht„ a ~

- ..._ - ~ i : a- ·- y ,_ ' ;, ~

l J ~ t iko zal<oga naVija Naime,i sa eki m f > C a š i ~n a k l ~ j e -

1 i n l l ~ O S t o r i n i , j t b i v š e ( f ; i l ž a ·-_· . ~ - , _ , , ~ { - .-:

ve, ·be'z n u n k : ~gdf.nje ' savjestj ilikog ·· · š ~ e n ·· p r e u v e l i č a ·

li ~

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


ajte nam da jedemo Promije.ute n a o č a l eda nas vi.. i dio va" l a ć a Nemojte nas

. ~ S l e - ~ · ·.„. .

·vi ovo . amo nei<i :uzvici i .natpisi na transparentima koje su nosili penzioneri. Natpi. i i uzvici · • I su aktualnoj Vlasti.

.ok su se pojedini poslanici sa svim dotacijama i

d ·· cijama" . ižili ono iznosu od pet hiljau vertibi r k s e č n i hprifioda, p

. i:ionere sll prepustili MMf-u. A ~ e p t i m am e đ u n r o ·

o ono

L H L I A N a I - 8 AUGUSTA 2003 7

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


S A U N A

U aag Ili u zatvor

Kako su javile neke pariske radio-stanicebivši premijer RS i aktualni predsjednik

Stranke nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodikn voljkoje pošao u Haag das v j e d o č i

nas u đ e n j u

RadoslavuB r đ a n i n u .

Naime Dodikje morao da p o đ epošto je18. jula od Haškog tribunala dobio ferman

da mu u l u č a j udase ne odazove prijeti kazna od sedamgodina zatvora i nov č a n aod 100.000eura.Izgleda da mu se neide i ne zamjeraB r đ a n i n uali niSrbima koji misle da suim još uvijekKarad ž i ći l a d i ćsveci ida su se boriliza

pravu stvar p r o g o n e ć i ,u b i j a j u ć is i l u j u ć iip l j a č k a j u ć iBošnjake ali i Hrvate.Stoga Dodiku nije padalo na pamet da bis v j e d o č e ć iu Haagu mogao nešto i zaraditi.Mislioje da ć e se i z v u ć ii sve prešutjeti. Alicam del Pontemalo ko je odolio ..

o m a ć e

neurohlrurške snage

S rajevo se nekad č i n iosvještenim gradom. N a r o č i t okada neki pametni ljudi

naprave nekolikokoraka naprijed. Poslije ·rata mnogo se u č i n i l ona osposobljavanjuhirurškoga kadra. Danas smo uspjeli da samostalno obavljamo operacije na srcu i namozgu. Mr. dr. Kemal D i z d a r e v i ć ,specijali

sta neurohirurgnaK l i n i č k o mCentru Univerziteta u Sarajevunajavljuje da ć e naštim obaviti najko-

mpliciranijuoperacijuna mozgu. Radi se ooperaciji benignogtumora u dijelu lobanje i z m e đ usrednje istražnje lobanjske jame tzv.petrokliva-

lnoj regiji koja u inozemstvu košta do100.000 KM. Neurohirurškizahvati na KCU

Sarajevo svrstavaju se m e đ unajsuvremenije u Evropi.Ovu operaciju dr. D i z d a r e v i ć

izvodioje na kliniciMayo u SAD u. Ovi sur j e đ ii vrlo delikatnizahvati kojise rade unajosposobljenijimklinikama na svijetu. Da

se rade i ovdje dovoljnogovori.

L R L I A N • 1 - 8 AUGUSTA 2003

P R E S S I J

U CARATRAJANAKOZUE UŠI

Vlada R priznalad a ~je rina n a j v e ć

grobnica šnjaka

iz SrebreniceVlada RS-a je a o p ć i l a :

Prema javno objavljenim podacima patologa dr. Zorana S t a n k o v i ć a ,

p r o n a đ e n isu ostaci 2.082tijela od kojih se za 325moglo utvrditi da su ubijeni iz neposredne blizine. Veliki broj Bošnjakakoji su 'pobjegli u šumu'na razne n a č i n esu izgubi

l život - samoubistvima,utapanjem u rijeci Drini, ulaskom u nepoznata minska polja, borbenim djelovanjima sajedinicama Vojske RS-a".

Pojašnjeno je da se radi onavodima u privremenomizvještaju koji je pravni zastupnik Vlade RS-a dostavio Domu za ljudska prava, uz tvrdnju da su "vlasti RS-a onemog u ć e n eda provedu sveobuhvatnu istragu i pribave i n j e -

nice koje su im naložene odlukom Doma za ljudska prava uBiH u s l u č a j u'Srebrenica' od7. m arta ovegodine".

Potanko se navodi hiljadu ijedan razlog o ne m o g u ć e n o s t i

istrage i pribavljanja č i n j e n i -

ca, ali se u o p ć ene objašnjavakako je uza svu n e m o g uć en o s t

bilo m o g u ć eponuditi decidiran podatak o k o n a č n o mbilansu s r e b r e n i č k etragedije, oostacima 2.082 tijela, "od kojihse za 325moglo utvrditi da suubijeni iz neposredne blizine".

Ili je to vrhunac cinizma

ili je možda r i j e čo " p r o n a đ e -nim ostacima 2.082 tijela" o ·kojima ništa ne znaju Amor

a š o v i ći Državna komisijaza traženje nestalih, pa bi trebalo hitno reagirati i od Vlade RS-a zatražiti da se isporuč e "ostaci" koje je pronašaopatolog dr. Zoran S t a n k o v i ć ?

Medut .im, uz svu monstruoznost krajnje licemjernogz v a n i č n o gsrpskog spiska o samo 2.082 ubijenih Bošnjaka izz a š t i ć e n ezone Srebrenica, "odkojih se za samo 325 mogloutvrditi da su ubijeni iz neposredne blizine", ostaje zapitanost otkud Vlada p r o n a đ eutapanja Bošnjaka u Drini. Ako semislilo na tok Orine na laktuBosne, u oblasti mjesne zajednice Skelani, takvi su - osim·onih koji su se uspjeli probiti 'prema Sandžaku, Kosovu iliMakedoniji - preplivavši Drinu; preživjeli s t r a v i č n etorturei u Srbiji i i s p o r u č i v a n j e mvlastima RS-a, ali su u v e ć i n iiostali živi . Ali, u odnosu naukupni broj stradalnika, takvisu u manjini. Uostalom, i iz sa

mog izvještaja je jasno da setvrdnja o masovnom utapanjuu Drini odnosi na one koji su

"pobjegli u šumu", a svakome ko je imalo u p u ć e n

u taj marš smrti Bošnjakaiz Srebrenice prema Tuzlijasno je da ti ljudi koji su ukoloni krenuli "kroz šumu" iz Srebrenice 11. jula1995.godine, nakon što jedefinitivno izostala najavljena intervencija avijacije NATO-pakta- nisu mo

-glini vidjeti Drine. Oni suse kretali dubokom unutraš n j o š ć uBosne i nikako se, sobzirom na r a s p o r e đ e n o s tsrpskih snaga u s r e b r e n i č k o j ,brat u n a č k o ji z v o m i č k o jo p ć i n i ,

nisu mogli ni r i m a ć iDrini.Ali, mora da taj podatak o

utapanju u Drini onih koji su"pobjegli u šumu'', s obziromna z v a n i č n o s tizvora, moraz n a č i t inešto drugo, odnosnojedino to da su opkoljene iu h v a ć e n egrupe Bošnjakao d v o đ e n ena Drinu i onda suse oni tamo "utopili".

Ne razotrkiva li izvještajVlade RS-a o d o g a đ a n j i m auSrebrenici jula 1995.godine(premda je primijer RS-a Dra-gan M i k c i : e v i ć ,valjda s u o č e n

sa prekomjernim propustimapohitio d ~ s a o p ć ida je i j e čopreliminarnom izvještaju) istinu o kojoj se najbrižljivije šutilo, ali i razložno pretpostavljalo da se tako zbilo - da nekrije samo zemlja masovnegrobnice Bošnjaka iz Srebreni

ce i da je Drina, zapravo, naj v e ć anjihova grobnica ?

K.L.

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


.„ . ~ '' . ' ',„,..,.;; ~ ' • '' ~ - i ' , ~ i

Brigadir Selmo C i k o t i ć _ ,komandant .Prvog korpusa Vojske Federacije BiH

ora se utvrditi ko je l<rivza stanje na lgmanu '93 .~ EllrQa H A D Ž I A H M E T O V I Ć

Prošlo je deset godina od odsudne bitkeza l1man. Kako se došlo na ideju da seinstituclonallzira s j e ć a n j ena iehlde I po1inule borce u lima111?

C I K O I I Ć :Nakon zavr šetka borbi

na Igmanu č i l ase samo dova šehidima. Bila je to i prilika za okupl j anje boraca, te je taj oblile druženjakasnije in stitucionaliziran. B u d uć

da se ove godine navršav a deset godina od izgradnje džamije na Igmanu, d l u č e n oj e da se okupljanje bo-raca pretvori u manifestaciju o ~ e -

državnog karaktera koja n e ć eokupljati samo borce sa lgmana e ć svebranioce BiH. Isto tako, u č i tć e sedova ne samo onim a koji su poginuli na lgmanu ž93. godine , v e ćtokom cijelog perioda agresije . O b i ć i

ć ese šehitluci na Velikom polju i

Mrazi štu. Planiran je obilazak gro-blia poginulih bora ca n a B r e z o v a č i ,

gdje ima sahranjenih i brani laca nebošnjaka, te groblja na kojem su sahranjeni partizani nastradali u m arš u194 2 .

godine. Zato se ova mani fes tacij azavršava mi som u a to l ič k o j katedrali , i misom zadu šnicom i parastosom u Pravo s lav noj c rkv i. Takoć e se potvrdi ti puni duh države B iH .

Prošlo je, dakle, deset godina od onihdogadaja na lgmanu kada je zamalo prekiimta ona tanka nit života koja je pove-zivala opkoljeno Sarajevo sa ostalim di-jelom slobodne teritorije. Kako sa ovedistance dedate na taj period, bez obzi.ra ito tada iliste bili oko Sarajeva, v e ćusrednjoj Bosni gdje ste bili komandantOperativM grupe Zapad?

C I K 0 0 1 Ć :To je bilo vrijeme ka

da se na prostoru Srednje Bosne vo - ·dio žestok odbrambeni rat protivHVO-a, i kada je l a d i ćl i č n opredvodio operaciju koja je trebalo dap r e s i j e č eigmanski k9ridor , koji jeglavni grad BiH vezivao sa o statkom njenog državnog i dru štveno gb i ć ana slobodnoj terit o riji. Pr es ijecanje te veze dovelo b i g lavni gradu bezizlazan pol ož aj , č i e bi ses tvorili u vj eti za p o l i t ič k o rješenje,ko j im bi se de finitivno dovršilo cij epanje i raz g radn ja d ržave B iH„

Vratimo se u to vrijeme iz drugog ugla:Da li je vojna analitika ikada došla do za-k l j u č k ašta je dovelo do pometnje m e đ u

jednicama Armije BiH na lgmanu, takoda su morale interv enirati jedinice-

, T r e ć e gkorpusa, Patr iot ska ligalbre P u r i ća i Sedma muslimanska,

koje su s p r ij e č i e presijeca njeigmanskog koridora?

C O TĆ : Nivo organizacije i ukupna snaga je

' di nica A rm ije BiH natom prostoru nisu se

m o I i

suprotstavit i s ilini i snazi koja je napadala. · Mi slim da su naše jedinicena tom pros tom i u tom vremenu bile usi tnjene, bez č v rs t e organizacijer uk o v o đ enj a i ko mand ovanja. Mi-slim da su č e t n i c ivladali tim inform acija ma, te je upravo na spojevima

tih jed inica vrš io prod ore, c ijepanj a,razdv ajanja i dalju fragm entaciju naših jedi nica. Podsj etio bih v as da .jebilo angaž irano jako puno oklopnihsredstava, helikoptera.. .. Snaga, te-mpo i organiza cija protivnika je ra-7.bila o rganizaciju naših jedinica nalgm anu . e đ u t i mlgman je pokazaoda smo mi u to vrijeme imali jedinice na drugim prostorima, koje sumogle da krajnje profesionalno djeluju : u Zenici, Travniku, Konjicu,č a ki na Grepku. Iako ·su to bile manjeg formata, bile su vrlo i z g r a đ e n e ,

prek aljen e i žestoke , sposobne da supro stave neprijatelju koji je u pogledu f i zi č k e m o ć ibio daleko superiorn iji ali o č g l e d n omu je nedostajalo d uha da sa vlada snagu, hrabro st iistraj nost naši h bran ilaca.

Ne može se zanemariti i bojazan nekihnaših komandanata da na tom terenupovuku radikalne poteze. lnteresantnoje da niko nikad nije povukao bilo kakvuodgovornost za takvo stanje na lgmanuž93. godine.

C I K O T I Ć :Ne bih mogao to kompetentno komentirati b u d u ć ida

f i z i č k inisam bio tu. O č i g l e d n ojebilo onih koji su bili sposo bni donijeti hrabru odluku i u ć i na jedan

tako h a o t i č a nprostor sa svojimljudima i u č e s t v o v a t iu od brani. Ato, zbog č e g aje propuštena pr ili kada se utvrdi odgovornost pojedinihnaših komanda nata za ono št o je

dovelo do takvog sta nja - zai sta jenešto što zaslužuje relevant an

odgovo r, al i j a tu ne bi h ništa improv izitao.

Razgovaramo u sarajevskom Domu Armije u

skoro potpunommraku jer je ovdje

i s k l j u č e n astnijazbog n e p l a ć a -

•nja kao i u svim drulim annljsldm do-movima u ederaciji. · Kada t se vojskaFederacije prestati baviti finansljsklmproblemina a okrenuti se ~ I s t oYOjnim?

C I K 0 0 1 Ć :To je pitanje koj e trebapo s tavi ti ne vo j ni c im a, v eć onima

koji stvaraju državni okvor za dje

lovanje vojsk e. i jedva č e k a m o

da đ e m ou tu fazu. Pripadn ic i Voj ske s u o g o r č e n izb og i s k l j u č e n j a

struje . Mi imamo možda. razumijevanje zbog pozadine s k l j u č e n j a ,

jer se na taj n a č i nvrši pritisak ilineka psihološka priprema za smanjenje vojnih snaga. M e đ u t i mmi

smo do sada toliko puta pokazalida smo vrlo svjesni i organizirani iuvijek spremni da, bez ikakvih

otpora, realiziramo p o l i t i č k eodlu

ke koje se pred nas postavljaju.Prema tome, cijenimo da je ovaj

oblik pritiska , ako j e to u pitanju,potpuno izli šan , i da je ovo ponižav a j u ć eupravo za one in stutucijekoje trebaju voditi brigu o uvjetima

u kojim a djeluje voj sk a kao eleme

ntarni a tnbu t državn osti i garant di-gnite ta države koj oj pripada .

Kako 1ledate na ideje o uspostavljanjumoratorija na služenje vojnoc roka, kaoizlaza iz teške finansijske situacije?

C I K O T IĆ : Ne mislim da je u to -. me rješenje, iako bi to mogao biti

nekekav mali doprinos„.

Ili je i to llio priprema za dalje smanjenje vojnih potencijala I smanjivanje bro-jnosti vojske Federacije, sve dotle dok iznje ne iz ađ u oni koji su dall z n a č a j a ndo.prinos borbi za slobodu I o đ uneki dru-gi koji se tog perioda ne moru ili ne -

le s j e ć a t i ?

C I K 0 0 1 Ć :Ne znam š ta s u namj ere o nih koji s ve ovo pr ave. M is limda im ate dobar o s j e ć aj i d a j e sv e_usm je reno n a to da se vo jn e e fe ktive u BiH dove du na s tandarde r a

zvijeni h ze m alj a i d a voj ni troš ko

vi bu du u ti m okvi rim a i stvo reu vjeti za eko nom s ki opo rav akdržave u cjeli ni . Ma da, j a mi s li m ,h ip o t e ti č k i ,da se si tu ac ija ne b ipr o mij enila ni ka d a b i po tpuno

ukin uli vojsk u. •

LJILJAN • 1 - 8 AUGU STA 200 3 9

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


. SUCI NA BANJOJ LUCI

T i s u ć etjedanab o š n j a č k a - s r p s k i h

e(za)visno sudstvo i tuži(laš)teljstvonapokon k r e ć esamrtve a ( o ) č k ei

u Livnjskom kantonu (HBŽ).Ć e t i r isuca i isto toliko tuži(telji)ca definitivnosu osmerac za·Bože pravde,m u l t i e t n i č k ei hercegbosanske u zemlji Bosni.Konkurencijaje bila velika iprošli su samo najsposobniji,s t r u č n oi moralno najkompletniji.„Tako brem kažu uVisokom sudskomi t u ž i l a č k o mvij e ć uFBiH. Ipak,v e ć i n azastupnika Kantonalne skupštinenaposljednjoj je sjednici izglasalarezoluciju kojomo s u đ u j eime-

uV itelji Kotorskog kraj

Doboja vjerovatnosu najuporniji Bošnjaci na svijetu.Treba se makar po

kušatiprisjetiti štasu sve izde

novanja sudija i tužilacai tražireviziju u korist Hrvata.Pr emamišljenju zastupnika Hrvaca,premalo je Hrvatau sudstvu itužilaštvu, a previšeSrba iBo-šnjaka.Uprkos tome, imenovani sucii tužitelj i iz reda Bošnjaka i u o p ć i n s k i mi u kantnaln im sudovima,v e ć i n anjih,trudese da govore hrvatskije iod samihHrvata.Oni se nezaklinju- v e ćprisežu, onio b e ć a

vaju da ć e v e ć tijekom slijedeć e gtjedna riješiti. nekezastarjele sudbenespise, kojih ima nat i s u ć e „ .Radit ć e , kako vele,žurno i biti ozbiljni č i m b e

nici u k o n a č n o mustrojužupanijskog sudstva, tužiteljstva„„a

NIKOKAOKOTORANI

V

ako treba- zatražitć e i p r i č u

vne suce , jer se predmetanagomilalo na t i s u ć eupravozavladavine Herceg-Bosanaca i90 postonjih su srpsko-bošnjač k ipredmeti„. A Bošnjaci,pa ineki Srbi u sudstvu,tužilaštvu,vladi, skupštini.„ tjednima tis u ć a r e .Zarad p l a ć av e ć i hodn a j v e ć i h .Jezik maternji manjeje bitan. B o š n j a č k o mt u s u ć a

renju i tjednanju e ć se smiju i Hrvati.

Ako išta odvratiHrvateodnjihovog novokomponiranog

i z r i č a j abit ć e to kameleoniSrbi i Bošnjaci. Suci HB naBanjoj Luci .

A.K

zam a

č k o mnaselju zavihori zeleni svijeta,koji su u Kotorskombajrak sa polumjesecom izvi- prisustvovali proklanjavanjujezdom, da im d o đ ereisu-1- n o v o i z g r a đ e n edžamije, tzv.ulema dr.Mustafa ef. C e r i ći Donje džamije.da se okupi višeod 20.000 Bo- - Džamijajebila razrušenašnjakasa svihstrana Bosne i višeod 80 postoi nije bilodru-

- .„

. ge nego natemeljima

, ,

stare p o č e t iizgradnjunove džamije.Uspjelis ~ o ,uz svakodnevno

-angažiranje-povratnika, uz p o m o ćKotorana iz dijasporei susjednih džemata. Radovisu koštali186.000 KM- kaže Haziln Mrkon j i ć ,predsjednik Gra-

verali od p o č ~ t k a

agresije1992. godine

pa do današnjih dana, kalfosu k r v n i č k i

ubijani i poslijemuč k is p r j e č a v a n ida sevrate na svoje, kakosu obijali sto ijednavrata ili gdje sve nisudemonstrirali, ali nisu posustajali. Nekidan su doživjelida seu njihovom povratni-

>; .& . ~ , , . · • , * ; : ~ • . ' ~ r ' ; i . ;„ i ~ - : {> „' y _._... _ ' - , : . : , ~ ~ ~ ~• · ~ ~ ~ ~ ( . .

đ e v i n s k o godbora.s.s.. . ~ ~ . , _ , · . . , , ~ ~ 7 ' ~ -

. ' ,;_. „ • • • • . .„ --· •- -·- ·- -

S U N

džetskih sredstava. žalosna je jednadruga strana jadne i z b j e g l i čk e medaljeu kojoj se o nekim krivcimai njihovimp r o ć e r d a n i mmilionima samo malo pisalo po·novinama i p r i č a l opo TV-ekranima. Oni su zadovoljno poslije(za sebe) uspješnog ministrovanja(i.šefova

nja) vratilise na svoje brižljivo pripremane privatne biznise i a n č e v e .za razliku od povratnika koji v e ćgodinamažive u ruševinama i šatorima. Ili su,dok su se neki bogatili, u nevoljiodluč l za odlazak iz domovine.

o nagradeuvijek isti dolaze

Nje lahko bitidijelomu m j e t n i č k o g

miljea naše zemlje. N a r o č i t o ,akom l a đ iumjetniktek treba da se afirmira.

Jer kod nas puno z n a č iono šta ti radeotac i majka , šta muž iližena, i sva bliža rodbina. Kolikogod se opovrgava tajfaktor, on je č e s t opresudan. Eto, recimo, m u z i č k aurednica na BHRadiju 1Vesna n d r e e - 1 . a i m o v i ćgdje stigne gura u eter svoga moža senada 1.aimoVi , vlasnika kreativne radionice Fa-brika koja se I a ć auorgamzalJUmuzič k i hperformansapa su oni zastupljeni na radiju k ~ dgodto " $ a t r i č i ć i "Vesnapoželi. Ili,naprimjer,Amela a d ž i m e j l i ć ,

slik.arka i r a f i č a r k a ,

pokupi sve nagrade.Kodnje to ide l a n č a n o .Godinama je nag r a đ i v a n akao n a j m l a đ aa sad se to au--- - -- ~ ·

tomatski nastavilo u njenim srednjim --godinama. Upitna je kolikoje do talentaa kolikodo roditeljaljekara, i muža, dugogodišnjeg predsjednika ULUBiHMe

nsuda e č e .Primjera ovakve vrste jedosta. A umjetnosti ih baš ne bi trebalonikako da bude.

- - .

LJIUAN • 1- 8AUGUSTA 2003.

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


•

-

S A U N A

Od Mušana do Milana

Prije č e t i r igodine na stranicama ovogmagazina današnji savjetnik za ku

lturu, profesor na tuzlanskoj Akademijidramskih umjetnosti, poslanik SDAi,

naravno, glumac - EmirHadži.haftzbeg o v i ć ,dao je kontroverzni interviewkojije izazvao podijeljena mišljenja u avno- ·

sti. Pored brojnihoptužbi na r a č u n

onih kulturnjakakoji imaju više funkcija, a sada suto njegovi najboljiprijateljipa je i onupao u.tu zamkustizanja na sve

strane , o d s j e ć a

mo da je Hadžihaf i z b e g o v i ćjavno ihrabro obznanio

da ć e igrati opskurnu l i č n o s tiz naše ratne prošlosti ~ T o p a l o v i ć . acaru.Radim v e ćdugo na pripremi materijala

'koji bi trebao biti eventualni predložakza dramski tekst o životu i smrti Mušana T o p a l o v i ć acace, kontroverznog sarajevskog branitelja i komandanta brigade„. E, da ne bi MirkoP e j a n o v i ćo d r e đ i

vao ko je u Sarajevu bio z l o č i n a ca ko

heroj, valja sjesti i napisati istinu o tome ko je zaista bio Caco. u e đ u v r e -

menu ta roba više nije bila kurentna natržištu pa se Emir prešaltao. Ovih mjeseci treba da u filmu Go west Ahmeda m a m o v i ć . aigra likMilana, Srbinahomoseksualnih sklonosti kojisvogaljubavnikaBošnjaka krije u rodnomTrebinju dok on o b l a č iodoru agresorske vojske. šta drugo r e ć ido kratak jeput od Mušana do Milana.PODSLIKU:Ljiljan,.1999.

Delirlum tremens

Slobodne Bosne .

S v.arno su d e l i r i č n iu svojoj agonijiti slobodnobosnaši . Premda sta

lno pucaju u prazno i izazivaju podsmijeh, ne odustaju od svojih gigantskih laži, konstrukcija i science i ti-on izmišljotina.Jedna od tih patoloških laži t i č ese uvaženog kompozitora Đ e l eJ u s i ć : akojem valjda ne moguoprostiti to što ga u svojim projektimaangažira Grad.imir Gojer,prema kojemgodinama ispoljavajuprimitivnu miza-

12 .L J I L I A N • 1 - 8 AUGUSTA2003

S L J

..·„ : .. . i l i. : ~ , ~ ~ f : : f ~ ~ ; ~ {

11 1••1 11••••••••••··r;Jk ~ k. u . 5 e a l i z ~ ~ i j ip ~ o e ~ t ,~v r i j : j n o g~ 7 s e -i FEUPM zadovoljan . ~ a l <~ ~ I t o . n adolara KOJe J era m e ~ č k aVJada.ryt

. . . 1zgvoplakao p q m o ć~ u d s r y uu Bi f. .. "saradnjom policijskih snaga '1' *~ a č ef k o ~ ~ i u t e f . f ž a ~ i j i s v i t i t1 u d 6 l i .n az 1 ~

,J p ~ ~ o r u_ ,FB1.fl,,u 9kvtrtt , ovog . r o 1 ~ k t a ,,,· :roaV-ij1itč e s epostupnoi možep&trajatfdvi.- ;ifi··.

Policijska misija Evropske unije ocjenju- , J je-o-igodine. .. . . · 2

je kako je tokomproteklih :nekoliko mjeseci :ft ~ ~ i m l >~ l i c n d' ·Č e t:>i1Vid i ~p o M O ć i~ o t h o " 1 ~ "

primjetan napredak u sarad nji i z m e đ uregi- ~~ ~ msudu FBiH uskoro u r u č i t iJaganjcu·· ? ~ a l h i hp_olicijskihv na_ga, _u m n ~ g i mp o d r u ·~~ i l ~~I i : f f i . H a $ l d o r;0S A D/4 ; 'B f f ; l~: € l i f o i , dB o ~ di l i~ ) :

q1ma u B1H,nagla sava1uc1kako Je to put ko-· i njegov µmjenik Kristofer Hoh. ·jim trebai ć iu cilju a č - a n j a v l a d a v i n ez a k o n a„ ~ ~ " " ' " ·;;&> . J t "" . ,..1;, :•

;l a ~ 1 1 8>ofRoplvariie1 ~ ~.fj; •

~1 n i i v ~ ~ e ° ' a s o r n e%g t Q J l n ~ eJ u-·am.i na .Crqomvrhu. ·

r A'\ih . j i \tt;' <1 ; -&a ~ i f. . • .

· a o ~ l i t G ~ J C r Q~ ph i ; Z 1 ; 1 1 ~ ~ v ° ' r a ~i; ·~ esije,soo metaraooaljenotn oClmagl'stra~~ l ~ J iP . I D ~ tp o ~ ~ oj ~[ f u pt k o \ ' , ~ v a· m ~ ~ v n

grqbnice zakoju se\fJeruje''aa ; sad'fna\\J

j , ul\W·

~ p n i.. ac,

w,?m h ~1@Ufaie ;.. ; o O,a široka u pr kuoRo nl.'etfa. , '

. EUPMnavodi primjer izuzetno dobre j ·. . -; . : ' - . ;..-_ · :1:i.-. _::::;,sa radnje b r č a n s k ei tuzlanske policije ·u z a . :' 1~

j c d . n i č k o jakciH koja je izvedena nedavno u ~

B r č k o m ,a kofaje rezultirala · hapšenjem it1osam osoba o s u m n j i č e n i hza otmicu. " . ·4

; ~ , -i,... . - - 1 ~.

„„„„„*

. ' . ~ ~ . ~ ··

. .

pomaže sudstvo ·u i'll . ] i n : ~ : : ; J : f : 1 : ~ ~ ~ : :~ ~

: :y r ~ o v n is ~ ~F e d ~ r a c i i eB i H~~ v i ~ < l a n ~ ~~ ~ : r : a : i u ~ ~ n ~ h ' : ~ ~ i· '

'dobit _ ~d o n a c 1 1 u _ o d, _V l a d e, S ~ ~$ 1Ja J ~_µ k u- ; : ~~- č a : f ~~s t r a & a l i h t tkj u l~ l 99 5 . ~d h t ~iP r e l 1 l ad · .pna vn1ednost blizu deset mthona dolara. : d .k·. 1. ·; ·..:·f .•:;, ·r# di .„.. . . . . ; : sa a prJ up Jen1mtlllormac11amara se 1o

, _Kako·Je 1stakao A m 1 r _ J ~ g a n 1 ~ ~ 'p r e ~ s J e " . :~ + Elmam(f'd.o ~ k u n d ~ t n o· . obnm· • ,/ mdn1kVrhovnog suda FB1H,radi se o · nfo- ·f? p 'r:'' ~ . . • '~ & &J.rID(, , ' r~ · ·dlh .r m a.t i č k o j : o p r e , p i i ,a ()Vadonacija tek ~.prvi :L. d;,,;.'rnem·1a„· . 1 Z J · ~ . . ~M ,

11r.·a„tažHUrtJ·· ć ~ ~ ~

1

1~ ~ :l oFve-.. · . ': ·t „ ':· ' ~ e '1i;-om1 .. r e f<'a8(,µ 1;1Jil:len*§,...i:l Žlfi:...---.,.,,.--___,·_ _ . grobnica naCrnomVrhuV.etajel odotieu

Vlada SAD

~ l{}qpenjpJ.izk 9 j ~ j e ~ ~ - 0 j e " J . ; $ ~ ~ ~ ~t rano 506v r e ć asa posmrtnim ostac1m:r„ .x1111-.i' .:t : p č e l os u đ e n j e1fi rfl:.l - • . • .·u I „,j c e 1 n 1 ~ 1 m a' t ,a ~ ·

_ : · : . ~ : t ;. - : :·. ' : . : ~ ; . ,~ _ r : t ~ / ~ , . 1 ;- v:;-

• ~ ? ~ e ~ J . eo p ~ u ž e n i w ~: . ~ ~t ~e Đ J I ~~{ U1Cd1n1emhnaroda na JZVOZoniŽJau mk 1Z · ~

~ ? ~. · . . : . ~ ~; · . _. ~ ; ; ; i ; : - : . '> .

• . . ; ; ~ ' „ ~· :: : ' : ~ : ~ . ; . -. < A f : ~ ~ f j. ;__~ .

.·--

'

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


,

Usvojeno 9 novih~ ~ ~· prijedloga reformi

Remontnog zavoda Orao p o č e l oje u bijeljinskom Osnovnom sudu. Prvi pretres trajao jenepuni sat, jer nisu bili ispunjeni zakonskiuvjeti za p o č e t a ks u đ e n j ab u d u ć ida se u sudnici nisu pojavila dvojica od 17 optuženih.

Devetanest prijedloga ekonomskih refo-rmi, od p r e d v i đ e n i h50 iz druge faze rada

1 Buldožer komisije, usvojeno je na prvoj plc- .[ narnoj sjednici.

..

Naime, nisu se pojavili direktor marke- ~ ~ ~tinga Orla Goran S a n t r a či penzionirani ge- fneral Vojske Republike Srpske Ratloslav 1P a n d ž i ćkoji sada živi u Srbiji. . i

S u đ e n j ese nastavlja 15. septembra.

Juli topliji od prosjeka

S t a t i s t i č k ipodaci Federalnog meteorološkog zavoda pokazali su da je juliu pogledutemperature bio iznad v i š e g o d i š n j e ~p r o s j e ~

ka koji je za ovaj mjesec iznosio 28,9 stepeni.

Na dvije preostale sjednice Buldodžerkomisije JI p r e d v i đ e n eza septembar, planira se usvajan e i preostalih prijedloga koji Di trebali pro:5i parlamentarnu procedurudo 5. decembra ove godine.

Na uvoj posljednoj .sjednici, i z m e đ u

ostalih, usvojen je prijedlog o reprogramiranju dugovanja kompanija iz RS harmonizacijom kamata, u j e d n a č a v a n j epropisa i standardizacije kontrole kvaliteta nafte, uklanjanje barijera za trgovanje dionicama malih d i o n i č a r au RS te p o m o ćbh. IT sektoruu reduciranju monopola kroz striktnu

· implementaciju Zakona o komunikacijama.

Smanjenje p l a ć au sedamjavnih p r e d u z e ć a

Objavom u Službenim rwvinama na sna. guje stupila odluka Vlade Federacije BiH o

Tako je u prošli ponedjeljak u Saraje- 1 g r a n i č a v a n j uoperativnih troškova poslovu zabilježena dnevna temptrratura od 33 vanja i bruto primanja uposlenih u javnimstepena Mal9 je i mjesta gdje bi se svi · p r e d u z e ć i m a .

mogli rashladiti U nekim gradovima u · ~ · Tako upravni i nadzorni odbori u nareBiH zabilježene su enormne temperatur e dnih šest mjeseci moraju umanjiti rashodeU r a d a č c uje izmjerena 35,6 Livnu 33,6 . za deset procenata, i to u Elektroprivredii ~ 1 o s t a r u38,4 stepeni Celzija. S r e ć aje i BiH Eleklrvprivredi HZ HB H Telecomusamo što meteorolozi uskoro najavljuju BH Pošti Hrvatskim telekomunikacijamaniže temperature l Hrvatskim poštama i BH-Gasu.

ntropiju, zasnovanu samo na jednom faktu: nije u njihovomtaboru. D u b r o v a č k o g

gospara i uglednogkompozitora nazvalisu hrvatskim nacionalistom koji jesvoj meganacionalizam dokazivao takošto je "u svojstvudirigenta" vršfoophodnju sa svojimm u z i č a r i m aduž logoraške linije u Dretelju, Heliodromu.„Tamo je Đ e l omuzicirao, bio nešto kao "duhovno osvježenje" b o š n j a č k i mzarobljenicima d a j u ć i

podršku Herceg-Bosni i HVO-u u borbi

protiv Armije iH Takve gnusne lažimože samo fabriciratium onih koji surat proveli u toplom talijanskom ambijentu ili domu T a n j e v i ć e v i h .Naravno, Đ e l o

•J u s i ćje održao u Dubrovniku nekolikohuma nitarnih koncerata za pomoc BiH,bic je i osta o naš veliki prijatelj.

a č i s t ui lepu kosu

Da smo mi država bez o g r a n i č e n j abilokakve vrste kad je u pitanju rušenje

vlastite države , zna se, jesmo. jesmo i od

onih kojin a g r a đ u j ut u đ e

bez provjeravanja. Svakodnevno sa "naših malih ekrana·isijava reklamni marketing kojisvakompravovjerenom Bosancu "para uši". Zašto?- pitat ć e t ese ,pa to su samomale benignereklame. Ništastrašno. A,strašno jeste.jer su to reklame na t u đ i m

jezicima i sa

nama stranimlicima. Reklame sa sloganom "za č i s t uilepu kosu" na kojima defilirajumanekenke i lica iz Beograda i zagreba, mogup r o ćšamo ovdje. svakom ozbiljnompon u đ a č upostave se uvjeti da reklama namijenjena za .bh. tržlšte mora zadovoljavati osnovne j e z i č k euzanse te zemlje.ovako, mi smo primorani da se "lepimo"za t u đ alica, slušamo njihovjezik, kupujemo njihovo,a da ti i takvi p r o i z v o đ a č inisu

'ni prstom mrdnulikako bi pokazali da poštuju zemlju na kojoj plasiraju svoje artikle i da r a č u n a j uda i ovdje ima lijepih ljudi i glasova koji bi ih moglireklamirati

LJILJ N a 1 -8 AUGUSTA 2003 3

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


• •

•

Bosna je jedna lijepa. zemlja i z m đ uUneSave Drine ..Zemlja dobrih ljudiABS BANKAJEBOSANSKA B NK

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


S A U N A

Glumi glumial glavu ne gubi

Kako je glad s v e v e ć atako je i o m a ć a

estrada sve brojnija. Bosna i Hercegovi

na krenula je pratiti srbijanski trend kojegje, istina, n e m o g u ć eupratiti jer se kod njih,s u d e ć ipo onome što se vidina PlNK-u,svaki drugi č o v j e kbavi pjevanjem, drmanjem,

- ~ . . . . . . . _ . . ~ _ . . ~ ~ ~ - .sviranjem, cuca-njem, bibanjem,ljuljanjem.. Ovdjesu stvari nešto suptilnijeali nisu dolake od bivšejugoslavenskoga prosjeka. Jer estradom suse p o č e l ibaviti ioni č i j aprofesija lahko može skliznutiu šund. Naprimjer,glumci.Eto, glumacMirvad u r i ćo p ć e -

narodnosno poznatkao Rile, pojavljujese na svadbama, dernecima, koncertima, i s p r a ć a j uvojnika itd. imuzicira, svira, pjeva, te prospe koji "solaž"iz "Vize".Ovih dana n a j v e ć ishow na koncertima Hari Mata Harijapravi baš on. Ma kakav Hari Rile uzme harmoniku u ruke i za

pjeva omiljenu 5akK:evu·zoko.moja Zokonsn j e m a č k i m·r rasturi publiku koju je socijala zacementirala na onih ispod 100 QI.Ta-ko dobar glumac postade dobar tezgaroš. I,naravno, sve manje glumac profesionalac.

Nema krize

za glumce z V1Ze

Izgleda da za glumce iz "Vize za b u d u ć n o -

st" nema krize. Viza se prošle nedjeljep o č e l aemitirati i na državnoj televizijiRe-publikeSrbije u udarnom terminu nedje-

lja, 21.30 na prvomkanalu. Kažu da jegledanost bila velika što je posebnoz n a č a j n ouzme liseu obzir i n j e n i c adaje srbijanski humorbio primjerkvalitete u parametrimabivše zemlje i da suB e o g r a đ a n iposebno izbirljivikad su

takvi sadržaji u pitanju. ijub& a m a r d ž i ć

koji igra jednu od glavnih uloga u seriji za"Dnevniavaz· prokomentirao je da je serijabila jako izreklamirana i da se iznenadio

6 U I L I A N • I - 8AUGUSTA2003

P R E S S I J A

K D UV NJKE ZAPNUV .

Marijaoborila Senou

•enz1on1rana livanjska u č iteljica arija Suč i ć još se ne da.I dalje uporno

ocjenjuje''. Najnovijaz a k l j u č n aocjena ži

vahne dameodnosi sena preimenovanja livanjskih ulica.Ljiljan jeo tome v e ćpisao kakosu, z a h v a l j u j u ć ii boš n j a č k o mč l a n u

komisije za davanje imenaulica, trgova, ustanova,ostala samo t r i -č e t i r i

predratna naziva u najgornjemgradu· koja asociraju na Bošnjake kao najbrojnijue t n i č k uskupinu usamom gradu.

Mijenjanisu nazivi i drugih ulica, medu njimai uliceS u č i ć aHrasti, koja vodi kaprigradskoj mahali .livanjskih katolikaS u č i ć a .V i j e ~

ć n i c iO p ć i n s k o gv i j e ć aLivnasu, prije par mjeseci, ovu na-

j o b i č n i j ucestu preimenovatiu ulicu Augusta Šenoe.

Ali,u č i t e l j i c aMarija, premda ljubitelj Šenoinog djela,nijesedala.Uz o m o ćpozna-

tog livansjkog ginekologaprim.dr. Dragoša u č i ć a ,pokrenula je peticijum e đ uLivnjacimai, skupivši višeod900potpisa Hrvata, Bošnjakai Srba, proslijedilajeDamiruT a d i ć u ,p o v j e s n i č a r uzaduženom uO p ć i n iza o č u v a n j e

hrvatskih tekovinau v e ć i -

nskomb o š n j a č k o mLivnu.O p ć i n s k ov i j e ć e ,niti re-

vnosni nacionalistT a d i ć ,koj je i kumovao branite-ljskim, kraljevskim, banovskim, domobranskimi domovinskim ulicama i bosa

nskom Livnu, nisu imalik u d ~V r a ć e n isu S u č i ć a

Hrasti, a pao veliki Šenoapred omanjom Marijom.Oborila ga jeMarija, bašonako damski i plebiscitarno. Time je pao i T a d i ć ,

primakavši se uk o n a č n i c i

svom svrgnutom mentoruB a k o v i ć u .

Ali, livanjski Bošnjacini ovoga putanisu imali

svoju Mariju koja bi vratilanjihove velikanena u l i č n e

table, na škole i trgove. Uonimakoji ih predstavljajuuO p ć i n s k o mv i j e ć ui dalje

č u č i B a k o v i ć ,z a h v a l j u j u ć i

č i j o jhadezeovštini i preživljavaju p o l i t i č k i ,kapitulantskise d o d v o r a v a j u ć ido gađ e n j a .

UDRUŽENJEBORACAUTRAVNIKU

•OS

druženje boraca NOAR-au Travniku jei ove godineizuzetno akti

vno. To kaže njegov predsjednik lbrahim u m i ćBajko,p o d s j e ć a j u ć ida se u č l a n j u j e

sve više mladih antifašista,koji su, zajedno sa starim borcima, nedavnosudjelovali uobilježavanju 60-godišnjicebitaka naNeretvi i Sutjesci ina komemoraciji povodom

roz

23-godišnjiceTitinc smrti uJajcu.

Višestotinamladih istarih antifašista biloje na osniv a č k o jskupštinidruštva -

sip Broz 1ito u 'Ifavniku, u restoranuKod Pogle na rijeciUgar na V l a š i ć u ,a zabavljaoih je ansamblKUD Ka.raulaiz Karaule.

Borci NOAR-ai ostaliantifašisti ć e nastaviti aktivnosti na obnovidevastiranihspomenika NOB-a.V e ć je

- eu p u ć e n opismo O p ć i n s k o m

v i j e ć usa redosljedomobnove.Prikrajujei anketa o zdra

vstvenom stanju i socijalnimproblemima boracaNOAR-a

. , uz angažiranjesocijalnih radnika,napravitć e se analiza.Nastavljena jepraksa obilaskabolesnihboraca, a pored svemasovnijeg č l a n j i v a n j au ovuorganizaciju, prisutan jesvev e ć iinteres iza njihov tromjes e č n ilistGlas antifašista.. M G

i

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


VAKUFSKAIMOVINA

Kad ć e Srbi snosititroškove ponovne

izgradnje džamijaLjiljan je prvi, odmah nakon

vandalskog č i n arušenja R i j e č k e

džamije u st rogom centru Zvomika i okolnih č a r š i j s k i hk u ć a ,

objavio fotografije sa lica mjesta.Bila je to senzacija, nakon e g ajemnogima u svijetu mnogo togapostalo jasnije u vezi sa zbivanjima u agresi jom z a h v a ć e n o jBosni, ali je to bio i alarm vlastimaSDS-a u Zvorniku da p r o č e š l j a

,sav Zvornik, jer je, eto, nekomeuspjelo r o k r i j u m č a r i l iinkriminirane fotografije.

Rušenjem R i j e č k edžamije,jedne od a j v e ć i hu Bosni i Hercegovi, tada su Srbi mislili dasu se za sva vremena riješili teprelijepe g r a đ e vi n e ,koja je bila

glavno obilježje isimbol

Zvornika. Zato su, uklonivšisve tragove da je tu nekad biladžamija, od sravnjenog džamijskog harema oduzeli SO kvadratnih metara i prošir ili cestu.

M e đ u t i m ,z v o r n i č k iBošnjaci su došli po svoje. Domza ljudska prava BiH je presudio da se R i j e č k adžamija mora obnoviti. Uprava za geodetske i imovinske poslove u RSu je, pak, izradila svoj nacrt re -

gulac ion og plana gradskog jezgra Zvornika, r i z n a j u ć iuzurpaciju lokacije na kojoj je bilaR i j e č k adžamija i p r e d v i đ a j u

ć igradnju džamij e mt drugommjestu.

Z v o r n i č k iBošnjaci, naravno, ne pristaju na takve ustu-pke i insistiraju da džamija bude i z g r a đ en a u istim dimenzijama. Pri tome ć e , naraYno,trebati vratiti i oduzcuh SO

kvadaratnih metara.- Tražit ć e m oodgovornost

onih koji stoje iza ovog kriminalnog č i na . - izjavio je EsadH r v a č i ć ,pravni zastupnik Vakufske direkcije ·Bi II, potcrtav a j u ć ida da ć e od tamošnjeO p ć i n s k eskupštine biti traženo dase izmijeni dio rcgulacionog plana kojim je priznatak r a đ azemljišta.

I za· džamiju u dijelu gradaZr.mlaz u Zvomiku je Dom zaljudska prava BiH donio od lukuo njezinoj ponovnoj gradnji.

Medutim, na mjestu gdje je biladžamija Srbi su izgradili stambeno-poslovnu ~ g r a d una trisprata. Bošnjaci traže da se džamija izgradi u neposred noj blizini. Srbi e ć eni da u j u .I, sadanastaje o g a đ a n j eumjesto da setraži rušenj e s tamb eno-poslovne zgrade i da se džamija u Zamlazu -podigne na istom mjestu.I o trošku onih koji su je srušili.Kao što, um 'jesto pogadanja o lokaciji R i j e č k edžamije, trebatraž iti da se ona bezuvjetno podigne ondje gdje je bila i da sepodigne o troškt. onih koji su jesrušili.

Napokon bi Bošnjaci morali pisati takve tužbe Domuza ljudska prava 1 Dom za ljudska prava donositi takve presude.

Ovako kako ic krenulo, Srbine a ~ oda nisu kažnjeni što surušili džamije, nego još i uvjctuju ~ d j eć e ih Bošnjaci graditi ovl::sticom trošku ?

E.L.

REBALANSIRANJEBUDŽETA

H o ć eli RS za mezarje ·

P o t o č a r i m auplatiti dva miliona KMPosebno je zanimljiv

dio Privremenog izvještajaVlade RS-a o statusu u vezisakoracima koje je poduzela oizvršenju odlukeu predmetima'Srebrenica' koji se odnosi napresudu Doma za ljudskaprava BiH u primjeru koji

se odnosi na izvršenjet a č k e

10. z a k l u č k ate odluke.Što s t i č eizoršenja tac ke

IO z a l d j u č k aOdluke - uplate

C.lott ..CM~ „5'l)ute..-r-• Jo.-1,,. " - ~• " " " ' ~ "S '<•,.,, tfttwo i f ; ~ 'l:.t;lf ~ ~ 1 1 1 : . Q A .~ ~ • 1 1 J J 1C;.-rtt„ 1 W t i ~ " ')a 1 l

t.;><IG-EC;>IU to o>ia&1-) '<tl . l lOUo<„'<P' l .. Cocc.sy ...Tt<tQI 3 . . _ . . . . . ~ - i •f„'1)'$:: °'~ . : u • •

j,.,. 200\ ro:tllll<l.<o<y- ~ •:ajei:.':a)• ""'1'1 l „„ 'l<l>;:.&Mt>;of< • :;>U)1<08.

B ~ > t ; : l ) C Mn :-epe ~ · 11ea...,. ~ c i t Jf ~ r r O . i • •Cprte:W\ J l . 4 ( 1 . 1 M C ~jlOCT&. l . t i . 1

Ill' QtD(EHU l3&sElllt.\JOCTATYCYY)JlllC.UOtAillD A l\OJl 't nP JY)'-lAO l l l r l l U~ ' O J U ) U l ' l l P t . : M n J Đ U• c : P t 5 P i . l l l l l ~ '

-41iU'llJ.uA ) ,

Fondaciji S r e b r e n i c a - P o t o č a r i ,

>1>omen obilježjei meza1je, pa-ušalni iznos od 2 000 000KA-1ista ć ebili izvršenanalwn rebala-nsa budžeta RS-a IUJjije u whu .

Pitanje je dokad ć e biti uiolm rebalans budžeta RS-a ih o ć eli ikad biti u p l a ć e n a iadva miliona Kl\'1 i, ako budu,kako ć e na to reagirati S reb r e n i č a n k e .

K L .

S A U N A

g l e d a n o š ć u ."SVe ovoz n a č ida smopoželjelijednidruge,te n e č e gnovogi e o b i č n o gizBiH,n e č e gštonijednevnaPolitika,a štonosibojusredinesedamgodinaodDejtona - rekaojepopularni smoki.

K o n j e v i ćnije šerif lll že

Š rif o n j e v i ćnijeniprvinizadnji kojijeria·svojoj parceliizveonekad o g r a đ i v a

njaa da nijeza to tražiou r b a n i s t i č k o - g r a

đ e v i n s k usaglasnost.Alionjejediniodpopularnihg r a đ a n aovemalezemljekojije toplatio.Platiosvakako;imaterijalnojerjesammoraosrušitispornedijelove,i s i h i č k i

jernijeto malistres,a i medijskijerga novinenisupopuštalepa je izjavljivaoug r č uinervozisvaštapasu i inspektoripokazalio s j e ć a jza njegovuteškusituaciju,·a posebnoza zdravstvenikartonnjegovebremenitesupruge.šerifse na krajupomiriosvlastitomgreškoma nspektoripijunekolikoputanadankafuuveleljepnojvili.Zakonje zakon.Red je red.TUsu paragrafi,pa·zagrabi...

Ako nema hljebaima t r a č a

Akonemahljeba, narodudajtet r a č a ,

moždabiovapreformuliranar e č e n i c a

MarijeAntoanetemoglaodgovaratidanašnjemvremenu.Jernarodč i t atabloideisveštoje " p o d v u č e

nožutim .N a j č i t a n i j i

nedjeljni tabloidExpressdonosiekskluzivnuinformacijuda sev j e č i t ineženjaHaris ž i n o v i ć

uskoroženi.Za Džinov i ć ase uvijekvežuovakvep r i č ejerjepoželjnameta.Njegovekolegena estradigovoreda ima neštounjegovomprezimenu.Kaodasu u ~ e g a

ušlidžinipa nikakoda n a đ es r e ć una dugestaze.Najavanjegovogv j e n č a n j au oktobru,

naravno, samojezamkaza lakovjerne.Bitć e opet trlababalan .Sigurnismoda biNazifGljivaimaoboljup o s k o č i c u .

L J I L J A N • 1 - 8 AUGUSTA 2003 7

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


Foto edlha Ž I V O J V I Ć

· 8 L l l L J A N • 1 8 AUGUSTA 2003

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


Seada P a l a v r i ć

potpredsjednica _Stranlze demokratslze alzcije

Z ~ a t ei -sami da su nam tri godine bile blokirane .strateške firme. Tri godine je trajala blokada privatizacije strateških firmi. Onog č a s akad je Federalni parlament prihvatio uvjete za kredit od ·40 miliona maraka, odakle bi se f inansirali sira-

/ '

ni eksperti za privatizaciju, sve je deblokirano.M e đ u n a r o d n azajednica ne investira u ono što nije privatizirana,a blokira nam te procese. Odug o v l a č esa onim što je ·vezano za privatizaciju.Eto, p r e p l i ć use f inansijski interesi davanjemkredita, ali niko ne brine o tome da se privatizacija što prije o k o n č ada se sudbina ljudi riješi, dase pokrene biznis, da se ljudi zaposle

~~ Mirsad S I N A N O V I Ć

Č l a n o v ikomisija za p r o v o đ e n j erefo

rmi u medijima izjavljuju da predstavnici m e đ u ~ a r o d n ezajednice podržavaju one koji opstruiraju reforme ca·rina, obavještajnih službi, odbrane.Radi se o oblastima koje bi institucionalno pripale državi„.P A L A V R I Ć :· Primjerice . iztri carinske uprave trebalo binapraviti jednu upravu, onudržavnu. Ali to nije i z r i č i t o

'

navedeno u zakon u koji smousvojili. Tako se stvara dojamo reformama, da se stvarajupretpostavke za ujedinjenje

carina, _za upravu na državnom nivou, ~ t o bi kasnijemoglo p o f l } o ć i.PDV-u nadržavnom nivu. Ali, nisamoptimista, to je samo dojam,nije suština : Opstrukcije po- .stoje. I dalje preds tavnici Republike Srpske se hvataju zasvoju tvorevinu kakvu · jestvorio Radovan K a r a d ž i ć

Misle da je treba o č u v a t ikao_posebnu državu. A njimapredstavnici m e đ u n a r o d n e

zajednice nemaju s n a g ~dakažu da Republika Srpska nije država, niti ć e to i k a d ~bi-

ti. I otuda sve ove opstrukcije. Vidjeli ste znakove na međ u e n t i t e t s k o jliniji. Piše: Dobro došli u Repuliku Srpsku.Na zaglavljima z v a n i č n i h

akata nigdje ne piše "Bosna iHercegovina", i to se tolerišepunih osam godina. Nije mijasno kako to m e đ u n a r o d n a

zajednica može reintegrirati, BiH? Nije dovoljno da ima

mo jedinstvene tablice, jedinstvenu g r a n i č n uslužbu, jedinstven pasoš ..

Kako u ovom kontekstu koll' entiratipolemiku T i h i ć ai Paravca, č l a n o v a

Predsjedništva BiH?PALA R I Ć :Sulejman T i h i ć

predsjednik moje stranke, napravom je putu. Rekao jestvari ko je bi trebao r e ć i i

sam Paravac, a umjesto togaimamo situaciju da dva č l a n a

Predsjedništva polemizirajuputem medija. I ponovo kažem, nailazit e m ona istu situaciju, bez obzira ko bio namjestu Paravca, ili na mjestuT i h i ć a .Uvijek ć m oimati situaciju da Bošnjaci žele državu BiH a Srbi iz RepublikeSrpske je ne žele.

LJILJAN li I· - 8 AUGUSTA 2003 19

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


I N T E RV J U S E D M I E

Gospodin Paravac kaže da se nebismjelo insistirati na promjeni Ustava. .BIH, jer bi se moglo desiti da se opetbroje žrtve samo na je•noj strani.P A L A V R I ĆTo mi l i č ina onošto je K a r a d ž i ćrekao u Sku-

. pštini BiH, kada je nagovještavao ne st a nak jednog naroda . Kažem ponovo: onog ratane bi bilo da nije bilo JN A ,M i l o š e v i ć ai Srbije. Istina daParavac pokušava rat prikazati kao r a đ a n s k irat u BiH, alisasvim je ne spor na č i n je n i ca

da je na BiH izvršena agresija. Naš zadatak je da Usta vBiH uskladimo sa e" op skomkonvencijom o zaštiti lj udskihpr ava i temeljnih slobo

da. Gospodin Paravac, i svioni koji žive u Bill, morajuprihvatiti č i n j e n i c u -·cta ć e se

2 L D L I A N • 1 - 8 AUGUSTA 2003

UstavBiH mijenjati bez rata.Vi znate da je BiH na ovajUsta v prista la samo iz razlogašto je on po Dejtonskom sporazumu donosio n1ir išto jeAneks7 garantirao održiv povratak svim ljudima.Da n as,svako ko želidobro svojoj zemlji , inicirao bi promjeneUstava, jer on poŠtajek o č n i c a

našegrazvoja.

Zaštose ne objedine institucije obdu·s11ena?

P A L A V R I Ć Svi se protive,ne samo predstavnici Republike Srpske,nego i federalniobdusmenL Ja, zaista, ne mogu razumjeti ljude koji zbog

vlastitih pozicijane dopu štaju da država ide naprijed.Obdusmeni nisu za objedi-

njavanje njihoveinstitucije udržavnu.Za to se zalaže samodržavni obdusmen, iako je tozahtjev m e đ u n a r o d n ezajednice,kada je BiH primana uV i j e ć eEvrope. Zam islite štać e se desiti kada 31. decembra ode stranac-obdusmen,koji ovu zemlju doživljavaviše svojomnego d o m a ć iobdusmen i, šta ć e se dogoditi akose ta institucija ne objedini.Koja zemlja im a · na tri nivoaobdusmene? To je van pa1neti. Da li su ljudi svjesnida mibez države ne možemo uEvropsku unij u, u Partnerstvo za mir, nigdje, svakousvijetu poznaje jednu državu,

jednu vojsku, zna da ta država može biti samoodrživa, ato z n a č ida im a izvorne pri-

~ . ; - . ~...}~ k · \@;

. Sulejman T i h i ć prtdsje-f ,.,dnik . ~ j es t{ l ~k e .,.,....,~

vomje putu. Rekao je2 , ;~t v a r f:~ ~ j e· r ~ b a gj ~ i ~

·sam Paravae uQesto•.toga:.imamo :Situa •• da .·; . . : . : : · . - - · ~ / ~ ' . ' ,«

•·dva č l a n aPtedsJ I a .\

polemjziraju putem medi .· ja. 1i o novo .fizem1i1flan.1. , ..zit ć e m ona situaciju,

, bez o ~ z i r al q f1~ l on l~m J e -. ; t

stu hravca,iii na ~ e s t u··~J i h i ~ ~ ~ ; U v i J .. m ~i t ~t t 1

·• situaciju da o nJai ,.iele ·,, d r ž ~ v q J J i Hbi iftilikefS IJs

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


hode na nivou dr žave, poznaje jedinstvena ministarstvoodbrane obrazovanje... Jamogu shva titi da neke oblastimogu biti decentralizirane,

ali jednazemlja

mora utjecati n ~ obrazovanje mladih. Mismo donijeli okvirni Zakon oosnovnom i srednjem obrazov a ~ j ujedva smo postigli tajminimum saglasnosti. Ja neo č e k u j e mda se dogodi sve zadan treba ć i korak po korak,m e đ u t i m ,ali ako č e k a m otajzakon osam godina, on bi semorao zaroviti u reformuobrazovanja dublje i bržekako bi na s primili u Evropsku uniju. Slovenci nam ka

žu: Mi mo reforme radili radisebe, da bi nama bolje bilo,da bismo bolje živjeli, da bismo k o n a č n ouveli demokraciju u zemlju , da bismo imaliviši standard i ako budemoprimljeni u E ~ r o p s k uunijuto i jeste dobro.Pogledajte odluku Doma zal j ~ d s k aprava. Troje Srba, koji su se vratili u FederacijuBiH, obratili su se Domu itražili da im Federacija isplać u j epenziju, a da ne primaju

penziju iz Republike Srpske.I Dom je prihvatio njihovenavode, jer su, navodno , diskriminirani u Federa cij i.Obaveza Federacije je da seizvr ši ta odluka Doma. Tu su izahtjevi penzionera iz Republike Srpske. Oni bi da odu izFederacije, da žive u Republici Srpskoj, gdje je životni standard niži, gdje su troškoviživota ni ži, a da primaju penzije iz Federacije. A izbjeglice, protjerane iz RepublikeSrpske, trebali da žive u Federaciji, a da dobijaju penzije izRepublike Srpske. Vidite kako ekonomski razlozi tjerajuljude da p o č n utražiti bolje.Opet, to je pogre ša n n a č i n

traži se bolje samo u mjeri ukojoj treba uzeti iz Federacije. Ekonomski razlozi tjerajuljude da p o č n utražiti bolje.Penzioneri iz Republike Srpske se bore za to da ostanu usrpskom entitetu , a ne da se

vrate u svoje domove u Federaciji. Na kraju, potpuna je neistina da ona odluka Doma,

•koja obavezuje Federa _iju za

MedUnarodna zajednicamora smjenjivati sve onekoji ne žele u č i n i t iovudržavu samoodrživom. Po~ ~ a dp0mislim da onima

·. 9 j 1 o d l a i č u . j uu medunaro-; ; ~ · ~ . <Y . . . „

· · . .. itici odgovara ova- l ~ ~ j emožda nekom ·

.• .. Ua> iH · bude rovito- : ~ · · ~ · - ~ i :· . · ~ ~ : ; - · · _ : .;_ - . - -

~ „ č j ~ ,jer tada ima posla. a m e đ u n a r o d n einstitiucije · možda ~ tu problem. Uzmite primjer Ko-

s0va i BiH.Povratak u Ko-

sovo dogodio se za dvamjeseca. Kada se nekestvari h o ć euraditi ondase to o g o d ipreko n o ć i

ono troje ljudi, obavezuje Federaciju za sve penzionere kojisu otišli u Republiku Srpsku.Ali nešto se na tom polju moraraditi, moramo se poštenij e ponašati ...

Doimlje se da je Koridor SC dobio sa·

,1asnost sva tri naroda, ne misli se nap o l i t i č a r e „ .

P A L A V R I Ć :To je tak o. Blizudva miliona ljudi koji živena lokalitertima kroz kojaprolazi Koridor, vrlo su zainteresirani da budu povezani sa svijetom , a možda im jeod toga važnije da imaju priliku da rade i da zarade , dažive od svoga rada. Tu bi bilozaposlena preko 70 posto bh.g r a đ e v i n s k i hfirmi, a kolikobi tu bilo prehrambenih

ugostiteljskih, t u r i s t i č k i h: „

M e đ u t i m ,ono što je zan imljivo sa p o i t i č k o gaspekta,j e s t ~to da u protekl e dvijegodine niko nije izgovorio niprvo slovo Koridora. Kada seBosmal pojavio, kad je nekim mladim Bosancima palona pamet da za svoju zemljunešto urade , javljaju se drugi ,svi su zainteresirani dotleniko nije ni pomi šljao na autoput .. Prije svega , zakon ni

je prekišen ono što je V i j e ć eministara uradilo jeste to daje Bo.smal dobio potvrdu dap ~ s t o j ijavni interes za gra-

dnju Koridora SC. Nije seotišlo ni korak dalje .

Otkuda ovoliko zanimanje za Autt-<put?P A L A V R I Ć :Mnogi bi srušiliovaj posao. Je r , s jetite se aut oputa Sa rajevo-Zenica, ta -k o đ e rje bilo zainteresiranihfirmi iz Malezije. Posao jedat Francuzima uz uvjet daih podrži Svjetska ba nka, aona ih ni je podržala. Francuzi su od ustali, a nas su stranci ismi javali. Nekome je,napro sto, stalo da se ništa korisno u ovoj zem lji ne uradipogotovo sada kad SDA imapr i liku da se bavi napretk .omi razvojem ze mlje.Tokom agresije odbranilismo zemlju, a to nam osp .oravaju, sa da kada bismo se bavili eko nomijom, nekome tosm eta . Danas , kada je V i j e ć e

ministara jedinstvena staloiza Koridora, to je zasmetaloopoziciji, bivšoj v la sti.Uzmite sp isa k zakona . bivševla sti, u svo jenih i neusvojenih vidjet e t eda je duži spisak neusvojenih. Zakon o no

vinskoj agenciji je bio za njihova vakta. Nije usvojen. Istoje tako i sa putom, sa ekon .om om

samo smo otišli na-

zad, a svijet nam je okrenuol e đ a .

Smatra li se problemom ito H put l-

nansirati, izmeclu ostalih, I M.iezlja.Ministar Branko D o k l ~ohoreH kaleda ni,dje u svijetu nije vala• naclon•Ini predznak kapitala.

PALA R I Ć :BiH puno dugu-je Maleziji. U situaciji smoda nam Malezija samo daje, ada joj ne v r a ć a m o .Koliko lije samo k u ć ai z g r a đ en o povratn1 c1ma njihovim no -vcem .. Ja ne vidim zašto binekome smeta la Malezija.Kamo s r e ć eda BiH slijed iprimjer Malezij e. U Ma lezi jitri naroda

žive kaob r a ć a .

Malezija je zemlja koja je napravila ekonomsko č u d o ,koja je pokazala svim eksperti-ma svijeta da se može i dru-k č i j eraditi , koja je vlastitupamet iskoristila, upotrijebi-la u svome razvoju. Onomekome to smeta, neka ode p sihijatru . I ministar D o k i ćjesasvim u pravu , oduševio mekad je podnosio informacijuo Koridori , kako je ušao u tajproblem . Rijetkost je vidjeti

da neko zna raditi svoj posao.Vidjela sam da je mnogimatada zasmetalo što on iz glaveiznosi informacije i što u sva-

~ N I - 8 AUGUSTA 2003 2

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


,

I N T RV J U S E D M I E

kom smjeru može krenuti, ada se ne pomaže papirima.Kada bi se onako ponašali,brže bi prošli ovaj tranzicij s k i~ p e r i o d .

Da li imate informaciju dokle se došlou formiranju jedinstvenog ministarstva odbrane na nivou države?

P A L A V R I Ć :To što ja vidim,ne daje mi ohrabrenja. S jedne strane, gospodin Robe

rtson govori da n e ć ebiti popuštanja, da BiH mora ispuniti uvjete koje je svaka zemlja ispunila. S druge strane,vidim kojekakva popuštanja,ili se ona naziru, da zajednič k o m vojskom upravljanekakav sekretar, da to budenekakav komitet, da to budesve samo ne ono što nama isvijetu treba, samo da se vojska ne ujedini. To je ono štozamjeram m e đ u n a r o d n o jzajednici; stalnim popuštanjima predstavnicima Republike Srpske, o lahko se odustajeod dogovorenih reformi. Mora se naprav iti rez i dati do

znanja da ovo mora biti država, jer bez jedinstvene vojskenema države. Od svih smijenjenih, samo je Č a v i ćrehabilitirao, gospodin Pe tritsch jesmatrao da je jedino on konstruktivan. Ja ne mogushvatiti.,. da nek o može bitikonstruktivan, ako i daljeotvoreno kaže da nema govora da bude jedno minista

rstvo na nivou države, nemagovora da bude jedna vojska,carina, zašto se tu ne vršesmjene. Zar to nije opstrukcija Dejtonskog sporazuma?To je ono što zamjeram međ u n a r o d n o jzajednici.

e đ u n a r o d n azajednica mora smjenjivati sve one koji nežele u č i n i t iovu državu samoodrživom. Ponekad pomislimda onima koji o d l u ~ u j uu međ u n a r o d n o jpolitici odgovara

· ovakvo stanje, možda nekomgodi da BiH bude rovito pod r u č j ejer tada ima posla zam e đ u n a r o d n einstiriucije,možda je tu prob le m. Uzmi te

22 LJIL.JAN l 1 -8 AUGUSTA 2003

samo primjer Kosova i BiH.Povratak u Kosovo dogodiose za dva mjeseca. Kada seneke· stvari h o ć e urad i t i,onda se to dogodi preko o ć i .

· Govorite o globalnoj razini?

P A L A V R I Ć :Gledajte kolikoje ljudi iz m e đ u n a r o d n ezajednice zaposlena. Doima se ·daje BiH o d s k o č n adaska mnogima, zašto bi onda oni išli unekakvu Libcriju, ili. I s t o č n i

Timur, ako je Sarajevo dvasata od B e č a „ .

Znate i sami da su nam tri godine ·bile blokirane strateškefirme. Tri godine je trajalablokada privatizaci je st rateških finni. I onog č a s akad jeFederalni parlament pri h vatio uvjete za k redit od 40 miliona maraka, iz č e g abi se finansirali strani ekspert i za

privatizaciju, deblokirana jeprivatizacija. Ne mogu govoriti o kvalitetu te privatizacije, ali m e đ u n a r o d n o jzajednici mora biti jasno da je ovakva

Ja ne mogu razumjeti ljudekoji zbog o.sobnih. Wzicija. .ne dopuštaju da drž v idenaprijed. Obdusmeni nisu .

objedhJjavanje JtjihoYe ;institucijeu državnu. a tose zalaže, ; sanio ~ r ž a v n i

obdusmen, iako je to za. · htjev m e đ u n a r o d n ezajednice, kada je iH primana ,u V i j e ć eEvrope. Zamislitešta ć e se desiti kada 31.decembra · ode Stranacobdusmen, koji ovu zemljudoživljava više svojom ne-. .

go d o m a ć iobdusmeni

privatizacija rak-rana kojanagriza državu. Sama m e đ u -

narodna zajednica n e ć e dainvestira u ono što nije privatizirana, a blokira nam te procese. Predstavnici m e đ u n a r o -

dne zajednice o d u g o v l a č esvešto je vezano za privatizaciju,p r e p l i ć use i finansijski interesi kroz davanje kredita, ali

niko ne brine o tome da seprivatizacija št9 prije o k o n č a

da se sudbina ljudi riješi, dase pokrene biznis, da se ljudizaposle. Pritisnuti smo sa svihstrana: prihvati kredit za strane eksperte, a naši eksperti šeništa ne pitaju. Ja n e ć uBiHda u s p o r e đ u j e mniti sa jednom zemljom, svaka zem ljaima svoj u pamet, ali BiH imaljude koji su u stanju o k o n č a -

ti privatizaciju. Prva stva r koja je dobra, jeste da je m e đ u

narodna zajednica odustalaod ponavljanja izbora svakedvije godine, n a d a j u ć ise dać e SDA izgubiti. Prvi putimamo mandat od e t i r igod ina u kojem je m o g u ć e · n a p r a -

viti veze sa svijetom, veze saljudima u zemlji, i stvor i tiambijent tla ljudi koji žele darade da - rade, da stranci inve-

stiraj u, da se ot.vore veliki radovi, da se mladi lju de zaposle i zadrže u zemlji. Nama

tolika pamet odlazi . Sigurnasam· da ć e m oih vratiti u BiH,dovesti in vestitore, osiguratipotrebn,e zakone za s t ranaulagaµja„. •

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


•

Predstoji li v r u ć ajesen na p o l i t i č k o jsceni manjeg bh. entiteta?

•

Da bi se održao na vlasti u teškim okolnostima SDS nema izbora i prisiljen je na rekonstrukcijuVlade i intenzivnije ekonomske reforme bar da bi zamazao· č i b i r a č i m aako ne bi postigao ne-ke u č i n k o v i t i j erezultate. O p ć enezadovoljstvo naroda u RS.u i sve snažniji pritisci m e đ u n a r o d n e

zajednice dovode ih pred svršen č i ni oni se moraju vaditi iz belaja a žrtvovati PDP i v a n i ć ana-

jmanja je kolateralna šteta za SDS koji je jedina nacionalna stranka u iH koja nije provela unu-t a r s t r a n a č k ereforme.koje od njih traži Ashdown i e đ u n a r o d n azajednica

i M u W O R O V I Ć

ider · Saveza nezavisnih demokrataSNSD) Milorad Do-

dik je ovih dana uHaagu, gdje ć e se, na

osnovu o b a v e z u j u ć e gsudskognaloga Tribunala, pojaviti kaosvjedok na s u đ e n j uRadoslavuB r đ • n i n uTo je godinama uporno izbjegavao, ali je moraopopustiti pod pritiskom Tribu-

nala il i bi, u protivnom, uslijedila kazna do sedam godina zatvora ,ili n o v č a n ado 100.000eura. U isto vrijeme, predsje-

·dnik RS-a Dragan a v i ćljetuje negdje na g r č k o jobali i mobitelom upravlja manjim bh.entitetom, a da nije našao zashodno o svom odlasku na go-dišnj i odmor ni obavijestitisvoje zamjenike-potpredsjednike RS-a Adila O s m a n o v i ć a

· i ha n a o m l j e n o v i ć aOni i da-

lje ostaju samo ikebana usta-vnih promjena u RS-u.

Tokom ovih julskih vrelina,u najtežoj poziciji je premijerRS-a Dragan M i k e r e v i ~kojise e č ena živoj vatri problemasa kojima se s u o č a v a~ j e g o v

kabinet. Sa svih strana ga, zbogpara kojih nema, p r i t i š ć upenzioneri, zdravstveni radnici,prosvjetari, udruženja boraca iRVI, nezaposleni i druge ugrožene kategorije, ali i p o l i t i č k i

partneri, prije svih iz SDS-a,zbog č e g abi se uskoro mogaon a ć ina ledu

Tajni pregovoriza rekonstrukciju

Vlade RS a

Prema svim relevantnimanalizama i procjenama, m e đ u

kojima je i ona M e đ u n a r o d n o g

instituta za l i s k o i s t o č n ei balka-

U I L J A N • 1 ·- 8 AUGUSTA 2003 2

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


V

P O L I T I K I D R U S T V O

nskestudijeiz Ljubljane, manjibh. entiteto č e k u j ev r u ć ajesen i

snažni o l i t i č k ipotresi, u kojimać etrojka Dodik, a v i ći Mikerev i ć a sve pod budnom paskomDragana K a l j n i ć aneprikosnovenog lidera SDS-a, voditibespoštednu bitku za tron,a najtanji krajbi mogli i z v u ć ipremijerM i k e r e v i ći njegovs t r a n a č k išefMladen I v a n i ć .Naime, premapisanju b a n j o l u č k i hNezcwinsihnwina ali i opširneanalizeInstituta iz Ljubljane, vidise da sev e ć duže vode tajni pregovorioko rekonstrukcije Vlade RS-a,koji bi mogli pomesti Mikerević a a n j ~ g o v ustrankuPDP gurnuti na marginu .P r a k t i č n o

dužeod mjesec,sve do njegovogodlaskana odmor uG r č k upredsjednik RS-a DraganČ a v i ćuzK a l i n i ć e vblagoslov, vodio je ta

jne pregovoresaMiloradom Dodikom o rekonstrukciji VladeRS-a, što bi bilonužno (daseumiresnažnipritisci i nezadovoljstvo javnosti),ali privremenorješenje. D u g o r o č n obi moglod o ć ido promjenau strukturivlastiu RS-u, pa a k i raspisivanja prijevremenihparlamentarnih izbora,koji bi se održaliujesen2004. godine,zajedno salokalnimizborimau BiH.

Prema informacijamasa tajnih pregovoraČ a v i ć ai Dodika, rekonstrukcija Vlade RS-anudi dva modela. Prvi, kojibi,osim reformiranog SDS-a,č i n i

li SNSD, S o c i j a l i s t i č k apartija(SPRS) i Demokratski narodnisavez (DNS), štobi z n a č i l opotpunu eliminacijuPartije demokratskog progresa i MladenaI v a n i ć a .Drugi model je formiranje parlamentarnev e ć i n euNarodnojskupštiniRS-a kojubi s a č i n j a v a l iSNSD, SPRS,DNS, SNS, LagumdžijinSDP,

Nova hrvatska inicijativa i Stranka za BiH, koje bi osigurale5p o s l a n i č k i hglasova. Dodatnihsedam za parlamentarnuv e ć i -

4 L l l L J A N • I - 8 AUGUSTA 2003

nu biosiguraliod poslanika reformiranog SDS-a i PDP-a.

Istovremno,tajne pregovorevodili su M i k e r e v i ći Dodik us t r a n a č k i mprostorijamaSNSDa uLaktašima.Ovaj putna inicijativu predsjednikaPOP-a Ivan i ć a .Naime, v a n i ć uje kristalnojasno da posljednji napadi naVladuJZS-a a na taj n a č i ni nanjegai PDP, o t i č uodSDS-a, dapremijer i k e r e v i ćnije'omiljenkod tvrdolinijaša SDS-a, tedagotovo o p ć enemakomunikacije sa sivomeminencijom RS-a,predsjednikom SDS-a iNSRS-aDraganom a l i n i ć e m .

Nakon dvosatnih pregovorao -aktuelnojp o l i t i č k o jsituaciji u RS, reformama u oblastifi-

nansija, v o đ e n j uporeza na dodatnu vrijednost i reformi oružanih snaga , Dodik je mudro

šutio, aM i k e r e v i ćje priznaodapostoje pritisci nekihsnagakoje žele zaustaviti promjene .

U tom kontekstu,ocijenioje da u poziciji(SDS iPDP)ima razlika u mišljenjima, alije VladaRS-a č v r s t ai ima podršku Parlamenta.P o j e d i n a č n i

sukobi i neslaganja plod su demokratskih procesa, a napadina Vladu predstavnika pozicijei opozicijerezultatsu promjena kojenisu prijatne .

Brak iz nuždesa PDP·om

Šta je suštinaaktualnih pol t i č k i hpreviranja uRS-u?

Prijesvegaje tostrah SDS-aiK a l i n i ć aza vlastitu poziciju i ne-·m o ćda ispune b e ć a n j a g r a đ a n i

ma pred izbore u oktobru prošlegodine.Nužno je podsjetitida jena tim izborimaSDS osvojio31 9 posto glasovau RS-u ili 26p o s l a n i č k i hmjesta,od ukupno

83 u NSRS-a,te dasamnije mogao osiguratiparlamentarnu već i n u .Hipoteke prošlosti,m đ u

kojima jesumnjiva uloga pojedi-

•

naca iz SDS-a uratu, posebno upojednimp o d r u č j i m aB i H ~zatim organizirana kriminalnastruktura (sjetimo sekriminala u

lektroprivredi RS-a naftnojindustriji, carini,itd.), koja jep o l i t i č k io j a č a l ai predstavljalak l a s i č n up o l i t i č k umafiju,z n a č i

li su posebnut e š k o ć uSDS-u,pasu seiz nuždeupustiliu neprirodnibrak sa I v a n i ć e v i mPDP-om,koji je upravoimao zadatakdaublaži te hipoteke. Zauzvrat,PDP je osigurao mjesto premijera i u s t o l i č i oM i k e r e v i ć a .Njegova vlada, uz predsjednika i dvapotpredsjednika,ima a k 17mi-

nistra, kooptiranih iz redovakoalicije SDS-a,PDP-a i SDA, doksu u opoziciju otišli SNSD,SPDNS,SNS,SDP NHI i SBIH.

Ozbiljnia n a l i t i č a r izamjeraju više stvari politici PDP-a i

njenog lideraI v a n i ć a .Prvo ješto se vezaona n a c i o n a l i s t i č k i

projekt kaoistrošeni nacionalnikoncept uz p o m o ćStranke zaBiH. na državnomnivou. Drugo, štoje lošim personalnim rješenjimai neadekvatnim kadrovima, poput M i - k e r e v i ć aĐ e r i

ć a P e k i ć aB r a n k o v i ć ai drugih,doveo Vladu RS-a u nezavidanpoložaj,jer su usporilii gotovou potpunosti zaustavili privatizaciju uRS-u, nisu ništau č i n i l i

na podsticanju o m a ć eproizvodnje, poljoprivrednicimanisuposebnimmjerama zaštitili dom a ć uproizvodnju, borcima iRVI ne mogu osigurati zagarantirana prava, nezaposlenost jeu stalnomporastu, zabilježilisup o r a ž a v a j u ć erezultate u borbiprotiv organiziranogkriminalai korupcije, trgovina ljudimacvjeta, penzioneri su na rubu

. egzistencije,itd.

lzvlakuša SDS a

Da bi se održaona vlasti uteškim okolnostima, SDS nemaizbora i prisiljen je na reko-

nstrukcijuVlade i intenzivnijeekonomske reforme, barda bizamazaoo č ib i r a č i m aakone bipostigao neke č i n k o v i t i j erezu-.ltate.O p ć enezadovoljstvo naroda u RS-u isve snažnijipritiscim e đ u n a r o d n ezajednicedovodeih predsvršenč i ni oni se moraju vaditi iz belaja, a žrtvovatiPDP i I v a n i ć anajmanja je kolateralnaštetaza SDS, koji je jedina nacionalna stranka u BiHkoja, za razlikuod SDA iHDZ,nije provela n u t a r s t r a n a č k ereforme koje od njih tražim e đ u -

narodna zajednica.Kao što smo rekli, reko

nstrukcija Vlade RS-a nudidva m o g u ć ascenarija. Prvi jeda se, uz kadrove reformiranog SDS-a ,umjesto iz PDP-ai SDA, u Vladu ubace ministriiz Dodikovog SNSD-a,zatimS o c i j a l i s t i č k epartije i Demokratskogsaveza.Druga varijanta je formiranje nove parlamentarne e ć i n eu NSRS-a koju bi s a č i n j a v a l iSNSD,SPRS,DNS, SNS, SDP,NHI i SBiH,a ostatak bise popunio iz reformiranog SDS-a i PDP-a.

To bi, premaK a l i n i ć e v i miČ a v i ć e v i mzamislima, bio jasan znak J l } e đ u n a r o d n o jzajednici da SDS želiaktivno č e

stvovati u p o l i t i č k i mprocesima ugiH, a č a t idržavne institucije u s r e d o t o č u j u ć ise naekonomske reforme,smanjivati nadležnostientitetai producirati promjenena nivou Parlamentarneskupštinei Savjetaministara BiH, fokusiratinaodrživi povratak, itd .

Ostajeda se vidi šta ć e odsvega toga ispasti.V e ć narednih dana i mjeseci ć e SDSimati prilikuda .u raspravi ozastavi, grbu, himni idru-

gim pitanjimaod nacionalnog

interesa za Bošnjake i Hrvate uRS-u, pokažeda li samo mije-nja dlaku ili je došlo vrijemedak o n a č n omijenja ić u d . •

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


~ Sahrucln S A R A J Č I Ć

brizgavanje 5-6 milijardi KM (50 pos to GDP-a u 2002.godini ) u ekonomske tokove u Bili ,

bilo bi poticaj j a č a n j ulikvidnih tokova u realnom sektoru i sani ranjuogromnog unutarnjeg duga. Istovremeno , rast industrijske proizvodnje bio b i p r a ć e nrastom zapoš ljavan ja, ne samo u g r a đ e v i

nskom sektoru, v e ći drugim pret e ć i mdjelatnostima, ug lavnom vezanim za us lužn i sektor.

KreditSvjetske banke?

Kreditni rejting BiH u m e đ u -

narodnim investicij skim krugovima bio bi z n a č a j n opopravljen, štobi olakšalo pri stup povoljnijim međ u n a r o d n i mkreditima i svjetskomtržištu kapitala. Ovo je posebno važno i za nove l i č n em o g u ć einvesticijske poduhvate , kao što je gradnjaautoceste Podgorica-Sarajevo, ilis l i č n o galtemativnog koridora.

S l i j e d e ć akorist , ako korist imoIMF-metodologiju mjerenja pr ivatnih kapitalnih transfera, jes teuravnoteženje platnog bi lansa, štoć e se na mikro -nivou odraziti napoboljšanj e životnog standardag r a đ a n a .Pod pr etpostavkom dapriliv kapitala p o ve ć ad o m a ć upotrošnju i kapitaln a ulaganja, godišnji rast GDP -a pe r capita se kreta o blizu šest posto . Ovo z n a č dabi samo mj eren jem nep osredni hef ekata ul aganj a standa rd r a đ a na

BiH u petogodiš n jem ciklusu uprosjeku bio pobol jšan za p ribližno tride set pos to.

Ne treba pominjati da vr ijed ~ o s tovog u laganja iznosi pedesetposto ukupne e đ u n a r o d n eđ o n a

•V

ta iH dobiva K o ridorom CS?

Pod pretpostavkom da priliv kapitala p o v e ć adoma-ć u potrošnju i kapitalna ulaganja godišnji rastGDP·a per capita bi se kretao blizu šest posto. Ovoz n a č ida bi standard g r a đ a n aBiH mjerenjem nepo-srednih efekata ulaganja u petogodišnjem ciklusuu _prosjeku bio poboljšan za blizu trideset posto

torske p o m o ć iod pet milij ardiUSD za poslijeratnu obn ovu i r ekonstrukciju Bili , ili o re đ e n ja radi, u tom periodu (1996-2002GD P per capita p o v e ć a nje za šezdeset posto.

M e đ u t i mda bi BiH iz fazea n a l i t i č k i hprocjena pre šla u o če -

. kivanu fazu realizacije ovog strateškog projekta, mora prvo razrije šiti jedan broj dilema.

Prvo, ne u l a z e ć ipreviše u pozadinu hrvatskog prijedloga, kojaje č i t a ne samo zbog i n j e n i c edabi to vodilo razvodnjavanju cjelokupnog projekta kroz ras pisivanje nepo trebnog m e đ u na r o d n og

tendera , e ć što BiH sa p o s t o j e ći m

kredi tnim rejtingom i nezavidnom perce pc ijom u investicijskim i fin ansijskim kr ugovima,teško da bi dobi la iole povoljn ijakr edi tna sredstva od m eđ u n a r o

dn ih finan si jskih in stitucija za

izgra dn ju autoceste.Ono št o je u ovom trenutku još

važni je, jesu najave Svjetske banke

da bi s e pod o d r e đ e n i muvjetimau k l j uč i l a u ovaj pojeka t , davanjemkredi tne pozajmice BiH.

Ono š to je n e o b i č n ou ovojiznenadnoj promjeni politikeSvjets ke banke prema ovom projektu , jesu njeni raniji stavovi da pomenuti Koridor Vc ni je dovoljnofrekventan, a time n i rentab ilan.Iznenadna pojava rentab ilnostiulaganja objašnjava svu kompleksnost sadašnje situac i je i izazovasa kojim se BiH mora s u o č i t i. .

Vanjskid ug BiH

i 1edutim , ono što je izvjesnojeste da je za BiH ekonomski znatno re ntab ilni ji i racionalniji model izgrad nja au tocest e kompanijeBosmal : to je d avanje dugodi

šnje koncesij e, z obaveru pružanja prefe rencije d om ć i m k o p a ~

nijama u u č e s t v o v a 1 1 - ju u iz gr adn ji.Novo zaduživanje B iH e đ u-

narodnim kreditima, ne samo da

je u p o s t o j e ć o jsituaciji nepotrebno, e ć bi dodatno opteretil o ionako v e ć ugušenu privredu iusporilo oživljavanje ekonomskih tokova . Stoga , neophodnoje održati pristup privrede velikim, ali diverzificiranim prilivima s tranog kapitala , posebnozbog č i n j e n i c eda je strana pom o ću vidu grantova i zajmovajedino formalno sredstvo finansiranja deficita u BiH. Pri tome,oba entiteta još koriste dugoveza održavanje ekspanzije rashoda kao odgovor na o g r a n i n č e n j e

s·redstava i povremeno za kratkor o č n oupravljanje l i k v i d n o š ć u .

Dodatni problem za BiH pre

dstavlja to što v o đ e n j efiskalnepolitike njene direktne ovlastinisu dodijeljene državi, nego entitetima. Iako , konsolidovani fiskalni deficit u poslj ednje dvije godine bilježi trend pada (od 5, 8 u2001. godini na 4, 1 u p rošloj)sadašnji deficit u javnim prihodima, ko ji se uglavnom pokriva putem novih kreditn ih zaduživanjanije održiv. Nastavljanje takvogdebalansa vodilo bi do neodržive ·dinamike otplate duga i zato je jač a n j ejavnog finansi ranja od pose

bnog z n a č a j aza održivost duga.Novo zaduživan je za izgadnju a utoceste za BiH z n a č i l oi ulazak uzonu r i z i č n ezaduženosti (prekodevet milijardi KM), s obziromda bi rast vanjskog duga doveo upitanje o g u ć n o s tnjegovog redovnog servisiranja bez uzimanjanovh kreditnih pozajmica .

Isto vr emeno , n apregnutostprivred e i p ć anelikvidn ost vodilibi, umjes to ekonomskom oporavku , prema n ovim kriznim porem eć a j i ma ko ji bi mogli izazvati

du bju e konom sku kri zu, sa nesagledivim soci jalnim 1 p ol i t ič k i m

posl jedica ma . •

LJILJ N • 1 - 8 AUG USTA 2003 21

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


•

po LITI KA ·I D R · :š ~ ~v o ; ; ~ :·- ~ · • ;.. ; . . _ • ~ - : · · _ ; ; : . >M

Da bi ušutkao "Dnevni avaz", komesar FMUP-a Zlatka i l e t i ć ,

vodio nezakonitu istragu i iskoristio lažne fotografije, da bi preko"Slobodne Bosne " optužio za ratni z l o č i nFahrudina a d o n č i ć a

"uzen

Navodno s t r a ž u j u ć i prošlost" R • eta1tual11 pronašao materijale kojim bi ga ucjenjivao i zaštitio se od objektivnog pisanja Avaza , M i l e t i ću arldvi FMUP-a pronalazi Raaonc1-·

' ć e f efotografije ratnog perioda u • to 1993.1J a b l a n i č l m mjezeru, zajedno sa grupom visOkih oficira ·ie BiH iplan za kompromitacijuje tu. fotografije su · donešene u Piz Genesalštaha kada je tadašnji SOB zajedno sa Upravom be-zbjednosti ~ r š i opreb es i hapsio dotadašnjeg kml1a

Sefera a M D e t i ć usu o d l i č n oposlnžUe da, uz p o m o ć

mentora iz kmjeg SDP-a, R a d o n č i ć aoptuži za "ratni l o č i n .

+ s t r a ž i v a č k itim

taro pravilo da, akok u ć upostavi e naklimave temelje,ona se ruši kao kulaod karata, iznova se

p o t v r đ u j ei u FMUP u č i j akadrovska struktura se v e ćmjesecima ljulja i urušava sama od sebe, jer ju je "alijansin" dvojacLagumdžija - A h ' b a b i ć ,uz podršku nekih krugova m e đ u n a r o -

dne zajednice, na nezakonit nač i ninstalirao u svoje vrijeme iliu tzv. t e h n i č k o mmandatu. Riječ je o latentnom medijskom sukobu na relaciji Zlatlco M i l e t i ć ,

direktor Uprave policije FMUPa i Zoran Č e g a r ,·komandantSpecijalne jedinice FMUP-a, satendencijom da se proširi i naniže novoe. Č i t a o c i m aLjiljanaje poznato da je Murur l i b a b i ć

Munja, na mig svog mentora izkrnjeg SDP-a, najprije nezakonito instalirao Č e g a r au Nezavisni odbor, iako mu je prije bilo

26 L J I L J A N • 1 - 8 AUGUSTA 2003

mjesto u ~ a a g uili sarajevskomcentralnom zatvoru, nego u policiji, a potom je Č e g a ropet nezakonito izabrao 1 \ i 1 i l e t i ć aza direktora UP FMUP -a, iako n i j ~~

ispunjavao ni elementarne uvjete za to mjesto. i z i č k i mprijetnjama i s l i č n i m"prijateljskim"u b j e đ i v a n j e mpresudno je uticao na ostale l a n o v eNO da glasaju za njegovu odluku, nakonč e g aje njegov predsjednik morao podnijeti ostavku.

Sve kr imina lza kri mina lom

Naime, nekim č u d o mZlatkoM i l e t i ć ,iako sin f o č a n s k o gSrbina Jove i donjcvakufske Bošnjakinje Aiše je na to mjesto postavljen kao "Hrvat". Do tada prak t i č n onije imao ni dana na visokim rukovodnim . funkcijama u

FMUP-u (pravilnikom predvide .

no najmanje 10 godina), a u policiju je stigao pred sami rat. N'ajviše dužnosti u policiji su mu bi-

li, kratkotrajno obavljanje n a č e -

l n č k efunkcije u ratu, u PU Novo Sarajevo (ratne dužnosti u konkursu se ne pikaju) kad je smjenjen i još k r a ć irad na inspektorskim funkcijama u K.natonalnom i Federalnom MUP-u. Ka- ·da je zasjeo u fotelju direkto raUP FMUP-a, M i l e t i ćse velikodušno zahvalio Č e g a r ui ime n ovao ga za komandanta Specijalnejedinice FMUP-a, što je bio njegov životni san, da se a đ ena Vik i ć e v o mmjestu, u fotelji jedneod n a j v e ći h legendi te jedinice.

Trolist l i b a b i ć- M i l e t i ć- Č e -

gar je o d l i č n ofunkcionirao svedok je Munja vukao k l j u č n epoteze, a oni poslušno izvršavali nar e đ e n j ana "otkrivanju narodnihneprijatelja, terorista i kriminalaca" iz SDA, poput e n g ić a A l i-

s p a h i ć a B i č a k i č i ć aŠ a h i n p a š i ć au j e z i n o v i ć a . . .Č i mje "babo"

otišaona

"službeni put", nakonšto je A l i b a b i ć asmjenio visokipredstavnik Paddy Ashdown sveje krenulo nizb rdo i danas su Mi-

l e t i ći Č e g a rlj u ti nepri jate lji.Zbog ispa da u Federal nom pa rla-mentu i v r i j e đ a n j aBošnjaka nanacionalnoj osnovi i prijetnji min is tru Mevludinu H a l i l o v i ć u

protiv e g a r aje pokrenuta parlamentarna istaga, a da bi se distancirao od njega (pokazao da gaon ne štiu) i s p r i j e č i oeventualnekonotacije na toj re laciji, l e t i ć

ga suspendira sa fiµikcije do daljnjeg. Isto je postupio i prema"babi Mu n ji" koga je, prema j -ljarwvimizvorima nedavno saslušavao t r i č a v i h13 sati,.iako mu nesmeta da se okolo razmahujeMunjinim k r i v i č n i mprijavamai dokumentacijom" koje prikazuje kao svoja djela ili ih sa Zlatkom Lagumdžijom dijeli stranim ambasadorima na pngo-dnim prijemima.

ezakonita istraga

i lažni fotosiO kakvom "profesionalcu i

direktoru" je r i j e č najbolje po-

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


.. , ' - .. . ' J

t v r đ u j eafera sa izmišljenimra

tnilliz l o č i n i m aFabrudinaRa-

· d o n 5 ć a ,predsjedrtikaUprave .NIK "Avaz:''. ·Da bi ušutkao

Dnevni avaz'', najtiražnijibh.dneviiik; da. njegovi novinarine. pišu. .istinuo M i l e t i ć e v o mradu i.pomašanju„ pribjegao je u -

Vs.tvu i konstrukcijama.n a u č e -

niin od m i g mentora.Istražuju..:ć i "navodnukriminalnuprošl<>-'st"' R a d o n č i ć a ,kako bi eventualno pronašao materijalekojimbi ga ucjenjivaoi zaštitio seodobjekrivnog: pisanja. '1\vaza", ori

. u. arhivi FMUP-a pronalaziRad o n č i ć e v efotografije iz ratnogperioda, snimljene u ljeto 1993.godine na J a b l a n i č k o mjezeru,za.jednasa grupom visokih ofici-ra. A.niti.je Bi.Hi planza kompro

miiacijuje tu. Fotografije su.ina- č e :donešeneiz Generalštabaka- I

da je tadašnji SDR,zafedno saUpravom vojne bezbjednostivršio pretresi hapsio dotada-

.šnjegkomandanta Sefc:aff Jilo-· v . i ć a , .a i l . e t i ć usu d l i č n oposlu-

žileda, uz: C l f i l o ćkmjeg SDP-a,R a d o n č i ć aoptuži za ratni zlo- ·č i n :On najprije tajnootvara

· · službenu istragu i šalje dvojicuinspektora.FMUP-a na vrata sa - -

• . rajevskog fotografa.Ensada Adi-larib.Kinc,. kojije-autor te foto-grafije i om g saslušavajui pa -

· tom odlazeµz objašnjenjeda e

naknadno potpisatizapisnik P0>-. što je i l e t i ćsvjestanda vodi ~

zakonitu i s t r a g u ~~ grubo zl.o-u p o t r e b l j ~ v aslužbeni položajzbog: l j č n o g :interesa, onpribjegava novoj taktici.Da bi se ovcilakše shvatilo,nužn'ci je znati d

FMUP nem,a nadležnosti za

istraživanje ratnih.z l o č i n a

bez:saglasnosti. Haškog tribunala, a{)( gotovo n ~ ako mu je cilj da

. ....-

prikažeR a d o n č i ć apotenciralnoodgovornimza ratne z l o č i n ena ·prostm;ima Jablanice,te datomdokumentacijom pokuša izvršiti

pritisak naR a d o n č i ć a

i' ~ v a f .

Dakle, svjestanda krši zakon,onu p o m o ćpoziva odanijeg jataka,najboljeg novinaram e đ upolicajcima i najboljeg policajca đ u

. novinarima,Senada v d i ć a ,urednika: "Slobodne Bosne" sa kojima realizira zamišljeni plan.Dabi se sve zavaraotrag i eventualno zaštitio izvor(F_MUP) "Slobodna Bosna" donosi izmišljenustoriju o navodnom ratnom zloč i n u Fahrudina R a d o n č i ć au.Grabovici, sa fotografijom razgo- ·l i ć e n i hoficira na b l a n i č k o m

(to ima poseban psihološki efekat da se oni navodno kupaju is u n č a j u ,dok.se koljuhrvatsl<:?ci- _vili u Grabovici)i intervjuomsaNijamm Z o r b i ć c m ,prijeratnimšoferom Cenexa i ratnim komandantom jedinice SifoerFvx": o r b i ć ,kao fednood licasafotografije,je s p r i č a osvoju_ erziju r i č e ,ali ni i j e č inije bilo otome kako je: d o t i č n itokomrm. godine,u vrijeme e t n i č k e

ofanzi Ve na B jeiašnicui Igman,bez boi-be predaq-M i a d i č uvrhBjclašnice i potome t n i č k i mhelikopterom sa B o r a č k o g;ezerapobjegao u.Jugoslaviju,a potom ·u Španiju, gdjeje živio doskora.Umjesto zatvora i s u . đ e n j azaizdaju domovine,on je zvijezda~ S l o b o d n e -Bosne".

.. K r i v i č n eprijave prot v

lobodile osne

Nakon što je Senaed i . \ „ v d i ć

d ~ b e l o

isl<oristio fednu odpokionjenih fotogrifija, bezda jep ~ k u š a oprovjeriti elementarne

'

č i n j e n i c eo njenom n a s t a n k ~isaslušadrugu stranu ( i n a č e ,redovnou SB svimadrži lekcije opravilima novinarstva),ostatak

je prema našim izvorima poklonio ahbabu HjJmi S e f u n o v i ć u ,

koga ''Avaz" odavnotitulira kaokaljinskii l<l.an" i koji vjerova

tno, kao stari policajac, vodineku svoju istragu protivRadon č i ć a .Da bi rasvijetlili "miletić e v s k o- a v d i ć k u· montažu ra-

.zgovarali smo i sak l f u č n i mč o

vjekom ove afere. O tomeEnsad d i l o v i ćKina kaže:

"Sporna fotografija nastalajet a č n odva mjesecai 20 dana prijedešavanja uJ bianid i Grabovi

ci, odnosno snimljenaje s ~ -nom ljeta, u vrijemepada Bjelašnicei Igmana. Kolikoznam Ra-d o n č i ćse. v r a ć a oiz Zenice, zajedno sa generalima j m u f ž i ć c miK a r a v e l i č e i i I .i tu su imali k r a ć i

predah. Orginali filmasu kod

menei lahko se to može provjeriti, a ko je dao fotografijuA v d i ć u,ja neznam . a č n ojeda su me saslušavala.. dvojica inspektoraFMUP-a,huena n e ć unavoditi,ka.ti i da su dq_šli po "pp.yatnoj'liniff'. v r je obavlfen~ j e

dnoj lMani, ali nikadaIDi nisudonijeli zapisnik;niti sam ga po

tpisao. Slobodna Bosna tvrdidsam ja autor fotografije, li menikood njih ništa o to.qie i j e ~

tao, kaoni da mi objasnekako su

re dobili. Ovoje više nego smješn0,izmišljatineke afere koje.nemaju blage veze sa istinomi me-:ne vezatiza to je sramno, uostalom, sve ovo štosam vam rekaospreman sam potvrditina svakom: šudu. Tvrdim vamda niko

od ljudi sa fotografije nije bio uJ blanici kadse desio onaj l o č i n .

Sve i e, ~ opodvala:i izmišljotina".

I glavnooptuženi ratni zloč i n a ciz Grabovice u.Slobo.dnojBosni, predsjednik Uprave"Avaza", Fahrudin R a d o n č i ć

bio je više nego _z n e n a đ e n

informacijama Ljiljana o montaži afereprotiv njega:

Prvi put od vas u j e mda je ·Zlatl<o M i l e t i ćvodio i l i vodiistragu protiv mene, u.oštaJom,~ e n iniko o d predstavnika relevantnih institucija države i l imedija nije tražio bilo kakvi:Iizjavu.' n a č e ,kad smo v e ćkodtoga, nikada nisam bio u Grabovici, aTribunal u. Haagu jev e ć davno o k o n č a o·detal jnuistragu o ratnim dešavanjima

na tom prostotu i svese zna. Uvrijeme z l o č i n au Grabovicijasam bio u .Sarajevu,to je neosporna i lahko provjerljivač i

njenica.Objavljene laži o m e n ~ ,

pa, i tako gnusne kao što je navodni ratni z l o č i n , samo su diokampanje iz obavještajnih·centrala velikosrpskog iveiiko

hrvatskog tipa 'i to me ne iznen a đ u j e .Prvi put č u j e mi zatrgovinu mojim fotogndijama,ali me ni to ne č u d i ,oni o č i t o

n.emaju pametnijeg- posla.

Usput da kažem da sam J?rotivautora tih laži,Minada a z l i ć a·i Senada A v d i ć a .pokrenu.okri.,.V i č n eprijave za dfelo lažnogp r i j a v l j i ~ aza l o č i nsa kojimnemam veze, ali i 'IhlJunalu uRagu jer su o t i č n advojicapoč i n i l idjelo ometanja , pravde,što je kažnjivopo Statutu Thbunala u Haagu . ·

Na koncu„šta r e ć iosim dasµ. u lažikratke noge, alii da bi

· se nadležni organi trebali po

zabaviti sramnom ulogom komesara M i l e t i ć ai njegovih trabanata u Slobodnoj Bosni. •

~ N11 l - 8 AUGUSTA 2003 7

..

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


"P O L I T I K A I D R U S T V O

Socijalnigenocidnad Bošnjacimakao11zrok pada nataliteta

c:davno sn se u javnosti pojavilialai1nanlnlpodaci o opadanjunataliteta u Bili. Fcdeaalna TV je u cerura

Jnom Dnemih a č i n i l aprilog natu trmn, jedne i l i dwojenovinesuobjavilecifre. i. tD ~ p r i č azavršila..To štoZavod za statistihisabire i odnzDna, upoaednjei raspotednje 1az:ne cifn:, koje bimogle o s v j e d o č i t io nama uCa .danas i sutra - nema nibbvgmaa„nga U :zaoljama koje imaju stabiJuoborLm SS. koje :strat d l i pogtamiaaju razvojuzdnž.popi.jeka. ovakvi bi pobmdj iimali krucijalnu vrijednost.UBosni dmJas, pak. DC pnstoje~ . ·· . . . . ~ b i...._..._l.LoillYuc; l l ; l _ l n j C w , r - . . . - - - -

a ) e n đ n i f ; r . o mi lmdale se u b>šaac za negativnim trmdovimasadašnjosti Da Ji pndatte iz bh.bvuda za sfati5:rik11 dali dda · ... bh. . -ili . a . , : _ . . . . . : _ _•mm cag;u••••ra, uu.. .w-U1111

mga••i••aaBunne. Singapl:n i l i

28 l,JJJJ&fll • l - 8 AUGUSTAD B

Venecuele. pGEve j:e : -vejedno.M i m i Sebe ne z::minwno„~ -

dnakob n :što ne :z:zmimamo ::ni

vbdu u Bunmdiju.No. nismoIIJlikriviŠlDsami .sebem zanimamo.v e ćje krivdejtoo:skisistem kojije stvorio bkvu hara.balijuodc b : ž ; n ~u kojoj je normalno daova umlja mma o d u ć o o : s t i .

Život j ea lr'sgnj..., • l i.....Ran.., eda e puodui prira

štaj uBili 1996.godinein•Kio20.110,ŠIO i m ~opravdaije

- - - . da i č n o - CU Jti'lfl u px4••unpli•mna dolazido naglogpowć a n j an 4 a l j • ta.. NUoo 191J7. kada je ptiaailajimasio 18.884dolazido naglogpada meatilrtanaorim pmstorima.tako da e 1998.bilo 15.270DCMJIU•fcnih a d a w ć e•godine 11.856 n o w o r o đ e o i h .Uorfnn Sitm 1996.g o l i w cifut j e•aspolowljcaa2000.godine,kada

je bilo .B.260 o o v ~ hI d u ć a

godina,2001.„7.abiljcžilaje jošd r a s t i č n i j iF.ad- :samo 7.190 novorodcoilLu prosjeku. raz)ibmnedumnrlih r o đ e n i hgodišnjese :smanjivala.zackD 3.000.lnde](s :n:atalitetta je z a s a đpozltivan,odnosno, još uvijek e viic o đ e -

lrihnego amnlih,ali je rajna granicikojavaljivo wjrdOC.i

da je o Đ o . s mjoš mijck i i w t apu•dnos.tinad s a : m ć u

. '.Ne trebapuno mudrostida bise a k l j u č i oda e uzroknpaclanjam131itdaU BiH d • • • o s \ r t i.finansijskemvi . . a k i dam u

pmodiciOOa bud u ć aroditdja z31Gkm, i daimlja,,mci11 1, • b j r o ~ne pl4e odpar d d j n a manb. a štobi bilaide;aloa d i b , opet bi moraliharao Č d W 1 i D uprimanja izdwojliza njegu 1111q č l a n ac:ldcljiNo. u Bomi· e n e mauje idealnihs l i h , i posve li i j r4i mladi b r a č n i.-uri gdje su oba supu1žaika zaposJma. Ogromnav e ć i n aje mladog mjda koji po-

•

lofikogodda se raseli l i da se ne rudi Srbai Hltata, opstat ć e iSiti i"lrYati, jer j11aa.

juSJOje oeuništive nacionalne m a t i c ~tj.nacionalne rezene, aako se rase i ako sene liOdi l u i t i č n amasaBošnjaka, b j a ~ntira opstanak naro-

, da, tada ć e nestatiBošnjaka i Bosnered spremnostii ~ o n o s t idase rndi i da se privrei Dje, da senQJJDalnoživi, nema nilc:alcvibšansi da dobijeposao„ Pa i akokojim l n č a j e mmlad o v j e kdo đ etlo po.sla. male su šanse Jia e

biti poš.tivano njegovoradno do~ j a n s t v o .rl.a re mu firmauplać i v a t iprnziono i .socijalnoosiguunjc. jer je u Bosni na zlodjeludivlji • ai••aJizam,kakavje n zaparh«RD .svijetu đ n m r odavno.

Reklo bi 5Cda SD glavnežrtve, . . ' . ,_.,,....,_

l lO • I J l g l • I M J S b . - . . . . . ~

ce mbwti j n đ in urlooitn :smfitta-„ • ::X...- „ „DJa, l l i i i Jun M U Olll.17ll7C\1pD -

l m l ndm:Jg olw•m aisu a moguć n m t io b e d ~ma b b v drugi wid t y i o • je. S druge .sttaDC,, mbdi o nnhrim srMinanaa,]gr.na imajul••• 'zemlje u koj i mogupog'lodati.b o Šat RJ dan e ć eor.a;a1j glafni ~ a uvjdima m••ušoitg 1riiita a lDjmaddava W j i p Dibbih dugoroč n i h•:azw6aii10,n•iva. Diba.„„ . - • zmA:„ ~ p o o i j l ' p l d D J I D e l

- Za - - „d;f;I zap111age pmtMCC za

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


potomstvo, potrebno je mnogoviše. Otud i u urbanim i u rura-

. Inim sredinama imamo masovnupojavu da se mladi ljudi, u procentu v e ć e mod 50 odsto, izjašnjavaju kao potencijalni iseljenici,

odnosno, da v e ć i n amladih svojuboIJu b u d u ć n o s t ividi u napuštanju Bosne. Teško je p r o n a ć i

č v r s t eargumente kojima . bi seodvratili od namjere da odu ubjelosvjetsku neizvijesnost, samim tim što im je u njihovoj zemlji pred č i m aneizvijesnost koja se v e ć mjeri godinama, unatrag, i unaprijed. Otud u svim našim sredinama imamo dominantnu pojavu neoženjenih momaka i neudatih djevojaka, koji suo d v e ćpremašili tridesetu; ta ge

neracija o đ e n j a60-tih godina živi svoju prisilnu produženu mladost, kao i prije p o č e t k aagresijena RBiH, krade Bogu dane, što binarod rekao, jer joj ne preostajeništa drugo; ovi nesretnici, kojič e z n u da imaju život kakav suimali njihovi roditelji, danas sucentrište: bosanske tuge i ·zagubljenosti; oni b i č n ožive kod roditelja, hrane se sa penzionerskogkazana, batrgaju se u uzaludnimnaporima da p r o n a đ uposao, dastanu na svoje noge, ali v e ćgodi- .

nama doživljavaju poniženja , jerih stvarnost v r a ć au parazitskupoziciju koju ne žele, a koju moraju živjeti. Sudbinski, socijalniobrazac ovih 35-godišnjaka, posve je sigurno o č e k u j ei one kojisu desetak godina mladi od njih.

Danas u Bosni imamo kritič n u masu generacija od 25. do40 . godine života koje a g o n i č n o

teže svijanju p o r o d i č n o ggnijezda, što je č i n j e n i c anavitalnijidio jednog . društva. Ta naša kič m avitalnosti danas je s u o č e n a

sa faktorom i š č e k i v a n j ar a z o č a -

renja, b e z n a đ asamim tim štoništa ne može promijeniti,uprkos svojoj poštenoj volji dase bude koristan g r a đ a n i ndruštvene zajednice, pošten radnik izadovoljan č o v j e k .Mnogi odnjih se osmjele . uprkos socijalnom b e z n a đ uposlušaju srce,krenu za ljubavlju, koja se o č e -

sto d o g a đ a n e o v i s n ood materi-·jalnih okolnosti, . ormiraju porodicu, ·dobiju potomstvo, ali sveto što bi trebalo i n i t isuštinu ži-

-vota, ipak, .biva zapleteno u do-m i n i r a j u ć i o s j e ć a j g r č e v i t ebo

. rbe za socijalni minimum.

Primjerice, do unazad nekoliko godina trudnice su otpuštane s pošla, jer zakon nije n i č i m

obavezivao poslovdavce daispoštuju t r u d n i č k oi porodiljska bolovanje. Danas je to re

gulirano, tako što žena kojaodsustvuje s posla zbog p o r o đ a -

ja i njege djeteta ima pravo na

m j e s e č n unadoknadu od 60odsto od prosjeka plate. No, štato vrijedi, kad v e ć i n afirmi neprijavljuje zaposlene, te nema-niovakvu vrstu obaveze. u generalnoj slici bolje prolaze ženekoje su na birou, jer na periodod godinu dana i naju pravo nanadoknadu od 4 maraka. No,troškovi koje iziskuje briga zan o v o r o đ e n č eiznose minimalno

200 maraka, što je nerijetko cijela n e č i j aplata. Dakako, tro -škovi za odgajanje djeteta se,kako kažu sv i roditelji, umnožavaju sa.odrastanjem djeteta. Danas v e ćmnogi m l a d i ć ii djevojke ne studiraju, jer studij pogotvo na s t r : đ . n ikošta više, od pros j e č n eplate. ·

baruštini mrtvihperspektiva

O tamnoj i p o r a ž a v a j u ć o jsocijalnoj ·slici u bosanskoj stvarnosti moglo bi se pisati nadugač k oi naširoko. Pa č a ki sa aspe-

---. -

ta m o g u ć e s f r a t e g i j enastavkaagresije BiH, koja više nije oružana, ali ima iste ciljeve i rezultate. Niko dosad nije s a č i n i o

ozbiljno istraživanje kolikqlje,recimo, Bošnjaka napustilo ze

mlju u postdejtonskom periodu,usljed socijalnog b e z n a đ au perspektivama koje su ovdje sve-

· dene na č e k a n j e .Ako postojipret postavka da smo organiziranim iseljavanjem Bošnjaka ostali bez 100.000 ljudi, u najboljojživotnoj dobi, onda bi takva mog u ć n o s tmorala obavezivati nekemudre glave da ovaj gubitak stave u kontekst svih naših gubitaka. Za Bosnu i Bošnjake „ u bud u ć n o s t iposve je svejedno da l

ć e 100.000 mladih ljudi bjti ubi

jeno ili preseljeno. Ako jedna zemlj a, putem javnih poziva za iseljavanje, ostaje bez k i č m esvoje ·vitalnosti, onda bi otvaranjeovog pitanja trebalo biti najma-

. nje što se treba u č i n i t i .A ako bise otvorilo ·to pitanje, ono bi seodmah vezalo i za problem opadanja nataliteJa. Jer, i kroz padnataliteta mi ostajemo bez stotine hiljada ljudi koji za 20-30 godina treba da strvamost Bosnenoše na svojim p l e ć i m a .Ali , štavrijedi, kad oni koji su r o đ e n i

prije 20-30 godina danas nemajušan su da ma šta u č i n eza Bosnu,i za sebe. Bosna u stanju turo-

bnog i š č e k i v a n j ada se .nešto, uživotu, pomakne s mrtve t a č k e .

A ne m i č ese ništa, kao i u svakoj bari, u kojoj nema i v o t ~ .

Kad se u rijetkim prilikamajavno progovori o ovim pitanji

ma, mudraci imaju o b i č a jr e ć i :Pa ne iseljavaju se sanio Bo-

šnjaci, i ne d o g a đ ase sarrw kod

B o š n j ~ k apad nataliteta, i ko

Srba i kod Hrvata postoje s l i č n i

negativni trendovi . Teško je sesložiti sa tvrdnjom da je socijalna slika kod Srba i Hrvata jednako k a t ~ s t r o f a l n akao kod Bošnjaka , niti sa tvrdnjom da se Srbi iHrvati raseljavaju po svijetu kaošto se .raseljavaju Bošnjaci. Ali,eto i da se složimo sa tvrdnjom

\

da tri bh. naro _da dijele sudbinu uovim . n e d a ć a m a . . .Šta onda?Opet ostaje neoboriva č i n j e n i c a

da su Bosna i Bošnjaci jedini gu- .bitnici socijalnih i ekonomskihneprilika i pritisaka. A evo i za-

, što: Koliko god da se raseli, ili dase ne rodi Srba i Hrvafa, opstatć e i Srbi i Hrvati, jer imaju svojeneuništive nacionalne matice, tj.nacionalne rezerve, a ako se raseli, i ako se ne rodi k r i t i č n amasa Bošnjaka, koja garantiraopstanak naroda, tada ć e nestatiBošnjaka i Bosne. Valjda je kon a č n ojasno da Bosne nema beznjenog k i č m e n o gnaroda. •

.LJILJAN l - 8 AUGUSTA 2003 9

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


- - - · · - · - - - - - - - - - · - - - - - - - - - - - - - -- - - · · - - ---- ___ _ __ _ _ __ „•V

P O L I T I K A I D R U S T V O

V

BIH u DRUG IH: Sta nam nudi najnovijeistraživanje Transparency Internationala

•Iz a

•

Pojava na jednoj strani .bogate novokomponirane eli-

te i na d goj opšteg siromaštva bh. populacije veza-ni su i s k l j u č i v oza razne elemente konapcijskog pona-šanja zloupotrebe povjerene m o ć iu vlastitu koristšt . . cll ć .. „ def. . .. koO J UJ 1 I ~ ~ ~ 1 1 lnlCIJ8 rupclJ8

+ . . . . w . B O R O V I Ć

ko je, p r a k t i č n osvaki ·g r a đ a n i nBiH, od školaraca do starih deda inena, na neki n a č i n

inficiran politikom izna detektirati uzroke teškog stanja

u zemlji, zanimljivo je vidjeti kako torade i svojim č i m avide eksperti, recimo i s t r a ž i v a č iTransparency Internationala. Njihovo najnovije istraživanje koje je nedavno prezentiranod o m a ć o jjavnosti, pokazuje sumornusliku stanja u BiH, odnosno da se upostizbornom periodu malo togapromjenilo nabolje, č a kneki segmenti bilježe i konstantan pad. Postojidosta razloga za ozbiljnu zabrinuto'Stnalazima TI, a oni ukazuju da r a đ a

ne više ne interesira e t n o - p o l i t i č k a

retorika, ko je "vlah", "balija" ili "latin", e ćda ih more svakodnevni pro

blemi, koji su osnov biološkog opstanka i socijalnog dostojanstva - nezaposlenost i korupcija.

Svaka vlast ista

Ć a ksvaki peti g r a đ a n i nnaše zemlje i s t i č ekako je korupcija n a j v e ć i

problem, a taj postotak je još i v e ć i

m e đ uzaposlenima i \isokoobrazovanim ljudima. Pojava na jednoj stranibogate, novokomponirane elite - ta·jkuna i na drugoj opšteg siromaštvabh. populacije, vez.ani su s k l j u č i v ozarazne elemente korupcijskog ponašanja, od varanja državnih fondova dozloupotrebe povjerene m o ć iu vlastitu korist, što je ujedno i o p ć e p r i h v a

ć e n adefinicija korupcije. Svaka do

3 Ll lLIAN • 1 - 8 AUGUSTA 2003

'

sada izabrana vlast u posljednjihgodina dokazala je, č i mjoj je povjeren mandat, da ne gubi vrijeme i uve0ma kratkom roku p o č i n j edaeksploatiše . voj n o v o s t e č e n imandat.Od z a j e d n i č k i hinstitucija, prekoentitetskih, do o p ć i n ei sitnih č i n o

vnika. Č i mzaposjednu l a d a j u ć epo- ·

ložaje i d o č e p a j u"hodžina jorgana",sve partije a p o č i n j esa svojom e ć pozlu č u v e n o m"kadrovskom politikom" smjena na svim funkcijama id o v o đ e n j apodobnih, od ministarstava, preko vladinih agencija, do državnih p r e d u z e ć a ,samo sa jednim ciljem - da se pod kontrolu stavi kompletan ciklus donošenja odluka iupravljanja državnim parama u fondovima i r e d u z e ć i m a .Tako na primjer, u procesu privatizacije dovoljnoje samo postaviti lojalan istopartijskikadar u Agencije za privatiozaciju,nadležno ministarstvo i ciljano pred u z e ć e

f posao je završen. Firma se zasime pare kupuje bez problema, a diskreciju l j a č k edržavne imovine, koje su decenijama stvarale generacijedanašnjih obespravljenih radnika ipenzionera, osigurava partijski okviri tzv. unutarpartijska disciplina. Rezultat takvog rada jeste p ć enepovjerenje g r a đ a n abezmalo prema svimp o l i t i č k i mpartijama i letargija perdprošle izbore. Sve stranke su dobileloše ocjene. Jedno vrijeme su pred n j a č i l enacionalne stranke, . ali zakratko vrijeme vladavine Alijanse zapromjene, tzv. reformske partije, dokazale su da su sposobne da progresivno nadoknade tempo za SDA, HDZi SDS, odnosno da za dvije godineurade ono što su nacionalne stranke

a rece

uradile za 10 godina vladavine. Ć a kse u istraživanju koni;tatuje da jevrhunac korupcije dostignut u periodu prethodne vlasti, odnosno ZlatbLagumdžije, KICšimira Zubab iostalih -alijansiranih reformista-, koje sadašnja vlast nije uspjela da efikasno smanji", što se t u m a č iostankomna vlasti njenih kadrova koje odsm jena štiti shdownov zakon. Zatoje na lanjskim izborima vlast, prviput na rok od č e t i r igodine, iznovapovjerena tzv. nacionalnim strankama u koje se ima v e ć epovjerenje.

Korumpirani p o l H l č a r l

direkt9rl ljekaripolic:ajc:i

Svakom e t v r t o mg r a đ a n i n u ,kako piše u istraživanju TI, u posljednjih godinu dana mito je bilo zatraženo i od l j e k a r a ~i od policajaca, posebno od siromašnih kategorija stanovništva koje nema m o ć n uz a l e đ i

nu na vlasti, dok su elite i najbogatiji slojevi lišeni takvih problema, jer"keš lovu zamjenjuje potreba za"dobrom p o v e z a n o š ć usa strukturama od kojih se traži nezakonita usluga i sl. M e đ unajkorumpiranije tipove r a đ a n is pravom svrstavaju partijske o đ e ,njihove satelite, zajedno

•I

sa vladinim funkcionerima (naravnoi kantonalnim i p ć i n s k i m ,direktorima državnih p r e d u z e ć a ,itd. Zbogtoga su pogubni signali koje BiH, alič e s t oi OHR, šalju ostatku regiona isvijeta: ona je oaza šverca, kako akciznim robama, tako i dokumentima,oružjem, autima, drogom, bijelim robljem, azilantima.„ Vladavina pravane postoji, a mafija je jedina organizovana institucija. Sudstvo i policijaštite sebe, a g r a đ a n eniko. Ukolikovas natjera muka da se obratite sudu,obilje mita, po principu -ko da višeo d l u č i t ć eo ishodu dugogodišnjih

procesa. Vlast koja stoji nae l u

kolone siromašnih, je samo de jure narodna, a de facto svoja i donekle e đ u -

narodna (zakone donosi Ashdown,može smjeniti i li postaviti svakog funkcionera bez prava žalbe).

Stoga je zanimljivo i đ e n j eOHRa i stranaca koji provode protektoratnad BiH. Oni nemaju recept za "mu- ·ke po BiH bilo kakve d o m a ć evlastiim odgovaraju i slul.e da formalnoimaju odgovorno lice pred o m a ć o m

i inozemnom a v n o š ć u .M e đ u n a r o d n i.č i n o v n i c ieksperimente ne izvode nasvojoj v e ćna t u đ o jkoži, a ovu crnurupu" mogu napustiti č i mnalete naatraktivniji konkurs u raku, Avganistanu, Ć e č e n i j iLiberiji, Ugandi i l i

s l i č n o jdestinaciji. •

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


+ atmlr L I S P A H I Ć,

l j u č n omjesto bošnjač k o gopstanka je - higijena p a m ć e n j aHo- ·lokaust nad Jevrejimanikad ne bi postao ce

ntarfor izraelske politike da jevrejske patnje u Drugom svjetskomratu nisu valjano u p a m ć e n ekrozmuzeje, literaturu filmove. „

Osim toga, odnos naroda premasvojim žrtvama v j e d o č io odnosu

naroda prema svojoj b u d u ć n o s t i

o nije samo stvar o l i t i č k e r a č u -

nice, e ć i moralne č i s t o t ebez e -

ga nema sabranog n .aroda.•

K o m i t e t s k ~

kontrol p a m ć e n j a

,P o l i t i č k ab u d u ć n o s tBosne i

Bošnjaka je ·ovisna od institucionalne upotrebe b o š n j a č k o gstradalništva kao faktora kojim se treba osigurati satisfakcija u buduć n o s t i .Bošnjaci nemaju ništa ods u đ e x : i j aM i l o š e v i ć uili sutra Ka-r a d ž i ć u

recimo, ako njihova zlodjela predstavljaju ustavnu , poli -

t i č k uu demokratski kostim u p a ~

kiram.i anti)bosansku stvarnost:Od b o š n j a č k o gzaborava i zagubljenosti ovisi, s druge strane,krepkost genocidnih i o s v a j a č k i h

pro)ekata, i t u ~je _ogromna energija svekolikih p o l i t i č k i hi finansijskih pritisaka usmjerena nastvaranje institucije zaborava .

Prije neki dan smo slavodobitno obaviješteni da su bh.eksperti za udžbenike k o n a č n o

pronašli z a j e d n i č k ijezik, tako

dae

djecau č i t i

o svemu iv a č e

m u ali ne i o genocidu nad Bo-

šnjacima . Obrazovna strategijaispiranja mozga izvedena je uzsuperviziju m e đ u n a r o d n ezajednice, što n a č ida se isti principprimjenjuje u svim oblastimabosanske stvarnosti gdje je u pitanju medijski ili ma kakav dru-gi uticaj na kolektivni duh.

Mediji su o d v e ćpod komitetskom kontrolom Cent ralne regu- ·latorne agencije, koja mrko gledana plasiranje sadržaja o genocidu,ali ne i na instaliran je srbijanskog

folkerskogm e ć a

z\ranog televizija Pink Miljenici ·CRA su <lire-

L J I L J ~I - 8 AUGUSTA 2003 3

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


. .V

P O L I T I K A I D R U S T V O

ktori i urednici koji plasirajusrbijanskefilmove, 1V-serije, poput Boljegživota ili Pozorišta u ku-ć i srbijanske folk ipop-zvezde is l i č n o .U Tuzli, primjerice, radedvije televizije, gradska i kantonalna, i naobjejeviše srbijanskog

filmskog programa nego holivudskog.O č i t ojeda postojineki nepisani, n e z v a n i č n ikodeks vrijednostikojikreatore ovemedijskesrbijanštinegoni da se dokazujusvojim n e z v a n i č n i mm e đ u n a r o -

dnim šefovimai da sebii tako osiguraju k a r i j e r i s t i č k omjesto poduvehlim bosanskim suncem.

Erotika narodnjacipa Srebrenica

Zbogsvega ovoga,uistinudje

luje kao dobar incident kadse nama kojoj televiziji, a svesu pod- ideološkomšapom CRA dogodi

ijedna hrabra, otvorena,t a č n a ,pou č n aemisija o genocidu nad Bošnjacima.U zadnjih nekoliko mjeseci Federalna· elevizija jep o č i n i -

la dva ovakva incidenta. Naime,Dokumentarni yrogram F IV-a,na i j e mje e l uSukrija m e r a g i ć ,

legenda d o k u m e n t a r i s t i č k o g1Vžanra, u maju je objavilaspecijalnu emisiju u povodu divljanjasvesrpskih nacista u Banjoj Luci

koji su,2001

godine,p r i j e č i l i

postavljanje kamena temeljcazaobnovu Ferhadije; nedavno, uudarnom terminu, u nedjelju uveč e r ,reprizirana je emisija pod naslovomVrijeme plakanja, o bošnjač k i mprognanicima diljemsvijeta.

Emisija o desetoj godišnjicirušenja Ferhadije i o kontinuitetusvesrpskog konsenzusa o sakralocidu, prošla je kroz iglene uši uređ i v a č k o gkolegija F IV-a,gdje suse raznecrnoje digleda blokirajuideju ŠukrijeO m e r a g i ć a .Na svus r e ć u ,b o š n j a č k idio vrhuškeFTV-ase z a i n t a č i oda ovaemisijamora i ć i po svaku cijenu i- to sei dogodilo.Ko zna kako je Omerag i ć upošlo za rukomda u udarniterminstavi emisijuVrijeme pla-kanja. U svakom l u č a j u ,višemilionski auditorij je imao priliku vidjeti jednuod najboljihd o m a ć i h

1V-emisija ob o š n j a č k o jtragediji.Taj d o g a đ a jz a v r j e đ u j epažnju jerdjelujeo h r a b r u j u ć eu odnosunastrategijutišine koja je poklopilapravona a m ć e n j e .

Da bismo razumjeli kroz~ -

kvu se prašumu zavjerai e d a s t o ć a

probijaju ovakvid o g a đ a j i ,kao ilustraciju ć e m ouzeti medijski tre-

3 LHLJAN • 1 - 8AUGUSTA 2003

tman 11. jula, odnosno godišnjicuSrebrenice.U RS-usu baštogaeta-naorganizirani neki koncerti oko-jima je izvještavalaentitetskaTVSlavilo se,kaošto se<;momad u sa-moj Srebrenici proslavljala -godi-šnjica o s W b o đ e n j a .FederalneR1V-stanice suotprilike up o l o v i č n o m

omjeru programe prilagodilel l

julu; nekesu nastavilederati srbijanski folk, doksu druge, makar uvrijeme dženaze, emitirale ozbiljnumuziku. Federalna1V je pak,izmiksalatugu i veselje.Pred e č e -

rnje emitiranjesnimkasa dženazeu Srebrenici,na malim ekranimasu se pojavile goleženske kojere-klamiraju erotskep r i č ei telefonske brojeve putem kojihse možezadovoljiti seksualna znatiželja.Potomje bilo nekoliko reklamano-

.vih albuma narodnjaka,a onda jeemitiraosnimaksa dženaze.E, utakvom b e š ć u t n o mambijentuseprobila emisijaVrijeme pl.akanja, okojoj želimoneštor e ć i .

Putovanjebrodolomom

Autor emisijeŠukrija Omer a g i ćse u ·nekoliko evropskihgradova susreo sa b o š n j a č k i m

prognanicima. Svaki od pitanih i onih nepitanih, imasvojut r a g i č n up r i č u .Imao je k u ć u

imao je s r e ć u ,imao jesmisao,imao je nekogsvog, oca, sinove,b r a ć uporodice, kojihdanasnema, je r·su ubijeni u logorima ipogromima,jer im se gubisvakitrag, i ovi nesretnicijedinoč e -

znu da p r o n a đ ukosti, dase kosti smire; ovi ljudiuplakanih lica danas nemaju ništa, izuzevbolnih uspomena i ponekekonzerve kojaim e ć desetgodinasluži da preživljavaju kaotravka kojanikom ne treba.

r

··

V e ć i n aO m e r a g i ć e v i hsagovornika suBošnjakinje, majke kojesu izgubilesinovei muževe, cjelokupan smisao života,koji je bo-š n j a č k o jženi o d r e đ e nporodicomi k u ć o m .Na zidovimasu rijetke,ispucale, preživjele fotografijedragihljudi, kojih više nema, i tefotografije su jedini svjetioniciovimnapuštenim,zalutalim,polupotopljenim brodovima bošnja

č k i hprognanihživota.Bošnjakinje p r i č a j u .Kroz suze. Svaka jep r i č abolza sebe.I ovaj seput pokazuje dase samo individualizacijomt r a g i č n o s t imože osjetiti -

menzija kolektivnog bola.Šta z n a č it r a g i č n astatistika.

od 200.000 ubijenih; ako se nes u o č i m osa bolom porodice,sasuzama majke ili jetima, onihkoji su izgubili svojeo č iživota?Tek kadnas pogodi ma kojaodovih potresnih ispovijesti,tektad možemo zamislitida je takvihnajmanje200.000 boli u boš n j a č k i mljudima, tu, oko nas.

Vrijedi se prisjetiti nekih fragmenataiz ovih ispovijesti kojič i -

ne nadljudsku suštinuo š n j a č k o g

prognanogč o v j e k a .Jedna starijaBošnjakinjagovorio tome kako su

ih, prijeprogonstva,e t n i . c i

silovali; i nju i njenuk ć e r k u .Takvih je30.000 sudbina.M e đ u t i mono štoć e m opamtiti jest da je ova žena,potpuno spontano,refleksno, naspomensilovanja, kazala:"Da izvi-nete " Onase,dakle, izvinjava 1Vauditoriju zbogspomenate skaradne r i j e č i- silovanje i time prirodno s v j e d o č io n a d m o ć n o jdimenziji č i s t o t eb o š n j a č k ežene. Nakraju p o r u č u j eda ni svome dušmaninu, onomekoji ječ i n i ozlo,ne bi poželjela dar o đ epakao kakavsu prošle ona i njezinać e r k a .

O ovome bi se dao ispisatizaseban esej,jer potrebasilovaneBošnjakinje dase izvinjava na

spomen r i j e č isilovanje,da nepoželi zlo, govori više odr e č e -

nog, više od onogašto u o p ć emožemou prvi mah razumjeti. Toje sama iskonskač i s t o t a ,plemenita n a d m o ćkoju je gnusni zloč i n još višeu č v r s t i ou razlikamai z m e đ u

nas i njih.Bosna _u prirodnoj

. prednosti

Druga je starica ispripovijedaklakako jeostala samau okupiranomselu, kako je okopavalakrompir, i kako joj je nekie t n i k

prišaoda joj kaže: N e ć eti trebatitaj krompir". Ona mu je odgovorila: ''Trebat ć e nekom, nekogć e na-hraniti". Ona, dakle,zna da e biti ili ubijena ili prognana, i zna dać e na njeno imanjeo ć ionaj kojije ubio ili protjerao, aliona neo s j e ć azov osvete,ili mržnje,onao s j e ć avjeru u k o n a č n upobjedudobrote, kojać e se dogoditi tekkadbude više dobre nego zle energije, i zbog toga ona želiu č i n i t i

dobro i tom dušmaninu, nahraniti ga, i doprinijetia d m o ć idobra.Nevjerovatno je koliko se primijenjene i l o z o f i č n o s t ii religioznosti našio u gesti oveb i č n e ,vjerovatno neškolovane Bošnjakinje.

Ova ista starica pripovijeda

kako jed l u č i l a p o b j e ć i ,

u šumu,ali je prethodno, u toj frtutmi,za-stalada iz štalepusti kravu i ovce,iz straha daih ne e t n i c in.e zapale. Ona kaže: ''Nek idu nek se sna-laze... U karavaktu gdje neznada li ć e spasiti svoj život,ona sebrineza život hajvana,a č u n a j u ć i

da ć e kravai ovce prije preživjetil u t a j u ć i ,s n a l a z e ć ise, nego u tojštali,gdje bi ih mogli č e t n i c izapaliti. Opet, pobjeda ljubavinadništavilom, životanad m r ć u ,vjere nad nevjerom, i to u onom nadživotnom smislu, uk o n a č n o m

zbiru,u kome je insanska misijada č i n ihaire do posljednjeg svogdaha, v j e r u j u ć ida se· ti hairi nezbiraju zbog nas ovozemaljskih,v e ćzbog nas koji smo svakako naputu prema Bogu. Nevjerovatanje taj kristal narodne, primjenjene, religiozne mudrosti.

Svijet je stvoren bipolaran, usvemu, pa i po dobru ipo zlu.Dobro je uvijek u neprimjetnoj,ali sigurnoj n a d m o ć i .Napose,zato i opstaje civilizacija. Ovap r i č aje t r a č a knade da bi u kon a č n i c i ,ipak, bosanska energijaplemenitosti mogla nadživjeti iovaj cikluszla. •

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


Mlrsad S I N N O V I Ć

osljednjih mjeseci se sveč e š ć e č u j ekako su pre.dstavnici m e đ u n r o d n e

zajednice podlegli pritiscima onih koji se proti-

ve p r o v o đ e n j ureformi te ć e zakoni koji se pripr emaju u okvirupojedinih komisija samo legalizirati p o s t o j e ć estanje u oblastiodbrane, sigurnosti, carina i poreza. S obzirom d cilj reformi ijest ove oblasti «dignuti» ndržavni novo, nije ·teško zaključ i t ida sadašnje reforme samopodržavaju g r n i č n eentitete, ane ujedinjenu državu. Ovo biz n a č i l od reforme dijele državuBiH, a ne ujedinjuju je. Posta-

. vlja se pitanje šta je cilj predstavnika m e đ u n r o d n ezajednice uBosni. Zašto podržavaju one koji opstruiraju snaženje države nar č u nentiteta?

Država bezprihoda i armije

Konkretno, predstavnici m e đ u -

narodne zajednice podlegli su ·pritiscima lobiranja pojedinihp o l i t i č a r aiz RS-a. ·Nedavno suč l a n o v iradne gr upe iz ovog enti

teta napustili sjednicu na kojojse usaglašavao zakon o indirektnom oporezivanju, t e su tako

. izvršili pritisak na predst avnikem đ u nr o d n ezajednice. U stva

ri, ra di se o v e ć po zna to j r eceptu ri : p o l t č a r nap u ste sas tanak, a onda se odvojeno dogova -

.raju sa predstavnicima m e đ u n-

rodne zajednice, koji, po istoi. tojrecepturi, pristaju modificiranjuonoga što je .zacrtano kao cilj .Naravno, pristaju da ono što bitrebalo pr ipasti državi, i dalje

ostane u entit etima, č i m ese l e. ga lizira p os t o j e ć ap od jela.Pre dstavn icima R S-a se č i n i

ustupak u pogl e du formiranjacarinske uprave na nivou države,kao i u oblasti re formi odbrane iobavještajnih službi. Naprosto,odustalp se od suštinskih promjena kako bi ove· oblasti bilepod ingerencijom državnih struktura, bez č e g je nezamislivofunkcioniranje države. Kakomože funkcionirati država bezsvojih izvornih prihoda, . ili kakosuverenitet i teritorijalni integritet države mogu štititi dvijeodvojene, suprotst vljene vojske? Ako država nema izvornihprihoda, e ć ovisi od svojih dije-

Legalizira li m e đ u n r o d nzajednica podijeljenu BiH

Stvaranje carinskih regiona koji se ·poklapaju sa entitetskim oblastimapredstavlja korak ka stvaranju ·dva neovisna fiskalna rješenja. DCJkle č k

i one oblasti koje u Dejtonskom sporazumu imaju uporište da pripadnudržavi, i dalje bi da ostanu u entietima. e ć jednom otvoreno treba po-staviti pitanje šta je stvarni zadatak m e đ u n r o d n ezajednice. Nije li kra-jnji ishod njenog rada podjela države Bosne i Hercegovine?

LJILJ N l 1 - 8 UGUST 2003 S

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


H P R I V R E D

lova, te nema jedne vojske, ondato z n a č ida m e đ u n a r o d n azajednica provodi k o z m e t i č k ereforme kojima se želi lega liziratip o s t o j e ć apodjela države Bosne i

Hercegovine.Naprosto, promjene kojima

nije cilj j a č a n j eonih institucijakoje Bosnu i Hercegovinu č i n e

državom, imaju cilj j a č a n j eentitetskih r a z g r a n i č e n j ašto nije uinteresu g r a đ a n ai naroda. Svedok se ovo d o g a đ ana zakulisnimlokacijama, predstavnci m e đ u -

narodne zajednice hvale č l a n o v e

komisija, kao da se reforme pro--vode onako kako su dogorene ikao da se postižu dogovoreni ciljevi. Niti jednom r i j e č j une ka

žu da se odmakle od - reformi.

Pristanak

m e đ u n r o d n e

zajednice

Odustalo se od koncepta uspostave jedinstvenog carinskog sistema kao k l j u č n epretpostavke zauspostavljenje jedinstvenog ekonomskog prostora. Radi se o tomeda se želi jedinstveni ekonomskicarinski sistem podijeliti entitetskom crtom r a z g r a n i č e n j ač i m e

se samo legalizira podjela Bosne iHercegovine. Dakle, umje sto jedinstvenog, ranije r e d v i đ e n o gcarinskog sistema, sa č t i r iregionalna

- carinska p o d r u č j akoja bi obuhvatala teritoriju oba eniteta, nud ise nastavak paralelizma u carinarnicama, sa sedam carinarnica podijeljenih entitetskom granicom.Ovo direktno n a č inapuštanje reformi kao jedinog izlaza iz postoj e ć ekrize.

I, dok ovo traje, kad je u pitanju rad komisije za indirektno

oporezivanje, lain Jaiišcn šefureda CAFAO-a u BiH, izjavljujeu dnevnim listovima da je komis.ija uradila dobar posao, jer jepostigla konsenzus o gotovo svimč l a n o v i m azakona, a koji je v e ć

predat visokom predstavniku.Naglašava da su, od preko 30,ostala neusaglašena samo dvač l a n azakona, a o njima morajuo d l u č i v a t ip o l i t i č a r i .Ovo je naj Y e ć alaž koja se mogla č u t io reformama. I n a č egospodin Jansenje poznat po tome što v e ćsedamgodina implementira zastarjelicarinski program, za šta je Evropska unija izdvojila pet milionaeura ? I to radi tako kao da i j e ć e

ministara i .ne postoji - s a r a đ u j e

·samo sa entietskim vladama.

Dakle, predstavnici RS-a zahtijevaj u da centra lna upravabude locirana u srpskom entitetute da se u rasporedu regionalnihuprava vodi r a č u n ao entietskojliniji, a na to pristaju predstavnici m e đ u n a r o d n ezajednice. Inač e prije lobiranja p o l i t i č a r aizRS-a, predstavnici m e đ u n a r o d n e

zajednice smatrali su da bi sarajeYska regija trebala bi i sjedištei da je neracionalno voditi r a č u -

na o entitetskim linijama. Ako bise ignorirala entitetska linija, postojala bi s a m o č e t i r iregionalnacentra, i to u Sarajevu, BanjojLuci , r č k o mi Mostaru. Protivovoga rješenja su predstavniciRS-a. Oni smatraju da je raci-

. onalna organizacija sa sedam dodevet centara, ali da funkcioniraju u granicama podijeljenihentiteta. Na sve ovo su pristalipredstavnici m e đ u n a r o d n ezajednice, što nema veze sa j a č a n j e m

državne strukture.

orma p o s t o j e ć i h

Ovakav prijedlog zakona legalizira genocidom stvorenu RS.Stvaranjem regiona koji se poklapaju sa entitetskim oblastimapredstavlja prvi korak ka stvaranju dva neovisna fiskalna rješenja. Tada bi odvajanje dijela BiHbilO samo pitanje dana. Napro-

4 LDLIAN • I - 8 AUGUSTA 2003

sto, finansijski sistem je osnovnipreduvjet za formiranje zasebnedržave, a usvajanje ovoga zakonaneminovne vodi ka tome.

· Sve ovo govori da se pod pritiskom srpskih p o l i t i č a r aodustaje od reformskih promjenaodbrambenog sistema, obavještajnih poslova i organizacije carinskih uprava. Ustvari, sva pripremljena rješenja pokušavajulegalizirati p o s t o j e ć estanje, poč e v š isa dviju vojski sa dvije komande, dva regionalna centra zaobavještajne poslove i organizacije car in ske uprave prema entitetskim linijama. Z n a č ili to dase odustale od pravljenja struktura na novuo države? Ako birješenja išla u pravcu s t a v l j ~ n j a

p o s t o j e ć i hvojski. uz nekave Qbli ;ke koord in acije na državnom n i ~

vou, to ne bi imalo nikakve vezeni sa jednom komandom, a da·S6ne govori o jednoj vojsci na. i ~

vou države. Radi se o modificiranoj formi p o s t o j e ć i hrješenja:

Nedavno je, na sastanku uMadridu V i j e ć eS j e v e r n o ~ t l a :

ntskog saveza i Rusije z a k l j u č i l o

da Bosna i Hercegovina moraimati državno rn1n1starstvoodbrane i generalštab kako biPredsjedništvo BiH bilo u stanjukomandovati vojnim efektivimadržave. Pozdravljen je i rad međ u n a r o d n i horganizacija, naroč i t oaktivnosti komisije zaduže-

ne za reformu odbrane. Naglašene je da ć e naša zemja, nakonp r o v o đ e n j aneophodni h reformi,postati č l a n i c aPartnerstva zamir· do jula nare dne godine.

Ali, V i j e ć eSjevrnoatlantskogsaveza i ne sluti da se u BiH sasvim otovoreno legaliziraju dvijesupotstavljene vojske, a da Predsjedništvo BiH u o p ć enemamehanizme niti in stituc ije kojima ć e osigurati da entiteti ne koriste svoje vojske jedni protivdrugih. Ne zna se je li predstavnicima m e đ u n a r o d n ezajedniceu BiH jasno kako ć e takve dvijevojske štit iti suve renitet i teritorijalni integritet BiH, doprinositi mirovnim operacijama te pomagati civilnim vlastima. Jer,ako nekakav koordinator bude«koord inirao » dvjema vojskamana državnom nivou, niko ne mo- -že odgovoriti č e m ubi, onda, služio Komitet za odbranu državnog parlamenta, te kako bi Parlament kontrolirao dvije odvojene vojne strukture.

Dakle, a k i one oblasti koje uDejtonskom sporazumu imajuuporište da pripadn u državi, i da-

. lje bi da ostanu u entietima, kaošto su carine i odbrana. V e ćje -dnom otvoreno treba postaviti pitanje šta je stvarni zadatak e đ u -

narOdne zajednice. Nije l krajnjiishod njenog rada p()djela državeBosne i Hercegovine? 8

. ..

\

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


•••V

~ unevera U K L

najnovijim Službenim.novinama KantonaSarajevo objavljeno je Rješenje o izmjeni nazivaulica na p o d r u č j uo p ć i -

ne Centar e đ ukojima ulica Mustafe B u s u l a d ž i ć a<lobija ime ulica105. brigade. Svakoko jeovo p ~ o č i -

tao ili u o ostao je, u najmanju ruku i z n e n a đ e na neko sigurno išo- ·kiran z n a j u ć ida ime Mustafe Bu s u l a d ž i ć anije za brisanje nego zap a m ć e n j ezbog njegovog djela kojemnogi dobro poznaju ili'su bar·nešto č u l io njemu. Prilika jeda se

podsjetimo da se ovajo đ e n i

Trebinjac školovao u rravniku, Sarajevui Rimu. P r o č i t a oje·cijele police'knjiga gdje god da je došao, posebno uRimu gdje je spremao specijalizaciju filozofskih znanja.

Ono što je Mustafu Busuladžić a posebno zanimalo bio je islam ucjelini, Bošnjaci kao muslimani uBosni i Hercegovini kroz njene ge-·ografske, kulturne, nacionalne, vjerske i strategijskeo d r e đ e n o s t i .Onne teologirziraIlegomisli. Njegovodjelo za njegovihsamo30 godinaživota je z a č u đ u j u ć eobimno, raznoliko i duboko ap o k r e ć etolikonovih pitanja.Od filozofa do orijentaliste, sociologa ip o v j e s n i č a r a-sv u njemu mogun a ć inešto novo,veliko i n a č a j n o .· ._

a poštovanjei nezaborav

Nit koia je središtesveukupnog B u s u l a d ž i ć e v o gpromišljanja je pitanje opstanka muslimana u Evropi. I samo zato što je vi-

. še i dublje promišljao, zapažao,a n a l i z i r a ~z a k l j u č i v a oi pisao oreligiji, posebnoo islamukojemjepripadao, robijao je a potom je i

Povodom izmjene imena jedne ulice.

· ubijen. Odluku o njegovom robi·janju i ubistvu_mogao je donijetisamo nerazumnikjeru n j ~ g o v o m

filozofskomi sociološkom razmatranju i pisanju nije bilo n i č e g

zlog. U jednu ranu zoru 1945. godine partizani su rafalima pokosili tridesetogodišnjaka MustaftiB u s u l a d ž i ć akoji je iza sebe ostavio djelo vrijednopoštovanjai imevrijedno nezaborava.Pjesnik muje zapisao:'1\.ko mogu ubit' tebe,tvoje knjigen e ć em o ć i „ .Nad Sa-

• V

rajevom šehid bdije UCENI "I ovo malop o d s j e ć a n j epobu

dilo bi. pažnju savkog poštenog·g r a đ a n i n ai zabrinutost v i j e š ć u

da je jednoj ulici ukinuto imeMustafe u s u l a d ž i ć a č o v j e k akoji jestepisaoo islamu,ali ne kaoo nadreligiji niti o Bošnjacimakao nadnaciji a ubijen jei s t eduše baš kao da je fašista. ·

Odsustvo koordinacije

Telefoni su zvonili ovih danailjudi su nas molili da istražimo ovutemu.U č i n i l ibismo-to i bez pozivaali n e m o g u ć n o s tdolaska do ključ n i himena u Kantonu zbog njihovih godišnjih odmora otežala namje posao.Tako je bilo i sa predsjed a v a j u ć o mSkupštine Kantona Sa;raj.evo gosp. MelihomA l i ćk o ~

V •

I

s v o j e r u č n opotpisala Rješenje oizmjeni naziva ulica nap o d r u č j u

o p ć i n eCentar.

Ada

je odsustvo koordinacijei prave informacijezaista praviproblem koji može izazvati dodatnu konfuzijupokazuju i naredniprimjeri. Zvali smo Mjesnu zajednicu Hrastovi gdjenam jesekretar Mirsada e r h a t o v i ćreklada jet a č n oda je izmijenjeno ime pod u g a č k eulice Mustafe Busuladžić a ali ona nezna zašto.Ne zna nič i j aje to inicijativa.Mi ne znamoko zna zašto sekretarMZ nemaviše informacijai zašto na ·tommjestu nijenekosa tog terenajergosp. sekretarnam r e č e :"Nemojte mene pitati,ja ništa ne znam,tu radim ali tup.e živim.."

U o p ć i n iCentaru službi za·prostorno r e đ e n j e z a t i č e m oljubaznog gosp. Safeta Veju koji nam sao p ć a v ada je i on dobio RješenjeKantona kao i Službene novineizkojih je saznao o izmjeni imenaulice MustafeB t i s u l a d ž i ć am e đ u ~

tim nije dobio nikakvo drugo objašnjenje niti obrazloženje.

Ulica ć e živjeti

I kad je sve izgledalo kao neodgonetnuta zagonetkaipaksmonaišli na pravogč o v j e k ai pravu

informaciju odagnavši sve sumnje.i zabrinutost u koju su nas dovelen e d o r e č e n einformacije štoz v u č e

kao poluistine i stvaraju zbrku.Da je bilo malo više koordinacijeiblagovremene informacije ne bi seni podigla nepotrebna prašina.Pravi odgovor saznali smood gosp. ŠukrijeG a v r a n o v i ć as t r u č n o g

saradnika Kantona Sarajevo. Radi1 se o tome da je još 1994. godine u

dva dijela grada,na Novoj Breci ina .Hrastovima dvjema ulicamadato ime istogč o v j e k a .Nesretna inespretna okolnost je što je toimeb o š n j a č k o gintelektualca MustafeB u s u l a d ž i ć akoji je žrtva bezumlja. Vijest o ukidanju ulice sa

njegovim imenomz a z v u č a l ajekao. ponovno ubijanje, ovogputaubijanje njegovog djela, ubijanjep a m ć e n j a .

S r e ć o mkraj p r i č egovori o,ipak, sretnom završetku jednezbrke izazvane odsustvom koordinacije i s p o r o š ć uispravljanja grešaka. Izbrisano jejednodupliranje, jedna zbrka.UlicaMustafeB u s u l a d ž i ć aod Hrastova do relejaod sada ć e nositi ime105. brigade. U naselju Nova Breka ostatć e da živi ulicasa imenom MustafeB u s u l a d ž i ć a .Ostaje nam da vjerujemoda se ovakvegreške što izazivajuzbrku i nemir e ć evišed o g a đ a t i . •

LJILJAN 11 1 - 8 AUGUSTA 20033

• I

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


· · · · · - - · · · · - - - „ - - · - - - - - . - - - - - - - · - - - - - - - ~ ~ - - - · i t

P O L I T I K I R U S T V O

Lahl<o je biti predsjednil< (mjesne zajednice)·kad ti je n a č e l n i ko p ć i n e )sin: N a j v e ć abh. o p ć i n a

na svojim r a đ a n i m atrenira s t r o g o ć u

• • •ime oca 1 sina•

ro 1v naro a••

Stanovnici dobrinjskog naselja Kvadrant C-5 se godinama objedujusa o p ć i n s k i mm o ć n i c i m ada im ne smiju oduzeti jedinu i skromnu

zelenu površinu i na tom mjestu sagraditi s t ~ m b e n o - p o s l o v n ikolos č a k

· šest metara v e ć iod obližnjih zgrada tik pored Aerodroma.Ne pomažu ni_ vjeravanja da je prvobitna namjena bila sagraditi hotel i

spomenik ratnom tunelu jer je baš tunel bio slamka spasa za Sarajlije

i Enver D E R V I Š B E G O V I Ć

edavno je jedan sarajevski s e d m i č n i kštampao č i t a v prilogpod nazivom UrbicidSarajeva u kome ve

ć i n asagovornika kritizira sarajevske arhitekte i urbanisteodnosno lokalne službenike, štosu, iz neznanja, potk uplj ivostiili n e č e gdesetog, velikodušnoizdali g r a đ e v i n s k edozvole za

hotel Saray B q š n j a č k iin stitu t,

6 LJILJAN • 1 - 8 UGUST 2003

zgradu Papagajke neboder Zvi-jezdu ambasadu Srbije i CrneGore, Casino na vrhu D alamatinske, dogradnju AmbasadeG r č k eali i mnoge druge arhitektonske rugobe Sarajeva.

I s p r i č a n aje suluda p r i č aobosanskom izbjeglici koji je unekom holandskom gradu bespravno sagradio k u ć una javnojpovršini. To je za državu reda izakona bilo van pameti jer u njihovim · zakonima ne postoji te

rmin bespravna gradnja.

Direkt orica Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog nasljeđ a Kantona ' Sarajevo, na pitanje kako se nekad gradilo u Sarajevu, i s t i č eda se strogo vodilo r a č u n akako ć e k u ć abitiokrenuta, da svako ima dovoljno sunca, odnosno vodilo ser a č u n ao komšiji, poštovalo sepravo na - vidik .

- A danas - i s t i č edirektoricaVelida Č e l i ć Ć e m e r l i ć- mahalagubi svoju fizionomiju i svoj ide

ntitet, a to je zato što svaka o p ć i

na realizira regulacioni plan,odnosno daje smjernice šta, gdjei kako treba graditi.

Mehmed Bublin, nekadašnjidirektor Instituta za urbanizami arhit ekturu, glavni problem vidu u praksi da Zavod za planiranje Kantona ima monopol u planiranju, a preko 90 posto saglasnosti za g r a đ e v i n s k edozvoleizdaje na osnovu mišljenja, a nedemokratski donesenih razvojinh planova.

- Sigurno je i to razlog što uSarajevu ima 40.000 bespravnos a g r a đ e n i hobjekata, a ki na vodozaštitinim zonama, trasama

plinovoda, prirodnim i historijskim ( z a š t i ć e n i m )p o d r u č j i m a .

Indikator h a o t i č n o gstanjaje, prema mišljenju gospodina

Bublina, sricanje profita (gradske rente) i zato su u tijesnojsprezi projektanti, p o l i t i č a r iin o v o p e č e n ibogataši, koji idu po

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


Gradu i h ia ju obc i j c a ~dnju s t m o n za ••zii(r, .botck,,motde,, ncrrnjcc i s l i č n o " ' _

- Nedmadjro je da se bilob>ji mabjni j i zahnu 11

Gradu č i n ib a ć e š ć ag n đ a ~v e ćse oni m njih III-OI3.ju silomnavikavati -tajerava Bublin

.

lhje a • j•ni•• elolrm

. .Maloduži uvod tL zada1u te-

m :napravilismo kak{J bism.0tvrdnjama s t m č n j a k apobza l i.nedemokratski odnos sa.raj e.vskenovog:radskco p ć i n ei v e ćgodi-nama prisutan sukob sa stanovnicima K ~ t aC-5, a njihje nekoliko hiljadL a i m ~tikpored sa.raje.vskogratnog tunela,na nevelikoj i jedinof zelenor

površiniun a s e l j ~o p ć i n s k i

mo·ć n i k ,n a č e l n i kDamir Fhdtitželi sagraditi stambeno-poslobni kolos sa.68 stanova,.što rezač i t a v i hšest metara više od zgrad a kojesu samona razmaku uli-ce. I n t samo to_ U neposrcd.aojblizini je i nnjevsl i ratni t u -

nel.t što je progfašenaza historijsku i z a š t i ć e n uzonu, anije dalekoni Acrndrom..

Ako se sagradi akav r a đ e v i

nski clinos:amus: na nevelikojli -vadi u naselju Kvadrant C -5„stanovniciokoinilr zgrada n e ć e

vidjeti n i mnca i m j ~~ n e

daj Božey u Sarafevuse može dogoditi njuroriki IE_ septembar:.Zato i ovomprilikom javno tre

ba pitati profcktante urbaniste:.Zar se tik:pokraj

Aerodrom.a smij u graditizgrade visoke 15 met:ara,zar sesmije totalno uništiti zd.eniloizakloniti vidik r a đ a n au Kvadrantu C-5? Ier, v e ć sada jeekološti zrak problem ofoganaselja; l l sve ovdje nm& na .stambene kvadrate i beton.. Svab k o da.nijedan stanovnik OTO>ga nasdfa. niie protiv gradnjestanova,.pasehno n.e· za pa.rapleg i č : a r e ,borce i l i šehidske porod i ~koji ~ prema tvrd.n.Jamaiz p ć i n e , .useli.tiu. stan.ove . alisu spremni ć i .do Strazbottta dabi dokazalida fe s.uludoda imse oduzme i on.o malozelenogprostora u naselju.

Protivnici giradnfcttk:uujuna to da na Dohrinj.ii, ali i u dru-gim dijelovima p ć i n eima m atlJOpovoljnijih. lokacijaza. inva.

lidc ip a r a p l e g i ~

Ka.o što fe,naprimitt.tprostor na. Otoci,. a:

orpmc:dnoj bl iz ini Dama zmTI.ja i pijacr_

„ „••••

. . . . - a ć a. . . ..._ - ~

i l l i • =

Niie naodmet ukratko opisati najnovije verbalne suko&e,.odnosno uvjeravanjaza i protiv,.i z m e đ u : o p ć i n s k i hm o ć : i l . . i b .i poFnm;i'enika..

Kad te prife: mjesec ili neštoviše z v l n d a čira.dmva OKI postavioželjeznuogradu, protivnicigr a - ·dnje organizirali su spontaniskup i s a č i n i l ipeticiju sa 120 po -tpisa, što je.samodesetinaod brofa o g o r č e n i hprotivnikagradn je.

Narod se ponašao kao i: S\ -akan e f ~ t m t r o l i r o n ai nejrripr emlje:namasa. Psovke na a č u n o pć i n s k ei

više vlast.i,. zah.tjeviza smjenunač e l n i k aO p ć f u eNovi Gradi njegovog o ~ predsjed.nikasavjetaMjesne zajednice.. Biloje i uvreda, uažen je i i n čsvihkoji su nabilo koji a č i nuticali da se o n ~

se odiu.ka,odnosno izda urbanis t i č : b .sagiasnosti da.se betonski

div smresti utravnatifindžan.Mjesna.zajednica organizira

sastanak: sa pobunjeni.cima :ili toS l1ll bila samo. je.dn.osatrul' uvf :ra.-vanja za i protiv,odnosno e l n i c i

MZ-asu i dalje za,. a pobunjenicidokaziva.lida fe van pameti natako malom prostoru smjestiti 13p a r a p l e g i č a r a .koji u brizi.ninemaju:ni robnu u ć u pro-stor za r e t r a n i ~jer bi e ć sad.apad svakodnevno mogao odnijeti: na: desetine:auLomobila:., poštore tfeskolim i na p:nrki.nzima.

Pra.zniin.uvjeravanjimada. jeMfcsna. zajednica:na rumi svihg r a đ a n a , .predsjednik a d ž i ć ,poznatriji kau Damirov otac, nspijeva nDijeditipobrmfenikda e : insistira.ti.da se sveradi regularnoi pozalronUrnakon č e g a .ie dobijenopismo od o p ć i n s k einspcktoric.eMn ni•e I ld i t d:t je telefonomupazor.eni z v o đ a čpripremnihra.cUmiza.to što niie postaviota.blu,.akad se dobife gradeviaska dozvo~ p o č e tć ~. .Komco.tarpo~ m r j 1 1 J t i 1 a_ fe bic: Veoma mudar~ a r g o s p o đ ei..ilspekrorkc

Revoltirani stanovniri Kvadranta.C-5 šalju pisma ZavoduZa zašrit:tt m I ~friist.arijiskogD a S t f e đ aKant.crn:a: S a n a i ~ c t V a >ka.kobi inm bar mitloi pomog.lliiu sprječ a v m i ua.bn.ormalne nakane da.

im seoduzme

fec:[ino preostala.e 1:tiloška slll'rrrka

U m e đ u •remenu,. u sarajevs k oj štampi se vodi i medijskira t i z m e đ u .i:.mre5titora (Fonda za.izgra.dnju stanova;za o ~ šehldske vorodice i invalide, odno

sno0 1 7 ć i n e : .

koja iz.dajeurbanis t i č k ei ostaledozvole)4sadroge strane,pobunjenika sve doko p ć i n s k in a č e l n i k .n a j v e ć ehh.. lokalne upravene uvid.ada se ne -što ružnoi opasno sprema..Onsaziva a f e d . n i č : I t isastanak . pozi,.

va. 5-6 a r a p l e g i č a . r au k n l i c i m ~

neko iko boraca; kojii tI. saliizlažujavnosti svoješ t e ć l : m cdi -jelove tijela r o k ~noge), kao. injih.ovog predsjednika AlmmJtadrib, koji poF aajeaicima. uhrlekazufe da se 'stide stammltisa p a r a p 1 e g i č a r i m a . ,borcima is l i č n o mpopulacijom.....„

Pobanjmici polro.šavajtI.dob-zati u komgnnn.. leži z.cc što jebaš ova lokacija najjeftinija,.sobzirom da ć e merhametli p ć i

nski i kanto mrt ni mamici.Fonduhes.pia.tn0dati lokacifu:„g r a đ L v i

rrskn dozvolu i p r i i d . i n č k ena.infrastmkturo;. koje su prije 15i....iše godirut platiliE-zadrngari.Ali, o g i č n atIVjeravanja i dokazine dopim dO o p ć i n s k o gi Uibanistiamg fer graderinski. inže..rrjeriz Fonda.tvrd.ida r a đ a n ine

trebaju davati.mišljmfc na regu-Ia:ciaµ.eplanove,.slikovitai meta„forimo o v o r e ć i :Šra b u ć a r . z n a

šta je arlutektura n r h a n i 2 a m : ? ~

Komentar o ~ je bi o :U naselju ne 5tanu.jtt sama

< l b t r ć a r i "

' _ - _„ - ~ :

•Nakon jmnosat:oog u b j e đ i . -

rnra: ii u.vjen.v:llljada.pobrmfen_i:ci: ne ma&u ništa.J ? O s t i ć : i ijer li. feo p ć i n a :nadmudrila i preduhitri

la svojim (zalwoskim) odluka.ma,. n a č e l n i k u Ojgro. .

1Wfil l l l Jti1a, onakoldi:rM akon č a v askup sa potpuno pogrešnim z a k l j u č k o mda su se stavovipnoližili _

PiJflunje'l'lici javno p o r u č u j u

n a č e l n i k uH a d ž i ć u :

Tražit ć e m osmfenu: n a č e

lnika kome je p.rvo z.aposienjefunk.cij;1n a č d . a i bo p ć i n e , .tražit, - : : - 1 i1crmo sm1am o;auan.awog o a

t renutno pmfsjednib.: našr MZ..Pisali smo OHR..--u tato bi

zaštitio naša g r a đ a x i w(dcm.rkratsb) prava... Ponovo ć e m a

z v a n i č n o )organizirati mitingg r a đ a n a .i prilmpiti na hiljade'PGtpis:a. protivnika gradnje.Angažirat ć e m oa d v ~pc>dnijeti mžho. d o m a ć i msudovima,. žalit ć e m ose i m e đ u n a r o -

dnom sudu u S u a z b o ~da isvijet sama kako m l a đ a h n inač e l n i kH a d ž i ćdoživljava wojcg r a đ a n ei pronldi demomtiju ;

I, još jedna ja.vna pomb. na-č e l n i k u , .bl j i e za 9G pus.to s lanO

vnika Dolminfe same formalnifun1a:inncI: Pokn.šajtecfobzatida je o g j č n oi poudmu sagndrtipos:Iovno-stamben u 2g[adu bašna mjestu gdje s te dor.nbvuoigrali,. a sada.pobjegli sa srmomN c ć o : n oodnstati u ben.hida sprij e č i m orealizaciju odhrkc t o ju

mogu pro\Jes:ti samoar l t j tc t ro-nskit r h a n i s . t i č k idiletanti„ pro-vesti: a v ć : i n s : k avlast kofa ne hajeza mišljenje \ 'dike e ć i n . ~neko.-likahiljada žitelfa.brojnog m.aseija_ Jer; sagradit e m oi minijaturni Dhod, od gline i trave,.alinam višeni tonu:. betonan e ć e t e

dcmijetuu naselje.. Pozivamoi j rvnos.t da prošetai uvjeri se dasmo upti lVCL Jer; akn bi na.s mo-ć n i c iipak pobijedili t nakarri:rzarias e biti kamo t vašim oplakivanjima, z primamt e l em n oge

da se i.sdjavajub t o b i užillali ubbgodatima. smu:a. '. •

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


i IT T A J I Ć

nm 1er .Med.rese uVelikom č a j n ukr jVISOkog . s v j e d o č ida

. je u Bo:snibolje negošto jestl Ukoliko je

ova tvrdnja presmjcla onda jeova medresa u najmanju niku-d r a s t i č a nargument ikako može

b i ~bolje s Bosnom i Bošnjacim:aDa nismo pri je pet-šest god.i

na, baš kao nekidan, bahnuli u tumodresu, mogli bismo - ugleilavši u auli novu maketu kompleksa r a đ e v i n a -pomisliti da j e tot i p i č n onaše pretjeravanje l

m l a ć e n j eprazne sl une s tjeranjem kaprica i provincijalnih kompleksa. Drugim i j e č i m ada odtoga nema ništa. Ali, tako nam semoglo r i č i n i t ii prošli put da ni -je balo u o č imnogo toga što je e ć

tada bilo vidljivo. I tada se daleko

bilo odmakla odp o č e t k a

i ništa

38 UD IAIW • i - 8 AUGUSTA 2003

•

Primjer me rese sman

V

,..... „ _~ „.&,i; slii..... „

i l ~ • a m w n a . i a : ' i L

nije o d s j e ć a l ona medresukoja je u najtežem vaktnškolske 1992 ./ 93 . godine,kako to ovdje kažu, krennia s ledine.

U m đ u v r m n ujemaketa koja je tada iz gle-

dala nestvarna - realiziI>-na . Otuda i uvjerenje da ć e

i nova, dopunjena rnakeu

biti pretv01ena n 'Stvarnost.

sesls, r J . :; -

Polovica ukupnog projekta je re -

alizirana.Iz.gradnja komplcksaMeLirese

· odvija se prema 74lmisli inžinjcr.a; 10 S Ć : J m a n aa njrgov komu •ltant je inžinjer Omr:r BcihnW'I .

Nakon što su o b m č a n igrađ e v i n s k i

radovi, na redu je fini-ši:ranje đ a č k o gdoma (posebno:muški , posebno ženski dom, apIClijepo ih spajaju z a j e d n i č k e

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


e d ž o v i ćkraj isokog

prostorije)-, zgrada sa komfornim stanovima za nastavnike,nova džamija na uzvisini (znatno v e ć aod p o s t o j e ć e ) ,te sportsko-re kreacioni centa r, s a dvoranom i pokrivenim bazenom.

lako je uokolo veliko gradili

šte, u objektima koji su dovršenisve je kao - apoteka sve pod konac i više p o d s j e ć ana musafirsku u ć unegoli na školu.

Č i t a vkompleks obuhvatai m p o z a n t n i ~35.000 kvadratnihm e t a r ~a ta površina je - kao iizgradnja objekata uz medresu -postepeno proširivana i na njoj

č i n j e n ii z n a č a j n iinfrastrukturni zahvati (vodovod i novi put).

I nije ovdje u pitanju samoodgojno-obrazovna funkci; a. Uprizemlju zgrade u kojo1 seodržava nastava radi pekara, pob a š č isu r a s p o r e đ e n ekošnice,uzgaja se stoka i na vlastitom posjedu bavi poljoprivredom. Tu sui t r g o v a č k ai i z d a v a č k ad j e l a t n ~

st. Iza ovih nabrajanja slijedi konstatacija da je po tome ova medresa jedinstvena u svijetu.

-Ni je bilo uspjeha preko noć i Sve smo postigli napornimradom. Hvala Allahu, dž. š. , midanas imamo svoj krov J svoi vrti, kako kaže Voltaire, i glavicukupusa u njemu. Sve je to dokazda Bošnjaci mogu kad h o ć e sa o je naš problem u tome što rijetko h o ć e m o- kaže dire i<torMedrese žemal S a l i h s p a h i ć .

Iznad ~ 1 e d r e s esu ruševinestaroga grada. Zvao se Č a j a -

„ngrad. Z v a n i č n oje P?krenutainicijativa da se Veliko Ca jno nazove Č a j a n g r a d o m .Zapravo, e ć

se o d o m a ć i l oto ime pa je na redu administrativna procedura. SMedresom se razvijalo i VelikoČ a j n oi više mu i ne pristoj i dase zove selom. •

Medresa u Č a j a n g r a d unosi ime istaknutog alima Omnma ef: R a H o r i ć ar o đ e nje u Rudom 1884. godine, a preselio n Ahiret uG r a ć a n i c i1935. ,godine).

Upravo je školovanje završila osma generacija maturanata -

23m l a d i ć a

i 18 djevojaka.I n a č e ,

prošle šk o l ske godine je u M.edresi bilo 220 a k a a dosad ih je ovdje maturiralo 450 N a esen e

u prvi razred krenuti dvanaesta generacija u č e n i k a .

Medresa ima 40 zaposlenih.

Ni marka «nastranu»

Stasanj u 1\-iedrese su pomogli Rija set Isl amske zajedni ce, Ze-Dokanton i više humanitarnih organizacija, a najviše Trzibah lntemati-

onal Human Appeal Islamska banka za razvoj z Saudijske Arabije,te dobrovoljni prilozi vjernika. Djeluje Klub prijatelja Medrese.U t v r đ e n aje shema trošenja novca i do toga se striktno drži, uz garanciju da nijedna marka ne ide nastranu Zato o r u č u j uljudima dirbre volje da, d l u č el im o m o ć i , n i m a l o . n e ć ezažaliti. i r o r a č u nzaslanje priloga je otvoren kod ABS banke d.d. Sarajevo P f Visokobroj 199 047 00040260 33

tl llLW D 9 1 8 AUGUSTA 2003 39

„

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


H P R I V R E D A

„

ast2lo je prni lo da s

na Ilidži bar- fednom· mjesccma z a p o č n esa

nekim refitim proje-ktom i l i da se: jedan od

njih ptlvede: kraju.. l i l o r bilo- rovilt dana: kada fe mršcna pri- o ~ projekta. bfrinske ži -č a r e :na reiarifi Hra.mica -lgmaIL Tom pr::illi:om direktorSimensa. za. Bosnu i IrercegovinuP•kn Atifm u r u č i oje a č e f n i -

ku p ć i n ellidža gosp. • ienMpl EHEIF•jf:itaidejni projekt ko -j i e finamirala. ova firma

Radiseo ideji:sta:coj nekolikodCsetina gpc:lina č i j ase realiZacija č i n t T anajbližom za Zimskuolim.pi:jadm 19 34. godllre ali se

odmtafu odi gradnje zbog nepo-sx:cd:ne bfiziite tadašiijeg privre-~ giganta 'Fanrosa i zbog.njegove,.. tada strateške: važnosti.

Završetkom protcldog rata iželjom da se SVC obnQTi i izgradijoš boijen:ego što je bilo, obnovi-la se i i.de]a c izgradnji i č a r eodHI:asmi:c d fgmana Mislilo sepri ~ pt:vdlStvena o:a ra:.zrojturizma. n:jcgo e.- nove- kaa i na: potrebe naših lj adi da u:što r a ć e mvremenu: uspiju o ć i

do; č : f s t _ Q :plimiils.fw& a:.

ako to žele: i do ski:fanja sanfka.nj a. .. e ćnekoliko godina> se pripi:cmao: terem i č i m .se to medi-

- .... •11w. VI.1 - g AUGUSTA 2003

Novi ilidbnski projekt 7a visoke uspjehe

„

Radi se o ideji staroj . . . . . . desetina p c l I a;a se realizacija c • .• a J i 1 za sh• as I jaflr 1984. gadille a l se „ I • M ll alllliez •c llizirle tadaš;eg gigwla F•aasa 'i zlleglliecsue, I

jski prezmtiralo jario se St.emprro kao fin:msijer defaog a porom i fzvedbmog: projekta..

Mi smo ovim bili pozitivnoi Z : a e n a đ e n ii to j e ubrzale naše

kontakte s a ~ nekadašnjim prestižnim gndite-ljem i č a r a . .Njihova ekipa inžinfera prihvatila se izrade projekta koji je ocijenjen o a j y c ć i m

ocjenama•„ kak n a č e l n i k.Ma-h m u t o v i ćkoji je č l a nA t -

wmno grupe 1 _ . . ~Gospodin Asbdown je pobzaoodušedjenje idejom i projchom

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


ž i č a r ei jedino mu je žao što v e ć

danas ili sutra ne o č i n j uradovi.Ipak, nastao je dodatni optimizam i uvjerenost u opravdano sto v o ~projekta. .

Z i č a r anije sama seb i cilj.

Ona mnogo košta ali donijet ć e

mnogo razvoju turizma a JJljepša t ć e sadržaj života Ilidž ancim a, Sarajlijama... Približit ć e

lgman na koji ć e se iz polaznestanice u Hrasnici d o ć iza svega17 minuta. ·

Sedamnaestminuta do lgmana

Ilidža se razvija, širi se i rasteu visine. Nekako s i m o b l i č k itajrast krenut e još brže i više u vi-

sine ž i č a r o mč i j ije projekt prezentirao ovih dana. Ta simbolikaima i svoju cijenu - 30 milionaKM a m o g u ć eje angažirati 60posto d o m a ć i hfirmi na č e l usaEnergoinvestom

V e ću fazi projekta zna se daje ovo jedna od deset n a j z n a č a

jnijih i č a r au Evropi. Njena dužina i funkcionalnost polazne idolazne stanice kao i me<lustanice a i atraktivnost i ljepota prirode su neki od elemenata koji jev e ćizdvajaju iznad svih.

Još prije rata prezentiranje koncept po kom je m o g u ć e

da se gosti i ljubitelji planinamogu smjestiti u hotele na Ili-dži gdje imaju m o g u ć n o s tkorištenja termanlnih voda, ali

i l h i h i H M i i P G i ~ h W i * f h ; t 4 ; p : u n 1 1 1

veoma jednostavan brz odlazak i planinu gdje ih č e k a j u

blagodeti snijega i zimskihsportova. Ovo ć e z n a č i t igra-dnju novh hotela - bit ć e to

quapolis i Termopolis sa vrhu-

nskim sadržaj ima.Naravno, nudi se m o g u ć n o s t

izbora onima koje pri tom zanima s k l j u č i v oplanina. Za njih sev e ćk r e ć esa revitalizacijom hotela. Izdvajamo Borik koji seprocjenjuje na 8 miliona KM, apo r i j e č i m an a č e l n i k aMahmut o v i ć a ,na Igmanu i Bjelašnicimože p r o ć isamo ono što ima visoke evropske i svjetske standarde. Takav ć e biti Borik hotellgman i z m e đ ukojih ć e upravobiti dolazna sta nica ž i č a r eo ko-

joj se ovih dana govori sa pose- .bnim interesiranjem.

llldža k o

o b e ć a n azemlja

Mi u ovom trenutku u o p ć i n i

Ilidža imamo pravo bogatstvo zahtjeva za investiranje, posebnostranog kapitala. Krenuo je malezijski projekt naselja koje je pravigrad u gradu pod imenom Vrtoviriverine Ovih dana r e ć ei projektT e r m e- Ča t e ža razgovaramo i sa jednom biznis ekipom z SaudijskeArabije oko izgradnje super luksuzne robne k u ć e .Razgovaramoi sa predstav nicima Univerziteta ijedne fondacije za izgradnju kampusa za pet hiljada mladih ljudi.Tu je realizacija MEC projektakoji ć e vrlo brzo pokazati da se ina bh. prostorima mogu raditivrhunski tehnološki poslovi. Bitć e to mjesto gdje ć e se praviti softveri za razne vrste kompjuterskepodrške, a na prvom mjestu tu e

se prihvatati nadareni studentimatematike, fizike, elektrotehnike i ostalih e h n i č k i hnauka. Veli-ki broj s t r u č n j a k aje izrazio spremnost da pomogne u realizacijiovog projekta kao i O R i SERDA. e ć od ove jeseni _ r e ć ese sarealizacijom projekta , sa neskrivenim zadovoljstvom nadahnutogovori n a č e l n i kM a h m u t o v i ć .

Dobra kontrola svihpravaca razvoja

Lijepo je to što ·svakog mjeseca na Ilidži krene bar jedan noviprojekt ili se privede kraju. Nač e l n i kM a h m u t o v i ćzbog ovog nekrije zadovoljstvo i ne može da sene sjeti rahm. prof. miana Piri-

je koji je još davnou č e s t v o v a o

u ambiCioznim ilidžanskim projektima i koji je vizionarski predvidio da ć e pravce razvoja trebatiznati držati pod kontrolom kada ·se zahukta i krene u realizaciju.

Sada je upravo trenutak ukom je proces razvoja krenuo abogatstvo izbora je zaista veliko.Partneri su iz Italije, N j e m a č k e

Saudijske Arabije, Malezije, Austrije, Kuvajta I nisu sve ove ideje potekle od' u č e r .Mnoge od njihžive godinama i e k a j usvoj trenu

tak koji se, eto, našao baš sada. 'Zasluga je to sadašnjih ilidžanskih struktura ali i onih koji su nekad u -sve ovo ugradilisvoje želje. •

LJILJ N 8 1 - 8 AUGUSTA 2003 4

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


•BH P R I V R E D A

ezakonito pon š nje poslod v c prem radnicima

Anes D Ž U N U Z O V I Ć

ropadanje socijalistič k o gdruštvenog si

. stema u i s t o č n o e v r o -

pskim zemaljama, raspad SFRJ-a i, prije

svega, agresija na BiH, doveli sudo potpunog uništavanja bh. privrede. F i z i č k ije uništena infrastruktura, iz rata preostala tehnologija je zastarjela, prekinuti suposlovni kontakti sa pa rtneri ma saprostora ranije z a j e d n i č k edržave,ali i sa partner ima iz drugih zemalja, strani biznismeni zbog nesigurnosti izbjegavaju BiH, a veliki jei odliv s t r u č n i hkadrova iz zemlje.

Privatizacijapo l e đ i m a

radnika

U takvoj situaciji se vršiv l a s n i č k atransformacija bh.p r e d u z e ć ana n a č i nkoji osporavaju mnogi koji su za to struč n i .Pojedinci i grupe po izuzetno povoljniI l uvjetima dolazedo vlasništva nad p r e d u z e ć i -

ma, a ono što n a j č e š ć eslijedinakon toga jest nepoštovanjeugovora, što uglavnom ide preko l e đ aradnika. Pored primje

ra uspješno provedene privatizacije i korektnog odnos;:t poslodavaca prem radnicima,svjedoci smo i svakodnevnih

4 LRLI N • I - 8 AUGUSTA 2 3

protesta radnika privatiziranihp r e d u z e ć azbog bahatog ponašanja poslodavaca, kršenjaugovora i zakona. Sjetimo seprimjera p r c d u z c ć aAlhos Energoinvest-Kometa nekoliko pre-

d u z e ć au Unska-sanskom kantonu koje je otkupila firmaCitrus i mnogih drugih.

Osim ovih predratnih, sadauglavnom propalih privatiziranih p r e d u z e ć a ,nakon rata se

Vlasnici ne poštujusa radnicimapotpisane ugovoreo opisu poslova kojeje radnik dužanobavljati pa sedešava da diplomoraniekonomist primljen up r e d u z e ć eu f nansi-jsku službu radinekad u maloprodajikao prodavac proizvo-da svoje firme.Dešavalo se t a k o đ e r

da radnici umjestoda rade posloveza koje su primljeni

u r e d u z e ć ekopajutemelje za k u ć e

i vile svojihposlodavaca ilinjihovih prijatelja

p o k r e ć ui nova p r e d u z e ć a .

Odnos vlasnika ovih r e d u z e ć a

prema radnicima je, u najveć e mbroju s l u č a j e v anekorektan i izlazi iz okvira ZakonaPiO, Zakona o radu, Zakona oljudskim pravima itd.

R o b o v l a s n i č k i

mentalHetposlodavaca

Rezultati istraživanja j -ljana pokazuju veliku nekorektnost poslodavaca prema radnicim u v e ć i n ip r ~ v a t n i h

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


p r e d u z e ć aFederacije BiH, i toi u velikim privatnim preduzeć i m akoja uspješno posluju , ukojima se o b rć e ogroman novac i u kojima se u najmanju

ruku o č e k u j ebarem poštovanje osnovnih zakonskih normii osnovnih prava radnika. Tako, prema podacima dobijenim od radnika, u n a j v e ć e m·broju s l u č a j e v aposlodavci nap l a ć a j udoprino se, odnosnopenziono i zdravstveno osiguranje za svoje radnike, kao niporeze. U s l uč a j e v i m au kojima se u p l a ć u j udoprinosi,uglavnom se z v a n i č n i morganima prikazuje minimalnap l a ć a

te se takou p l a ć u j u

i mini m alni doprinosi. Na ovaj nač i nse krši Zakon PiO i nano-si šteta radnicima, PIO-ui budžetima vlada. Po-slodavci zahtijeva-ju od radnika dar a -

d e.

duže od bro- /ja sati koji je d r e đ e n

zakonom ili koji potpisujuugovorom , a koji n a jč e š ć e

iznosi 40 radnih sati u sedmici. Ć e s t ose uvodi i rad subotom, pa i nedjeljom. Prema rij e č i m a

jednog radnika uj ~

dnom sarajevskom trgevinskom p r e d u z e ć uradnici suradili i po 20 sati dnevno. Ovajprekovremeni rad uglavnomnije p l a ć e na radnik može dobi i o d r e đ e n ibroj n a r a đ e n i h

sati, ali ih uglavnom nikad neć e m o ć iiskoristiti.

lplomlraniekonomist

prodaje cipelen pijaci

Vlasnici ne poštuju sa radnicima potpisane ugovore oopisu poslova koje je radnik

dužan obavljati, pa se dešavada diplomorani ekonomistprimljen u p r e d u z e ć eu finansijsku službu radi nekad umaloprodaji kao prodavac

proizvoda svoje firme. De šavalo se, t a k o đ e rda radnici,umjesto da rade poslove zakoje su primljeni u preduzeć e kopaju temelje za ku-ć e i vile svoj ih poslo-davaca ili njihovihprijatelja.· Radnicima sene dozvoljava korištenje odmorau onom brojudana koji je za

garantiran Za -

~

,

konom o radu . Ne poštuju ses t r u č n ekvalifikacije radnikakod o d r ; e đ i v a n j ap l a ć eduži

ne odmora itd. U mnogimp r e d u z e ć i m aradnici nemajup r a v ~na topli obrok, ne p l a ć a;im se bolovanje, a posebanproblem imaju trudnice, koji. .. ·ma se ne priznaje pravo na ·t r u d n i č k obolovanje.

Ukoliko je bolest ozbiljna inalaže dugotrajnije odsustvoTvanje sa posla, poslodavac n a ~·lazi opravdane ra zlog,e z .otpuštanje radnika.

Sindikalnih organizacijauglavnom nema. Njihovo fo-rmiranje se s p r j e č a v aa ukoliko se i oforme, njihova koordinacija je izraženija sa poslodavcem nego sa radnicima, i j ebiinterese trebali štititi, jer takvi

s indikati, zapravo, samo pred stavlja ju marionete i lijepizlog prema javnosti, zakonima , inspekciji.

Na svako protivljenje radnika i ukazivanje na kršenjezakona, poslodavac reagiraprijetnjom o davanju otkaza;

- . - -

I I1,

'I

što, u vrijeme velike nezaposle nosti i besparice, niko sebine može priuštiti, e ć trpi ono

što ga je ·snašlo .

Radnicinemaju izbora

O stepenu sadašnje nezaposlen os ti s v j e d o č i č i n j e n i c adaje 1991. godine u tadašnjojSRBiH bilo 631.020 zaposlenih, a danas je a p o s ~ e n osvega :61,4 posto od tog broja. Upravoč i n j e n i c ada u Federaciji BiHima blizu 292.000 nezap _osle

niho m o g u ć a v a

poslodavcimasvakodnevno otpu štanje radnika, jer na Zavodu za zapošljavanje lahko pronalaze novužrtvu za svoje n e ~ a k o n i t ei

neljudske poslove.

Više je razloga kojima jeo m o g u ć e n oovakvo ponašanjeposlodavaca. P o l i t i č k esnage uBiH kojima nije stalo do ovezemlje godinama opstruiraju

donošenje zakona, normi, akata, propisa koji bi zaustavilimnoge nezakonite radnje, pa i

samovolju vlasnika privatnihp r e d u z e ć a .Dugose č e k a l o nausvajanje Zako-na o radu, Zako- ·na PiO itd. Mnogo nivo a vlasti,njihova nepovezanost i nedovo

lj n o angažira n jena rješavanjuproblema radnika, a k o đ e romog u ć a v a malve-rzacije posloda

vaca pre-

mar a -

n i i -

ma. Nad l e ž n e

inspekc i j eradne , fi

nansi jske,poreske... ne-

dovoljno radena pronalaženju

nezakonitosti. Uvelikom broju s l u č a -

jeva se inspektorima prijeti, tako da u nekim p r e d u z e ć i m a

inspektori i ne provode kontro

lu zbogl i č n e

sigurnosti.· Nisu rijetki s l u č a j e v ii korumpiranosti · inspektora usmislu p o d m i ć i v a n j ač i n j e n j a

usluga i s l i č n o .

Dakfe, rezultati istraživanja o odnosu poslodavaca prema njihovim radnicima, poraž a v a j u ć isu i, u najmanju ruku, trebaju djelovati alarmantno na najviše nivoe vlasti ina inspekcijske službe. Oni bitrebali poduzeti sve mjere kako bi se razbio r o b o v l a s n i č k i

odnos koji danas vlada u BiH,zemlji koja želi slijediti Evropu, u kojoj se e ć dugo zna za

prava radnika i ona se morajupoštovati. . •

L I J U ~ •l - 8 AUGUSTA 2003 8. . . ·

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


H P R I V R E D

V

Farma uz magistralniput M-17 uo p ć i n iZ e p č e

•

Sve ovo i z n e n a đ u j esvakog gosta: na jednom mjestu su i krave, i pogon

za preradu mlijeka i mikrobiološka laboratorija i ispitivanje kavaliteta.Proizvode se zdravi, d o m a ć iekološki proizvodi Od d o m a ć e gmlijeka doekoloških jogurta i pavlake, svježeg sira. Begov sir je primjer zdrave -hra·ne. A u t e n t i č a n :to je kategorija polutvrdih sireva, sa 47 posto m l i j e č n e

masti i bogatstvom b j e l a n č e v i n a

Mlrsad S I N A N O V l ć

utnicima koji krenu magistralnimputem M-17 odSa

rajevo prefo Zenice ka Doboju nemože se desiti da na samojobali rijeke Bosne,na ulazu uBegovHan u o p ć i n iŽ e p č e ,ne

Ll lLJAN • t - 8AUGUSTA2003

ugledaju veliku farmu zauzgoj krava i teladi. Samimtime što je farma« r a z v u č e n a »

uz ovaj magistralniput nijeteško ocijeniti da se onapro-

stire na preko dvadesetdunu-ma kvalitetne zemlje,te da seupotpunosti uklapa u ovajprirodni pejzaš. Kaoda su tuoduvijek bili rijeka iput i

i z m e đ unjih farma. Oni kojiimaju p o d u z e t n i č k o gduharekb bi da je vlasnicima lahko dopremiti proizvod kupcima, jer se farma nalazi<lo

magistralnogputa. A orti znatiželjni ini i tražilibi mahanu pa bi e k l i ~Put jeste tu alikakvo je to što se proizvodi,to je važni je ..Iznad magi-

stralnogputa uzdiže se orijentalna zdanje Begovhan dekorativno d r u k č i j iod onogkoga pamte Ž e p č a c iiz kraja17. vijeka. Tako, više je razloga da se putnici zaustave uBegovomHanu.

Sve dajuza mlljeko

Na tih «preko dvadesetdu -numa kvalitetne zemlje» nala-.

ze seštale i mljekara i prostorije za obukustudenata,što biz a č u d i l oone cinike. Sve je to«PŠ100»p o r o d i č n o p r e d u z

č e t v e r i c eb r a ć eP a t k o v i ćŠerifa Mirsada,Muharema, lbrahlma i njihovih familija. Inatih dvadesetakdunuma zemljeb r a ć aa t k o v i ćuzgajajumliječ n e krave i od njih dobijajukvalitetno mlijeko kao svojusirovinu, a onda to mlijekop r e r a đ u j uu zdraveproizvode:jogurt ipavlaku,sa razlikamau procentum l i j e č n emasti i uk o l i č i n s k o mpakovanju, tesvježi sjr. Odnedavno proizvode i sir koji je v e ćdobio imeBegovsir prema staromhanuiznadmagistralneceste,č i j isevlasniku 17.vijeku zvao Salih,ali je kasnije han mijenjao vlasnika,·ali i gubio orijentalnuarhitekturui dekoraciju.

u velikojštali nalazi se.60v i s o k o m l i j e č n i hkrava, u dvauzdužna reda sa svim lini-

jskim p r i k l j u č c i m aza hranu ivodu. U toku dana krave seodmarajuna o g r a đ e n o mdijelu livade, prema rijeci Bosni,dok su telad ukupljena u ma-

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


lim prostorijama. Krave suHolštajn, v i s o k o m l i j e č n epoznate po tome što su mršave iveoma velike, s velikim vimenima. Mršave su jersve dajuza - mlijeko. Dijelovi krovai z g r a đ e n isu od providnog eri-

. jepa, kao bi prirodna svjetlost.dopirala u štalu„.

Pri samom ulazu u štaiuinstalirana je automatska tehnologija za m·užu, koja osigurava maksimalnuč i s t o ć umlijeka u potpuno zatvorenom si

stemu. Za manje o jedne minute o g u ć eje izmusti osam krava, a za još r a ć evrijeme mlijeko se doprema u pogon za preradu u kome·se nalazi i mikrobiološka laboratorija u kojoj.semože ispitivati i kvalitet mlijeka. Sveovo i z n e n a đ u j esvakoggosta: na jednom mjestu su ikrave, i pogon za preradu mlijeka, i mikrobiološka laboratorija, i ispit_vanje kavaliteta.Ovako se proizvode zdravi, dom a ć iekološki proizvodi Odd o m a ć e gmlijeka do ekološkihjogurtai pavlake, svježeg sira;

što je rijetkost u proizvodnjim l i j e č n i hproizvoda.

Nedavno proizvedeni Begov sirje primjer zdrave hrane.Po svemu je a u t e n t i č a n :to jekategorija pol utvrdih sireva, sa47 postom l i j e č n emasti i bogatstvom b j e l a n č e v i n aNijeosmišljen prema receptuv e ć

poznatih sireva na tržištu.Ovoje jedinstven proizvodb r a ć e

P a t k o v i ć .

I ona prostorija za studenteima svoj «odgovor».B r a ć aPat k o v i ć i

su nedavno p.otpisaliugovor sa Veterinarskim fakultetom iz Sarajeva: u narednih10godina zajednoe u n a p r e đ i

vati ekološku preradu mlijeka

o ć e m o

u arajevo

Ako bismo htjeli nekog pitatiotkuda ovakvaf a r ~ ai z m e đ ~

rijeke i_magistralnog puta,tekako to da na ovih dvadesetakqunuma svih dvadeset i dva radnika rade vrijedno, proi_vodeekološke mlijekoi proizvode

od mlijeka i ne razgovarajusaputnicima, ne bise mogao zao b i ć iŠerif, jedan odb r a ć ePat k o v i ćkoji mnogo ne govori, asvi ga slušaju.

Ko bi mogao pomisliti da ć e m omi ll i-

nari p r o n a ć ibivšeg komandanta Sedmemuslimasnke brigade u pogonu za pro-izvodnju mlijeka?

- Pa eto„. Htio samse okušatiu proizvodnji mlijeka im l i j e č -

nih proizvoda.Svi otvaraju hotele ili benzinske pumpe uzmagistralni put, a to meni nepaše. Oduvijek sam želio proizvoditi zdravu hranu.

Otkuda ideja za farmu?

- Iskreno, toje želja moga rahmetli babe. Kada bi vidio na

pašnjaku stadoovaca i krava,nije mogao a da ne uzdahne.Nešto ga je sasijecalo od te želje. A nija ne mogu onu zatvorenost u kancelariji. Svako odnas najbolje sebemože ocijeni-

.ti po ·proizvodu koji nastanenjegoovm zaslugom. Teško jesebe ocijeniti u kancelariji„

Farma?

- Još 1996. godine formiraosam farmu od desetak krava, anaredne e ć sam imao tehnolo

giju za pakiranje·svježeg kravljeg mlijeka u staklene flaše·. ·Tek 1999. godine· kupio samb e ć ibroj p i l i j e č n i hHolštajnkrava i i holandsku opremu zamljekaru. Ip o č e l is ~ osa proizvodnjom. Osim što imamonaše krave, mlijeko otkupljujemo i od kooperanata, kojihimamo više od dvije stotine.

Tržište?

- .Naši p_oizvod prodajuse u

\

· Z e n i č k o - d o b o j s k o mSrednjebosanskom i Neretljanskomkantonu._Ovihdana bili-smo uSarajevu. H o ć e m oda se našiproizvodi prodaju i u Saraje-.vskom kantonu.Jesteli zadovoljniprodajom?

- Još ne radimo stopostotnimkapacitetom, ali moramo biti.zadovoljni. Naši kupcise iznenade kada dobijuo m a ć eekološke proizvode od mlijeka.Oni koji jednom kupe naš jo-,gurt, više ne mijenjaju pro-i z v o đ a č a. -

Begov sir?- To je naš, a u t e n t i č a nproizvod. Nikog nismo kopirali.D o m a ć isir od ekološkog inlije

ka, bogatj e l a n č e v i n a m a .

este l e ć p o č e l isa njegovom incl ljom?

- Ciljnam je da naš sir plasiramo na tržištei s t o č n i hzemalja.V e ću drugoj polovini avgustao t i ć ić u u Saudijsku Arabiju ipokušati dogovoriti prve isporuke. Mnoge evropske zemljeizvoze sir na islamsko tržište, a-po kvalitetu ne može se mjeriti

•sa nas1m.

šta Yll1I e dlj?· - Razvoj i stalni' na(Sredak, jermirovanje nasv r a ć aunazad.Cilj je dase pojavimo u svimmjestimo u Bosriii Hercegovini, ali da prodremoi na s t o č n o

tržište.Na putu prema Doboju nije bi-.lo ovakvih farmi. Magistralniput su okupirale one restoranske i benzinske i pokoja svjet l e ć areklama. Cilj je lahka ibrza zarada i - mirovanje. Aovonije ciljb r a ć eP a t k o v i ć .. •

LJILJ N • 1 - 8 AUGUSTA 2003 5

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


S V I J T

· nepunih godinu dana deseci su a m e r i č k i h košarkašaoptuženi zbog posjedovanja droge nasilja silovanja

••

Priredio len G A L O V i Ć

obe Bryant bio je jedan od n a j m o ć n i j i hinajkorisnijih košarkaša u NBA ligi. No,

ublika ga nij e voljela. Nikome u Los Angelesu nije bila s i m p a t i č n ap r i č ao sretno oženjenome m l a d i ć ui nježnome ocu

koji je odrastao u l;>ogatoj obitelji.Kada je prije šest mjeseci njegovažena Vanessa rodi la malu NataliuDiamante, Kobe Bryant koševe jezabijao i g r j u ć is identifikacijskom naruk vicom koju_ie njegovak ć idobila u rodilištu. Kobe Bryant na tijelu nema ni jednu tetovažu nikad nije_ živio u getu, završioje srednju školu i odrastao u Milanu d i v e ć ise svakog tjedna nogo-

Samo protiv DennisaRodmana i llenalversona a m e r i č k ajepolicija ispisalastotinu kaznenih i

prekršajnih prijava

metnim vještinama Rijkaarda,Gullita, Van Bastena... .Bryamova imena donedavno nijebilo ni u policijsko j evidenciji. No,prije mjesec dana taj se -pristojanč o v j e kupisao na ·podužu listu svojih kolega iz NBA lige koji su hapšeni zbog aroge, silovanja _ zlostavljanja žena, n a s i l o i č k o g-ponaša .nja, prebrze vožnje , ubojstva . .

ZatvorT\lžilaštvo savezne države Colorado podiglo je optužnicu protiv Ko-bea Bryanta zbog navodnog silovanja · 19-godišµjakinje 30. lipnja ujednom hotelu i s t o č n ood Denvera.Bryant je u h i ć e nali je i ubrzooslobod _n kada je platio 25.000dolara kaucije. Ako se košarkašudokaže krivnja, Bryant bi u zatvoru mogao odležati č e t i r igodine.

Bryant je nasrnuo na studenticukoja je radila u jednom hotelu kaos p r e m a č i c a Djevojka je prijavilasilovanje policiji I srpnja, a košarkaš je priznao: Ona je dobrovoljno pristala na odIJ.OS. Preljub jemoja jedina pogreška .T o č n omjesec dana nakon što je

• Kobe Bryant s u o č e ns optužbamazbog silovanja, novi su skandalipotresli košarkaše iz ·NBA.

Klub Atlanta Hawks d l u č i oje svoga košarkaša .Glenna Robinsona k -

zniti s tri utakmice neigranja kadaje optužen zbog nanošenja tjelesnihozljeda mafci svoje k ć e r ia istog jedana uhapšen i Darrell Armstrongiz Orlando Magica. Taj se košarkašispred jednog n o ć n o gkluba posvađ a os taksistima, ž e l e ć ipreko redau ć iu vozilo. u sukob 'se umiješa lapolicajka, a Armstrong ju je zgrabioza ruku i i š č š i ojoj palac. Nekolikodana kasnije u Tusconu je, e ć t r e ć i

put, zbog droge uhapšen Damon /Stoudamire iz Portland TraH Blaze.: ·rsa. Umotao je marihuanu u aluminijsku foliju, pa je zaustavljen zbogreakcije detektora metala na aerodromu. Htio sam se samo maloosvježiti , rekao je novinarima. Poč e t k o mmjeseca k o n č a nje i sudskiproces protiv Chrisa Webbera iz i-ngsa, koji je priznao da je u razdo-

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


- - - - - - ·- - - - - - - · „ .............. ,. . . . . . s .• ' t l P

blju od 1991. do 1993. uzimao novac, č e k o v eo d j e ć ui nakit, poreznije platio, a zauzvrat je igrao zam o m č a djednog a m e r i č k o gs v e u č i

lišta. U isto je vrijeme priveden bekWizardsa Jerry Stackhouse. Taj jekošarkaš iznajmio k u ć uu SjevernojKarolini, a kada je istekao rok rentanja, agencija je zatražila da napusti objekt. No, Stackhouse se pos v a đ a os agenticom za nekretnine,tridesetsedmogodišnjom PatriciomNagy i u jednom trenutku ženugrubo zgrabio za vrat. Ona je pozvala policiju, a Stackhbuse je priveden. Morao je platiti 2.000 dolarada bi izašao na slobodu, a zatim jeizjavio: Htio sam istrgnuti ugovoro iznajmljivanju k u ć eiz njezinihruku. Tražila je da se iselim, a jaznam da sam imao pravo još jedandan ostati u k u ć i .S l u č a j n osam jez a k a č i opo vratu .S u đ e n j ezbog napada na n a v i j a č eti-jekom jedne utakmice i š č e k u j e

Antointe Walker iz Boston · Celticsa.Optužbe i kazne s kojima se u o č a v a

Allen lverson više nitko i ne·broji.Kriza

Jeremiah Bartz, m e r i č k inovinari košarkaški komentator, zaklju-

. č i oje u svojoj kolumni: NBA lig prolazi kroz m u č n ukrizu identiteta. D e s e t l j e ć i m asu mediji imarketinške kompanije ·iskori·

štavali biografi iu Michaela Jordana, uzornoga č o v j e k ai č u d e -

snog sportaša. Zatim se, na Lrenutak, u č i n i l oda ć e inteligentniKobe Bryant pokazati kako normalni, obiteljski ljudi mogu bitiveliki košarkaši. Više niko ' u ton e ć evjerovati. Klinci su u Americi sada uvjereni da samo ljudi sulice, m l a d i ć ikoji su dosegnutidno, mogu krenut i u visine. A tamo ih č e k anekažnjeno uživanjeu narkoticima, seks i ~ l a v a .Radise o pogubnom obrascu .

tanje . tierijinudi ,aadu i kataStrof u

.„ :

.. ; „. . ' . 1 ~ :: _ ;

asili su u t o~ r : :~ - - ~ ~ ~ ) ; .

i;:aK · strani prekid ~ . :koji odmah t j t~ ~...rpa n a ~ n a g ute n a j a v i l i d ~ć esvoje snage :u ;-llllllillliMonrQViii p o v u ć iu luku .glavnog grada kako ~

bi tam.-+1 d o č e k a l ed o l a z a k ·z a p a d n o a f r i č l t j h•~

Crna lista profesionalnih košarkaš i prijestupnika u SAD-u se sva

ki dan širi. Bartz strahuje da Amerikanci više nikad n e ć eimati velikoga košarkaša koji je i s tpred zakonom: Osamnaestogodišnji srednjoškolac LeBron James je neviđ e n italent. Uzeo ga je Cleveland,a taj bi inteligentni m l a d i ćmogaobiti najbolji i g r a člige, ali bi istovremeno mogao naslijediti i Jordanovu titulu ambasadora sporta.No, on v e ćsada vrijedi više od 100milijuna dolara. S takvim ć e boga-

tstvom i statusom James teškoizdržati. Kad bih ja bio David Stern, šefNBA lige, zatražio bih da tipovi poput Iversona uvijek buduudaljeni barem stotinu metara''.Don Miller t r u č n j a kje za odnoses j a v n o š ć uu NBA m o m č a d iOrlando Magic_ Krajem 1996. Nick

· Anderson, sjajni tricaš i strijelacMagica, prijavljen je policiji zbogsilovanja. Prije nego što su medijidoznali za s l u č a jMiller je organizirao Andersonovu konferencijuza novinare: Morali smo bitiagresivni. O d l u č i l ismo demantirati sve optužbe prije nego što jeitko doznao za njih .Anderson je, sa suzama u o č i m a

p r i č a oo nevjerojatnim lažima ioptužbama. Njegova je ispovijestzavršila na naslovnicama američ k i hnovina. Svi su povjerovali daje nevin. Sutradan su izjave silovane nesretnice i njezina o g o r č e n a

oca završite na dnu sportske stranice. Nisu ni p r i m i j e ć e n e .Andersonnikad nije optužen ni uhapšen.Postoji uzajamna veza i z m e đ u

n a v i j a č azvijezda i medija .Valjashvatiti da su mediji samo filter„,objašnjava Roy Peter Clar k, me dijski n a l i t i č a rzaposlen na Institu·tu Poynter u St. Peterburgu.Prirodno je da mediji grade spo

rtašev imidž. Mediji stvaraju dru-

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


štvene ikone. Druga je funkcija me-dija da te ikone brišu, eliminiraju .No, napominje Clark, ne radi se onamjeri: Novinari samo utažujuglad publike koja želi skandale .Nova Lanktr ee, č e l n i c ač i k a š k e

agencije koja vodi marketinšk eposlove za v e ć i n ui g r a č aizNBA, priznaje: Ne znam zaštoza sportaše ne važe isti standardi koji vrijede za o b i č n eljude.Oni su, č i n imi se, posljednjih

.+IRAK

Krvavi promašajia m e r i č k i hsnaga

godina a k dobro n a g r a đ i v a n izasvoje prijestupe .

osadaLanktree je pritom spomenulas l u č a j e v eMikea 1ysona, koji jesvoju popularnost posljednjih godina održavao upravo z a h v a l j u j u ć i

n a s i l n i č k o mponašanju i optužbama za zlostavljanje žena.

P r o či t a l asam č l a n a ku kojem setvrdilo da je košarkaš Tim Duncandosadan i zamoran. Kakva je toporuka kad se za vrhunskog sportaša, koji nema problema sa zakonom i koji vodi uzoran obiteljskižiyot, tvrdi da je dosadan i zamoran? Prije desetak godina svaka biv e ~ i k akorporacija istog trenutkaraskinula ugovor s košarkašem koji bi bio optužen za neki prijestup.Danas su ubojice i silovatelji medijima samo kontroverzne osobe, a

mnogi - upravo zbog .wog ska ndaloznog imidža - p r i v l a č eoglašivač e - napominje Nova Lanktrec.Uzorni Kobe Bryant zaradio jc 'milijune r e k l a m i r a j u ć iSprite,McDonald 's i Nike. Nijedna se odtriju kompanija zasad nije o č i t o

vala o optužbama.Mladi ljudi griješe. Griješe slavni

i anonimni. Pogreške se moguoprostiti. No, u ž a s a v a j u ć aje č i nj e

nica da neki sportaši, poput Allc-

na Iversona, grade svoj imidž, svoju karijeru, upravo n a s i l n i č k i m

ponašanjem, grubim i bahatimizjavama .. Iver son tako č u v asvojkriminalni, u l i č n ikredibilitet medu djecom koja odrastaju na ulici,m e đ udjecom koja kradu i ubijaju

da bi se domogla modela tenisicakakve nosi Iverson .Ipak, Lanktree priznaje da v e ć i n a

velikih kompanija u svojim kampanjama odbija angažirati sumnjiva ponašanja.

PrilagodbaSvi i g r a č ikoji ulaze u NBA od1986. moraju odslušati č e t v e r o d n e -

vna predavanja o prilagodbi jedi-.nstvenom o ~ l i k ustresnih situacijakojima ć e biti izloženi u karijeri .Predavanja se bave kreiranjemimidža, odnosom prema medijima, financijskim planiranjem,

obrazovanjem .. Na predavanjimase spominju droge i alkohol.Menadžer Tommy Sheppard pomaže mladim košarkašima koji dolaze u m o m č a dDenver Nuggetsa 'da se lakše prilagode novim uvjetima života i treninga. Svake godine imamo sastanak s i g r a č i m ai razgovaramo o njihovu medijskomstatusu, o tome kako ih publikadoživljava. Ti m l a d i ć iz a r a đ u j u

milijune i doista so izloženi ra-

znim opasnostima. Ponekad se, naprosto, dogodi da neki od njih završe na pogrešnome mjestu u pogrešno vrijeme. Mnogi su nepre-stano okruženi osobama koje ihprate i nude im seks, drogu, ulaganja u razne poslove .. Iza takvih

ljudi i takvih ponuda uglavnom sekriju neprilike'', i s t i č eSheppard.

UbojicaU n a j v e ć uje nepril iku za pao Jayson Williams. Bivši centar New

Zamjenik a m e r i č k o gdržavnog .tajnika Ri- ~ ti autima na o j e s ~ v o j n i c ipucali i ~ r o l a z u .·chard Armitage je rekao da su m e r i č k esna- ~ Portparol vojske kažeda nema nikakVih podage zakasnile samo nekoliko sati i nisu uspje- : taka o tom napadu, da samo zna da u ga izve-

•le uhvatiti Sadama. Armitage je za CNN re - ~ l pripadnici 1ask Force 20 specijalci koji lo-kao da 'Sad dam nije Osama bin Laden ' i ni- : ve Saddama H usseina i njegove saradnike.

~ ~ l i č k esnage o j ~pokUšavaju uhvatiti bi:.~ l r a č k o gdiktatora Saddama Husseina

uspjele su zarobiti jednog od njegovih tjelohranitelja, a o p ć i l aje m e r i č k avojska. 'Možemo potvrditi da je njegov t j e l o h r a n i t e l ~~

u}.tapšen ' , rekao je vojni glasnogovornik. Onnije .rekao druge pojedinosti o hapšenju. ·;__ _ - ~ E / ·· · :; : ~ -, j - : : : F x \ :. · - ·

je 'navikao na skrivanje'. : Vlasn ik vile, poglavica Rabeeah Am i u je re,Mislim da. mnogi ljudi o s j e ć a j uda se steže . k a ~da se vratio ~ q u n a k o nn a p ~·„ ·.. JQo m č aoko vrata Saddama Husseina, danas su ~ :da su vojnici p r o V ~ ~ i l i uzgradu i oš . , e .izvedene tri akcije i vjerujemo da smo bili samo ? A m e r i č k ivojnici vlše od sat vrementt ;nisu•nekoliko sati iza Saddama ',kazao je Arrnitage. ~ dopuštali pristup u to p o d r u č j e .U napaduA m e r i č k ispecijalci koji love Saddama Hu- ~ su zapaljena dva automobila ispred zgrade, asseina izveli su u nedjelju krvav napad na je- : j-0š su dva izrešet.ana mecima..dnu vilu u · Bagdadu, svrgnutoga diktatora :

f

nisu pronašli, ali poginulo je petero r a č a n a .: · ,•4„ ·

· . ~ ~ ~ ~ e d n ji hn e k ? l i ~ l ; ;d ~ ~ aa m e r i č k es a ~ e.su B d č t u z e l enekohko ~ k C 1 1 au B a g d a d u i . S a ~

ddamovom rodnom Tikritu kako bi uhvatilesvrgnutog i r a č k o gv o đ u .

48 L g l I A N 1 - 8 AUGUSTA 2003

•

Jedan m e r i č k ivojnik u obližnjoj bolnici po- ~ · FILIPINI~ tvrdio je da je pet tijela i najmanje osmero :•. . :: p o v r i j e đ e n i h .dovezeno s mjesta napada. Ira- : Predsjednica Arroyol č k ipolicajac je rekao da su svi poginuli bili l

č e l i č n alady....•.

l ~ · . r ~ ; ' 1 .• • ... - - : .. -. :' - t ' ~ ; .. , ,•

•

••••••••

: ·Filipinska vlada osnovat e nezavtmo po-~ vjerenstvo koje ć e istražiti uzroke pobu~ ne koju je organizirala grupa odmetnutih: filipinskih vojnikai·Pr:edsjednica držav; loria Maca:~· .- j eizjavila da je ~ l ) : u n a v o j n i k a . .

edna žaljenja te da ć enjezini u č e . Qta~ ti snositi zakonsk:rt p o l i t i č k uodgi:>vomose .f Arroyo je rekla da se 'samo n a j o č a j n i j eorga-.

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


. Jc:ncyNdSa prošle je pine ubioč w ~i sada mu prijeti pedesetgodim .zatwra. Jay Willimis pre-SIJIO je igrati kniadm 1999. b d je:slomio kDljeno... a dvije godine lca

:snije. mkon što je .na allwhohup l b .z:aledno devetorirom prijatelja pottošio 627 doJa:ra, ubio jev n r n č alimnzme koji i l i je r.azvoziopo ldubovima u New Jerseyju.JayWilliams je poslije opijanja po-zvao rlnišJ:wo u svoju vilu, a zatimu:zeo pištolj i rebo : Sad gledajre

pro:fesionalciP Ž e l e ć ipokazati .kako dobro harata pištolj;em, pii:aniie košaiika-š neoprezno natega o okid a či o p a l i o ~Pogodio je nesretnogv o z a č at o č n ou srce. Č o v j e kje namje5tu u m r o ~:a Williams je pištoljstavio n njegove ruke, naredivši

prijatelj.ima da s v j e d o č ekako seovaj :sam ubio. s p a n i č e n ije Williams potom skinno d j e ć us k o č i oubazen i presvukao se. Prijatelji nisu posluš:ali njegovu naredbu. Suđ e n j ejoš traje, ali Williams imaslabe filinse da izbjegne kaznu.Zbog marihuane je suspendiran iLamar Odom iz Los Angelesa Clippersa, a Vernon Maxvell je zbogopojnih rlroga u zatvoru proveo 45dana. Chris Webber iz S:acramento.Kings:a č a kje dv:a pura 1998. godine lihapšen zbog droge, a kompa-

nija Fm s njim je po10m raskinub.muBrimiJijunski ugovor. Probkm2s drogom niali su i Mookie Bhyio

clc, bivši hek.Atlanta H2Wksa CliffRobinson, knlo Phoemv,M:araas

a m b ~centu New York Knicksa.Kod diltljeg Isai-aha Ridaa policija

je pronašla drogu 1996 . godine..

. .

N.asilni i ag1esimi k:ošatkriiSU iz.aziw1i incidente l f iz ifho l n č m t eDttrick Coleman lg:ra:>je u Detr.oitn bd a :sednog kluba poll lbn :s policajcem.

N:a lel1enu se :s Cmiissom Willi:aimo.nom: o o r . a č u n . a o. š ibma, :avlasnik jednng tt<Smr.ana n Detro-

< .•

- - : L - '

J ; O i l J ; J Đ•

- ,

:Bivii. ' knb ib i New YmXB i Taro:nta Charles Oakley nrlmio je 2.cnnhkom n;gbwnkako bi:tWOji:m igrač i m ademonstrirao :ra z 1111

vnosti kiijn mm.ajn minsiti u l,gm,.Anthony .M:a:mn .iz M i a . n č . j : a:uhap en je UCnj:ave i s p r . e đdi -:sko.tiken.a .Manharuinu. ::P.rije ilvi-je Et>d:ine udllri.o }e i pclicaja, :at n č n µ i v . a.koj.a je potom .lSlfjedila,prekinuta je tek n.ako:n .inlervt:neije specijalaca i upotrebe .snzxvca.Dva mjeseca .kasnije Mason j eoptužen za bludne T.adnje, .a nasilan je bio .i J.ason Kidd. :Bivšu zv i

jezdu .Phoenixa vlastita je žen-aprij:avila zbog zlos t avl j:anj:a .inan.o šenia teških o.zljeda. Nesretna jeJoumani kasnije povnlda optužbe .Ruben P:atterson, n e k o ćkrilo Se- ..attle Supersonicsa a d a n a s . i g r . a č ~ o -

.nlanda, zbo_g silovanja dadilje :morao je mirovati 15 dana u k u ć n o m

pritvoru, plaito je pet i s u ć a.dolarakazne te milijunsku :odštetu .žrtviDeShawn Stevenson z 1J:tah J:azzaoptužen je ib.og .seksnalnih odnos.as č e t r o a e s r o g o d i š n j a l r i n j o m.

Nasta\ ak na 52. strani„. ,

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


·.I , • .

'I ... ' • '. .' . .

RADIMO ZA. SVE ·

P R D I Z V C D Č EIZ VELIKE

. OBITELJI P R O I Z V D D Č

AUTOMOBILA:

mercedes U/USaab

Uo/uo Ualeo

Getrenke lnlport·ElportMiralem Rešidovic .Reinsburgstrasse 78A, 70:t78 StuttgartTelefon: 0711 628555 Fax: 0711 6151987

<

Metallindustrie• SISTEMI ZA Z K L J U Ć V N J EP U T N I Ć K C GI

TERETNDG PROGRAMA

• IZRADA HALATA I FORMI ZA PRES•TEHNCLDGIJU

• MEHANIOKA OBRADA MATERIJALA

· S V E U K U P N A T E H N I Ć KRJEŠENJA

KONSTRUKCIJE KCNSALTING SAVJETI

Naši J artneri su ugledne svjetske tvrtke ,

ZOSTOUE ISTETOBILIIUI

Mustafa a j r i ć vlasnik

Talafiln: 1 ~ ~ . .„ ~ „

Talefax: 0205 J585 a23 .• mall:[email protected]

,RESIDOVI

Nudimo napwalitel11ijemineralne vode po

popularnim a„18nama

Sve vrste sokova ·

~ paket 12 flaša 4;6 .

. Za svadbe i slavlia ništane brinff e, samo pozovite.

~ Sve na iecJnom miesfvod stolova i stolica do

hrane i pica.

· Nema šta nema,samo zovlte Miralemal

~

0173 2313203•

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


S V I J T

N a s t a ~ a ksa 49 . strane„ .

Stevenson se izvukao s "kaznom'od 100 sati koje ć e morati provestina radu .za o p ć udobrobit. Č e t r n a -

estogodišnjakinja je priznala da jedobrovoljno pristala na seks saStevensonom, a dvadesetogodišnji

Stevenson je u razgovoru s njezinom majkom, koju je otprije poznavao, polYl'dio da se u moteludogodila avantura, z a č i n j e n a

bocom konjaka.

Pištolj Zbog prijetnji svojoj djevojci optužen je Penny Hardaway iz PhoenixSunsa. Kada se p o s v a đ a os curomLatashom McCray, ona je iz9šla iznjegove k u ć ei otišla spavati u svoje vozilo. Hardaway je krenuo za. .njom, n o s e ć ipištolj. Izbezumljenažena, s kojom Hardway ima osmo - .godišnju ć e r pobjegla je pred na

oružanim agresivcem.Allen Iverson najistaknutiji je nositelj novog, gangsta imidža ua m e r i č k o jprofesionalnoj košarci.Odrastao je u najsiromašnijem dijelu r a d i ć aHamptona, u Virginij . Njegovu je k u ć u ,barem jednom m j e s e č n o ,poplavljivao .izmet z z a č e p l j e n hkanalizacijskih cijevi. Rodio se 8. lipnja1976. godine, kada mu je majkaimala samo 15 godina.

-_ \

guJA N - 8 AUGUSTA 2003• >

"Mama je jednog dana u k u ć udovela d e č k a .Zvao se Michael Freeman i doživljavao sam ga kao oca,iako me nije napravio. Bio je invalid i nije se mogao zaposliti. Htio

nas je hraniti, pa ie nakon nekogvremena p o č e odilati kokain. Za-

vršio je u zatvoru". Potom se zasvoju majku i dvije m l a đ esestre,

. . .

emitiranje vijesti.

Brandy i Leeshu, brinuo Allen.Mama ga je gledala dok je igrao ko- ·šarku s klincima iz ulice."Volio sam m e r i č k inogomet i ba-

seball O košarci nisam razmišljao.Mama me poslala na J,cošarkaškitrening. Nisam htio i ć i Plakao

sam jer sam silno želio treniratia m e r i č k inogomet".

: KOR JSKI POLUOTOK.Obilježena S O ~godišnjica.završetka Korejskog rata.

.•

Ratni veterani iz cijelog svijeta i brojni dužno- .snici, mnogi u invalidskim kolicima: i o k i ć e n i

ordenjern, obilježili su 27 jula na granici izme-

· Jedan n JedanUbrzo je ·Iverson p o č e oz a r a đ i v a t i

. g r a j u ć ikošarku. "Igrao ja za lovu.Jedan na jedan. Ako ne bi pobijedio, ne bi ni jeo", j e ć ase Mike Bailey, Iversonov košarkaški trener usrednjoj školi, koji dodaje: Znate,taj se d e č k oprvi put okupao u tek u ć o jvodi kada je nakon u t a k m i ~ce došao pod školski tuš".Kada je imao 16 godina, Allenlverson 'je istovremeno igraonogomet i košarku_ U oba je sporta sa svojom srednjoškolskomekipom osvojio državna prve-nstva. U Virginiji je 1993 pr9glašen najboljim košarkašem i nogometašem, ali su njegove sportskeuspjehe zasjenili brojni incidenti.U u l i č n i mutrkama starim automobilima izgubio je osmoricu prijatelja. U s i j e č n j u1993 bio je natulumu na kojem je izbila t u č n j a -

va, a njegov je poznanik ubijen izpištolja. Samo dva mjeseca kasni- .je Iverson je zamalo ubio ženu kojoj je, za vrijeme masovne t u č n j a -

ve, u glavu bacio stola _ ."Tuklo se trinaest ljudi. Uhapše-no nas je samo č e t v e r oi to crna-ca. ni koje murja nije uhapsilabili su bijelci".Iverson je o s u đ e nna pet godinazatvora, ali je u prosincu 1993.,o s l o b o đ e n .Douglas Wilder, tada-

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


šnji guverner Virginije, znao je zaIversonov košarkaški talent, te jepopustio nagovorima njegove majke da joj pomiluje sina „Danas je lverson bogati košarkaškoji uzdržava dvoje djece i njihovumajku Tawannu Turner, svoju ma

jku Ann te dvije sestre. Brine se - ostricu Jessieju te o njegovo trojedjece, o m a j č i n o jb r a ć iStevieju iGregu, a i š č e k u j ei o s l o b a đ a n j eMichaela Freemana, o v j e k akoji ga jehtio uzdržavati d i l a j u ć idrogu.Kad i z a đ evan, pobrinut u se za

njega. Od mene ć e dobiti što godmu zatreba .

ijegU e đ u v r e m e n uje Iversonova priležnica Tawanna ·više puta bježalaod nasilnog ljubavnika, a Iverson juje tražio p r i j e t e ć ipištoljem njezinim poznanicima i prijateljima. Po

licija je u Philadelphiji primila 14\ prijava protiv Iversona zbog prije

tnji i n a s i l n i č k o gponašanja. ~ v esuo d b č e n ejer se ljudi koji su ih podnijeli n isu odazvali pozivu na svjed o č e n j eprotiv slavnog k o š a r k a š ~ .

Nisam siguran da je taj tip odrastao č o v j e k .On je nezrela osoba.Mislim da nikada n e ć ebiti sjvestan svoje slave i odgovornosti'',rekao je o divljem Iversonu Cha-rles Barkley, košarkaš koji m1e

o d v e ćmario ·za tetovaže, ali jemnogo prije Iversona bjo proglašen antiherojem m e r i č k o gsporta,a njegov karakter novinari su opisivali r i j e č i m a :U njemu je sveono loše što nikad n e ć e t eprimijetiti kod Michaela Jordana .

Barkley i č e s t onovinare podsjetiona svoje teško djetinjstvo i odnist< :: -

nje koje je nalikovalo lversonovu:Da nisam i g r a j u ć ikošarku zara

đ i v a otri milijuna dolara godišnje,danas bi se e ć i n ljudi na ulici razbježala glavom bez obzira kadbih se pojavio ,Charles Barkley oprostio se od košarke u travnju 2000. godine. Tomje prilikom izjavio: Sada·sam sveono što je potrebno Americi. Jošjedan nezaposleni crnac .Imao je 37 godina, a iza njega je bilo više od 20.000 postignutih poena.Kao i Iverson, B.arkley je odrastaobez oca u malome industrijskomg r d i ć uu Alabami.Moja majka Charcey Glenn z a r a đ i -

vala je kao i s t a č i c aa ja sam-bio sramežljivi debeljko. Neprestano sammislio n ~ košarku. Svake sam n o ć i

_ đ okoš na ulici. Ponekad bih proveo cijelu n o ćna igralištu . Kada jepostao slavan i bogat, Barkley jemnoge n o ć iprovodio ispred šanka.Pijancima koji su ga izazivali lomio1e nosove, jednog je č o v j e k abacio

kroz golemo staklo, pretukao je kamermana, udarao gledatelje koji suga r i j e đ a l itijekom utakmice_.

Kobea zapredsjednika

No, si r Charles Barkley danas se pamti po svojim brojnim angažiranimizjavama i humanitarnim donacija- ·ma. Č i mje p o č e oz a r a đ i v a t istao jedijeliti silan novac humanitarnimorganizacijama koje se brinu za si-

r o č a di bolesnu djecu. Godina 'ma seo tome ništa nije znalo jer je Barkleyi z r i č i t ozahtijevao da njegove donacije ostanu tajne i anonimne.Danas živi u Phoenixu, sa ženomMaureen i trinaestogodišnjomk ć e r iChristianom, a kada su ga

-nedavno novinari upitali što mislio optužbama protiv Kobea Bryanta, odgovorio im je: Mislim .dabi Kobea trebalo izabrati za predsjednika -SAD-a . •

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


K U LT U R

Smaragda KUNO

vogodišnji nastup gostiju kao štosu Dervišiiz Konye, Donski kozaci, Budimpeštanska

opereta, Akkordeonissimo, kaoi mnogiz n a č a j n iumjet n i c i u č e s n i c iFestivala B a š č a r š i -

jske n o ć i2003. zasigurnoje najbolja reklama ovomv e ćtradicionalnom osmom po redu ljetnom praznovanju Sarajlija. Izuzetno posjeć e n isvi programi kojih jeza ovihproteklih mjesec danaznalo bitiič e t i r i - p e tsamo ujednomdanu, tak o đ e rje priznanje organizatoru zaposeban medijski istup isadržajnu kvalitetu.

B a š č a r š i j s k en o ć isve više zadobi ja u:povjerenjeg r a đ a n ada ć e

julskidani u Sarajevu biti ispunjeni istinskimspektrom umjetnič k o - z a b a v n o gživota.

D j e č i j eradioniceza zabavu

Bez sumnje, mališani Sarajeva su se posebno veselili zajednosa svojim'roditeljima. Svake sedmice i llalisu priliku pogledatipo dvije priredbeza zabavu uz redovno održavanjed j e č i j e gsajma,

·radionice kompanija nevladinih

organizacijai drugih u č e s n i k asosmišljenimigramaza djecu, tokom kojih su se dijelile prigodnenagrade i pokloni. U okviru teorganizacije radilaje i Eko radionica, sa uspješnom završnicom -maskenbalom. Mališanisu bili ip j e v a č ii u č e s n i c iprograma na koncertu ike i mala raja Klovnovisu smijehomi igrom razveseljavali č a ki nanei bake i tetke i roditelje, pratnju malih gostiju. Ali mališani su se mogli vidjeti uz navedenu pratnju i na.koncertu legendarne rock grupeZabranjeM pu-šenje koji su svojih 20 godina postojanja obilježili na najbolji nač i n .Njihov nastup okupio je sveone Sarajlije kojii n a č enemaju šansu ili "hrabrost",zbogsvojih godina da se o t k a č euz ovakvuvrstu muzike. Dakle, veliki "dernek su napravilina V i j e ć n i c izasve g e n e r ~ c i j ei bilo je "ludo". Svisu pronašli nešto za sebe. Pilip i ć e ,

plesali, pjevali do izap o n o ć i .

"Svedanl znaju šta Je

sarajevska bolDo "iza p o n o ć ije termin koji

je vrlo č e s t okorišten i za vrijemeM e đ u n a r o d n o gfestivala folklora,

RETROSPEKTIVAB A Š Č A R Š I J S K I HN O Ć I2003.

V

Sarajevo je ugostilo oko 700 stranih u č e s n i k aiz Amerike Turske s·panije u

sije Bugarske M a đ a r s k e ,Holandije i drugih evropskih zemalja. B e č k ikoncertotvorio je predsjednik Parlamenta Republike Austrije .dr. Andreas Khol ·

šestogpo redu, a gostiiz Hrvatske,Bugarske, Španije i Slovenije, osimpetodnevnog defileja i nastupa uSarajevu, Hrasnici,H a d ž i ć i m a ,našli su n a č i n ada se druže i veselesvako v e č e ,kako samo folklorciznaju. Završ- le v e č e r iuz veselje,suze, pokoji zaljubljeni pogled pozdravio ih je domacin i najavio uzpokloneza s j e ć a n j e ,narednisusrets l j e d e ć egodine. G r a d o n a č e l n i k

Muhamed a m a m d ž i ći njegov zamjenik SavoVlaški p o m o ~ l isuHaliduK u b u r o v i ć ui Aliji Cengić u , predstavnicima organizatoraB a š č a r š i j s k i hn o ć i2003. da se ova

kulturna manifestacija održinanajvišem protokolarnom nivou.·

Koncert državnog folklornogansambla TeatraČ a j k o v s k iiz Rusije-Donski kozaci, bioje pravispektakl. o·nim što su pokazali uSarajevu dali su potvrduda njihova izvedba programa nije ništamanje kvalitete, nego na ostalimsvjetski poznatim pozornicama.Toje kako sami kažu nakon duge pauze ponovni ulaz na vrata bh. pozornica, ne samo Sarajeva.

D u b r o v a č k an o ć uz lindu,mažoretkinje i pleh muzikuosvježene su ulice Sarajeva elega-

ncijom, temperamentomi lindi-nom pomamom".

Mjuzikl je perfomanca vrlo rijetkana našim "daskama", tesu tako mjuzikliiz Stockholma i Budimpešte donijeli iako polarizirani,jedan d r u g a č i j isound u ovedanefešte.Teatariz Stockholma izveo jemjuzikl S j e ć a n j ena Sarajevo",vrlo "težak" scenarijr a ć a n j ananedavnu tegobnu ratnu prošlost,p o j a č a n uizvanrednom muzikomkompozitoraDaniela BnptromaiDaniela Belptxoma Š v e đ a n akojitako duboko razumiju našu "preboljenu"bol. Č l a n o v iTeatra izveli

54 LllLJA N • 1 - 8 AUGUSTA 2003

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


su i konc ert u Crkvi Sv. Josipa, naMarin Dvoru u Sarajevu, uz izva-•nrednu solisticu na orguljama i so-lo glas Annu -Lenu Engstrom .

Sasvim na drugoj strani - mjuzikl iz Budimpešte je osvježio, i uz

ljetni copli zrak, te p l e s a č eposebno p l e s a č i c euzdrmao temperament prisutnih uz kabare tonove,ne tako č e s t omuziciran e na bh.m u z i č k o jsceni.

Gala operetiz udimpešte

Taj isti korak na pozorn1c1V i j e ć n i c eostao je i s l j e d e ć un o ć

izvedbom Opereta gala, č l a n o v a

Operete iz Budimpešte. ·I ove godine platoom ispred

Katedrale odzvanjali su akordiv e ćpoznate smotre horova, s posebnim osvrtom na goste iz Amcri-

ke - Instruments of Peace, Ansambl zvona koji su se tako pronašlii u ambijentu Crkve Sv. Anto, č j

dolazak je podržao i sam ambasador SAD u BiII Clifford Bond .Hor La viva .u organizaciji Obra-

. zovanje grad i BiH nastupio je userijalu turneja na teritoriji exYU,uz o m a ć i n ehor Corona.

Orkestri harmonika IIoCerSymfoniker i Akkortleonissimopredstavili su N j e m a č k una najbolji m o g u ć in a č i n ,jer su 1 nabolji harmonikaši ove države. Ijedan i drugi s·u k l a s i č n umuziku, odnosno muziku adaptiranuza k l a s i č n izvuk harmonike virtuozno približili ovaj instrument, mada ovom drugom orkestru

dajemo više simpatija s obziromda im je·Jirigent Alma H a m z i ć -

Flammersberger r o đ en u uPrnjavoru, č i j em u z ič k o obrazovanje i magisterij nastavlja na

poznatim evropskim Akademijama za harmoniku.

Poseban, m a g i č a nzvuk priredi li su 1fio Les Barons Karamazovi gitarama i flashofonom.Instrumentom s pravim pravcatim

staklenim flašama od sokova, piva, vina, i nekih drugih i ć a . T uje,zaista, a r o l i j ajer osim polifonije,k l a s i č a r aizveden je i Pl es sa sablja-ma Arama H a č a t u r i j a n a .

Klavirske koncerte,dva recitala izveli su Ruben Dalibaltayan iNihad K r e č oa Sala Doma VojskeFBiII, ugostila je i soliste SaneluR e d ž e p a g i ćmezzosopran, i . Be-lmu A l i ć v i o l o n č e l opratio ih jeMilorad J o v a n o v i ć U istom ambijentu svoj program izveli su l a n o -

vi ansambla M u z i č a r ibez granicaiz Holandije. Ansambl je u č e s t v o -

vao i na Centralnoj pozo rnici uzgoste na V e č e r isevdaha. V e č esevduli nkc je b ilo najviše p o s j e ć e n o

kao i V e č es j e ć a n j ena ZekerijahaĐ e z i ć au Kolobara hanu. Saz i su-ze - v c č cje saza u Svrzinoj k u ć i

gdje nastupaju najbolje sazlije -Takum (orkestar) sazlija uz najbolje p j e v a č euz saz Eminu Z e ć a j

Seju P i t i ć ai druge.

Gastrou g o đ a j

Svrzina k u ć a kao poseban

ambijent ugostila je Sarajlije uvrijeme programa Da se ne zaboravi , specijalni i z n e n a đ e n j ekojeje organizirao .i\ luzej Sarajeva, uztradicionalnu slatko - halvu.

Gastro ugodaj osjetio se i nav e č e r ipredstavljanja Gastronomskog o d i č au bašti Doma VojskerBiI I uz švedski sto, latino muziku i opuštenu ljetnu atmosferu.

V e č epjesnika p r i r e đ e n aje uKolobara hanu, a umjetnici likovnjaci svoje radove izložih su uKuršumli medresi, karikaturisti uagenciji Ccntrotransa uz video

top, a italijanski umjetnik EnnioBertrand u Svrzinoj k u ć i .

S puno odušev ljenja i simpatija prošao je koncert Paca lbanezaa Bijela tabija, ova impozantnascena, otvorila je operi asanagini-ca svojevrsnu štih probu za nastup u Pulskoj areni. Scenu Tabijeosjetili su Derviši iz Konye, a premijernom izvedbom baleta Katarina, bosanska kraljica u Narodnom pozorištu bit ć e zatvoreneovogodišnje N o ć i .

Ova je manifestacija dobrahnoušla u kataloge kulturnih zbivanja

ne samo d o m a ć escene, v ~ ći šire,te se nadati da ć e i organizator ipokrovitelji, te sponzori, vidjeti unjoj ne samo kulturnu, v e ći turis t č k ub u d u ć n o s tBiH. •

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


-K U LT U R

•

CD MAGAZA

• • •

v1Jet 1m stazama• V • /

a 1 osev1ca"DaniVladeS. M i l o š e v i ć a•BanjaLuka2003.;i z v o đ a č i :G u d a č k iorkestar iZborakademijeumjetnostiUniverzitetauBanjojLuci;dirigentiDarinkaM a t i ć• a r o v i ći.NemanjaS a v i ć ;trajanje ICD:55:14i li CD 44:15,2003.bezkataloškihbrojeva

T Ognjen V R T K O V I Ć

Došla suteška vremena za nask r i t i č a r e ,kadamoramoukazivatinasvijetle primjere koji nam, gle maloga č u d a ,dolaze iz Banje Luke, gradakoji je prijestolnica RepublikeSrpske.I to na polju seriozne, odnosno m j e t n i č k emuzike, o č n i j ekadajeizdavaštvonatom planu u pitanju.H o ć ur e ć ida smo mi, nadmeni kakveje nas (preostale) Sarajlije svijetnapravio, spremnisvima držativakeluo ovomeilionome, a danismou stanju spremiti barem jedan normalanCD sau m j e t n i č k o mglazbom i izda

ti ga po svim onimu s i m a

koje propisuje kulturan svijet.

P o č a s tvelikanu

Mislimomi, naravno, na serijeizdanjakojimasu nas posljednjihgodina obasipali ljudi okupljenioko stožera Gojer-Šabanagi6-Nuh a n o v i ći njimas l i č n ikoji po koncepciji, u r e d n i č k o mradu i svemu ostalom nisup o n a j č e š ć edosezali donji prag kulturnogč i n a ,atu negdjesu i izdanja diskografskek u ć eMPJS R1V BiH, pre

puni grešaka, loših popratnihkomentara, slabog izbora glazbe(posebno u antologijama ) i tomus l i č n o .

Dakako, izovogaizuzimamo izdavač k udjelatnostMuzikološkogdruštvaFBiH,koji kontinuirano dosežuvisoku razinuu u m j e t n i č k o mpogledui kada jeu r e d n i č k astrana u pitanju(minus onaj nesretni CDsa starimizvedbamasevdalinki ),dok su neštoslabijai z d ~ n j aBosnatonai Institutasevdaha Omera P o b r i ć a ,ali i onamogu dobiti prolaznuocjenu.

E, sad Banja Luka imaAkademiju umjetnosti i uokviru nje iMuz i č k u

akademiju, ima isvogakompozitora i etnomuzikologaVladuMiloievib,i nekoliko pregalacapored,koji se trudeda tosvespoje ujedno. l a d o M i l o š e v i ć(1901.-1990.)je

-doista velikal i č n o s tbosanskoherce-g o v a č k ekulture, akademik, skladatelj nevelika,ali z n a č a j n aokusa,uzto i s a k u p l j a čnarodnogm u z i č k o g

blaga i autor brojnihetnomuzikoloških studijai knjiga, medu kojimafi-gurira onapod nazivomSevdalinka iz1964.godine, nastala uokvirunjegova znanstvenog rada ub l l _ n a l u č k o m

MuzejuBosanske Krajine(sadabezbeli NarodnogmuzejaRS-a),kojaje jednaod temeljnih'studija otomz n a č a j n o mmelopoetskomurbanomb o š n j a č k o mizrazu.

Tomi takvomVladiM i l o š e v i ć u

Banja Lukaodaje p o č a s torganiziranjem "DanaVladeS.Milo-

VladiM i l o š e v i ć uBanjaLukaodajep o č a s torganiziranjem'"DanaVladeS. M i l o š e v i ć a ,

koj suovegodineodržanipoč e t v r t iput u prvojpoloviliaprila,a u njihsu u k l j u č e n ~

kako-·etnonuzikološkVmuzikološkisusreti,tako i koncerti na kojimase izvodekakodjelaslavljenika,tako i noveskladbesrpskih kompozitoranastalih na temeljurada veli-kog kompozitora

š e v i ć a ,kojisu ovegodineodržanipo č e t v r t iput uprvojpoloviniaprila,a u njihsu u k l j u č e n i ,kakoetnomuzikološki/muzikološki susreti, tako ikoncertina kojima seizvodekakodjelaslavljenika, tako inoveskladbesrpskihkompozitora nastalih natemelju radavelikogkompozitora.

O d l i č n o

producirani CD·i

RezultatovogodiŠnji\l"Dana.."je neveliki zbornikn a u č n i hdjela

m e đ ukojima su autorii znanstvenici izsvih krajeva bivšenam domo

vine, ne samoizRS-ai Srbije, tomoramo priznati ), dok suse m e , đ u

kompozitorima,č i j adjela nalazimonadva dokumentarna CDa, uglavnom obreli beogradski,novosadski i skladateljikojiživeu BanjojLuci. Objep l o č esu snimljen·e martaovegodine u studijima'RTS-a,i onaj sa zborskomglazbom, instrumentalne ivokalne,dok su ansambli sastavljeniodstudenata,uz poznatudirigenticuDarinku a t i ć - M a r o v i ći dirigentaNemanjuS a v i ć a .Snimanjasu nadgledali profesori SlobodanAtanac k o v i ći MiloradK e n j a l o v i ć ,ovajdrugi i u ulozič o v j e k akoji jezastupao i z d a v ač a AkademijuumjetnostiizBanje Luke,dok suu studiju biliproducentimr. MilOYBD F i l i p o v i ćiZoranM a t i ć .Oba CD-a su, dakle,o d l i č n oproducirana, izdanja posjeduju dobro opremljeneprogramskeknjižice, sa paralelnosrpskim iengleskim prijevodomteksta kogapotpisuje književnikRankoRiaoje-v i ć i samo d l i č a npoznavalacopusaVlade i l o š e v i ć ai libretist zanjegovu operuJazavac pred sudom, te sat o č n i mpodacima op o j e d i n a č n i m

skladbama, štoje kod sarajevskihi z d a v a č amislenaimenica.E, sad voljeli bida .se u "Igri"

n a đ ui neki skladateljiiz "vansrpskog"okoliša, recimo.iz Sara-

58 Ll lLJA N 11 l - 8AUGUSTA2003

jeva(zašto ne,Rada u i ćili netkodrugi )ili Zagreba, ali vjerujemdai ti daninisu daleko.

Tako e ć na o č e t k uprvog CD-analazimo o n č e r t i n oza obou i gudaleu kome uzG u d a č k iorkestar Akade

mije umjetnosti kojim dirigira Darinka M a t i ć - M a r o v i ć ,blista oboistarapn a z i ć(naprethodnim l o č a

ma su z a j e d n i č k iizveli i njegovuantologijskuSuitu za o ou i g u d a č k i

orkestar , dok jeSlobodanAtanackov ~ ćskladaona temeljuetnomuzikološkihistraživanja VladeM i l o š e v i ć a

na Zmijanju dokumentarnu muzič k udramuOj sa izvanredno iskorištenomženskom etno grupom izbeogradskog zboraollegiummusicum isadvaklarineta prepunog oprogpojanja i folklornih zvukovakojisudovedeniusudarsasuvremenom orke

stracijom.

Oslonjenona prošlost

Klarinete su sviraliBoriau k i ć ,

Ne:nadM i č i ći BnrislavR a đ e n o v i ć .

Stanko C p i ćsesa l a k o ć o mpoigravasa k l a s i č n i mskladateljskim obrascima u Malim varijacijama za flautug r µ J a č e(solistaS u n č i c aLo lbr), dokje daleko modernijiŽarkoM i t t o v i ć

u Muzika Soiranu za gudale a posebno meditativna skladbaMiloiaZa-

, t l i Dum incerta petimussapodna-

slovomDok za neizz?jesnim tragamo.Orkestar v o đ e nsigurnomrukomiskusnedirigenticei sa koncertmajstoromFlorijanomBalafA'mv u č iusvimskladbama zreloisigurno, i č i ~

to jedabi onmogaobitizametak nekog v e ć e gtijela kakvo BanjaLukao č i t otreba.

Drugi CD e p o s v e ć e nzborskoj,odnosno vokalnoj glazbi i noveskladbe, temeljenemahom na folklornim obrascima i duhovnoj glazbi,napisali su neki od poznatih srpskihskladatelja poputKonstantinaBa-b i ć a ,SlobodanaA t a n a s k o v i ć a ,Di-

mitrijaO. G o l e m o v i ć aili NemanjeS a v i ć a ,koji jei dirigentZbogaAkademije umjetnosti Univerziteta uBanjojLuci, dok su solistisopranisticeSnjebna S a v i ći Karolina Mih a j l o r i ć ,baritonVladia1avRadujko-v i ć uz pijanistuArsena l d t i ć a .

Opet susretsa d l i č n i mzboromiglazbomkojase višeoslanja naprošlost, negoli gleda ub u d u ć n o s t ,alivaljda su "takova"vremena. '

Izdvajamo dvijeo d l i č n eizvedbePjesma sa Zmijanja i Ide jesen VladeM i l o š e v i ć a . •

P

S. Do materijalasmo došlil j u b e z n o š ć uprofesora MiloradaK e n j a l o v i ć a .

Ocjena:ZaobaCD-apo

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


I LM : Film o e k s i č k o jheroini, umjetnici i poetesi patnje Fridi Kahlo

kraljica i on j •nienlndlra U Č U K - S O R G U Č

ko filmtrebada bude informativni vod i č i služi filmskojjavnosti u saznavanju, sticanju novih

znanjai širenjuspoznajnihvidika,

onda je film"Frida"svakako pogo-. dio tu notu.s druge strane, ionau m j e t n i č k aforma je zadovoljenapa je ovo ostvarenje ia r t i s t i č k ivrijedno napravljena.A pošto jefilmnajpopularniji medijonda je popublicitetukojeg je film- Fridadobio u sredstvimainformiranjar i j e čo veoma hvaljenom filmu. Isu m j e t n i č k ei sa tematskestrane,fi-

lm Frida spada u kvalitetnijaostvarenja.nastala "preko okeana".

.

spred svoje sredine

Najslavnijam e k s i č k aumjetnica Frida Kablo, pedeset godina nakonsmrti, slavljenija jenego ikad.Ni u doba koje je zagovaraloženskuemancipacijunjen spiritus nije biotoliko snažan a njena aura tolikosvijetla. Prvenstveno,z a h v a l j u j u ć i

filmskom ostvarenju "Frida" kojegje r e ž ~ r lt k o đ e rjedna žena, rediteljkaJulieTaymour, a glavna uloga pripala jedinoj Meksikanki kojaje osvojilaHollywood - SalmiHa-

ydc,ovaj je fascinantnipovijesni likuskrsnuo poslijeskoropola s t o l j e ć a

nakon smrti i kao da ježelio r e ć i

"pokušajteda me shvatite ".e k s i č k aslikarica koja jesvoju m j e t n i č k i p e č a tostavila u prvojpolovici XX s t o l j e ć aživjela jeispredsredineu kojoj je odrasla ikoju je tradicionalnopratilo siromaštvo,svakinazadak i konformizam. Z a h v a l j u j u ć ifilmu"Frida" iova kontroverzna ženapostala jepredmetom opserviranjaali i obožavanja svjetske javnosti.Njen ježivot prenesenna "velikoplatno"vjerodostojno·i živopisno,uz svenastranosti i bizarnostiod kojih jebiosatkan.Stradala jevrlo teškou

autobusu, i samo snagomvoljeuspjelaje preživjeti ada ne ostanetrajno prikovanaza krevet. Cijeli

život podnosila je strašne boloveod kojihse l i j e č i l ap o t o n u ć e mualkoholi perverziju.

Nakonšto je bila nekolikoputaoperiranai prošla krozvelike traume, uspjevalaje da se pokrenei da

uz p o m o ćinvalidskih kolicai z a đ eizsvoje sobei slika na svjetlu dana.

Želja za slobodomi za dostojnim živ9tom motivirala ju je daizdrži i da prohoda. Njeni naporinisu bili uzaludni.

Nakon što se rodila ljubav itrajna p o s v e ć e n o s ti z m e đ unajpoznatijegm e k s i č k o gslikara DiegaRivere i Fride,njen se život okrenuo u turbulentnompravcu. Želio.je da sev j e n č a j ujer ih zbližava nesamo f i z i č k ap r i v l a č n o s ti kratkazasljepljenostnego i nešto mnogodublje, a toje interesza umjetnost,

pravdu,za politikukomunizma, zaodbacivanje tabuasvake vrsteJmali su s l i č n ekvalitete i iste

mane. Pripadanjesovjetskojrevo-

luciji, ljevici,otpor staljinizmuismrt imperijalizmu -bile su Riverine ideološke predodžbeo buduć e mu r e đ e n j usvijeta a postalesu idio buntovneFride.Premdamu jenabrojala sve svoje nedostatke:

Mnogopušim.l1jem.P o r o č n asam.Imam bolesnu k i č m ui defektnunogu.Šta u ti? On jez a l u đ e n ouzviknuo:Savršena si

-Slike • ogledalovlastite patnje

Frida je plijenila svojimizgledom. Nosila je tradicionalnumeksikanskuo d j e ć ukoja je skrivalasve ali je šarenim koloritomi maštovitimdetaljima davala atraktivnost onome koje nosi. Rivera jeinsistirao da tobudenjen imidž iona je kao baronesa"naive"znalato koristiti kaosvojuprednost. Slikala je sebe u toj n a d r e a l i s t i č k o j

formi, dok je Rivera slikaorealis t i č k i .Uvijek joj je zavidiona sposobnosti kojuon nema.Govoriobijoj: a slikamotw što vidim.Onakokako to i izgleda. A ti? i si sjajna.Ovako niko ne slika.

Zdravstveno stanjejoj se pogoršavalo. Razvelase od proiniskuitetnog Rivere iživjelasvoju patnju. Njene slikebile su ogledalovlastite patnje.

Ali Diego joj se vratio. Nijemogao bez nje. Nedostaje minašživot- rekao joj je. Nije ga željelaporedsebe iz sažaljenja.On ju jeubijedioda ne može bez nje. Bilisu to sretni dani. Kratki, ali sretni. Ona je uz sve oholil ai odbro-nhitisa.

Ponovo je nakon 30 godinaprikovana za krevet. U to vrijemeimala jesvoju prvu izložbu u rodnom Mexicu.Sve bi davalada jevidi. Diego i ljekarnisu dali. Ljekar joj jerekaoda ne može nigdjeiz kreveta. Idok je Diego otvaraoizložbu i govorioo č u d n o jsnazisvoje suprugeali kao izvanredneumjetnice, onase u krevetu pojavila m e đ upublikom.Ljudima koji su je nosilip o r u č i l aje: Pažljivomomci ovaj leš još diše. A doktoru:Evo, vidite, ip k nisam izas 1a nikudiz kreveta. R o đ e n aje 6. jula 1907, a

umrla je 13. jula 1954. Bila je naj v e ć am e k s i č k aheroina,umjetnicaboli i patnje.

SalmaHayek izvanredno jedonijela i oživotvorilaFridin lik,č i m eje pobudila interesza ovu kontroverznu slikaricu. •

L l l L J A N • I - 8 AUGUSTA 200357

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


. .

KULTURAV

POST FES TU M Staje sve iznjedrio ovogodišnjiinterncicionalni festival zabavne muzike« B i h a ć2003», sa kojegje

Toše Proeski odnior e ć unagrada, a našii z v o đ a č ioka i l i mikrofoneo klin

KOJEMPOBJE JU PJESME

I•Kolikoje problem u našim i z v o đ a č i m akoji valjda ne vide interes da se prijave na B i h a ć k ifestival ali zato De-

V

en «Valentino» Alma C a r d ž i ć ,Selma M u h e d i n o v i ć ,Emina J a h o v i ć ,Hari V a r e š a n o v i ć i drugi hrle da u č e s t v u j u

na « S u n č a n i mskalama» u Herceg Novom na festivalima u Zrenjaninu Budvi itd • Gdje je tu ljubav prema domovini prema d o m a ć e mgdje je tzv. viši interes. Valjda ga ne v i ~ eod l i č n o gkoji im je zaklonio sve vidike

T Jasmina B I K I Ć

ao nakon svakogfestivala tako iposlije ovogodišnjeg internacionalnog festivala

zabavne muzike« B i h a ć2003 »najmanje sep r i č a l oo onome štoje u m u z i č k o msmislu iznjedrila manifestacija, o kvalitetuinterpretacija, aranžmana, scenskih nastupa i tekstova, jer suprimat opet preuzele zakulisane radnje i kojekakve raspravekoje vrlo malo veze imaju samuzikom. Tako, opet je, valjdau svrhu internacionalizacije,fe-stival vodio voditeljskipar č i j i

je ljepšidio biladama iz Hrvatske Tanja Tušek,koja izgledane bi imala angažmanada jojnije Bosne i Hercegovine, zemlje kojasa najmanjestotinusposobnih in a o č i t i id o m a ć i h

voditeljica, izabire uvozne. I tokakve uvozne, one koje u Mostaru publ iku pozdravljajuriječ i m a :Pozdravljam svediljem"lijepenaše" ?

Žiri je po navici bio sastavljen od ljudi za koje, uzč a s t

izuzecima,veliki dio ove ze-

58 U I L J A N • 1 - 8AUGUSTA 2003

mljenikadnije č u o .Što se t i č e

i z v o đ a č a ,d o m a ć iljJJbiteljimuzike zasigurno su bolje znali omnogima koji su došli iz susjednih zemalja, nego o velikombroju bh. estradnih anonimusaza koje smo tek saznali zahval j u j u ć iB i h a ć k o mfestivalu.

Festival stranaca id o m a ć i hanonimusa

M e đ u t i mna sve smo to ugodinama iza nas i na raznimfestivalima, izborima ljepoteiko zna kakvim manifestacija

ma, navikli.Kulminacijaje bila kada je od silnih_nagrada koje su cu n o ćvelikodušno podijeljene ur a z l i č i t i mkategorijama sve dobili stranii z v o đ a č i .

Osimjedne, reklo bi se utješne,t r e ć enagrade medija koju jedobilaLily a l i ći nagrade naj l a đ e mdebitantu. Sve ostaloje bila slikai prilika onakveestradne scene kakvu danasimamo - okupiranei z v o đ a č i -

ma, autorima i pjesmama isaistokai sa zapada, kojei publi

ka i mediji i pticena grani velikodušno prihvataju. Kao na-. j r o đ e n i j e .I bolje.

Tošeu Proeskom,koji neosporno ima izvanredneizvođ a č k ekvalitete i s i m p a t i č n u

pojavu, trebala jev r e ć ada ponese sve nagrade izB i h a ć a ,aonima koji sutu n o ćsjedili upublici trebala je fabrika«Se-ptoleta» da oporave grlo, jer susvako spominjanjeTošeaisprać a l ivriscima.

Zašto ie totako? Odgovoresn10 pokušali n a ć ikako kodonih p j e v a č akoji nisuu č e s t v o -

vali na Festivalu, tako i kodonih koji jesu. Svisu skoro jednakoo g o r č e n i .

« Erato i n a č ene prakticirada s pojavljuje na festivalimaosim što smo s pojavilina jednominternacionalnom u Makedonijigdje smo predstavljali Bosnu i .Hercegovinu. Zato što ne misli-mo da su ti festivalit a k m i č a r s k o g

karaktera i za svakifestival po-č e vod Eurosonga pa nadalje svese unaprijed zna, tako da je be-zvezeda trošimo v r i j e m ~i energi-ju na takve stvari. Štose t i č eBi-h a ć a ,konkretno mije smetalo štoje bilo jakomalo poznatih pjeva-

č a iz BiH,uglcronom su bili ano-nimusi. Mislim ako v e ćdolazep j e v a č isa strane onda treba

organizirati dvije v e č e r i jednu zad o m a ć e ,a jednu zastrane i z v o đ a -

č e Onda bi se sigurno naši pjeva-č i u e ć e mbroju prijavilina e s t ~ -

val. Ovako kod nas je nepisanapravilo da nagrade dajemo drugi-ma>> kaže nam Dalal Midhatč l a n i c apopularnog saraievskogdueta Erato.

U tomei leži jedan dioproblema. Mi snisbodljivo, dotemjere gostoprimljivoda to gran i č isa b e d a s t o ć o msve što jestrano tapšemo po ramenugrlimo, hvalimo,a g r a đ u j e m o

ljubimo,slinimonad tim. Doksve svoje bacamopod noge,

omalovažavamo, svedotle dokto našene dobije pohvalei priznanja negdje van granica

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


BiH. Tekonda zavapimo: To jebosansko.. S druge strane, naši susjediudaraju gdje stignu,a istovremenosvoje poštuju iv e l i č a j u .

Gibonni ili Ivana B a n f i ć

mogu imatit r e ć e r a z r e d n u

pjesmu ali ć e v o đ e n ilinijom lokalpatriotizma i onom krilati-

:com kupujmo i .slušajmo dom a ć e pobijediti recimo naSplitskom festivalu.Porina ć e

dobiti Dino Merlin, ali samo uduetu sa lvanom B a n f i ć .Ovegodine su se nekako ublizuodržavalihrvatski«Porin»i bos.anski «Davorin»i B r č a k uB o ~

sancu Edi Maajki su u hrva-. skim medijima jasno kazalida se opredijeli:č u j d e č k onemože iPorin i Davorin . ..

Naši p j e v a č i

· hrle u Zrenjanin ·Herceg Novi i Budvu ·

«Nisam gledala B i h a ć k ifestival ali sam č u l ada su sve n a g r a ~

e dobili strani i z v o đ a č iosim jedne koju je dobila Lily. To me nei z n e n a đ u j ejer smo mi odavnopreplavljeni stranom muzikom.M u z i č k aindustrija kod nas generalno ne postoji ono što ima to jejako slabo a ono što je ostalo starih iskusnih autora kompozitorai aranžera ·bave se stranim izvo-đ a č i m ajer im naši ne mogu plati-ti onoliko koliko traže. S drugestrane mladi nemaju m o g u ć n o s t i

da u č e da se m u z i č k iusavršavaju -pa su opet primorani <f a sa stranetraže p o m o ć .Ja sam pokušala dasve uradim u sv_ojojzemlji pa samse izradila>> kaže SelmaMuhe-d i n o v i ć . .

M e đ u t i mkoliko je do nas,do naših i z v o đ a č akoji ne videinteres da se prijavena i h a ć k i

Gdje je lma u B i h a ~ u

festival, ali zatoDeen, «Valentino», AlmaČ a r d ž i ćSelmaM u h e d i n o v i ćEmina h o v i ć

Hari V a r e š a n o v i ći drugi hrleda u č e s t v u j una « S u n č a n i m

skalama» u Herceg Novom, nafestivalima u Zrenjaninu, Bu:dvi itd.? Gdje jetu ljubav.prema domovini,· prema domać e m gdje je tzv. viši interes.

. Valjdaga ne videod i č n o gkoji je zaklonio sve vidike.

«]a mislim da tu nije do iz-uođ a č a .Ja sam 2000. godine bila naB i h a ć k o mfestivalu i pjesma kojusam otpjevala je svugdje postala

hit i u Hrvatskoj i u Srbiji samoovdje nije. Kod nas još vlada mi-

. šljenje da trebaš uspjeti vani da bite priznali ovdje. Danas nema festivala na kojemu p o b j e đ u j upjesme tu uglavnom p o b j e đ u j ulobi

ji. Generalna kQd nas je problemšto nemamo m u z i č k eindustrijenemamo dovoljnq novca jer smozemlja izašla iz rata i što je najvažnije fali nam glava. Zagrebi.ma Zrinka T u t i ć aBeograd neznam v e ćkoga a Sarajevo nemanikoga. To je glavni problem odkojeg sve p o č i n j epa i ovo što sedesilo u i h a ć u .Imamo takve kapacitete na televiziji koji su n e

iskorišteni. Evo ja sam im dalasvoj posljednji album i nisu ništau č i n i l i .Vi me zovete ne zatQ. štosu vam oni to rekli v e ćzato što sevi to našli za shodno. Tu je krajsval?-ep r i č e »kaže Selma Muhed i n o v i ć .

G l a m o č a k :

Najmanje pet-šestnaših pjesama ·

zaslužilo je nagradu

I za B i h a ć k ifestival, kaoiza svaki, p r i č a l ose i o tomeka-ko su nagrade kupljene, žiri, jebio p o t p l a ć e ni z l o b i r ~ n... Mišljenje o tome tražili smoodu č e s n i c eFestivala AmileGla-m o č a kp j e v a č i c ekoja je za pjesmu izvedenu-tu n o ću najmanju -ruku mogla dobiti nagraduza najbolju interpretaciju:·

«Ja u životu vjerujem samo uono što vlastitim o č i m avidim.Da sam vidjela da je neko nekogpotkupljivao ja bih reagjrala alinisam vidjela. Da je trebalo višenagrada dati d o m a ć i mi z v o đ a č i -

m a jeste. Mislim da je moja pjesma kao i pjesma grupe «Jutro»zapravo najmanje pet-šest pjesa-

Sel ma · u h e d i n o v i ć :

· Zagreb ima Zrinka T u t i ć aBeogradne znam v e ćkoga a Sarajevo nemanikoga. To je glavni problem od kojegsve p o č i n j ePil i ovo što sedesilou i h a ć u .Imamo takve kapacitetena

televiziji koji su n e i s k o r i š t ~ n i .Evo jasam im ~ a l asvoj posljednji ~ l b u minisu ništau č i n i l i

ma iz Federacije prema momukusu zaslužilo n:agradu. M e đ u -

tim Toše i Tony Cetinski posjeduju kvalitete za Guliana neznam č a v j e k asam vidjela svegadvije minute. Ne možemor e ć ida

Tošeova pjesma ne valja kaq iTonijeva. S druge strane muzi-kom se č o v j e kbavi da pokaže štaima a ne radi nagrada a ako ipristigne koja nagrada Bože moj.-Ima naravno i toga da su se na-ši p j e v a č itrebali prijaviti na Festival u v e ć o jmjeri. Mislim datreba u č e s t v o v a t ina-svimfestiva-lima. Evo mene su ove godine pozvali u Banju Luku i ć i ć u u č e -

stvovala sam i prošle godine a das ~ me pozvali u Zrenjanin sigurno bih i tamo otišla. Nepisana je

pravilo vezano za svaki festivalkako se p r i č ao štelama; ali netreba se zbog toga ne prijavljivatina festivale» kaže Amila.

Dakle, kako god okrenetedo nas je.Do organizacijeBih a ć k o gfestivala,naših i z v o đ a -

č a žirija, medija .. Mi :-jedno-stavno gqdinama zapadamo uistezamke i na Eurosongu i na

izboruza Miss i u B i h a ć u .Svejedno. A komšijenam uspješnije organiziraju «Doru>» zadjecu negomi bh. Eurosong. ·O .našim a l ~ n t i m akoje smoima-li priliku vidjeti ič u t in o ćuoč i finala uB i h a ć uda i ne govorimo. Akona njima ostajebh.m u z i č k ascenaonda ć e se sru-šiti kao kula od k a r ~ t a .Zatonajholjeda i ne organiziramofestivale. Štać e nam? Da ih ·organiziramoza druge. To jebezveznotrošenje novca. Ašto

se t i č ed o m a ć i hp j e v a č ai autora ima za njih festivaladiljembivše domaje.. •

LJILJAN m 1 - 8 AUGUSTA 200359

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


ŽALICINFILMU UTRCIZAZLATNOG LEOPARDA''

Film Gorivatra P)eraf i ~ •bit ć e prikazannaLocarnofestiYlllUu ŠvicarskojI u utrci jezanagradu Zlatnileopa

rd .Nakont op filmć e otvoritiSarajevoFilmFestival,aondać e producenti poraditinatomedafilmvidenamnogimfestivalima: EvropiI svijetu. falicinfilmje potresnap r i č ao o

vjekukojise m u č isa sobomjer ne možepodnijeti realitetdamuje sin ubijen u ratudokse lstcwremenou ..alombosanskom gradu ci-jela laršlja digla da d o č e k aa m e r i č k o gpredsjednikač i j ibidolazakmogaodonijetinapredak tomkraju.I z m e đ utugei smijeha,suzai

- - - - - - - - bijesa•neadJenaraimedidešawseova pri-. &.U llne llaraJu poznatibh.glumciW Petmlf;llz l

·. . . - l n 1 l lW, te mladi ElllB'Š'qff;;.predvOdeni$i1J•kolra.bkimveteranor;n. . . . . . _ 1 1 , tj ' { +~ ·

' · - ~ J : ; S J ;• > ·;·.;;.,„ •~ . . . : - , ; · - r - „ ~ - ; t...

U OKVIRUDANABZK·PREPORODA''IGRATĆ ESE

POZORIŠNA PREDSTAVA SOBA''

U jesen e bitinastavljena kulturna manifestacijakojomseobilježava100.godišnjicapostojanjaB oš n j a č ke zajednice

kulture Preporod. Pored nekolikodobro osmišljenihprograma, književnih,m u z i č k i h, znanstvenih i likovnih, bit ć e na daskek-oježivotz n a č epostavljenoi nekolikopredstava. PremadramskometekstuSoba našeg savremenogknjiže

vnika• ranaHoro zovlta bit e izvedenai predstavakoju ć e ~ e i ir J t i

- • . . . . - . Glnnl protagonisti su Zona a...Rlld. . . . . . . _ a.16.Probe s*inju u septembru,a v eć u9 f t t~ ukazanaJep r e r i J e r ~ · · ·

NOVIFILM DINE U ST AF I Ć AV ,

I ZLATKATOPCICA.Dvojac T o p č i ć - Mu s t a f i ćnastavlja uspješnusuradnju.Poredtoga što su teata r ski usmjereni jedanna drugog, knjiže

-.,.-_, vnikDatb ~ i reditelj Dlnollustam našlisu smisao u z a j e d n ič k om raduna filmskimostvarenjima. Poslije filmaRemake1'ojije u s t a f i ćrežiraoprema

s c e n a r i s t i č k o jp r i č iZlatkaT o p č ić a kojaJe svojeuporišteimala u istinitoj dramiocai sina (oca scenariste,~ knjf.ievnlkaZn TopBQ), ovajdvejacseo d l u č i ozanovusuradnju.R ij e čjeJo radunaT o p č l ~senariju Gofak o ~prema kojemć e ' D i n o M u s t a f i ć ,ako~ n a . .

.uJce.snimitifilm.Scenarijgnori o neželjenomd j e ~ 'za..atom naltruQhd a č i n •sftoftnjem o s a n s k i h ž ~l l r a t u .

·' ''' ': ~ . . . ; . ; ; . ;·· -; .;} - - ~ ;~ .: :- : - . ~ _- :

60 L J I L J A N n 5 - 12AUGUST 2002

fs:... O V IBRADPITTI ZETAJONES UKRIMI

DRAMI

Nakonšto je NicoleKidman odusta la od uloge ufilmu vir and Mrs Smithzam ijenit e je Catrin ZetaJones . Nicole je navodno

, odustal a zbog prenatrpanog rasporeda koji .joj ne bidao dovoljno vremena za. . . .sniman1e, ana n1eno m1e-sto, kao filmskasupr ugaBrada Pina , u s k o či t ć e prelijepaVelšanka Zeta-Jones.

Rad i se o krimin alist ič k k o jdrami o paru kojemjt:dosadio b r a č n iživot, ali ihzbliži z a j e d ni č k oubistvo.

Dok ć e se Pitt umjestoNicole koju veoma cijenimorati zadovoljiti s Catrin, velška glumicanavodno je oduševljena svojimpartnerom,s kojim je v e ć

radila na ~ n i m i r a n o mfilmu Sindibad: Legenda se-dam mora.

Njen ljubomornimuž,25 godina starijiMich ealDo ug las, zasigurno n e ć e

dijel ti entuzijazam svojesupruge,iako jePitt sjajanglumac.

: i i A STAVE

RAZVODISE LIZAMINELLI

Šesnaestmjeseci nakonraskošne svadbep j e v a či c a iglumicaLi z a Mi nelli objavila je kako se rastalaodsvog č e t v r t o gsupruga, producentaDavida Gesta.

G l u m i č i nglasnogovornik potvrdio je da ona i

njezin suprug više ne živezajedno, alije odbio kazatida li je par pokrenuobr akorazvodnu parnicu.

· ' ~ ~ ..

V I D E O T O P. ' ·- ,

Znam samo da više nežive zajedno iništa više odtoga, izjavio jeportpa rolLize Min elli.

Njujorškimediji otkrilisu kak0 je Gest (49) iselioiz stana kojeg je dijelio sNtinelli (57) i trenutno ljetuje na Havajima dok jenjegova supru ga ostala ustanu na Menh attenu.

O ra zlozimarazla za slavnoga para mediji ne govore, ali p o d s j e ć aj u ka ko jeprije svega č e ti r i mjeseca

otkazana najavljena raskošna zabava na kojoj su Minelli i Gestpred više od hiljadu uzvanika trebali proslavi i go d išnjicu braka .Kao razlog otkazivanja proslavepar je naveorat u raku, ali i g l u m i č i nodlazakna terapiju odvikavanjaodalkohola.

P R I NOVECATEWINSLET

O Č E K U J EDRUGODIJETE

Slavni par Cate Winsleti Sam Mendes ob javili su

da o č ek u j usvoje pr v o zajed n i č k odijete, dok glumicaCate v e ć ima dvogodiš n juk ć er k u Miju iz pr v ogbra ka.

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


Prema novinskim napisima, bebu o č e k u j up o č e

tkom i d u ć egodine, što biz n a č i l oda je Cate u dr ugom stanju oko tri mjeseca.Mendes i Winslet su se vjen č a l ina tajnoj ceremoniji,kojoj su prisustvovali samotri prijatelja i Catina dvogodišnja k ć e r k aiz prvogbraka Mia.

Njihov je glasnogovo.mik izjavio da je slavnomparu velika želja · bila daimaju z a j e d n i č k odijete isada su, kaže, presretni štoim s ~ to i ostvarilo.

Njihova veza je z a p q č e -

la 2001. godine, ubrzo nakon što se Ca e razišla

s bivšim suprugom JimomTripletonom.

R A Z V O D I~ U MSOULA

RAZVEO SEPUTEM OGLASA

P j e v a ča m e ~Brown,koga zovu kumom soula,naJav10 je raskid .sa č e -

tvrtom ženom Tommy RiaBrawn na n e o b i č a nn a č i n-oglasom preko cijele straneč a s o p i s aVariaty.

Oglas je objavljen u ovonedjeljnom broju Variat_;ia

zajedno sa fotografijom b rač n o gpara i njihovog dvogodišnjeg sina Ja mesa J osephaBrowna II, snimljenom uDiesneylandu.

Iznad fotografije objavljen je oglas s l j e d e ć esadržine: ·

O d l u č i l ismo da svakokrene svofimputem zbog togašto sam stalno na turnejama.Razilazimo se u prijateljskimodnosima a odluku smo doni-jeli zajedno.

Brownovi su se v j e n č a l i

u decembru 2001. godine.

P R .O M A Š A J IFILM GIGUPROMAŠAJ

V e ć i n ak r i t i č a r aocijenila je Gigli - novi film Jenni-

fer Lopez 1njenog a r u č n i-

ka Bena Affiecka - totalnom ka tastrofom ..

Nakon gomile c i n i č n i h

1 zluradih komentara usvjetskoj .štampi, p ć ije zak l j u č a kda ć e Gigli svojim

urnebesnim dijalozima . i· apsurdnim zapletom biti

veliki promašaj,J-Lo u filmu igra ubicu

· - lezbijku koju zavedeAff1eck, t a k o đ e rubica. Idok se u stvarnom životu

. vole, u filmu im nedostajekemije, piše The Sun.

Affleck ima potpuno neo d g o v a r a j u ć uulogu, a Lopezje jednostavno grozna, kažu.

Film je ( e ć pretrpiomnoge izmjene nakon štose na pokusnim projekcijama pokazalo da je publicikraj potpuno neuvjerljiv, aprigovaraju im i homoseksualne udruge zbog likakojeg igra J ennifer - najprije je lezbijka„ a zatim postaje heteroseksualac zah v a l j u j u ć iBenu. · •

KULTURNA DRUŠTVACANKAR I BISER

PRUATEUSKI O KULTURI'

Č l a • O Y iKulturnog chšha Muslimana ·BISER· izJesenica posjetili su prijateljsko Slcweasko kultur.društvo u Sarajew.

SKD Cankar i KDM Bisersu prvi koatak uspostawili nakon završetka rata, a na pozivKDM•BISER•prošle je gocfme·zbor SKD Cankar •CamerataSlorenic Jo održao koncert uJesenicama.

Ove se godine ispunila višegodišnja želja č l a n o nf •lldorne skupine KDM•Biser-, da nasblpe na FestiWlluB a š č a r š i j s k an o ć i .Mlacič l a n o v iovog drušha udololjni su jer su imali prilika predstaviti se bosHskoj . . .brici brojnim nastupima tokom č e h e r o d n e w n o gboravka u Sarajeya. Iz pradomowi11e ponijet e diYDe utiske,z a h w a l j u p l ć iFestinlu • B a š č r i j s k el l O ć i »a az pciftlltDnlštva•KoloBosanska- i SKD CaM.ar.

Č l a a o w iom chštava koastatial su da inla;u 1 W P...._ • .a..··1ro -..... ...... a..... • • ....._ :..&.. :.....:&...w t 0 • Z J I C d l ~. U U l ll l J IDlWI . . . . . _ _. . _

skMasld i basaslii, ichijeiste blb i . e baštine - blšti„.__i„ lauspomeim osjetu,• • . . . . . pndsjedaica SKDC•w, , . . . . . . j e „.. . . . I I . predsjecWcu K M Biser„ „ cin.;er..·ka folol•ugaafije o 10 p č ct;ell'ta.ta SKD Cmkr.

UMJETNOST&ZBIUA

VOŠTANISU DOSADNINiko više ae leda kraljewsbperodiaa pa je o u

protjerw iz Muzeja voštanih figwa Madalne TissaadRazlog - dosadni su.

Kakopiše Dailyan.; ._...pr i ia p • i

* 8 SllplVCeSofie pietoplie•• • nele dnlce fi ln.Posljedica je to ankete mea. tlllblikonL MiNsfa••

nij bilo .za:ri,..aza njih izjavio je portparol nmeja.. mzebk su doduše

wštane f ' ign knlJIC( aI ' 'ili ....... S&1ftPj' . .--. .princaG ' Tetrif 'pre mogu ostati.

Domše, ostaju i figure dYiju pokojnica -Kraljice-majke i princeze

Nova atrall.cija • z e j a bit ć e plallii w n d t m -nje prilla W'lliema. D o d l l š e ~sactaswt za to w adati bril1n1ki chior.

b ,,;.u WiAr• H SfoJi relildm n s Jillflllie -P tlje'lfljlejaio . . . . dedao je &lu rpuJMilik.I n a č epesjetiecied Dlrtijftajil Yiie. . . .

raec"· Na;traželliji je . . . . . ps

l . . l lLIAN • 5 - 12 AUGUST 2002 61

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


KULTURA1

RAZGOVOR S POVODOM:Belma e č o ,

balerina koja k r o č istazama najboljih u Sarajevskom baletu,pred životniJil je izazovom jer je dobila priliku da igra najmarkantniju ženuu poyijesti Bosne - posljednju bosansku kraljicl Katarinu o s a č u K o t r o m a

+-..... U Č U KS O R Q U Č

O.. je bilja • siEdi.š • • · • . . .......,., ....„mi•i ij> . . . . .J9i „ i N i 11111 se • jelllej wte „ e

: : I ' ' 1·i . . : :1.-: -m N i a-:...__ „ o - · - -. . i . „slj .j j . . . h j „ ž i.......

„irllll•-· 2111

Mtwenil 'lnPe je tri mjeuca, llile je ·zmtie••i . b5 l i „tiU.c a. . . 1111•• p i i d a s j e ć a it .m. ;.Ima.,.,)lrserlllli•••ij iw tezu .Giim; i wte •+•• tntiumj El1111ti,. . . e ••iliFa ;.llia„.„...rc J r - m ije I 1 1111ihsti?Ć B Ć O :Ja mogu govoriti o dvijevrste s j e ć a n j a .Prvo, stvar je u tome što nikada n e ć u m o ć iosjetititaj period do te mjere do koje bise trebao osjetiti ukoliko ga želišadekvatno prezentirati na sceni.Zašto? Zato što je u pitanju nešto

&2 Ll l l . 6AN • I - 8 AUGUSTA 2003

.

Vjerujem da č uza nel<lh deset

godina r e ć i

_'od tarine je

što je meni apsolutno nepoznato,u pitanju je neki kraljevski dvor, ·u pitanju je neki glamur, i u pitanju je manjak podataka do kojemjere je to bio glamur , i do kojemjere je to bilo m o g u ć eu Bosni.Radi ·se o srednjem vijeku, i postavlja se pitanje kako jednommodemom č o v j ~ umože biti jasan taj period do kraja. Mi možemo pretpostavljati, možemo koristiti maštu, možemo koristiti svam o g u ć au m j e t n i č k asredstva dad o đ e m odo nekih svojih individualnih spoznaja, ali koliko smo um o g u ć n o s t ida prezentiramo tač n ošta se zbivalo i kako, u to nisam sigurna. Drugi s j e ć a jje onajkoji se mora probuditi u č o v j e k u

ukoliko je iole umjetnik, a to jesudbina jedne žene. Ja je uzimamkao primjer jake žene i kao pri-

sve lcrenulo''iSlim da • wc' = • . L . L : & : • „ &.:I::. t =e R l l l U l7370V U U U I U je\> i M m U M - ~ - L G a -

zadatak, je i tefika odgut011mt kada m ljudidaju u l1lke.i„stor da radite nešto tako_ nešto

što e zasigurno olJil jditii Nalodnopm•ište i eslatikao jedno e • ~ jelo zablježeno a liwiua tu• u

g j;una da Je to prije swca bazw, i pola-skana

štosam R*3na z

je •utakoodgcww

stvar, Smatram da svaki izbor svakog č o r j e k aina zasebe argumente i misDm da sam zaskrpo došla do to

ga. OVo ć e mi zasigurno obilježiti karijeru i cijeli žhot

mjer svih onih žena koje su kodnas obilježile i na najteži, najsuroviji a č i npo njih, iznijele ratnii postratni period. Možda isuvišebanaliziram, da li je u pitanjus t r a š n ~patnja jedne S r e b r e n i č a

nke ili je u pitanju bilo koja druga žena u BiH koja je ostala bez

svog djeteta, koja je ostala, na kra-ju krajeva, i bez domovine ne na.takav n a č i nkao Katarina, ali možda i na gori n a č i nsami e gledatelji ocijeniti. Pred kraljicom Katarinom ipak je postojalo rješenjei ona je našla svoj put, kakav-takav. U t u m a č e n j ujednog takvoglika č o v j e ksamo treba da se nosisa mišlju da je pregalac i ispaštitelj svega jedna žena. Ja mislimda je to najidealniji pristup jednoj zanimljivoj i d r a m a t i č n o j

p r i č i pogotovo kad znamo da pri-

č a n j e~ a k oteške, surove i zastarjele teme je suviše teško. Nisam sigurna da sam pokret može o č a -

rati ono što treba da d o č a r a .Alimislim da u ovom l u č a j ui r i j č i

ne bi pomogle, tako da je ovo najbolji a č i nda se s p r i č ajedna tako tema.

S i t • Ja . . . . . . . . . „ „...„ . ..._. .. .......a -.....„ .. „......„wteWl9e• • sJ•b Qlt l . . ._ •

1 f Ilitj I d , . . e H l i I U...„..,..............,s.suha k a ~ .•-illll . . . .

' •

1

11• jil 1 tn , • S lf ja 11111 ; CM . ._ r 'e '

jilthhfk l bi i t l allill. l i ; ' I Wlt. . . . . za :wLJtr . . . _ j e bi flktw

••uie-C•• ci j1hdl1Sbb•-1 11. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1

·1 •i .- . . f l ld1mctit9Je

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


sune ....;.„ do p o č e t k a-custa ia odlwa za vas• facto i . . . . , priomsnojski U CIW l l lM „cnidiYO ?

č E č O :Ja imam o b i č a jda kadagovorim o baletu , ili o bilo kojojpredstavi koju radimo , govorim

i s k l j u č i v ou svoje ime. Mislim daje veliki izazov dobiti jedan takotežak zadatak , ali je velika odgovornost kada vam ljudi d a ju u ru -

ke i prostor da radite ne što tako,nešto što ć e zasigurno obilježiti iNarodno pozorište i ostati kao jedno veliko djelo zabiljtženo uarhivima b u d u ć i mgeneracijama.Mislim da je to prije svega izazov,i polaskana sam što sam izabranaza jednu tako odgovornu stvar.Smatram da svaki izbor svakogč o v j e k aima iza sebe argumente imislim da sam zaslugom došla dotog: :. Ovo e mi zasigurno obilježi~ karijeru i cijeli život, jer nositise s takvim stvarima vi ne možete-samo na poslu, one svakako moraju obilježiti život, iako se nadam,koliko god to bilo obilježje jednekarijere da je to tek o č e t a k .

1W prethodni rupwor kretae se •praw ka toj smjenid da trllNi da se razvi.jai U blletllom smislu I da oWuijei tek

zahtJemlje •c• koje ti pndaju U . .za dalje .....,.._.je, I no sada se to

o. Na . .Ukav posreUt a č i nti

postaješ Mlistlca Blleta Narodnog „zoriita. Mislilll da se to owom • om. m a n j e I odnc1uje.Č E Č O :Meni je najhitnije dasam u svemu tome zadovoljna, ato da li ć e to biti obilježeno nas ~ o v o msoliste ili ne, manje je bi -tno. Mislim da se dovoljno dobrovidi kako i koliko profesionalnoobavljam svoj posao, i da mi toniko u svijetu, u ovoj državi, uovom gradu ne može osporiti.Prema tome, znam šta zaslužu-jem, a znam i kad pretjerujem,ali smatram da neki naredni period u mom životu možda n e ć e

biti obilježen velikim i g r a č k i m

stvarima kakva je Katarina, ahda ć e svakako biti podstrek zamoju u d u ć n o s ti da ć e mi otvoriti neke koreografske pute, kojisu meni danas nepoznati, ali ć e

odrediti moju b u d u ć n o s t .Vjeru-jem da ć u za nekih deset godinar e ć i od Ka ari ne je sve krenulo .

Možda je balet "'Katariu" i n a j v e ć ipro-jekat Sara;ew.Ug baleta u z ; i h „

~ p e l i n a .

Č E Č O :Meni je stid to ustvrditi jersmo ove godine radili G i s e l l ~-bijeli balet, na kojeg su ljudi maso_vno dolazili, ali za mene su to dvi-

je neuporedive stvari. Svakako dami je Giselle manje z n a č a j n aodKatarine , tim prije što ovdje

igram naslovnu ulogu , a s drugestrane samim tim što mislim da je

zadatak koji je preda mnom i kojise t i č ekoreografije i kompletne teh n i č k espremnosti mnogo viši nego onaj koji se tražio od mene uGisellei . Ovdje bih potcrtala izu

zeta n koreografski napor na Katarii:ii , jer mislim da raditi sa 17 ljudi koliko broji naš ansambl a uhvatiti se jedne ovako n a č a j n eteme, inapraviti na sve to koreografiju, nije nimaio lahak posao. Mislim datu treba jako puno rješenja imati urukavu, što je veliki zalogaj, kakoza mene kao g r a č atako i za F.dinu

Papo kao koreografa i reditelja predstave. Sigurna sam da se trudisplatio i da ć eovim projektom ljudi biti oduševljeni.

Ono što je interesallbto jeste da ste visvoje vab eno krštenje s ovom predst.vom inaali u Ohridu i Bitolj„ dakle, vangranica naše zemlje. Ansambl se pok•

zao u najboljem njetlu. Kako je bilo ~o č i t ise najprije sa publikom koja je ta.bala rasa a ropos poznavanja same te-naatike ovoga baleta?

Č E Č O :Meni ć e Ohrid ostati u. najboljem j e ć a n j ujer sam imala

kOntakt sa publikom koJa je meni nepoznata i apsolutno ne ra -

zumije temu o kojoj mi u predstavi govorimo . Iako je bilo dosta neuslovno za održavanje jednog takvog velikog baleta, doživjela sam nešto što je meni izgle

dalo kaoč u d o

i voljela bih da setakv o u d oč e š ć eponavlja. Ti trenuci su zasig urno najljepši. Koliko god je bilo problema, to što senaša scenografija nije mogla pri-mijeniti i što nismo imali muzi-ku uživo kao što ć e m oimati uSarajevu, što su kostimi tek drug i - t r e ć iput bili na našim tijelima, desilo se č u d o ,tako da jeOhrid za mene pojam e č e g akakav treba biti u svojoj profesiji.Mislim da sam tu samu sebe nadmašila i da je ta pobjeda nadsvim okolnostima i taj otpor kojise zna javiti u č o v j e k u ,izrodionešto f enomenalno, nešto .što bi\.oljela da mi se č e š ć edešava.

Taj rizil praineAe na sb w ta 1

poWio je pozitiYnintreakcijw pail iwkoja je ipak sve razumijela D h n l j l l i l a ć i

n a č i •interpretacije baleblog nnlllbb.

Č E Č O :Sam sadržaj i emocije uinterpretaciji utjecale su na publiku, koja je prostorno bila blizu i tome uvijek p r i v u č eviše nego udaljenost na velikim scenama i to jeono što mi je u tom trenutku dalo

snagu da mi ni rupe koje su bile nasceni, ni mrak oko scene nije srne-

talo. Bilo mi je svejedno. Ako se tudesi kraj moje karijere - to je ondasudbina, ja sam to tako prihvatilau datom momentu i išla sam na rizik. I taj rizik je upalio, i taj rizikje rezultirao sa p o k l i č i m abravoi imala sam predivan s j e ć a j .

Kako se s j e ć a šlutd vidišoko sebe islatsne ljude, p o č e vod kompozitora Bele Jlt.s i ć a svoje u č i t e l j i c ekoreografa i recfi.telja Edine Pape, libretiste GratlimiraGojera. Je li to dodatni podstrek?Č E Č O :To je velika odgovornost.Ja ne volim da se dokazujem nikome, volim da sama d o đ e mdo saznanja da sam uspjela. Koliko godsu velika imena ispred mene, jaipak više volim da sama a k l j u č i m

da li je to dobro ili ne. Vi znate daje muziku pisao e l oJ u s i ć ,da je

upravnik Narodnog pozorišta č ovjek koji je napisao libreto za tajbalet, da je naš jedini koreografispred mene, i to mi je, naravno,dodatni podstrek za postizanjeonoga što zapravo svi želimo.

Da se joi _ vratimo u • P Kabri. . , z•illla • Mlillo ~ tlll •i e ilo • • . . e ć l... „kit spoDlja • je Klital'iu?

Č F . Č O :Sve do č e g asam došla prot u m a č i l asam na svoj n a č i n .I oviz a k l j u č c ida je ona za mene više že- ·na nego bilo šta drugo jesu podacikoji su izašli iz materijala koje samp r o č i t a l ana internetu. Iako su tipodaci tekstovi ljudi našeg vreme-na, nikako tekstovi nastali u vremenu u kojem je ona živjela, nikako fotografije iz tog vremena, to supodaci do kojih se teško dolazi. Tuje, naravno, i nadahnuti libreto, uzsve to i svoju inspiraciju, m u z i č k u

i koreografsku, lik se gradi. Gospođ a Papo mi je kao i uvijek dala koliko je god m o g u ć eprostora da sama p r o n a đ e mn a č i nna koje ć u

o d r e đ e n estvari interpretirati, štomi je posebno drago, jer to govori o. . .n1enom pov1eren1u u mene.

I

'

I

I

'

lI

I

I

I

•I

I

Pred sama premijeru, za ansambl bi u-j w e ć ipodS b ek predstavljalo puno pozorište. S111at:raš 6 da ovim baleton1 probi;a.. llice I edukaciji ljed, I powije- I

S M i ludbnloiki?

Č E Č OSvakako. To je tema okojoj smo malo u č i l ii to su č i -

njenice koje su malo poznate.

Mislim da je to dobro s edukati-vne strane, a prije svega mislimda je jako dobro napraviti ova

kvu predstavu koja se može pro-dati i mislim da bi ljudi koji suna č e l ucijelog projekta trebali

imati sluha da to iskoriste. •

Ll lL IA N • 1 - 8 AUGUSTA 2003 63

'

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


KULTURA

: Dr MUhamed H U K o v m ć

osanski jezik je pravos i r o č eiako ima oba roditelja. Istina je da jejako puno u č i n j e n odase utvrdi njegov legiti

. mitet, njegovo porijeklo, njegovoime. To je sve potkrijepljeno ozbiljnim n a u č n i margumentima i togotovo niko ne osporava jer su to,zaista, nepobitne i n j e n i c e .Ali je ipored toga jezik bosanski bez stvarne zaštite i brige onih koji trebada mu stvore uvjete kako bi ga obi č a n gledatelj na televizijskom.ekra1:m mogao prepoznati. Ali prije toga lingvisti i katedre filozo-fskih fakulteta i pedagoških akademija treba da odgovore na jednok l j u č n opitanje - šta se podrazumi

jeva pod nazivom bosanski jezik.Na to pitanje dobit ć e m or a z i č i t e

odgovore. Ostavljam na stranuodgovore koje dolaze od onih kojitaj jezik u o p ć ene priznaju. Mislim ovom prilikom prven stvenon Bošnjake koji taj jezik pod t imimenom smatraju svojom maternj om r i j e č j u .

Poveljio bosanskome j ziku

Mnogi kad p r o č i t a j uove re

tke, maloe

sea č u d i t i

ali jać u

pokušati uvjeriti i t a t e l j ada ima ·jakog osnova da se razri ješi ovajč v o r jer ni je nerješiv.

Bio sam u grupi koja je pripremala tekst nedavno objavljene Povelje o bosanskom jeziku Pokrenuo sam raspravu o ovoj temi,stekao sam dojam da su prisutn ibili spremni o njoj ozbiljno r a ~

spravljati. Imao sam nekolikoprimjedbi na p o n u đ e n itekst Po-velje ali on je u toj verziji prihvać e ni objavljen. Bio sam o d l u č i o

da ga ne potpišem, ali jedna okolnost me obavezala da to u č i n i m .

Bilo je to u vrijeme kada je Milo-rad Dodik zapjenušavo prijetioda se naziv bosanski n e ć enikadprihvatiti u RS, pa sam u posljednji č a sstavio svoj potpis.

Povelja je u vrijeme · a z g o v ~ -

. ra o primjeni amandmana naustave entiteta z n a č i l aodgovor .na hajku koja se vodila 'u RSprotiv upotrebe naziva bosanskiu imenu jezika. · ·

e đ utim, Povelja ·u tekstu gotovo da p o t v r đ u j eopravdanost

kritika koje su dolazile sa tih strana. Ujedno svojim formulacijamastvorila je nedoumice šta je u biti

6 LJILJAN l 1 - 8 AUGUSTA 2003

bosanski jezik, a posebno, iako neeksplicitno, l?ovelja je · prihvatilada se pod tim nazivom podrazumijeva samo jezik Bošnjaka, aonaj nastavak i ostalih je da semalo ublaži tako tvrda formulaci -,ja. a to još bolje objasnimo. Ut a č k iI. Povelje se kaže:

Bosanski jezik jest jezik Bošnjaka i svih onih koji ga pod ·tim

. imenom s j e ć a j usvojim . Ova fo

rmulacija je kruta, otresita , ogran i č a v a j u ć aostavlja dojam kao dasu od dva druga ·naroda to trne

oteli Bošnjaci, n _· s t a v l j a j u ć itopravo i njima. Tako imperativnoi z r e č e n atvrdnja daje osnova zaprigovore. Više bi odgovarala

· stvarnosti i bila prihvatljivija, teotklanjala bi svaku sumnju daBošnjaci samo za sebe prisvajajubosanski jezik, s l j e d e ć aformulacija o kojoj je bilo govora na sasta~ k u .Evo 'joj ·osnovnih naznaka:

I.a. Bosanski jezik je naziv

za ukupnu l i n g v i s t i č k ui književ n o - j e z i č k utradiciju bosanskoh e r c e g o v a č k i hprostora kao i

I

prostora sa viševjekovnim kontinuitetom bosapske državnosti .

Dakle, o b ~ h v a ć e n isu i izvanbosanski prostori č i j istanovnici.se s ~ u ž eovim jezikom. _

2.b. Taj kontinuitet je bio jakoslojevit i obuhvata sva raznorodnadjela od najstarijih vremena do a ~

nas, ispisivana r a z l i č i t i mgrafijama: glagoljicom, b o s a n č i c o marebicom i latinicom. U njima je uvi

jek od t e ć a k apovelja, pisanih do -. kumenata, dijaka, D i v k o v i ć aHe-

VBije,Stake Skenderove do savre-

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


menih pisaca trajaloo s j e ć a n j eovlastitomj e z i č n o mkontinuitetu .

vi su nekad ovajjezik zvali bosanskim

Ovo je pravo obzorje i obu

hvatnostbosanskog jezika ostav l j a j u ć isvakom narodu moguć n o s tispoljavanja njegovih jezič n i hosobenosti.

I sada, na osnovu ovakvog šireg horizonta bilabi prirodnas l j e d e ć aformulacija:

l.c. Za b o š n j a č k inarod naprostorima na kojimaje obitavao, bosanski jezik je jedan od te-meljnih uvjeta njegove ukupne hi-storijske memorije i svijesti o sebi .

Ponovo naglašavamo i izvanbosanske prostore. Ovak·o ome.kšana i obuhvatnija formulacijabliža je stvarnom stanju i ujednoprihvatljivija za svakoga. Ovo-sesve odnosina prvu a č k uPovelje.

U t a č k i3, Povelje k a t e g o r i č k i

se tvrdi:da je u svakom od narodno

snih tokova r i j e čo jeziku kojegSrbi odvajkada nazivajusrpskim, Hrvati hrvatskim, aBošnjaci bosanskim .

Ova tvrdnja u bitije n e t a č n a

kada je u pitanjuBosna Hercegovina, a na too d r u č j esePoveljai odnosi. Ovakva tvrdnjau potpu

nosti ide u prilog onima koji naj e z i č n o mplanu žele Bosnui Hercegovinuvidjeti pocijepanu natri dijela. Obratna tvrdnja - da sutim imenomjezik nazivali svi stanovniciBiH, Bošnjacimaje najjač i arguemnat bosanskoj nominaciji jezikakroz s t o l j e ć a .Kako semogla u p o t r i j ~ b i t itako č v r s t a

vremenska odrednica odvajkada kada možemo ad hoc nabrojati mnoge bosanskei izvanbosanskef r a n j e v a č k episce koji subo-

sanskim imenom nazivali svojjezik: Jakov MilWja, Andrijaa č i ć

M i o t i ćMatija AntunR e l j k o v i ć

StjepanM a r g c t i ćFilip L a š t r i ć

Lovro i t o v i ćIvicaA n č i ćBartolK a š i ćPetar r e š i ći drugi.

A da i Srbinisu odvajkadajezik zvali s-rpskim imenom,s v j e d o č ijedan prilog podnaslovomSerbija, engleskog putopiscaAndreja r č J l > a l đ aPatonc,objavljen u knjizi taro Užice u zapi-sima, autoraŽivana i r i ć au kojem pomenuti putopisac, govor e ć io jeziku kojim se u tom kraju Srbije govori, piše: Sam vojvoda je ovom prilikom govorioturski, aliu o b i č a j e n ijezikovdeje bosanski.Na pitanjeda li svet

•

razume turski ili arapski, dobioje odgovor da samo nekoliko agazna turski, a ostali ne govore ništa osim bosanskog. Pisac mislida su rekli da se i u Sarajevupropoved drži na bosanskom jeziku i) ( ŽivanĆ i r i ć :Staro Uži

ce u zapisima, Titovo Užice,1985,g. str. 34.).

Sve emisijena FTV u su na

hrvatskom jeziku

A o jeziku potomaka bošnjač k i hAleksandare l i ću listuPoli-tika davne1941. godinepiše: Potomci naših patarena odgajani uč o v j e č n o jfilozofiji i poluasketskom životus a č u v a l isu do danas_i proneli kroz okršaje svih vremena dušu svoju nežnui o s e ć a j n u

naklonjenui s t o č n j a č k o mzanosui setnojč e ž n j i v o jrezignaciji - prigrlivši islam oni sute svojeosobine još p o j a č a l id o v o d e ć iih katka-

faktoraje preduvjet svake akcije.Drugi izvanrednoz n a č a j a n

poduhvat, težak i ne takolahkoizvršiv,je psihološke prirode. Naime, u pitanjuje jedna u d n apojava uz e s t oinsistiranje da dokažemo kako bosansko ime jezika

ima dugu tradiciju, nijenasse uop ć eticala njegova sudbina u svakodnevnom životu. On sejedinou praksi pojavljuje u nastavnompredmetu bosa·nski jezik i to najviše u osnovnim školama sa.boš n j a č k i msastavomu č e n i k a .Koli-ko se nastavnici drugih predmetatrude da govore i pišu, da leksikuprilagodej e z i č n o jtradicijiu č e n i -

ka, to gotovo nikoga ne zapima.Kakvaje u tom pogledu situ

acija sa udžbenicima nije predmet n i č i j e gzanimanja.

· Kakvim j e z i č n i msredstvimase služe b o š n j a č k iposlanici uparlamentu ip o l i t i č k i mnastupima, to šarenilo možemo pratiti na ekranima svaki dan. Nemanikakve reakcije.

Usrpskojknjiževnostitekstovivneod brcizama.Bošnjacinesmiju zaboraviti te r i j e č ijer ne.mamoadekvatne zamjene,agubi se i stilskaekspresivnost. o tretiragradusa ovih pro-stora iovog podnebljabez turcizama,njegovopis d o g a đ a j ail i č n o s t ije blijed i ne odražavaBosnu onakvu kakva jeona, ui-

stinu, bila. Bio sam prije dva mjesecau o č ii menijedna žena,naravno$rpkinja,urazgovoru~ e č e :"Gospodine,ja uovomno-vomstanun e ć ubiti rahatkao štosam bila u u ć iuSarajevu".

da i do retka otemnostii prefinjene o s e ć a j n o s t i .Sve to zajednoja-vlja se u onomč i s t o mi z v u č n o m

jeziku i ritmu kojim se naš narodtako proslavio medu narodima .

Toliko oPovelji i njenimp o ~

rukama.Poslijeovoga slijedi jedante-

žak, ali ostvariv zadatak, bar u

prvo vrijeme njegov bitan dio. Dosada nije bilo takvih pokušaja, aon glasi - kako temeljne odrednice i osobine govora Bošnjaka uokviru bosanskog jezikainaugurirati u svakidašnjuj e z i č n uko-munikaciju-govornu i pisanu,ja-vnu i privatnu. Za njegovo prisustvo u svim javnim,državnim,medijskim, kulturnim, obrazovnim institucijama trebatć e sedobrano potruditi u prvom reduKatedre za jezik filozofskih fakulteta i pedagoških akademija,Institut za jezik, o š n j a č k azajednica kulture Preporod , ali idrugi.Z a j e d n i č k iusaglašendogovor i z a j e d n i č k inastup svih ovih

Kakvim jezikom govore televizijski izvjestitelji, voditeljidnevnika i drugih emisija, nigdje ne raspoznajemo voditelja<oji se dosljedno služi jezikom,posebno leksikom karakteristič n o mza govor Bošnjaka.I to kaoda nikoga ne zanima.

Sve d j e č i j eemisije, literarne,m u z i č k esu na hrvatskom jeziku.Filmovit a k o đ e rprijevodi tekstai s k l j u č i v ona hrvatskomjeziku.Djeca to upijaju i navikavaju sena j e z i č k eosobinenjimastrane.I to svakidan gledamo i šutimo.

Jeziklistovai magazina nikone prati,ne znamo kakva sejezi

. n a politika unjimavodi.

O p ć aravnodušnosti nebriga ·

Jedna o p ć aravnodušnost, ne

briga i mirnoposmatranje, bezikakve reakcije. Oživjetito mrtvomore je najtežidio posla.Ali ne

č e k a j u ć isveobuhvatne aktivnostitrebalo bi poduzeti neke korakekoji se mogu odmahrealizirati,na primjer:

Uspostaviti kontakt sa rukovodstvomFTV i zahtijevatiravnopravno prisustvo bosa

.nskog jezikana svim vrstamaemisija, posebnoj e č i j i hi informativnih.

Ustanoviti koji voditeljii z v j e š t a čpredstavlja bosanski jezik i od njega tražitida se gleda- -teljima o b r a ć ana u o b i č a j e n o m

j e z i č k o miskazu. Ako on to neželi, treba odrediti drugog kojito prihvata kao profesionalnuobavezu.

Bosanskog jezika u svakodnevnom životu nema, on seneo s j e ć apa o b i č a nč v o j e ksve o č e -

kuje da nešto sazna, pita, dolazina tribine i ostaje idaljeu nedoumici. Sva okupljanja Bošnjaka,svi skupovi imaju manifestacioni karakter s ciljemda se utvrdi krivica drugih za našu neodgovornost i nemar.

Danas u Bosni iHercegovinise gubi našb o š n j a č k istandard,Bošnjaci ga samine poštuju,posebno nestajur i j e č iizvorneleksike,r i j e č iorijentalnog porijekla,takozaniturcizmi koji suu govoru muslimana, ali idrugih davalikoloritjeziku.Premanjimane smijemop9stupatikao. . . .prema rus1zm1ma t germani-zmima. Bosanci· turcizmenisudoživljavalikao t u đ i c enjih jepun naš jeziki izbacitiih ili zamijeniti našim r i j e č i m abio binedopustiv potez. U srpskojknjiževnosti tekstovi vrveod turcizama. Bošnjacine smiju zaboraviti te r i j e č i jer nemamoadekvatne zamjene, a gubi seistilska ekspresivnost.Ko tretirag r a đ usa ovih prostora i ovogpodneblja bez turcizama, njegov opisd o g a đ a j ai l i č n o s t ijeblijedi ne odražava Bosnu onakvu kakva je ona,uistinu,bila.

A prije nekoliko godina jedan pravoslavnisveštenik u jednoj č e s t i t k ir e č e da vam budesretna i b e r i ć e t n agodina .Aleba a n t i ću dvije strofe pjesme

n ti k ć e r ipokida e r d a n eupotrijebi tri turcizma:đ e r d a nmerdžani jelek.

· Bio sam prijedva mjesecauF o č ii meni jednu žena, naravnoSrpkinja, u razgovorur e č e :Go

spodine, jau ovom·novomstanun e ć ubiti rabat kao što sam bilau k u ć iu Sarajevu . •

Ll lLl . t \N • t 8 AUGUSTA2003 U

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


S P RT S P 0 T S P RT S P RT· - - - - - -

~ OGO ME T : Za Ljiljan govori Elvir o l i ć

naš nogometni reprezentativac i novi č l a nturskog prvoligaša Istanbulspora,

V

«Biloje dosta razloga zašto sam izabrao lstanbulspor. U stanbulu imam k u ć u .

SClrugeslrane:trener Ajkut je igrao sa mnom Lnadam s ~_a ć ~ m g s ~ d o b r o

slagati. Dalje poznajem nekolicinu i g r a č asa kojimsam nekad igrao. U stanbu-.

lsporu je trener golmana Fahrudin O m e r o v i ća i predsjednik Džemuzan je sal , • •

naših prostora. Mislim,da sam dobro izabrao i nadam se da ć e mi u lstanbu-lsporu biti najlakše i n a j b o l j e ~I n a č ezadovoljan sam uvjetima koje s._ mi ponu

dili u Istanbulu, iako nisamimao neke posebne

prohtjeve. Usvakom s l u č a j uže-

. lim završiti nogometnu karijeru u Turskoj. To sam č v r s t oo d l u č i o »kaže ElvirB o l i ćnakon potpisivanje jednogodišnjeg ugovora sa turskim prvoligašem

- . -

LJILJAN l l - 8 AUGUSTA 2003

-+ Muhamed B I K I Ć

osljednju sezo nu ElvirB o l i ćje nosio dres madridskog Raja Valiekana, a od naredne sezoneb o s n s k o h e r c e g o v č k

nogometnog reprezentativca gledat ć e m oponovo na turskim travnjacima, ·na kojima je prije nekoliko godina iz utakmice ·u uta

kmicu oduševljavao ljubi telje nogometa jedne od najvatrenijih nogometnih nacija na svijetu.

Cilj nam je Kup UEFA

Naime, Elvir B o l i ćć e nare- .dne sezone nositi dres Istanhulspora,č l a n aelitne tur ske divizije, • r e ć e p l a s i r a n edržave sa po- - .sljednjeg Svjetskog prvenstva uKoreji i Japanu

<Ja samjošdokje trajalaprošlasezonau Primjerligio d l u č i opu-stitiŠpaniju.U tom trenutkusamimaotri ozbiljneponudeiz Turske.-Malosamvagaoi na krajusamseo d l u č i oza Istanbulspor.Bilo jedostarazlogazaštosamizabrao. lstanbulspor . U istanbulu imamku6u.Sdrugestrane,aktuelnitrenerAjkutj ~ igrao samwm n d m sed ć e -

mosedobrošliigdti:Dtilje, poznajem - --

nekolicinui g r a č asa.kojimsamtako-đ e rnekadaigrao.U /stanbulsporuje trener golmanaFahrudin Omer o v i ća i predsjednikDžemuzanjesanaših prostora.Mislimda samdo-

broiza.braoi nadamsed ć emi u I-

stanbulsporubitinajlakšei najboljeI n a č ezadovoljansamuvjetimakoje su miponudiliu Istanbulu,iakonisamimaonekeposebneprohtjeve.

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


S P O RT

U svakom l u č a j u ,želimzavršiti no- ·gometnu karijeru u Turskoj. To samč v r s t o o d l u č i o » ,rekao nam je EJvirB o l i ćnakon potpisivanje jednogodišnjeg ugovora sa turskimprvoligašem.

Pitali smo ElviraB o l i ć a

sa kakvim ambicijama Istanbulsporulazi u na rednu sezonu.

« lstanbulspor je u minuloj sezoni bio i z m e đ usedrµog i osmogmjesta. Ove sezone pokušat ć e m osed o m o ć iplasmana u Kup UEFA.Sigurrw je da ć e biti teško kad seuzme u obzir da smo mi e t v r t aekipa -u Istanbulu, a zna se dobro kakokotiraju 'Fenerbahche', 'Galatasaray i Besiktas . Upravo, ova tri tima su n a j j a č iu turskom prvenstvuteško se ko može nositi sa njima, i

g r a č k ii finansijski».S .obzirom na to da se B o l i ć

tek nedavno p r i k l j u č i opripre-mama Istanbulspora, a prve-nstvo u Turskoj p o č i n j ep o č e -

tkom augusta naš reprezentati -vac najvjerovatnije n e ć ebiti ukombinaciji za prvi okršaj toprotiv Fenerbahcea, za koji jenekad nastupao.

«Mislim da n e ć uzaigrati protiv Fenera u prvom kolu, što mi jeposebno žao. Znam da ć e to biti veoma teška utakmica za nas, ali štae, tu je. Nadam se da u v e ću dru

gom ili r e ć e mkolu zaigrati od prveminute i od tada zauzeti standardno mjesto u ekipi. Samo da mezaravlje posluži i n e ć ebiti nikakvih problema. ~ ć sam rekao da seu Istanbulsporu s j e ć a mo d l i č n o } .

portisti su najboljiambasadori

Naša nogometna reprezentacija za koju Elvir o l i ćgodinama nastupa u ovom kvalifikacionom ciklusu ima velike šanse·da se plasira u baraž ili direktnona Evropsko prvenstvo 2004. godine u Portugalu ..

<<Nikad nismo bili bliži plasmanu u baraž ili, mogu· slobodno r e ć i ,

prvom mjestu u našoj kvalifikacionoj grupi. Evo, sve ove kvalifikacije sam odigrao, ali nikad nije bilabolja atmosfera. Mnoge su nam sestvari sada poklopile. Sami d l u č u -

emo o svojojsudbini. Ukolikopobiedimo v e ću septembru Norvešku,

t e ć ić e m oogromne šanse za Portugal. Narmmo, moramo pobijediti ipreostala dva protivnika, Dansku iLuksemburg. Ali, mi ne smijemo uovom trenutku razmišljati o Dancima Luksemburžanima. Moramo

S P O RT

sve snage mobilizirati za susret saNorveškom, jer je to utakmica kojabi mogla biti preliretnica za naš nogomet. O s j e ć a mda ć e •nakon u t a ~

kmice s 1Vorveškom naš nogometkrenuti ka ljepšoj b u d u ć n o s t i » .

S t r u č n ištab nogometne

-

prezentacije Bosne i Hercegovine na č e l usa selektorom BlažomS l i š k o v i ć e mje nedavno donioodluku da se protiv Norveškeigra u Zenici na Bilinom polju,stadionu odakle je o l i ć i krenuo u nogometni svijet.

P o d s j e ć a n j aradi Elvir B o l i ć

je pred svojom d o m ć o mpublikom protiv Luksemburga postigao pogodak. I n a č e ,B o l i ćje najbolji strijelac naše reprezentacije od stican:a nezavisnosti Republike Bosne Hercegovine.

<<Naravnoda mi je najdraže hadigranw u e n i c ~na stadionu iz mojemladosti, 'Bi inom polju'. Ali, ne bihništa imao protw da igranw na K . Đ š e -

vu ili 'Grbcmici . I na tim igralištimasam znao pružiti do' repartije. Istina,.Zenica je našoj reprezentaciji najsretnija. Na 'Bilinom polju' nikad nismoizgubili. Uvijeksmo pružal.idobre 1gre

p o b j e đ i v a l i .Tako je bilo posljednjiput protiv L u l ~ e m b u r g a .Siguran sam

da ć e protiv Norvežana stadion bitiispu11jen do posljednjeg mjesta. Pozivam sve n a v i j a č eiz Bosne i Hercego

vine da tog dana budu u Zenici. ]e1;naša pobjeda i otvaranje vrata baraža i 1::.vropskog prve11stva je zajednič k iuspjeh svih gra(fana naše države,Sarajlija, Z e n i č a n a ,1Hostaraca, Ban j a l u č a n . a ,1i'ebinjaca, Tuzl.a ?a, Biš ć a n a.. . Cijela naša država ć emnogodobiti na ugledu u l:..vropi i s v ~ i e t u

ukoliko se mi plasiramo na Euro uPort11gal. lli..tile kroz nekolikoposljednjih godina naše i s t o č n ei zapadnesusjede. Njihovi su sportisti najboljiamhasaJ.ori njihovih drž(Tua, je,- jesvijet Iir vatsku i Jugoslaviju najbolje

upoznao preko košarke, skijanja, tenisa, vaterpola, nogometa... »

o l i ć e v edvije želje

Dakle Elvir B o l i ćć e od naredne sezone nosi ti dres Istanbu·lspora naše nogometne reprezentacije. Zaželimo u nastupajuć e mperiodu sve najbolje našemnogometnom reprezentativcu udržavnom i dresu turskog prvoligaša. U državnom plasman naEvropsko prvenstvo 2004. godine u Portugalu a u klupskomplasman u Kupu UEFA. To su uovom trenutku i n a j v e ć eželjeElvira B o l i ć a . •

S P O R T S P O RT

Ll lLIAN • l - 8 AUGUSTA 2003 8

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


S P RT S P RT S P O R T S P RT

Sa Stonotenisl<im klubom '1\ladža iz Sarajevapred a s t u p a j u ć iKup Evrop .e u N j e m a č k o j

Uovim kokuznim vremenima nije lahko biti u vrhu nekog sporta, jer ne -

mo da za vas mnogi ne mare, nego treba sve funkcionirati. Stonoteniskiklub Aladža , njegove t a k m i č a r ei ljude koji ga vode i f nansiraju treba naovaj n a č i nmakar pohvaliti i poželjeti im da se sredinom septembra iz Nje-m a č k evrate sa n a j v e ć i muspjehom bh. stonog tenisa „ plasmanom u drugokolo Kupa Evrope. da bi to ostvarili treba im prije toga p o m o ć i

Fuad K O V A Č

toni tenis u BiH je uekspanziji, od prošle godine djeluje jedinstvenastonoteniska liga naprostoru cijele BiH tako

8 LJD JAN • I - 8 AUGUSTA 2003

da se dosta dobilo na kvalitetu.Pored prve lige ima i druga, i oneregionalne.

Stonoteniski klub/1/adža iz Sa-

rajeva osnovan je 1998 godine. Kaošto se primijeti u njegovom imenuprvo asocira na F o č u .I n a č eformi-

ralo ga je ili osnovalo UdruženjeF o č a k a .Prvobitno mu je bilo sjedište u Ustikolini, ali zbog toga štosvi sportisti i aktivisti ovog kluba

žive i rade u Sarajevu sjedište jep r e b a č e n ou bh. prijestolnicu. Kruna dobrih rezultata i ozbiljnog ra-

da u klubu je osvajanje prvenstvaBiH za 2000. godinu, dok su č e t i r i

puta bila viceprvaci.Za kratko vrijeme postojanja

Aladža spada m e đ unajuspješnijestonoteniske kluqove u BiH.

PobljedlllLuksem9'uržane

I ŠVlcarce

Ove godine kao viceprvaciiH igramo u Ku.pu Nency Evans

u j e m a č k o jgradu Wirsbourgu i tosa ovdašnjom ekipom Hofbraui saluksemburškimpredstavnikom u-

delange , i s t ič e nes A l i ć č l a n

prve ekipe.Pored A l i ć ai n a č ebh . repre

. zen ta tivca, okosnicu ekip e č i ne

dnan Š e h i ćomladinski bh. reprezentativac i najpersepektivniji mladi i g r a či mer u f t i ćkojije u samom vrhu stonog tenisa.Tu je i N e đ i m .S m a } i ća od ovegodine nastupa i Haris A l i b a š i ć .

U stonoteniskoj školi imaju i petnaestak l a đ i hč l a n o v akoji tre'niraju i č e k a j usvoju priliku.

Anes l i ćje bio kapiten bh. reprezentacije koja je postigla najveć i dosadašnji uspjeh stonog tenisau BiH i to plasiravši se u baraž zaulazak u prvu evropsku stonotenisku divizi ju .

NažakJst, nismo uspjeli iako smoavdje pobijedili Luksemburg i Švica-rsku. Kad smo ana/,izirali najnovijisastav Luksemburga, kojegsmo dobiliod e đ u n a r o d n estonoteniskefedera-cije, konstatirali smo kako imamo ša-nsu da ih opet pobijedimo jer imajusamo dva reprezentativca ali izmladereprezentadje , tvrdi l i ć .

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


SPORT

Bez obzirašto je bh. u odnosu na evropski ping-pong u nekoj zlatnoj sredini,ipak svi uovomklubutvrde da imaju veliku šansuda p r o đ uu drugo koloč i m ebi napravili historijski rezultat jer dosad nijedna bh. eki

pa nije uspjelap r o ć i

prvo kolo.Najbolji u Sjenici,

Vliegradu I Rudom

I na ovogodišnjimMalim olimpijskim igrama koje se tradicionalno svake godine održavaju uVišegradui Rudom, stonoteniseri ovog kluba osvojilisu zlatnumedalju. Takoje bilo i na ovogodišnjimS a n d ž a č k i migrama koje su s_ održaleu Sjenici.

I n a č e ,i na ovim igrama uSandžaku ali iu Višegradui Rudom bilesu ekipe izBiH i Srbije iCrne Gore, alii iz Makedonije i Turske,pa se možer e ć ida suto bilem e đ u n a r o d n eigre, posebno one uSjenici.

I n a č e ,na S a n d i a č k i migramanastupilisu zagrad o č a - U s t i k o l i

na i bili najbolji, dok je AnesA l i ć

osvojio prvo mjesto, adrUgo njegov klupski kolega Ameru f t i ć .

Snalaze sebez zakonu osportu

Treniraju na dva mjesta i to uKulturno-sportskom centruSke-nderija i u Mašinskojt e h n i č k o j

školi u Sarajevui j i mč e l n i mljudima se i ovom prilikom zahvaljujuna ustupljenom prostoru.

Stonoteniski klub Aladža jesvih nas, i g r a č auprave, t a č n i j e

predsjedništva. Snalazimo se kakoznamo i umijemo, zbog nepostojanja z kon o sportu nemamoni staln.og finansijera ni sponzora, moljakamo za donacije, reklamiramo ne-

SPORT S PORT

S i o N č t E H l Š < fKLUB' · . ~ ~ S CLUB ..

.A . A Ž ~: ~ - . .S R j e v o . ;: .. ; .

u oadl o ~ p n m ć i1..Sn dli djclo,111 )< Slonotroial:ogklllbo "Aladta",Vam1KkolikopxlillwtojiidenliliciiajuKlllbidolpuflajo""1jclostd•V..,..seobralimo.

. S Ullru lim tlub•A* f.a• spedam.:Ju ~ j o U i akll:ftM> • BiH. &lo ° .,_,dOOrim m>1lwltu b.l:n-gr.mc. l i lf , lfllt>i ... ICnma tilij o o n a j u j e r\'tUl..-..ilo.n.iHen-<t<1'illo2000.Jl"l.lnt 1 b t W o " : " " ' ~~ . " " "wicqlr\:*"8ilf.

Kao """"""'"";BiH u 200.1. glldim1 stek6 m„ pmo IWll l ( l l 11 renoounmm"i 'mijilAiatlillU"'NftlilJ.'nutll . \l>lja lrijtba e d l u č i l ada ino kolo .pm<> uNjenlilttoj Vitbuti} O . .pcrcddama6od;ipc.

~ m ip n > J ~ a ~ tLubcmoorga. Proona cvropot...m n ~ l n i k odvijood r i ~ć e ~pWinli ~klug alcrni.lonja.P<l l pmoo1llll02emo i da m a m o ' ~1talcdeu ptl)lwku aatc<llli~ . flmo bismo~ v i . t iiotorijllldrezultat,bkozaKlul>.W<u -"•lOOOU:rli IU•portuBiH.

Klub nema lll&inoS•lfUIXZ'llO'wc prdivljavaod d<ncija prijalcljai ~ ~ S t ~_v.>.,.>limo da.u nAt.du' Vali.m " ' l l l l Č l l O $ t i J l l l l ,r<•llOJUCC<:.l:at<tbi"" oai4I <tipa o bolJO pnpwola 1 naclootojonna'ioprediaavlta Klub, .timeiddavuDill

IJMprijedr.ohva OJ.

P: E~ ~ ~ N r ·,, / „/ J

:1 ,•

Faksimil molbe za donaciju koju potpisuje predsjednikKlu6a Muhamed Bjelan

ke firme, a oni nam daju nešto novca za te usluge , i s t i č eMuhamedBjelan,predsjednik Kluba uč i -

jempredsjedništvu, porednjega;su ljudi koji najviše rade, a to su:Edin Mand.žo, Edisa Razman,AdmilS e l i m o v i ći Ešref e l i k .

I ove godinese nadajuda ć e

im p o m o ć idobriljudiisto kaoštosu toprošle godinekadsu sudjelovalina KupuNency Evans. Tad imje, i z m e đ uostalih, pomogao H

Telecom, Diki Komerc, Aladža kornerc, M a đ a r s k aambasada uBiH imje dalabesplatnevize, pomogloimje i i\1.inistarstvokulture i sporta,

ali jeo b e ć a l oda ć e im p o m o ćiove godine,pomoglesu im i jošnekemanjefirme. Zahvaljujuse iFabrici duhana Sarajevo koja im jeuvijek do sada izlazila ususret inadajuse da ć e tako biti i predovaj Kup. Ima još nekih firmikojesu im bilidonatori i kojimase iovom prilikom zahvaljuju.

Što se t i č elige i organiziranja d o m a ć e gt a k m i č e n j aopet jesve zasnovanona samofinansira-.nju. Č a ksu i i g r a č iznali p l a ć a t i

putovanja,kupovati gorivo zaprijevoz, hranui p l a ć a t itroškove p r e n o ć i š t a .

. m a j 1 ( §.J Q g o t e n . i t ~' • • - ~ ;-c . , . . _ , : > : , ~· ,~ : ; . .•·· ' •. -_ .;;._/

š k o l „~p o d· ·k r o v o m . .~V ----- · . ;

MTS , u ·sarajevu

Pozivajusvetalenteda d().-'đ u u Mašjnskut e h n i č k uško7 .lu u S a r a j ~ oi da se u č l

S t o n o t e g i ~ R U :školu,koju..grad Satajevo vode njib:O .najbolji g r a č i. ~ ·

Sve dooatne i n f o r m a c i i ~

mogudobitina s l i j e d e ć eb r 9 ~

jeve m ? . ~ l t ~ ~ l " J~ t o ~061 704„240 ( M · ~, . ~J d R i e l a n ) ~

817 518;,( . . . ~ i Ć ) i 061 .tso ( ~ Ć l i ~ ~ f . r t i f f o ).. ., - - - ~ - :

S P O RT

Trebaft'1ft1domovogOdišnjeg Kupa ~

Evrope

se

Nema sumnje da ovaj S t o ~

noteniskiklub ima dobru i realnu perspektivu.Stoga apeli- .raju na dobre ljude da im pomognu kakobi imali manje briga, a njihovi stonoteniseripružili što bolju igrui time na najboljin a č i nreprezentovali ovajbh. sport. Kažuda bi na taj nač i nmnogospremnije i sigurni

je d o č e k a t iKup Evrope kojiseove godine održava 12., 13., 14.i septembra u n j e m a č k o mgradu Wirsbourgu.Onda bi eventualni prolazak u drugi krugbio od historijskogz n a č a j azaBiH i ovaj sport.

U m e đ u v r e m e n usu im izUdruženja F o č a k au Duseldorfa u N j e m a č k o jo b e ć a l idonirati kombi koji bi im mnogopomogao oko putovanja, jersvaki put kad negdje putujumoraju od rent a cara izna

jmljivati kombi što nepotrebno p o v e ć a v atroškove.

Dakle, u ovim kokuznimvremenima nije lahko biti uvrhu nekogsporta, jerne samoda za vas mnogine mare, negotrebasvefunkcionirati.Stonoteniski klubAladža, njegove tak m i č a r ei ljude koji ga vodei fi-nansiraju treba na ovaj n a č i n

makar pohvaliti i poželjetiimda se sredinom septembra izN j e m a č k evrate sa n a j v e ć i m

uspjehom bh.stonog tenisa -plasmanomu drugo kolo KupaEvrope. A da bi to os.tva.rili,trebaim prije t o p o m o ć i . •

LJILJAN • 1 - 8 AUGUSTA 200369

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


F E L J T O N

Historija Otomanske države, društva i civilizacije - Istanbll:l, 2002. (II):

•

Osmanska historiografija još nije usredsrediladovoljnu pažnju na ovaj predmet i još nije smo-gla snage poduzeti analizu vjerske struktureOsmanskog carstva. B u d u ć eistraživanje naovom p o d r u č j unesumnjivo pribavit ć e namgradu od velikog z n a č a j a .Zasada n e ć e m om o ć i

u č i n i t iviše osim p o d u z i ~ a n j ajedne uglavnomo p ć ed e ~ k r i p c i j eovog stanja

7 ~ N• 1 - 8 AUGUSTA 2003

•

1 . ~ ; ;Ekmeleddin mSANOGLU

Sasvim je prirodno da jeOsmanska carstvo kao entitet, koji

su utemeljili i kojim su upravljalimuslimanski Turci sa ideologijomzasnovanom na islamu, smatranoislamskom državom. e ć i n anjegovih podanika su bili muslimani, saTurcima koji su medu njima bilinajistaknutiji. M e đ u t i mtokomvremena, kako u doba zasnivajuć e g perioda tako i kasnije tokomimperijalnog perioda, Osmanskacarstvo je apsorbirala veliki brojnovih muslimanskih naroda unutarsvojih granica i pod svoju hegemoniju, što je bila posljedica njegoveborbe i sticanja novih teritorija na

istoku i jugu. Napose su vladavineSelima I (1512 - 1520) i njegovasin a Sulejmana I (1520 - 1566)bila vremena kada su muslimanskinarodi r a z l i č i t i hpripadnosti, premda v e ć i n o mArapi, koj_i su živjeliu b l i s k o i s t o č n i mzemljama kao štosu lran, lrak , Sirija i Egipat, te uudaljenim mjestima kao što suArabija i sjeverna Afrika, postaliosmanski podanici. T a k o đ e rje važno spomenuti muslimanske Turkeiz drugih anadolijskih kneževinakoje su bile inkorporirane u ovocarstvo prije tog vremena, tokom

· perioda od e t r n a e s t o gdo prve č e -

tvrtine šesnaestog s t o l j e ć a'

iroki mozaikreligijskih vjerovanja

i sekti

Intenzivan period osvaJanJaRumelije i Balkana, posebno u vrije e petnaestog s t o l j e ć adoveo jedo naseljavanja i širenja muslimanskih Turaka, č i j aje glavna domovina bila Anadolija, u ove nove teritorije , a ovo je imalo za posljedicu širenje islama u i s t o č n o jEvropi. Tokom šesnaestog s t o l j e ć aje -

•1

dan broj slaveqskih naroda je prešao u islam. Ovaj raznobojni nizmuslimanskih naroda koji su živjel diljem širokih prostranstava teritorije Osmanskog carstva, odražavao je široki mozaik religijskihvjerovanja i sekti koji je išao naporedo sa njihovim r a z l i č i t i metnič k i mporijeklom.

Veliki dio muslimana u Carstvu bili su sunijski Turci i Arapi.P r e o v l a đ u j u ć a v e ć i n aTuraka kojisu živjeli u Anadoliji i Rumelijipripadali su hane:fijskoj školi sunija. Arapi i Berberi uglavnom supripadali šafijama (posebno u Egiptu), banbelijama u Arabiji) i ma-

. likijama (posebno u sjevernoj Afri

ci). Jedan dio Arapa u raku i jedandio lranaca pripadali su šiijskimduodecimalistima (imamijama), ajemenski Arapi su bili pripadnicizejdijskog šiijskog ogranka. Postojao je, a k o đ e rjedan broj h a r i đ ž i j a

u sjevernoj Africi i i s t o č n o jArabiji, druza i nusajrj.ia (alevija) u Siriji i Libanu i jezidija u raku.

Z n a č a j n oje usredsrediti se naproblem šiizma u Anadoliji, što jepitanje koje je isuviše e s t opogrešno s h v a ć a n o .Ovo je pitanje takođ e rvažno zbog svoje č v r s t evezesa pitanjem safevijske propagandei pojave kizilbaša (danas poznatihkao alevije koje ć e m oobraditi kasnije u posebnom poglavlju.

Turska hegemonija u Anadolijip o č e l aje tokom jedanaestog stol j e ć a .Istraživanje povijesti religijeotkrilo je da od tog vremena pa do

petnaestog s t o l j e ć ašiizam nije postojao u Anadoliji. Doista, č a k inakon što je ilhanijski vladarOlcaytu Hiidabende (1304-1317)primio doktrinu duodecimalista,jasno je da šiizam nikada stvarnonije uhvatio korijena u Anadoliji.Usprkos č i n j e n i c ida su neke tu -

rske grupacije bile pod utjecajem,

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


do izvjesne mjere,ismailijskepropagande u sjevernoj Siriji tokomdvanaestog i trinaestogt o l j e ć a ,nepostoje raspoložive informacijekoje bi nas navele da povjerujemodasu se pridružiletoj sekti.

Šlljskl utjecajtemeljen na kultu

AllJeve l i č n o s t i

Nasuprottome neke raspoložive informacije navode nas da povjerujemo da postoji izvjestanstupanj šiijskog utjecajakoji senalaziou i s t o č n o jAnadolijii d u ć ikraju č e -

trnaestogs t o l j e ć a .Naprimjer, znamo da se u jednom latinskom tekstut r g o v a č k o gugovora koji je sklopljen ~ m e usina AyclinogluaUymura Beya,HizirBeya sa Venecijancima, ukazujena Poslaniko:vogzeta Aliju i njegovadva sina.Znademo,t a k o đ e r ,da je tekstMaktel-i Huseyin(UbojstvoHuseina)i z r a đ e nu ime CandaroguUarija, dac:>bilježi s j e ć a n j ena ovaj incident naKerbeli. Postoje, t a k o đ e r ,i nekaarhitektonska djela koja prikazujuimež Ali" napisano nae đ u s o b n o

·spojenim medaljonima,k:ufskimpismom,a jedan primjer ovoganalazi

·se na predsvodu Emira Alija uAhlatu koje datira izč e t r n a e s t o g

s t o l j e ć a .K tome, tokom ovog perioda može se, t a k o đ e r ,spomenutišiijski utjecajna ahijsku organizaciju, premda je ona bilao g r a n i č e n a

na kult usredsreden oko Alijeve-č n o s t i .M e đ u t i mvrlo je teško bitisasvim uvjerljiv o postojanjušiizma na temelju svihovih dokaza.To i stoga jerje Candarogullari, koji je imao prepisano djeloMaktel-iHuseyin u isto vrijeme kovao novac sa imenima e t v e r i c ehalifa.Tuje i razlog štosu premdasu bili sunije, neki Poslanikovi potomci (se-·

yyidi) imali Alijino ime postavljenona zdanjima kojesu konstruiralil_cao znak svoga porijeklaod njegove loze. Nadalje, ahije su mogleo s j e ć a t iposebnu privrženost Alijikoja je proizilazilaiz njegovog he-·roizma, darežljivosti i njegove blizine poslaniku Muhammedu.K·to-

.me ne smijese zaboraviti da Alijazauzima posebno mjestomedu sunijskim stanovništvom Anadolije.M e đ u t i msasvimje sigurno dasuse šiijske tendencije, ili bolje kazano, utjecajip o č e l ijasnije o s j e ć a t i

i d u ć ikraju petnaestogs t o l j e ć a ,tedaje glavna snaga iza ovakvog stanja bila safevijska propaganda.

•

V r a ć a j u ć ise sada našojglavnoj z a d a ć i ,jasnoje daje na p o č e -

tku, tokom postojanja kneževinebeylik) ili z a s n i v a j u ć e gperioda,

centralnavlast u Osmanskomcarstvu dozvoljavala dasvaka pojedina vjerska grupacija, unutargranica p r e o v l a d u j u ć e muslimanskevjerske isektaškestrukturete zemlje, prakticirasvoj vlastiti n a č i n

života, pod uvjetom dane ugrožava v l a d a j u ć idruštveni poredak.Uisto vrijeme,m e đ u t i mvjerskapolitika centralne vlade bilaje utemeljena na hanefijskoj pravnojškoli koja je predstavljalav e ć i n u

muslimanau Carstvu.

Nemusllmanskinarodi k r š ć a n s t v o

I juda•zam

Prije dolaska Turaka,k r š ć a n s k i

.svijetu Anadolijije bio m e đ u s o -

bno izdijeljen na brojnecrkveraz l i č i t ev e l i č i n e .Premdaje Pravoslavna crkva, službenacrkvaBizantijske imperije, zadržalan a r o č i t u

superiornost,i d u ć ipremai s t o č n i m

krajevima u Anadoliji nadzorjep o č e oprelaziti u ruke r a z l i č i t i h

drugih sekti kojesu proglašeneodmetnutim od pravoslavnog puta.Dobroje poznato da su Annenskagregorijanska crkva, Asirci, jakobiti in e s t o r i j a n c ~ ,kao i drugemanje sekte, podržavale turskupre-

. vlast i kao posljedica toga, nisu· pružale velikup o m o ćbiiantijskojvlasti. U isto vrijeme,k r š ć a n s t v o

·se nije moglo staviti un a d m o ć a n

položaj u Anadoliji tokom periodaturske prevlasti. Z n a č a j a ndiok r š ć a n s k o gstanovništva pomjeriose u zapadnu Anadoliju, doksudrugiviše voljeli ostati gdjesu bili Posljedica ovoga bila jeda jegotovo posvuda un a d o l i j ~postojalo k r š ć a n s k oprisustvo uv e ć i mimanjim gradovima, ia k u selima,

premdaje ono ponekada biloma- < U nekim spisima muslimanskihsvetaca.pisanim tokomč e t r n a e s t o g

i petnaestogs t o l j e ć ap r i m j e ć u j eseda su šejhovii dervišikoji su biliglavni likovi ovih djela uvijek-održavaliveze sa k r š ć a n s k i mstanovništvomgdje su živjeli.Kao rezultat ovih odnosa,vremenomsus r e ć e m oizvjestan stupanj islamizacijenekih elemenata ovog stanovništva.U isto vrijeme,m e đ u t i m

do danas nisu otkriveni historijskidokazi - osimtvrdnjiGibbonsaiPaula Witteka- da se takav proces odvijao~ a s o v n o .

P. Wittek tvrdi u svom dobropoznatom djelu o Menteškoj kneževini Beylik) na temelju latinskog tekstakoji .datira iz1437.godine, da je izvjesnok r š ć a n s k o

stanovništvoiskusilo procespotu-r č e n j ai islamiziranja, da umnogim mjestimas v e ć e n i c io b u č e n i

doista kao Turci,i t a j usvoje moli

tve i izgovarajusvoje vjerske himne na turskom, a jedini izuzetakbio jeNovi Zavjet. M e đ u t i mdanašnji i s t r a ž i v a č ismatrajud.a je vjerovatnije da jeovaj k r š ć a n s k inarod koji se o b l a č i okao Turci ikoristio turski kaosvoj jezik za molitvu,bili k r š ć a n s k iTurci kojisu najvjerovatnijebili č l a n o v inestorijanske sekteprije negoli da su potur č e n ik r š ć a n i .

Ove k r š ć a n s k ezaj.ednice, turske i neturske, nisu više bile povezane sa glavnim crkvama kao štosu bile u trinaestoms t o l j e ć uru jerazlog što je, sač e t r n a e s t i mstoljeć e m ,v e ć i n aglavnih biskupa imitropolita odavnoi š č e z l asa sceneusljed toga što nisu mogli sakupitidovoljanbroj vjernika. Vjerske vode iz ovih p o d r u č j apremjestili u

se,bilo u lstanbul ilina otoke. Ovoz n a č ida je anadolskok r š ć a n s t v o

opalona skromniju razinu kvantitativno i kvalitativno. Osvajanja ipripajanja tokom petnaestog i šesnaestogs t o l j e ć apretvorila su brojno r š ć a n s k ostanovništvou Aziji,Africi i Evropi u osmanske podanike. . K r š ć a n s k ostanovništvocarstva:primarnose sastojalood Grka, neki od njih živjelisu u centralnoj

Anadoliji, premda uglavnom okoCrnoga mora, Mramornog moraiobalnihp o d r u č j aEgejskogmora.iArmenaca kojisu živjeliu Č U k u r o -

vi madap r e o v l a d u j u ć eu i s t o č n o j

Anadoliji. Carstvoje, uz to dobilor a z l i č i t ue t n i č k ui sektašku struktu

ru u k l j u č i v a n j e mAsiraca ujugoi s t o č n o jAna<l.oliji haldejaca, maronita i melchita u Siriji, raku i Libanu, kopta uEgiptu,i na Balkanu Albanaca, Bosanaca, i Hrvata,koji su uveliko bili povezani sa bogumilstvom,te pravoslavnih Srba,Rumuna i Bugara.

·Kako smo vidjeli, k r š ć a n s t v o

unutar granica Osmanskogcarstvapredstavljaloje nevjerovatanmozaik e t n i č k ei sektaške raznolikosti.Osmanski centralizacijski procespodMehmedom IIstavioje nasnagu praksu koja prijenikada nije viđ e n au islamskomsvijetu.Mehmed

pokušaoje da o k o n č aneujedna·č e n ostanje r š ć a n s k ezajednice i daje ujedini pod upravu posebnihcrkava kakobi sve one bile povezane s njim. Naprimjer, ubrzo nakonosvajanja (Istanbula)Genadije jebio osobno postavljenod samog sultanai a istanbulskog patrijarha,bud u ć ida je ova patrijaršija bila bezvode sve od vremenakad je Gregorije pobjegao1450. godine. Premdasu postojale gregorijanske anneni

jske patrijaršije u Jerevanu i Jerusa

limu,r e ć a

je patrijaršija utemeljenau Istanbulu.Uz p o l i t i č k eimplikacije ovih napora sultana, postojali su im o g u ć inedostacikoji su proistekliiz administriranja vjerskimstvarimaarmenskih zajednica Anadolijeodnjihovih patrijaršija. Doista, nakon1461. godine, etiopske, koptske iasirske crkve bile su,t a k o đ e r ,admi-nistrativno povezanesa annenskompatrijaršijom Istanbula. Rezultatkoji je proistekao iz ovoga bioje da suosmanske centralne vlasti došle upoziciju daiz Istanbula kontrolirajuk r š ć a n s k ezajednice i crkve unutargranicaCarstva.Jevrejsko stanovništvo, kojejeod vremena anadolskih Seldžukaživjelo u malim zajednicama u glavnimt r g o v a č k i mcentrima, brojemse p o v e ć a l ousljed valova migracije iz Francuske 1394., Bavarije1470. i iz Španije1492. Nakonmigracije1492. godine, jevrejskazajednican a j g u š ć ese razvilauregionima Soluna. Izmirai Istanbula GlavnirabinatIstanbulafonniran je da bi povezivao ove jevrejske zajednice sa osmanskom centralnom upravom. •

Priredio: rat dr EM A R I Ć

N . i ~ t . 1 v i tć e se „

LJILJAN • 1 -8 AUGUSTA 2003 7

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


R E G I R N J

Nastavak sa 6. st rane

~ 1~ i n e ,t ~ ~sv.e t o,y ~ i j e m ~~ onam()· ,'ta za m<ialnei fuaterijatne naslje':' ·dniceKP i SK kaoi za s\ieone ko-

•Ji)juboinorno. u y a j ul.ikl.djelo19-,sipa Brbza Tha'. Jer, .ovoje jedi-'

nstvenl u č a j ,

osim SSSR-ai Kine,·u cijeloms v i j e ~ uda jedno rukovo'dstVo 1t'fedna partija1{'ovolikon1broju pojede djece vlastite revolu

; ~p j e ,a ~ ~ j e l l č i n i oniko f u g idoje.„ .„ "dini sin''svih jugo naroda i nuron

dnosti }osip Broz Titoi Komuni$ l i č k apartijaJ u g o s l a v i j ~ne kra-. *.... , ,

-:1Jjevinebego one Titove.'• ···

Zanimljivoje da drug R a d i ći. ,:njemuQdani ne,m.ogud ~shvate da· <Te p r o š i ~ona·zanosna euforijako

munizma i titoizma kadase do,~ z n e t n o g l o & t iudalo,a 1 1 a r o č i t ona

'" 'kon obj 'e đ a ' ° j tCrve'.fia armijioslobodilat r e ć i n uSrbije i glavni

.,;zy1fadBe9grad>~ g n•t o: ~ f 1 ; ; , g o d i i ; i r

..takoda sausana iuje spadala paro.ta "Tito-Staljin-Tito-Staljin", što

. +· „. , · .bilo'jesamo b i č r ' l a·maha,što bi re-kla (jjeca kada promaše firiz prili-kolJ.l igranja. "'

~ ; · " J i< E > t r a i ~ \:s v e~ 9 . J,~ 4 8. ~ o ~ i n e ,~ a d ~su Tito 1Stal11n'zabr11a'hpatt11slfo.i državne ljubavi. Nakon štoje

~U J l ; 1 ~ .g o d i p , . ~izba9ina iz Q ~

'Na k r a j u ~možlfa i najvažnijepitanje drugu Radifu, jeli imao ikoj_evrste ra.tna o d l i č j aiz vremenaNOR-a1941-1945.godinei šta je

sa njima uradio aprila1992. godine kada su kokarda i petokrakaudruženim snagama napadategradove u BiH.L i č n oja,svoja o d l i č j a

za "hrabrost" i "zaslugaza narod"sam7. maja 1992. godineu Mostaru bacio u kontejnerza s m e ć e .Stic a j ~ mokolnosti,rar me zatekaouMostaruu kom sam proveo33 ratna mjesecasve u .danas ltoteluEro.. Razlog za bacanje odlikovanjaje taj što sani 6. maja1992.godine, ili boljer e ć ina pravoslavniĐ q r đ e v d a npred e ~ e rsa IV sprata hotela Ero posmatrao i s t o č n i

dio Mostarasav u plamenu,odTvornice duhana~ sve do Željez n i č k estanice, i mada nisamrođ e nu Mostaru, ipakme je dušaboljela od·pomisli·{{oliko nedužnog narodase n a l ~ z iu toin plamem.1. Taj z l o č i npremaMostarusu..izvršiHJ.:µkupod ruku crnogorski kokardaši i Vojislava Šešelja,barsu se tako predstavljali,i petokqJ<ašiJNA.pod komandom generali .Milutina Perišita,pa je takoostalo u v j e č n o ms j e ć a n j uglasnopritivanjeputem radiot a l a ~ amostarske nene koja bolno uzvikuje:

*·. . * · ~ " ' · ' · . - ~ : '' - -- ' , : ~ ·

1 n u n i s t i č k einternacionale,a sa·jugoslavijom r a s k i n u l ~? i p l ~ m a

· ~t s k eo d n ~ eS v t i ; J i ; p m u n ~ ~ ~ ~ k ei s ~ ;č n o e v r o p s k ezemlje pfus Kina:Nakon toga se prešlona urlanje"T. „ •• d .. l b'<lf l t o - p . ~ J P J ~ M J , E 9~ a r ~ M : a. . fiiobzira na to d a n ( ) n o ć r f ourlanjeipak e svakog novog dana biti ne-

; ~9 J ? ~ i i ~ đ . e n. ? 4 ; ; , č ~ a n o ~ ~ , ;S K O J · ~1 ."Part17e 1 prez1v1ehh boraca, kakose to u ono vrijeme nazivalo kada

APi se s a ~ a l odq)e nekq,iznenac1a.. h a p š e n ~Tada sesamoIekne"PO.

jela gan o ć " .Ne znam kakojeVla. t ;~ aVelikeBritaajjesazo(l.la za masovno hapšenje" gore llavedenih,„ali ć e u r o l j e ć eJ949. godine upu-

i f ;~ i t ~pism? V l a d iBs ~p i t a i l , j ~ ml i č n o

}osipuBrozu"zašto je dozvoliodamu revolucijajedevlastitu djecu".

Jr;aji ·P-9,fed lOSiM-POZOl'eniana ni.vou države, niko tada ni u snu ni

je mogao zamisliti dać e tih ma

-stskih ~ ~ n ~1 9 ~ ~~ tg o ~ i n e1( } o t iot$K·p-0statlgrobruco'mJugoslavenskihpartizana, ..

· a ~ tNak9hdvijc,j,pog ~ p epr.oxr.. (foneu zatvoru:BanjaLidea,na GO-.

Jom otoku1950. i na pruzi Breza( reš l'la-1·g o d i g ~ , , . n as ~ 9 mP < ? Č . ~ ; ;

· 19521godine;'po dolaskuk u ć iu

"Generale P e r i š i ć u ,dabogda temajka kukom tražilapo N ~ r e t v i ,

šta nam radiš od Mostara". Nakonsvih tih strašnih o č i m av i đ e n i h

d o g a đ a j a ,.Jtisam mogao izdržatiod·sramotešto sam bio pionir tez l o č i n a č k earmije. Da sam zad r ~ i , l Ota o d t J . č j aine a j Bože da ihdanas stavim na rever kaputa,tobi z n a č i l oč i s t uironiju premažrtv.ama z l o č i n ate i ; m i j ea ujednobi z n a č i l oda se slažem sanjenimz l o č i n i m ai hvalaBogu što samihse na vrijeme otarasio.

-·. . . f

S poštovanjem,

. . I z u d ~H a d ž i h t u s u ć

r

t leshvatljiva .ppomost· n lleg tivnom ··

oslikawinju• i; mOje l i č f t o s t i.

Tuzlu, jednekišnen o ć ioko23 sata; ~ ; , ? ;l s Q m u . n t ~ # č k iaJSYvisti Sll se r a z l ~

· 'tjelip0 f u ć a m ai S t j e r u j u č inarodria,,1.iPoštovani gospodinel l : r e d n i č e ,

ulice dase brani Trst.Tako jeizsvih Tražim odVas da ovaj moj de-·;i.filjdicaiQP'tnom j ~ s t obil<Yll; l Poljskoj. mant na č l a n a kOficiri i dženllime-

' kapiji, gdjesm9u edan glas urfalit ni objavljei1u listuLjiljan u broju"Život o , Trst ne damo","Zona 548 od 18.07.2003. godine, uskla-

'h"N/ • zona "B"b : i ' ć enašeobadve". I du :sa zakons[<im normama, obja-..šta setaaa dog&iilo.S v ~ t ourlanie vite na istom brojustranica i· po svim gradovima 1itine:nam Juge istom obimu u kojemje ponovo,

.7 LJILi N l - 8 AUGUSTA 2003

ha s l i č a hn a č i n ,;i z r t e s e n v e l i k ibrdJ'·neistina,kako bi se ovdašnjojjavnostimoja l i č n o s tprikazalau na-

.· j c r n j e n i " s v i j e t l r i 9' ~ k oj ~ iu p t i ~ ;·šnjimč l a n c i m aVašeg lista iskaza-

. na neshvatljiva upornost na nega-

. tivnom oslikavanju mojel i č n o ~ t i

tako jei u ovom, bez posebnogpo-.voda i· ozbiljnog razloga,nastlf:'vljcn animozitet sa punoittništfij:..,tinai prikaza jeftinih insinuaclJa,koje uzgred r e č e n o ,mogu dananesu vellkll.štet\1 Vašem listu.':'() .vidovimaštetekoje mogu nastati,trebali biste,u. e ć o jmjeri da ra·zmisliteVi sami. . 1

M e đ u t i mkako vjerovatnonepostojiozbiljna kontrola uodab..iru. . . · ·s

• tekstova, u njihovomkValitetu til'-spoznaje se anarhijakoja posvojoj

.prirod.ine koristinikome'. „ ~

·. Č i t a j u ć iVaše tekstoveo n e č e ~

mu što ne govorio mom životui p(>.. t u p ~ m as t i č ese uojam·dajepreyi"še smišljenocta'bi ·bilo ištinitor:Lbi menimoglo naškoditi.

RadiVašeg n ~ i s t i n i t o ginfoffI isan a jaVn.osti,oV mputemnavOdimsamoneke i n j e n i c eradi javnosti:·

'' . - o .rješavimtustatusa..nepresm· ktivnih v o j n i h~l o k a c i j a ~o d l u č u j e

Vlada FederacijeBiH, a ne jedan

p o ~ o ~ i ~ ~ e m ~ ~ ~ ~ ~ ; z a~ l ~ n aJ f ~t o v a n j a p o m o ć n i k uministra odbra

·.ne potpisuje i s , k l j u č i v Q ;ministarodbrarie; ·· · , ' ? ·

- gosp. H a s a n o v i ćHajrudin i ~

· je bio komanda1,1t"OG.Igman"ka··. ko to Vi n a v o d i t ~a n . i j i : ~ n imogal) ·

jer je gosp. h a s a n o v i ćflajrudinoficir bivšeJNA.i boraviou izbje-

"glištvu u H o l a ~ d i j iod 1 ~ 2 .f i ~

2001. godine i rfešenjemp o m o ć n i -

ka ministraza xojnu ~ ~ b j e d . t l O § t

:. primljen jeus 'talni radni odn.1)sdana02.09.2002.g o d i n e ~

- t a č n oje da ;se vodi p o s t u p ~

'preispitivanjakako je gosp: irasan:b:.v i ćza dvancst(12) dana u septembfu

. 2002.gpdincdol?_io.dva č i ~ a ,mafQJ1li pukovnikai taj postupak: jeu tok.Uinije završenkak-0Vi navodite.

. Na y.aše t v ~ < g j eda neoRi;.a- .· ~ · . : ; · · ~ „ iS , o/zovan1 da nemamškole'za dužni)š,tkoju vršim,d j e l i m i č n ose slažemdakaoHei:cegovacsa završenimPri.i:o-

•·· d n o - m a ' t e m a t i č k i m· fakultet<i'ifi1974. godine u Sarajevu-i Fakude

' „.tom p o l i t i č k i h . P i ~ \ 1 . k a1 , 9, ~6 . g ~ J i e

· u Sarajevu treba()bi inia#više'šfa:le, jer obrazovanjeje jednaod gla-vnih04.likaH ~ r : q , . e g o v a c ~ 1i t i Ail J·· Kako ste rad' Disciplinskek6-misije Federalnog ministarstva

. odbrane...prenijefi.u Vaši,jtl oovigtma, ovim putemVas pozivam"đ a

prenesete irasp;civu na Kantona.

' lnoms:udu us ~ ~ a j e v u~ 1 : : i . za n u 1 ; a

· i0.09.2003.godine,po :mo10JttTžbiprotiv listaLjiljan

' ~B u d i t e i ~ a b r i1txnoite·Pvitirep i p o b f e ć ikaodo.sada. · ·

.OmerBalit, i J r :. .~ o m.jptstra* r a n e ~ . • . 1 ;;.-. . · . - A... .. . .

.. R i d a n o v i ć u. ;: f:i:, . - :_· : ~ ; . --' · _·

uhvatl se l đ a r i n d t i t l

, , ~; R ~ n o ~i F z b i l j ~i t *t a t i,~ o .ses v a đ a J Udva proft::;0ra • dva;Bošn1a·ka. ·Jedan o i č i mizazvan napada adrugj se b ~ ~ .N e J . 1 $ ; , n a p i s a . ~ g d"lfLlaaa je perfektnoi'1fa ne m6žebiti ,,bolje, ali je Gramatika bosanskt g jezi.-

. a , ~ p t , r on ~ p i s a n ab ~l.lvrijq)'ieka· , ~ " $ L

da rias pokrišavaju hegiratii<-OsP<>ra-"''.<vati ~ svih strana.Zapravo,to nisun j ~ dni . P T . ~ f a i a l i.rii,„sal i j ~ ~ t1n i.sa ~ ' l : ·d e ~ a .Č u nu neko .osporaw'Jezik, ~ ·o s ~ v ati i.nacionalnost Nažalost,·m e đ uB<)š. f.acim· · ,.· uv.if · bHo.#jJ>.i.z.dainikai l a ć e· r i j e č j a-·· "''nil\.duša.Takav jeneswnnjiYoi i ~

d h a l l U ~aQg}ist ko' p<nmajesvoj jezik,ali biaaoni u dt..jello lekcije,onim kojisu 1.11 tl,l<>bla· ,s ti~ u b o g ~t ~ d a p ~ # i ć aJ n , l ~ r ) t t u · ' : .afue planinei erudiie.Pa št6 vajni ' 'p a m e t n j a k o . y i ć uR i đ a n o v i ć u , . ti nemimsaooul.;Sramd'l4tk a d i ~ , takQpaillctan?A kakva'jh tvoja'J)amet; ·LnajbQlje J X ? ~ u j en a č i ntvog polemiziranjakpiije n a j ~ l ~ er ~ J , l ouij„ ;ilr.·:č a r s k ii jalijaški.D o l i č il i jednom "

pr()fsoru ct? svog ~ < > l e g u. ~ n z i v a,,i m ' O O c i l o m: f i đ u b r e t 6 m ?S v ei l "č i n i šmiru.-. ., --- . - --- „ : ~ · · ... . · · x ~: : - ·· ·

jer nemaš argumenatai osnovnog ·k l l , ć n o godg<>ja.Pod li;itnoti trebaza- ··

· ~ i t ir a i jt ~i i afakditettl.Zir.'takvi·profesori dl\ obraroju našu.djecu,fuj, . Poštoje O Č i t oda.se želiš,,poka· . .·zaiGielcimšileožiionta· r i č l i io d ~'i;\i'i)lše krkanlukom,odm8hda ti kažemo ··da.nasimay. Tuzli 111.(logokoji e m o .b r ~ i t iJati Šbd ~ ~ it v o ; 1 l t ~ 1 i ) a - ''.; jFrša, Slatko si me nasniijao a d ~pre- .dl,tjipda se,pišeh · l)Il:ljestQhtio. , ~

M ~ ij a d n i č e ~Č e m . p f l e $ o r a: - ~ i ~

Pa ti i takvibisutranormiralii obli

ke;§ ieo, ~ e , gi s l i č n r ~ ~ d o s t i . ~ i l j a,,;,do"'<wep r o v ~ I estoljeijl sam:dµšlioi·'lr ·da znašneštu osvom matemjemje- ·ziku,a sa. • e e f i i l . i t i v n o. t a z o č a- ·rab1'Mol ·· . . · l . t đ a n ( ; ~ u jte-:škoonomBošnjakttkOieghvaliproSt,P.§kaSloli: rJ laB<mJP i antjbošnjač k l W a š im1Tešk<i8nia$ tU- .dentimakojeti č i ~ o o s a n s k O . . Ujezi..

" .nip · v a č...e eskog ti . po.- .nor, 1 z d a j n i č e ,i ne hvatajse zabo- ··~ ~ ~ t v oi ,' · , je·· n f i J A .~ l ~ m a ~

ruštazaje . ·· O· • se KJlnnetai svadbi, tot i baš pristaje. , .

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


omiljen glumic

•RllTERIOUlON

~

•

--

NJM>IW.JOB

OllDERDIO

DRVETA

IMA

;

S.DŽ.

VEPMlAR SPLOD

OLMElllcol. KADIJAVAI

Sl

ICISIC

m i m i ć a r ,izoranarodijak, elena i tara ptacn mia mediha u s l i o v i ć ikonarzmaj rtaktokerenrmali, elan ć e n z as, roz.rasad, sk azsenid ć a t a ,mililitarnav u k a l o v i ć ,u oti, eme rak telaleponimia va„ asimov stamenitokite, eros.a-iatom, kt.

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


„

HTV HAVAT -SA VAMA KOJI STE DALEKOOD DOMOVINEZ4 SATA U DIJASPORIŠIROM EVROPE

VEOMA POVOUHORESIVERESA U G R Đ E N I MMODULOMPROGRAMIRANEI SPREMNEZAPRIJEMNAŠEGPROGRAMA.

VAMA KOJI IMATERESIVERI TREBATESAMOMODULNUDIMOI MODULV ĆABDEJTOVAN I ISPROBAHSVE NA JEDNOM MJESTU.

ŠAUEMO USVE ZEMUEEVROPE:NAŠUSAT. KARTICU, RESIVER,MODUL•••SVE RJEŠAVATE JEDNIMTELEFONSKIMPOZIVOM: 49 (O)·151 1Z7 Z4 689 -

NAS SARADNIKIKA 6 DATEN KOMUNIKATIONSTECHNIK GARAHTIRAVAM ZADOVOUSTVO.

NAJBRŽI I NAJJEDNOSTAVNIJIPUT DA USVOMDOMUDOBIJETESLIKU IZ DOMOVINE

.

o v c

PREDSTAVNIŠTVOLJILJ N Z EVROPUTEL.: 49 61SZ 9n516

FAX.: 49 615Z 1 n 9 8

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


r e d u z e ć ez P OizvoQllju

CRIJEPMEDIXONS

CRIJEPDUPLIVAL

CRIJEP RUBNITRAPEZNII KRUŽNI

PLOCEBETONSKE

PROIZVODNJA D O M Ć

TRADICIJA PETN ESTOGODIŠNJ

KVALITET VRHUNSKI

CIJENE V ]POVOL]NI]E

UI.Put Famosabr. 38; Hrasnica- llidža; Sarajevo; Bosnai HercegovinaMob.: +387 061 201-263; +387 061 201-262

Tel./fax: +387 033511-266; E mail:[email protected]

8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]


71aJuv

r / ~, ' 1 7 ( ~

~~~

< ; { ..

/ P : t / L / ~ M W A \ I m M ~P ~ V A O O . L \ V \ . ~-·'

~ 65 f) )f) A i ~ ~ .

i ~ 4 .fr } } ~ ~ ~ .a ~ t dPAffeAJAtfe f~ ~

l l T I R ~ B UC : I J R •~ Zm a j ao Bo s n e 4.. ' 71000 SARA J VO

33 /2ii-01S,- 16

Kfi[JI ITW® §lLilJJ JE JEc lE USLlJGE:V V V ,

K L A S I C N O C I S C E N J E

( K u ć e ,stanovi, uredi i poslovni prostori)DOLAZAKOSOBUA NA ADRESUMOŽETEN A R U Č I T I

·U TRAJANJUOD JEDNOG SATAI VIŠE, \ \ t \ . ~ l ~ S I C f tl'IMN.JI}1 1 ~ 111 1 1 4 ,Ć I L L \ \ A ,E11SftUU \\.JBŠTA.JA,S T t t L l f ~I ' T 4 1 ( 1 , B N I Hl ' f t \ T l ~ I U

ill t11 fia JD : I B i l l l \1i fililotillI I I ](K l č d jf l č i d )

Documents

Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]