Ljiljan Ljetne sorte šljive Zalijevanje sustavom kap po kap Štetnici u

G r e e n G a r d e n • b r o j 6 8 • s v i b a n j / l i p a n j 2 0 1 0 . • g o d i n a X • c i j e n a 3 K M

LjiljanLjetne sorte šljiveZalijevanje sustavom kap po kapŠtetnici u košnici i neprijatelji pčelaFeromonske klopke

e-mail: [email protected]

3

B R O J 6 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

Urednikova riječ SADRŽAJPENJAČICE ZA UGODNU HLADOVINU 4GODIŠNJI ODMORI OPASNOST ZA SOBNE BILJKE 5CVATUĆE GRMLJE U VRTOVIMA 6VELIČANSTVO MEĐU CVIJEĆEM 7SUŠENJE I ČUVANJE LJEKOVITOG BILJA 8 GRAH KORISTAN U TANJURU, DEKORATIVAN U VRTU 9LJETO U POVRTNJAKU 10UZGOJ I ZAŠTITA KRASTAVACA NA MREžI 11UZGOJ RAJČICE U KASNIJIM ROKOVIMA 12LEPTIRI - ŠTETNICI KUPUSNJAČA 14ŠTETNICI U KOŠNICI I NEPRIJATELJI PČELA 16NAVODNJAVANJE VINOGRADA SUSTAVOM KAPA PO KAP 18SINERGON 2000 19PITANJA I ODGOVORI 20LJETNI POSLOVI U NASADU AKTINIDIJE 21NEŠPOLA SLABO POZNATA VOĆNA VRSTA 22KAKO SUZBIJATI LIŠAJEVE NA VOĆKAMA 23LJETNE SORTE ŠLJIVA 24fEROMONSKE ZAMKE 25DUGOVJEČNI ORAH 26PRVO NATJECANJE TRAKTORISTA ORAČA HERCEGOVINE 27TRAVANJ U ZNAKU GREEN GARDENA 28OPREZ! SEZONA JE KRPELJA 29ZANIMLJIVOSTI 30

GlasiloGREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Obilazna cesta 27 88220 Široki Brijeg,Tel.: ++ 387 (39) 700 000, fax: ++ 387 (39) 706 572

Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić

Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Goran Jurilj,Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko

Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec.

Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić

Mišljenjem federalnog ministarstvaobrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

Pred Vama se nalazi novi, ljetni broj stručnog glasila Green Garden koji na svojim stranicama, kao i uvijek, donosi niz zani-mljivih članaka iz oblasti voćarstva, vinogradarstva, povrćarstva, cvjećarstva i zaštite bilja. U ovom broju izdvajamo niz priloga o cvjetnim vrstama, posebice članke o ljiljanu te cvatućim grmovi-ma koji krase obiteljske vrtove. Kako dolazi vrijeme godišnjih od-mora, mnogima sobno i balkonska cvijeće postaje veliki problem. Kako obaviti gnojidbu, prihranu i zalijevanje sobnog i balkonskog bilja, pročitajte u istoimenom članku.

Tijekom ljetnih mjeseci aktualna je berba i sušenje ljekovitog bilja. Kako pravilno brati odnosno sušiti pojedine ljekovite biljne vrste, pročitajte u prilogu na stranici broj 8.

Koji su to poslovi koji se obavljaju tijekom ljeta u nasadima aktinidije pročitajte sa stranica posvećenim voćarstvu te na koji način zaštititi voćke od lišajeva koji u posljednje vrijeme postaju sve veći problem. Nadalje, iz zaštite bilja doznajte za što sve služe feromonske zamke koje od sada možete nabaviti i na našem trži-štu, a koje se koriste za praćenje i suzbijanje štetnika u voćnim na-sadima. Priloge zaokružujemo člankom o leptirima čije gusjenice prave značajne štete u nasadima kupusa.

Iz svijeta povrćarstva pored redovitog kalendara sjetve izdva-jamo prilog o uzgoju i zaštiti krastavaca na mreži, te uzgoju rajčice u kasnijim agrorokovima. Na stranicama posvećenim povrću mo-žete pročitati i članak o grahu, koji se sve više uzgaja na području Hercegovine.

I ljubitelji pčela doći će na svoje. Za njih smo pripremili članak o štetnicima i uošnici i neprijateljima pčela i načinu njihova suz-bijanja.

Ništa manje nisu zanimljivi ni prilozi o zalijevanju sustavom kap po kap, ljetnim sortama šljive, orahu, te posebno izdvajamo prilog o prvom natjecanju traktorista orača na području Herce-govine. Ali kako ni to nije sve, ipak Vam preporučamo da naš i Vaš Green Garden detaljno pročitate, a ukoliko smo nešto propustili nadamo se da nam to nećete zamjeriti.

Uredništvo

4


Svojim razgranatim nači-nom širenja pokrivaju ve-like površine i idealne su

za sadnju uz pergole, balkonske ograde i sl. Ukoliko ih ostavimo da rastu bez ikakve potpore, ve-ćina penjačica će poslužiti kao odlični pokrivači tla.

Tekoma (Campsis radicans, sin. Tecoma radicans) je polu-otporna listopadna penjačica porijeklom iz Sjeverne Ameri-ke. Cvjetovi su krupne trubice dugačke desetak centimetara, skupljene u cvatovima na kraju ovogodišnjih izboja, crveno-na-rančaste boje. Ovi cvjetovi čine tekomu jednom od najupečat-ljivijih vrtnih biljaka tijekom ljetnih mjeseci. Ali, da bi cvala, potrebno joj je duboko, plodno tlo i sunčan, zaštićen položaj. Na teškim glinovitim i suhim pje-skovitim tlima neće doseći svoju punu ljepotu. Jedini nedostatak ove biljke je što je neugledna tijekom zimskih mjeseci kada baci lišće i ogoli. Zbog toga te-koma nije prikladna penjačica za mjesta koja treba zakloniti zbog njihova ružnog izgleda. Radije je upotrijebite tamo gdje joj nema premca: na južnom pročelju kuće ili za prekrivanje suncu izloženih ograda i sjenica.

PENJAČICE ZA UGODNU HLADOVINUPenjačice su biljke koje koristimo u kreiranju okomitih obojenih površina, posebno u situacijama gdje je to teško ili nemoguće izvesti drugim biljnim vrstama. Tu svoju sposobnost penjačice zahvaljuju mogućnosti rasta na vrlo malom, gotovo minimalnom dijelu tla, što je inače slučaj na tlima uz kuću, ograde i zidove.

Glicinija kineska (Wisteria sinensis) je otporna listopadna grmolika penjačica, podrijetlom iz Kine. Ima brojne mirisne svje-tloljubičaste cvjetove u dugim visećim cvatovima. Prva cvatnja ove biljke je u kasno proljeće, a druga u kasno ljeto. Koristi se za prekrivanje zidova, sjenica, pergola, lukova i drugih vrtnih konstrukcija. Pogodna je i za bonsai. Dobro raste u kvalitet-nom ilovastom tlu na toplom sunčanom mjestu. Obrezuje se u ljeto nakon prve cvatnje, te po potrebi ponovo u zimu. Izrazito je snažna biljka te se redovitom rezidbom mora kontrolirati njen rast. Nikako je nemojte dopusti-ti da glicinija bez kontrole raste u vašemu vrtu.

Jasmin obični (Jasminum officinalis) je otporna listopadna penjačica snažnog rasta podrije-tlom iz Azije, sa sjajnim listovima i bijelim mirisnim cvjetovima. Gusto prekriva površine. Koristi se za rast uz vrtne konstrukcije, te uz debla stabala. Vrijeme cvat-nje je ljeto, pa sve do u jesen. Dobro raste u prosječno hranji-vom ilovastom tlu na sunčanom mjestu. Ukoliko je potrebno, obrezuje se u proljeće.

Veoma slična vrsta običnom jasminu je pravi jasmin (Jasmi-num azoricum). Ovo je poluot-

Josip BrklJača, ing.

I to trebate znati…Borave li u vrtu mala djeca, igrajući se na terasi koju prikrivaju

glicinija i tekoma, brižno pazite da nehotice ne pojedu bilo koji dio glicinije, osobito mahune i sjemenke. Naime, dvije do tri poje-dene sjemenke mogu prouzročiti teško otrovanje s mučninama i bolovima u trbuhu, proširenje zjenica i poremećaj cirkulacije, jer glicinija sadržava otrovne glikozide: vistarin i lektin.

porna vazdazelena penjačica, koja u uvjetima blage klime cvate gotovo cjelu godinu. Ina-če kod nas cvjeta tijekom cjelog ljeta. Dobro raste na sunčanom,

zaštićenom položaju ali podno-si i blagu sjenu. Često se koristi za rast uz pergole i zidove, ali i kao lončanica. Obrezuje se u proljeće.

Glicinija – česta penjačica

Jasmin cvate sve do jeseniKrupni cvjetovi tekome

5


Ljubiteljima cvijeća dobro je poznata činjenica kako su voda i svjetlo dva jako

bitna čimbenika za uzgoj biljaka u posudama. Bez njih biljka brzo doživljava šok i za kratko vrijeme ugiba iz razloga što se narušava normalan proces fotosinteze. Stoga mnogima od nas, s dola-skom vrućih ljetnih dana i godiš-njih odmora, nameće se i pitanje

GODIŠNJI ODMORIOPASNOSt ZA SObNE bILJkEDolaskom vrućih ljetnih dana i godišnjih odmora, koje će mnogi provesti daleko od vlastitih domova, svima nam se nameće pitanje na koji način svojim sobnim biljkama osigu-rati dovoljne količine vode.

na koji način sobnim biljkama osigurati dovoljne količine vode. No, međutim, ljubitelji sobnih bi-ljaka snaći će se na razne načine kako njihove šarene ljepotice ni u kojem pogledu ne bi patile. Kako do toga uistinu i ne bi došlo, po-trebno je:- prepusti brigu oko zalijevanja

nekom od povjerenja;- poslužiti se namjenskim flortis

gelovima koji se mogu pronaći u poljoljekarnama;

- poslužiti se vlastitom maštom i pokušati napraviti pričuvni su-stav za natapanje.

flortis gelovi-rješenje zadugotrajnu opskrbu vodom

Iako je brigu oko održavanja sobnog cvijeća najbolje prepustiti osobi od povjerenja, danas to baš kao i da nije tako lako. Stoga smo odlučili na godišnji odmor poni-jeti i ključeve svoga stana. Ali, što onda s našim sobnim biljkama. Srećom, postoji rješenje koje do-lazi iz renomirane tvrtke flortis. Naime, danas na tržištu možemo pronaći namjenske gelove koje našim sobnim biljkama osigu-ravaju dovoljne količine vode u

trajanju od čak 30 dana. Broj na-vedenih gelova ovisi od veličine, odnosno, promjera lončanica a što je i naznačeno na samoj amba-laži ovog revolucionarnog flortis proizvoda. U protivnom, pojedine domaćice već imaju provjerene metode a koje se odnose na prav-ljenje pričuvnih sustava za nata-panje. Dakako, riječ je o čitavom asortimanu proizvoda, počevši od plastičnih boca pa sve do podlo-žaka ispunjenih glinom. Međutim, sve navedene metode nisu i jed-nako učinkovite. Ali, pored svega potrebno je imati na umu kako sve biljke nemaju iste potrebe za vodom, te da biljke u fazi intenziv-nog rasta i cvjetanja trebaju veće količine vode. S druge strane, kak-tusi i sukulenti čuvaju zalihe vode u mesnatim listovima pa ih treba rjeđe i zalijevati, dok biljke kru-pnih listova, pak, trebaju češće za-lijevanje. Osim toga, vrijedi pravilo kako biljke u malim loncima kao i one biljke čije je korijenje preraslo treba češće zalijevati. Da ništa ne biste prepustili slučaju, nužno je poznavati i činjenicu kako se voda brže isparava u glinenim za razliku od plastičnih posuda.

Biljke na tjedan danaIako je razdoblje od tjedan

dana jako kratko vrijeme glede zbrinjavanja biljaka, to ne znači da na odmor možemo bezbrižno otići bez njihove prethodne op-skrbe vodom. Naime, supstrat je potrebno zasititi vodom i biljke potom staviti na blago osvijetlje-no mjesto, primjerice na sjevernu ili istočnu stranu. Međutim, često se postavlja pitanje kako supstrat adekvatno zasititi vodom, a da smo pritom sigurni da će biljka uistinu i dobiti dovoljne količine vode. Stoga je biljku nužno stavi-ti u podložak s vodom ili uroniti u veću posudu u trajanju od 20-tak minuta. Nakon toga odlijemo


vodu iz podloška ili biljku izvadi-mo iz posude. Tim činom biljka je spremna za samostalan život u trajanju od tjedan dana.

Ukoliko pak na odmoru osta-jemo dulji vremenski period, mo-ramo biti svjesni i činjenice da će naše biljke ipak doživjeti stanoviti šok, koji će biti izražen u manjoj ili većoj mjeri. Najbolje se to očituje na primjeru fikusa benjamina koji nas obično dočekuje s obiljem otpalih listova. Međutim, uz pri-mjenu ranije spomenutih gelova, ne trebate biti zabrinuti jer će se vaš fikus vrlo brzo i oporaviti. A, razumljivo je da ćete njegovom bržem oporavku najbolje prido-nijeti vi sami i to ponajprije uče-stalom primjenom Green Garden gnojiva za zelene biljke. Dakle, pomoću malih trikova i savjeta možete učiniti ovo ljeto ugodnim i za vaše biljke, a koje će vam to višestruko znati i uzvratiti!

Korisni savjeti- nabavite dubok podložak i

ispunite ga šljunkom ili ku-glicama gline. Napunite vo-dom do dva prsta ispod ruba i zatim na šljunak položite lončanicu. Korijenje će samo crpiti potrebnu količinu vla-ge.

- lončanice se mogu smjestiti i u kadu tako da na dno stavi-mo prostirku ili novinu. Na to stavimo opeku i potom kadu ispunimo vodom tako da pokrije opeku na koju ćemo staviti biljke u loncima.

- plastične boce nemojte ba-cati u smeće već ih napunite vodom i okrenite ih, pritom pazeći da grlo boce bude čvrsto zabijeno u zemlju lon-čanice. Čep odvrnite do po-lovice ili začepite vatom pa će voda otjecati polagano u zemlju.

Posebna gnojiva za biljke Gelom protiv suše

6


Veće zanimanje za cvatuće grmove dovodi se u vezu s novim načinom uzgoja

odnosno prodaja kontejniranih sadnica koje se mogu saditi u svako doba godine. Osim toga, otvaranje vrtnih centara, te veći izbor vrsta također su pridonijeli većoj zainteresiranosti za cvatu-će grmlje.

Pravilno posađeno cvatuće grmlje stvara nam osjećaj privat-nosti i intimnosti, a ujedno može služiti kao vjetrozaštitni pojas. Među cvatućim grmljem postoje vrste niskog rasta, koje služe kao pokrivači tla, te vrste uspravnog rasta kojima se može ublažiti krutost linija modernih zgrada.

RododendronRododendron je jedan od

naših najomiljenijih cvatućih gr-mova. Traži djelomično sjenovi-to, kiselo tlo. Danas ga možemo sresti gotovo svugdje. Njegovi vazdazeleni listovi te cvjetovi ra-zličitih boja mamac su za mnoge

CVAtUĆE GRMLJE U VRtOVIMA

oči. Cvjetovi su zvonasta ili tru-basta oblika.

Najtraženiji vrtni rododen-droni visoki su 1,5-1,8 metara i cvatu u svibnju. Prilikom sadnje rododendrona imajte na umu da imaju plitko korijenje, te ih se ne smije saditi preduboko. Svake jeseni malčirajte ih tresetom. Ti-jekom ljeta traže dosta vode.

KalistemonKalistemon se smatra cva-

tućom biljkom koja je više pri-lagođena uzgoju u zaštićenim prostorima, ali se u južnim kraje-vima može uzgajati i na otvore-nom, na zaštićenim položajima najčešće uz osunčani zid. Zbog toga je potrebno obratiti pozor-nost kod kupnje na sorte otpor-nije na hladnoću. Glavno obi-lježja kalistemona je usko lišće i cvatovi koji su nalik na četku za pranje boca. Cvjetovi imaju uoč-ljive prašnike i gusto su poredani duž cilindričnog klasa na čijem je vrhu skupina kratkih, lisnatih

Matea pehar, dipl. ing.

Danas se cvatuće grmlje koristi za stvaranje trajnog drvenastog okvira kao pozadina za mnoge cvjetne vrste koje daju boju vrtu tijekom cijele godine. Zadnjih godina stalna je potražnja za cvatućim grmovima. Više je razloga povećanog interesa za cvatuće grmove.

izboja. Kalistemon će rasti brže na sunčanom položaju.

ErikaErika je tipični predstavnik

vrijeskova s čvrstim izbojima, igličastim listovima i zvonoli-kim cvjetovima. Među vrstama

postoji velika razlika u oblicima, veličini, boji cvijeta, te zahtjevu prama staništu. Tipična erika je biljka zbijena rasta koja nara-ste do 20 cm i najčešće se sadi u vrtu kao pokrivač tla, ali ima i onih koje rastu do 2 metra visine. Cvatu u različito vrijeme.

Neobični cvatovi kalistemona

Cvjetovi erike različitih bojaRododendron traži kiselo tlo

7


Ove uistinu prekrasne bilj-ke odlikuju se prelijepim cvjetovima koji ponekad,

nekima od nas, svojim opojnim i intenzivnim mirisom znaju zadati čak i glavobolju. Ali, iako je mož-da pomalo težak miris ljiljana, ljepotu njegovih cvjetova u vrtu ništa ne može zamijeniti. A ljilja-ni su stari, dobro nam poznati ukrasi vrtova jer se uzgajaju već stoljećima usprkos činjenici kako neopravdano slove za zahtjevne biljke. Danas, pak, zahvaljujući selekcijskim radom stvoreni su brojni kultivari koje možemo u nijansama različitih boja susre-sti u mnogim vrtovima. U novije vrijeme posebno su popularni dvobojni ljiljani s tamnijim sre-

VELIČANStVOMEĐU CVIJEĆEMLjiljani su biljke raskošnih cvjetova koje prati glas kako vole ‘’hladne noge i toplu glavu’’ a što je i više nego točno. Naime, posadite li ispod vitke stabljike ljiljana neku manju biljku, tako da korijen ljiljana bude u hladu, dobit će te upravo ono što ova biljka voli. S druge strane, raskošni cvijet mora biti isključivo na suncu.

dištem i svijetlim vršcima latica, odnosno, prugastim cvjetovima neobičnih kombinacija. Njihovoj magičnoj privlačnosti doista je teško odoljeti.

Sadnja ljiljana I kako smo već spomenuli,

ove relativno zahtjevne biljke traže propusno tlo, bogato hra-njivima što znači da ih ni u ko-jem slučaju nije poželjno saditi na teškim i glinenim tlima, kao ni na tlima gdje se voda duže vrijeme zadržava. Međutim, ukoliko ove ljepotane raskošnih cvjetova niste uspjeli uzgojiti u vrtu s njihovim uzgojem može-te pokušati u loncima. Možete ih posaditi i uzgajati na suncu ili polusjeni, ali nikada u potpu-noj hladovini. Lukovice ljiljana

sade se u jesen (rujan-listopad) ili u proljeće i to uglavnom sku-pno tj. 3 do 7 lukovica zajedno. Osnovno pravilo prilikom sad-nje ljiljana je to da vrh lukovice treba biti prekriven desetak cen-timetara debelim slojem zemlje. Iznimka je Madonin ljiljan koji se pokriva samo 3-5 cm debelim slojem zemlje, a prezimljava bez zaštitnog pokrova. Razmak sad-nje ovisno o sorti iznosi 30-45 cm. Posađene lukovice trebaju se potom dobro zaliti, dok se u hladnim područjima obično pokriju s 10-tak cm debelim slo-jem slame ili pak nekim drugim pokrovnim materijalom. Zaštit-ni sloj se uklanja tek početkom proljeća, prije nego što ljiljani izbiju. Najbolji način izbora lu-kovica prilikom sadnje ljiljana su gomolji upakirani u vlažni treset, a mogu se pronaći u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama. Ako su gomolji suhi, potrebno ih je pak prije sadnje navlažiti ili možemo navlažiti samo tre-set koji se nalazi oko lukovice. Jesenska sadnja ljiljana daje mnogo raniju cvatnju, što znači da ćemo rano u proljeće imati lijepe cvjetove u vrtu. Nakon što su ljiljani ocvali, gomolji se vade i spremaju u sandučiće gdje se u vlažnom tresetu čuvaju do slje-deće sadnje. Lukovice posađene u lonce mogu prezimiti na tem-peraturi od minus 5 stupnjeva C. A unatoč brojnim tvrdnjama kako su ljiljani zahtjevne biljke, otkrit ćete kako uz malo truda i pažnje možete imati raskošne cvjetove i u svom vrtu. Jer lji-ljani posađeni na pravo mjesto, uz malo pažnje i njege, mnogo

stanislava rotiM, dipl. ing.

godina davat će lijepe i raskošne cvjetove.

Njega biljakaPrije negoli smo odlučili oba-

viti sadnju lijana, potrebno je tlo obogatiti i gnojivima koja sadr-že velike količine fosfora i kalija. Obogaćeno tlo omogućiti će da ljiljani brzo izrastu i daju prelijepe, raskošne cvjetove. Prilikom rasta i cvjetanja potrebno je redovito vršiti prihranu ljiljana i to blagom otopinom hranjiva sličnog sasta-va (manji sadržaj dušika). Nakon što su ljiljani ocvali trebamo od-straniti cvjetove kako ne bi došlo do zametanja sjemena. Na kraju vegetacije potrebno je odrezati stabljiku pri zemlji i prekriti tre-setom ili sličnim materijalom a sve kako bi gomolj zaštitili od smrzavanja. Svakih nekoliko go-dina biljke koje slabije cvjetaju potrebno je razdijeliti i presaditi. To znači da se razmnožavanje lji-ljana obavlja dijeljenjem gomo-lja tako što manje lukovice koje rastu pokraj glavne prethodno odvojimo. Nakon što se očiste od propalih dijelova veće luko-vice se odvoje i posade posebno, kako je to i opisano kod sadnje.

Međutim, danas na tržištu možemo pronaći veliki broj ra-zličitih kultivara u različitim ni-jansama boja. A porodici ljiljana (Liliaceae) pripadaju ukrasne biljke bez kojih bi naši vrtovi bili znatno siromašniji premda se u istoj skupini nalaze i brojne samonikle biljke čiji su cvjeto-vi među najljepšim livadskim i planinskim cvijećem. A upravo je sada vrijeme njihove raskošne cvatnje!

Ljiljani - stari ukrasi vrtova

8


svežnjeve, a preko glavica sta-vite papirnate vrećice i objesite na toplo i zračno mjesto. Sjeme se ne smije spremati u plastične vrećice jer one potiču stvaranje vlage.

Sušenje korijenjaKorijenju za uspješno suše-

nje treba temperatura 50-60oC. Za sušenje je prikladna pećnica podešena na najnižu tempera-turu s otvorenim vratima. Prije sušenja korijenje dobro oribajte, narežite ga na komadiće i raširite po limu za pečenje. Komadiće stavite u hladnu pećnicu i povre-meno okrećite zbog ravnomjer-nog sušenja. Vrijeme sušenja ovisi o vlazi i veličini.

Uspješnim se smatra ono sušenje kojim se iz svje-žih biljaka ukloni vlaga

a ostanu eterična ulja. Sam po-stupak sušenja mora se obaviti što prije, kako eterična ulja ne bi nestala prilikom prirodnog pro-cesa raspadanja. Ključ pravilnog sušenja su ispravna temperatura i niska vlažnost.

Temperatura za sušenjeProsječna temperatura za

komercijalno sušeno bilje iznosi 38oC, što se teško može ostvariti kod kuće bez specijalnih uređa-ja. Temperatura zraka između 20 i 32oC, koja vlada u zračnim vitri-nama ili u vitrinama blizu grijača, sasvim će odgovarati. Za sušenje ljekovitog bilja dobro će posluži-ti i neka soba s električnom grija-licom koja nije direktno uperena u bilje.

Sušenje na suncu provodi se u krajevima gdje su visoke tem-perature i gdje ima malo vlage, ali se na taj način gubi boja, a bi-lje je izloženo većoj mogućnosti zagađenja.

SUŠENJE I ČUVANJELJEkOVItOG bILJAPočetkom ljeta veliki broj ljekovitih biljka počinje cvasti, a i trenutak kada veliki broj ljubitelja ljekovitih biljaka, bilo da su amateri ili profesionalci, kreću u sakupljanje. Ubrano ljekovito bilje moramo pravilno osušiti ako želimo zadržati ljekovite sastojke.

Mjesto za sušenje mora biti suho i prozračno, te mračno da bi se bolje očuvala boja. Za ovu namjenu garaže nisu prikladne.

Sušenje u pećnici nije pri-kladno posebno za cvjetove i listove, čak i na najnižoj tempe-raturi, ali je prikladno za sušenje korijenja. Isto tako sušenje ljeko-vitog bilja u mikrovalnoj pećnici nije prikladno, jer se zbog sprje-čavanja svjetlosnog luka stavlja mala posuda s vodom, čime se dobiva suprotni učinak.

Sušenje listovaZeleno bilje sitnih listova

može se sušiti na stabljikama, ali veliki listovi se suše pojedinač-no.

Sušenje se najčešće obav-lja na razapetoj mreži između okvira, da zrak može cirkulirati i ispod, na koju se rašire listovi. Mreže se drže na toplom, ta-mnom i zračnom mjestu. Lišće se suši sve dok ne postane puc-ketavo na dodir. Vrijeme sušenja ovisi o debljini listova i o količini vlage, o stupnju topline i o vlazi u zraku. Sušenje najčešće traje od 3-4 dana do najviše jednog tjedna. Kad su listovi suhi, skida-ju se s stabljike, a ako su listovi veliki, smrve se i spremaju.

Ljekovito bilje se može sušiti i tako da se zaveže u svežnjeve i objesi na čisto i zračno mjesto.

Kod velikog broja ljekovitog bilja suše se cvjetovi. Cvjetove nevena lakše je sušiti cijele, pa se poslije, prema potrebi mogu skidati latice.

Kako se sušepojedine vrste?

Lavandu je najbolje objesiti u svežnjevima svezane rafijom. Cvjetni klasovi prekriju se pa-pirnatom vrećicom da po njima ne pada prašina. Osim toga pa-pirnate vrećica sakupljaju otpale latice.

Cvjetovi luka vlasca i ružini pupoljci koji se upotrebljavaju u dekorativne svrhe, zadržat će lijep oblik ako se suše u usprav-nom položaju tako da se stapke provuku kroz žičane rešetke za kolače.

Ako prilikom sušenja cvjeto-va želite zadržati savršen oblik i boju. Stavite cvijet na tanak sloj sitnog specijalno obrađenog pijeska i njime prekrijte cvijet. Tako pripremljen cvijet suši se 2-3 tjedna.

Sjeme se bere zajedno sa sjemenim glavama koje se na-laze na stapkama. Zavežite ih u


Spremanje osušenog biljaOsušeni listovi i cvjetovi brzo će propasti i izgubi-ti aromu i boju. Uvijek ih spremite na suho i mračno mjesto. Cvjetove i listove od kojih ćete napraviti potpuri možete spremiti u papirnate vrećice i hermetički zatvore-ne limenke ili staklenke.

Nasad lavande u Hercegovini

9


Iako se grah nerado nalazi na je-lovniku, višestruko je koristan. To je i razumljivo jer se radi o

povrću s doslovce najsavršeni-jom kombinacijom hranjivih tva-ri. Dovoljno je samo spomenuti kako je niskokaloričan, praktično ne sadržava masnoće, a istodob-no sadrži vitamine B skupine. Nutricionisti ga stavljaju na vrh zdrave prehrane te ga posebno preporučuju vegetarijancima i osobama s povišenim kolestero-lom. Zbog sadržaja željeza grah je u odnosu na sve druge vrste povrća najkorisniji i najučinkovi-tiji u borbi protiv anemije. Stoga je doista velika šteta da domaćice prednost daju mesnim obrocima a za grahom posežu samo kada zaškripi u kućnom proračunu.Razlike između grahamahunara i graha zrnaša

Po vrtovima i poljima uzgaja-ju se brojne sorte graha od kojih svaka ima svoje posebnosti. Me-đutim, često se postavlja pita-nje ima li u botaničkom smislu razlike između graha mahunara i običnog graha zrnaša? Nema. Razlike se dakle očituju samo u uporabnoj vrijednosti pojedinih sorti. Osim toga, mahune gra-ha mahunara se mogu koristiti

GRAH kORIStAN U tANJURU, DEkORAtIVAN U VRtURiječ je o povrću koje su naši preci rado jeli, gotovo svakodnevno. Ništa začuđujuće, jer radi se o jeftinoj ali ukusnoj namirnici koja je i onim najsiromašnijim omogućila preživ-ljavanje. Zbog toga je grah stekao epitet “sirotinjskog mesa”.

za kuhanje i konzerviranje dok se mahune graha zrnaša koriste za proizvodnju fiziološki zrelog zrna.

Najčešće sorte grahaU poljoljekarnama najčešće

nailazimo na niske sorte graha mahunara BERGGOLD i TOP CROP. BERGGOLD se najviše i uzgaja u Hercegovini a odlikuje ga nizak rast i veoma rano pris-pijevanje. U razdoblju od dva mjeseca oblikuje žute mahune okruglastog presjeka koje su po-godne i za zamrzavanje. Dosta se koristi i za pripremanje salata a zbog svoje velike ukusnosti i hra-

njive vrijednosti u Hercegovini se udomaćio pod nazivom ZLATNA ili žUTA OLOVKA. S druge strane imamo sličnu, ranu sortu, niskog graha mahunara TOP CROP koju odlikuje zelena boja mahuna. Iako se, također, radi o cijenjenoj sorti, u južnim krajevima naše

nino rotiM, dipl. ing.

zemlje puno više se uzgaja BER-GGOLD. Međutim, osim navede-nih sorti, još se uzgajaju i niske sorte, širokih i plosnatih mahuna zelene boje STAROZAGORSKI i ROMA. Za sve one koji na jelov-niku žele žute, široke mahune predlažemo da pokušaju s uzgo-jem cijenjene sorte visokog rasta ČUDO VENECIJE. Svakako da ne smijemo izostaviti i ne spome-nuti kultivare OGNJENI JEZIK i PROVAJDER. Dakle, svaka sorta graha, bilo mahunara, bilo zrna-ša, ima svoje kulinarske vrijedno-sti i specifičnosti uzgoja te kod kupnje i nabave sjemena tražite odgovarajuću stručnu pomoć radi lakšeg izbora.

Važnost navodnjavanjaPošto se veći dio uzgoja graha

mahunara i zrnaša odvija tijekom ljeta, potrebno je voditi računa o njegovu navodnjavanju. Dobro je poznato kako ljeti znaju biti suro-vi, sparni dani u Hercegovini a za grah je upravo najkritičnija suša u vrijeme cvatnje i neposredno iza nje. Navodnjavanje je poželjno provoditi kišenjem jer se tim po-stupkom podiže vlažnost zraka a što pridonosi učinkovitijoj cvatnji i zametanju mahuna. Razumljivo da od toga izravno ovisi i prinos te posebno kvalitet mahuna.

Dakle, u dijelu svog vrta (ali i plastenika) svakako planiraj-te i sjetvu graha jer je on puno hranjiviji i zdraviji, primjerice od mesa ali i drugih namirnica. Uo-stalom, grah je postao tradicio-nalno jelo svih europskih kultura s bogatom recepturom u svim kuhinjama svijeta. Istina, nakon njegovog obilnog konzumiranja malo moramo obuzdati naku-pljene plinove u crijevima. Ali što ćete, ta nitko nije savršen...

Mahune i sjeme sorte Čudo venecije

Sorta visokog graha Sorta Bergold

10


U toplijim dijelovima Her-cegovine tijekom srp-nja i kolovoza ozbiljniji

proizvođači nastavljaju sjetvu i sadnju povrća kako bi zadovoljili potrebe tržišta. Istina, uvjeti za sjetvu povrća nisu optimalni jer ipak u ovo doba godine često vladaju «tropske vrućine». Stoga je biljkama potrebno osigura-ti dovoljne količine vode kako uloženi trud ne bi bio uzaludan. Osim toga, prije sjetve sjemena nužno je kvalitetno pripremiti tlo, što podrazumijeva i unoše-nje odgovarajućih biljnih hranji-va. Prije sjetve ili sadnje povrća nikako ne smijemo zaboraviti i unošenje insekticida u tlo, s tim da se obvezno konzultiramo s lokalnom savjetodavnom služ-bom. Nije nevažno napomenuti da sve navedene radove u povrt-njaku, počevši od zalijevanja pa do unošenja gnojiva, trebamo obavljati predvečer ili rano uju-tro, kad temperature nisu previ-soke.

Često se postavlja i pitanje kada je tlo presuho, odnosno kako odrediti pravodobni mo-ment zalijevanja. Stoga, trebate li povrće zalijevati, jednostavno procijenite tako da na dubini od 10 cm iskopate malo zemlje i sti-

LJEtO U POVRtNJAkUIako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke, intenzitet radova u povrtnjaku se tek neznatno umanjuje. Proizvo-đačima je važno osigurati kontinuitet berbe svježeg povrća koje se u našim južnim područjima od jeseni, zime pa sve do travnja može brati na otvorenom polju i plasirati na tržište.

snete je u ruci. Raspadne li se, to je znak da je tlo presuho. Osim toga, vrtlari su često u nedoumi-ci vezanoj za količinu utrošene vode neophodne za zalijevanje. A općenito govoreći, količine vode variraju ovisno od klimat-skih prilika, sastava tla pa sve do povrtne kulture koja se uzgaja. Ipak, vrijedi nepisano pravilo kako mlade biljke u početku ra-zvoja zahtijevaju 1-2 litra vode na dan, dok starije biljke troše od 2,5 do 5,5 litara dnevno. Ali, uvijek je starije biljke poželjnije zalijevati jednom do dva puta tjedno s 10-20 litara po četvor-nom metru nego svaki dan s 5

litara vode. Pored toga, kako bi se sačuvala vlaga u tlu, dobro je povrće zastirati pokošenom travom, slamom ili lišćem jer je dokazano da zastirka po četvor-nom metru uštedi čak i do jednu litru vode dnevno.

Razumljivo je da su podaci u tablici orijentacijski i da optimal-no vrijeme sjetve ovisi od vlada-jućih klimatskih prilika. Svakako da je najkritičniji period sjetve u razdoblju od 20 srpnja do 10 kolovoza.

Osim sjetve, aktualna je i sad-nja presadnica povrća: cvjetače, endivije, kelja pupčara, zimskog kelja, zimskog kupusa, jesen-ske salate i dr. Pri tom prednost imaju presadnice proizvedene kontejniranim načinom i to iz razloga što se bez većih poteš-koća mogu saditi tijekom cijele godine uz izostanak stresa-za-hvaljujući grudi supstrata oko korijena. Sadnja se obavlja u dovoljno vlažno tlo s tim da dva tjedna nakon sadnje trebamo obaviti i prvu prihranu (KAN i sl.). Kako je ovo godina s pojačanom pojavom lisnih ušiju i stjenica, trebamo voditi računa i o zaštiti prijesadnica a što se prije svega odnosi na kupusnjače. Posebnu pak pozornost trebamo obratiti na štetnika kupusnu muhu koja je posljednjih godina stalna pri-jetnja kupusnjačama.

VRSTA POVRĆA

KOLIČINA SJEMENA

(g/m2)

VRIJEME SJETVE

CVJETAČA 3 01.07.-20.07.

CIKLA 3 01.07.-10.07.

ENDIVIJA 3 01.07.-31.08.

MRKVA 4 01.07.-31.08.

PERŠIN 3 01.07.-31.08.

RADIČ 5 01.07.-31.08.

PORILUK 15 01.07.-31.08.

JESENSKA SALATA

3 01.07.-31.08.

ZIMSKIKUPUS

3 01.07.-15.07.

ZIMSKIKELJ

3 01.07.-20.07.

GRAHMAHUNAR

15 01.07.-15.08.

Sjetva povrća u toplijim područjima

Mario ĆuBela, dipl. ing.

Presadnice salate

Presadnice kupusa

Mlade biljke cikle

Gredica s mrkvom


11

Krastavac je tipični predstav-nik povrća kojem pogodu-je uzgoj na mreži. To je i ra-

zumljivo ukoliko je poznato da se na njegovoj stabljici nalaze vitice, koje kad se dohvate nekog pred-meta, brzo ga obuhvate i obavija-ju. Zato se krastavac prilično lako može uzgajati okomito uz naslon od mreže, žice, konopaca, letvica i sl. Najvažnije je izabrati položaj koji je zaklonjen od utjecaja jakih vjetrova, odnosno u našim kraje-vima dovoljno je odabrati položaj okrenut prema suncu. Ukoliko ga uzgajamo u zaštićenom prostoru, onda je uzgoj na mreži idealna opcija iz više razloga. Prije svega, velika prednost okomitog uzgoja krastavaca ogleda se u ogromnoj uštedi na prostoru. To je posebno naglašeno u malim obiteljskim plastenicima u kojima se vodi borba za svaki centimetar slo-bodnog prostora.

Povezanost okomitoguzgoja i gorčina plodova

Puno važniji moment ogleda se u činjenici kako su pojedini proizvođači zamijetili da kod uz-goja na mreži imaju manju po-javu gorčine plodova koja ovim sočnim plodovima itekako uma-njuje tržnu vrijednost. To je lako objašnjivo ukoliko se zna da kra-stavci brzo reagiraju na razne po-remećaje nastale u tijeku razvitka plodova. Jednostavno rečeno, gorčina nije nikakva bolest nego brza reakcija biljke na bilo kakav zastoj ili nedostatak nastao u ti-jeku vegetacije. Tako je utvrđeno da gaženje po vriježama u vri-jeme radova tijekom vegetacije značajnije utječe na pojavu gorči-ne plodova. Kod uzgoja na mreži gorčina plodova izostaje premda na njenu pojavu mogu utjecati i niske odnosno visoke temperatu-re, zalijevanje hladnom vodom u

UZGOJ I ZAŠtItAkRAStAVACA NA MREŽIKrastavci su jednogodišnje biljke puzave vriježaste stabljike koje vole rasti na visokim tem-peraturama tla i zraka. U takvim uvjetima ostvaruju iznimno visoke urode i kakvoću plodo-va. Drugim riječima, upravo se najveći prinosi osiguravaju uzgojem krastavaca na armaturi odnosno mreži.

toplijem dijelu dana (doba velikih vrućina) i dr. Ipak, jedna od naj-važnijih karakteristika okomitog uzgoja krastavaca ogleda se u činjenici kako zbog bolje prozrač-nosti biljaka imamo manje poteš-koća s bolestima, dok su plodovi puno čistiji a berba znatno lakša.

Specifičnosti zaštitekrastavca

Kako su krastavci uzgajani u plastenicima podložniji napadu štetnih insekata ali i pojedinih bolesti, to se posebna pozornost treba posvetiti pravodobnoj za-

štiti uzgajanih biljaka. S druge strane, kada krastavce uzgajamo na mreži, tada možemo biti sigur-ni kako je manja mogućnost po-jave bolesti u odnosu na klasičan uzgoj na tlu dok je zaštita biljaka jednostavnije izvediva. Ali, i pored toga primjenu pesticida odnosno zaštitu biljaka ne smijemo izosta-viti. Tretiranje biljaka obavlja se prvi put 7-10 dana nakon sadnje pripravcima Daconil (15-17 ml/10 lit vode) u kombinaciji s insek-ticidom Karate zeon (2 ml/10 lit vode). Kada se plodovi počnu za-

metati, tada tretiranje vršimo pripravkom

protiv

plamenjače Ridomil Gold MZ (25 grama /10 lit vode) u kombinaciji s fungicidom protiv pepelnice Topas (2,5 ml/10 lit vode). U fazi berbe zaštitu nastavljamo fungi-cidima protiv plamenjače i pepel-nice Quadris (10 ml/10 lit vode) kratke karence (3 dana) ili fungi-cidom protiv plamenjače Revus MZ (25 grama/10 lit vode). Prak-sa je pokazala da, pored svega, u zaštićenim prostorima trebamo koristiti i pripravak Vertimec (8-10 ml/10 lit vode) koji se ne mi-ješa s drugim pripravcima, a čija karenca iznosi 7 dana. Vertimec se aplicira u ranim jutarnjim ili večernjim satima u cilju što efi-kasnijeg suzbijanja štetnih grinja i kalifornijskog tripsa. Svakako treba napomenuti kako je ovdje riječ o orijentacijskom programu zaštite krastavaca jer će broj tre-tiranja dijelom ovisiti i od stanja u samom nasadu. Ipak, bitno je naglasiti kako je krastavac kultura koja se kontinuirano bere, zbog čega prilikom tretiranja moramo strogo voditi računa o karenci.


Plodovima protiv žeđiDobro je poznato kako krastavci predstavljaju povrće s najvećim sadržajem vode. Naime, čak 97 % ukupne težine plodova čini voda. Osim toga, njihovi osvje-žavajući plodovi čine značajan izvor vitamina i minerala. Stoga i ne čudi što ih u nekim orijen-talnim zemljama, poput Turske prodavači nude na ulicama na način da plod krastavca ogule, operu i ponude vam za osvje-ženje. Drugim riječima, u takvim egzotičnim zemljama umjesto sladoleda možete kupiti puno zdravije i hranjivije osvježenje, u vidu plodova salatnog krastav-ca. Međutim, znatno bolje i eko-nomičnije je ukoliko ga uspijete uzgojiti odnosno proizvesti u vlastitom povrtnjaku.

Uzgoj krastavca na mreži

Mreža za uzgoj krastavaca

12


Istina, ne vladaju optimalni uvjeti za njen uzgoj, ali rajči-ca se može uzgajati u toplijim

krajevima i tijekom ljeta. Iskustva iz Dalmacije pokazuju da ondaš-nji povrtlari rajčicu za kasnu pro-izvodnju siju u lipnju. Sjetva se obavlja na otvoreno uz utrošak sjemena od 1 gram po četvor-nom metru. Dakle, sjetva je pri-lično rijetka jer gušći sklop ne bi omogućio razvijanje kvalitetnih, čvrstih prijesadnica. Ipak, treba imati na umu da prijesadnice

UZGOJ RAJČICE U kASNIJIM ROkOVIMAIako u povrtnjaku vladaju velike vrućine, ne postoje veće zapreke za kasni uzgoj rajčice. Potrebno je samo malo volje i redo-vitog zalijevanja pa da koncem ljeta možemo uživati u njenim osvježavajućim plodovima.

trebaju biti dobro razvijene kako bi mogle podnijeti velike vrućine i nešto surovije uvjete uzgoja.

Svakako da je proizvodnja prijesadnica najkritičniji period u kasnom uzgoju rajčice. Stoga, treba biti pažljiv kako se ne bi “preskočilo” zalijevanje. Zalije-vanje se nikako ne smije provo-diti za vrućeg dijela dana jer bi na taj način doslovce spržili tek iznikle biljke. Iskusniji povrtlari kupuju i odgovarajuće mreže za hladovinu kako bi zasjenili mla-de biljke i na taj način im pružili barem malo odmora od jakog

veliMir lasiĆ, dipl. ing.

Pomidora na dalmatinski načinNa (nezaobilaznom) maslinovu ulju kratko propirjajte isjeckanu kapulu, luk i petrusimul, dodajte oguljene pomidore i sve dugo tušite, povremeno miješajući, dok ne dobijete gust umak. Posoli-te, popaprite i zasladite žlicom šećera. Na taj način dobili ste šalšu koja pretstavlja univerzalni sredozemni dodatak tjestenini, njoki-ma, lešom i pečenom mesu a osnova je i mnogim umacima.

popodnevnog sunca. Kada smo uspjeli uzgojiti sadnice presađi-vanje obavljamo tijekom srpnja na razmak redova od 70 cm i u redu 35 cm.

Uklanjanje vrhovaOsim, više pažnje “ljetna”

rajčica zahtijeva i uzgoj na dva izboja. Ne smijemo zaboraviti ni otkidanje vršnih dijelova a što se obično provodi mjesec dana pri-je zahlađenja. Cilj ovog postupka je usmjeravanje hranjiva u donje dijelove biljke kako bi biljka for-mirala krupnije plodove. Ukoliko ovaj postupak ne provedemo, hranjiva će odlaziti i u vršne dije-love čime se biljka dodatno iscr-pljuje pa plodovi ostaju prilično sitni i nejednolično dozreli.

Berba rajčiceUkoliko smo uspjeli pravil-

no uzgojiti rajčicu, slijedi berba. Vrijeme berbe ovisi od datuma sjetve/sadnje i vladajućih klimat-skih prilika ali obično počinje po-

četkom rujna. Ukoliko se vrijeme nenadano pogorša, potrebno je obrati sve plodove (čak i zelene) jer rajčica bez problema može i naknadno dozoriti. Dovoljno je plodove rasprostrijeti u prostori-ju na čije podove smo prethod-no stavili slamu u sloju od 15-tak cm. Temperatura prostorije treba iznositi 11-140 C s tim da se u tu svrhu najčešće koriste klijališta.

Ljetni uzgoj rajčice nije raši-ren iz razloga što zahtijeva malo više truda i pažnje. Ali, zašto po-vrtnjak tijekom ljeta ostaviti pra-zan jer ipak vrijedi probati.

Ljetna sadnja rajčice Plodovi dozrijevaju sredinom rujna

Zakidanje vrhova

Namjenska gnojiva za rajčicu


14


Već od trenutka sadnje, mada do napada može doći i tijekom uzgoja pri-

jesadnica, kupusnjače, posebno glavati kupus, izloženi su napa-du gusjenica kupusnog moljca. To je tipični štetnik kupusnjača, posebno glavatog kupusa, u po-četnim fazama razvoja biljaka. Ako se mlade biljke na vrijeme ne zaštite, može doći do veoma velikih šteta.

Kupusni moljacPojedinih godina uočene su

masovne pojave gusjenica ku-pusnog moljca. Na pojedinim biljkama može se naći više dese-tina gusjenica. Dok su gusjenice mlade, one izgrizaju samo sre-dišnji mesnati dio lista. Nastala oštećenja su u obliku “prozorčića”, budući da nije oštećena pokožica (epiderma) lista. U narodu se to često naziva “srebrenasta čipka”.

Kako rastu, gusjenice posta-ju proždrljivije i izgrizaju mlado središnje lišće u obliku nepravil-nih rupica. Osim toga, napadnuti listovi su jako onečišćeni izme-tom gusjenica.

U slučaju prisutnosti većeg broja gusjenica, mlado središnje lišće je potpuno izgriženo i one-čišćeno izmetom gusjenica. Do većih šteta posebno dolazi kada napad, posebno starijih gusjeni-ca, uslijedi u vrijeme uzgoja pri-

LEPTIRI ŠtEtNICI kUPUSNJAČAMeđu velikim brojem štetnika koji mogu napasti kupusnjače značajno mjesto zauzimaju ličinke leptira, tj. gusjenice. Po-sljednjih godina bilježe se sve veće štete od ovih štetnika.

jesadnica, ili neposredno nakon presađivanja biljaka. Na tako mladim biljkama i kod manjeg broja gusjenica dolazi do potpu-nog uništenja središnjeg dijela biljke, pa takve biljke ne formi-raju glavice ili, kako se u narodu kaže, “ostaju jalove”.

Međutim, često se dogodi da kod biljaka, kod kojih su gusjeni-ce moljca uništile centralni vršni dio biljke, iz pazuha listova po-tjera veći broj pupova iz kojih se formira veći broj glavica. Takve glavice u pravilu ostaju veoma male te nemaju nikakvu tržišnu vrijednost.

Zaštita kupusnjačaZaštita mladih biljaka kupu-

snjača, posebno glavatog kupusa na kojem nastaju najveće štete od napada gusjenica kupusnog moljca dosta je jednostavna. Po-što se kupus nalazi u početnoj fazi razvoja, tada je veoma lako temeljito poprskati svaku biljku. Zbog male lisne mase ne troši se puno škropivo po jedinici površi-ne, pa su niski troškovi zaštite, što dozvoljava da se tretiranje obavi češće, nekim od sljedećih pripra-vaka: Rotor 1,25 EC, Reldan 40, fastac 10 SC, Karate, ili pak nekim drugim pripravkom.

Kupusne soviceTijekom jeseni kupusnjače,

prije svih glavati kupus, mogu biti napadnute gusjenicama ku-

pusne sovice. Leptir sovice je ak-tivan tijekom noći a preko dana se zavlači ispod listova kupusa ili neko drugo skrovito mjesto. Zato ga poljoprivredni proizvo-đači teže zapažaju i u slučaju da pozorno promatraju kupusnjače, za razliku, od primjerice, velikog kupusara koji iznad parcela ku-pusa leti gotovo tijekom cijelog dana. ženka kupusne sovice po-laže jaja s donje strane lista. Jaja su u početku zelena i teško se zapažaju. Gusjenice su po pojavi najčešće zelene boje, a kako ra-stu boja im se mijenja od zelene do smeđe. Gusjenica može nara-sti i do 40 mm. Kupusna sovica najčešće razvija dvije generacije godišnje, jednu proljetnu i jednu jesenju. Zapravo leptir druge ge-neracije javlja se od sredine ljeta, ali se gusjenice masovno javljaju

početkom jeseni. Kupusna sovica za razvoj zahtijeva dosta vlage, pa se masovnije javlja uz riječne tokove i druga mjesta na kojima ima dosta vlage. Međutim, kako se kod nas kupus i ostale kupu-snjače obilno zalijevaju, to sovi-ca i na sušnim terenima nalazi povoljne uvjete za razvoj.

Kupusna sovica, za razliku od kupusara i kupusnog moljca, nije tipični štetnik kupusnjača. Ona je, naime, polifagna vrsta, što znači da se njene gusjenice mogu razvijati na velikom broju poljoprivrednih kultura, te na nekim korovskim biljkama. To je jedan od razloga da taj štetnik uvijek ima na raspolaganju neku biljnu vrstu na kojoj se može ra-zvijati. Kada su u pitanju kupu-snjače, gusjenice se mogu razvi-jati na svim vrstama, ali preferira

dr. ivan ostoJiĆ

Gusjenica kupusnog moljca

Leptir kupusnog moljca Oštećenja na listovima i glavici kupusa

15


glavati kupus na kojem i pričinja-va najveće štete.

Gusjenice se zavlačeu glavice kupusa

Dok su gusjenice mlade, smještene su u centralnom dijelu rozete, tj. nalaze su između mla-dih središnjih listova. Štete čine tako što izgrizaju dijelove lista iz-među nervature u obliku manjih ili većih okruglastih rupica. Kada kupus formira glavicu, gusjenice se zavlače u njenu unutrašnjost. živeći u glavici gusjenice pra-ve veći broj hodnika pri čemu oštećuju unutrašnje listove. Po-red toga, hodnici u kojima žive gusjenice sovica puni su izmeta, što još više doprinosi da jače na-padnute glavice nisu uporabljive za ishranu ljudi. Kako odrasle gu-sjenice, koje su u stvari i najprož-drljivije, napadaju razvijenije gla-vice, to štete nisu toliko izražene u smanjenju uroda, što često može zavarati poljoprivrednog proizvođača, glede štetnosti so-vice. Zapravo, štete su ispoljene u pogledu kvalitete napadnutih glavica, što se na kraju svodi na smanjenje dobiti, jer se ne kvali-tetni urod i ako može biti zadovo-ljavajući, ne može dobro prodati. Naime, glavice čija je unutraš-njost ispresijecana od gusjenica sovice i zagađena izmetom gu-sjenice, domaćice izbjegavaju kupovati. Pored toga, glavice kupusa koje su oštećene od gu-sjenica kupusne sovice, veoma su podložne napadu, odnosno razvoju patogenih organizama, prije svega gljivica koje izazivaju trulež. Takve glavice veoma brzo

propadaju, pa se u tom slučaju mogu ispoljiti štete i u pogledu smanjenja uroda.

Zaštita kupusa od sovicaKada je u pitanju zaštita kupu-

sa od napada gusjenica kupusne sovice, treba istaknuti da zaštita mora biti pravovremeno prove-dena, tj. zaštitu treba usmjeriti protiv mladih gusjenica dok se nalaze između mladog središ-njeg lišća. To je potrebno iz više razloga. Prije svega zbog toga što su mlade gusjenice daleko osjet-ljivije na djelovanje insekticida, te

što je tada, znači dok glavica nije razvijena i u nju ušle gusjenice, lakše ostvariti kontakt primijenje-nog insekticida s gusjenicama. Pored toga što zakašnjela zaštita nije djelotvorna, budući se tada najveći broj gusjenica nalazi u glavicama, te nije moguć kon-takt primijenjenog insekticida sa gusjenicama, isto tako nisu spri-ječene štete koje prave gusjenice u početku svog razvoja, kada iz-grizaju mlado središnje lišće. Ako se na vrijeme pristupi suzbijanju gusjenica, dakle ako se insekticid primijeni dok su gusjenice mlade,

tada je zaštitu kupusa od napada gusjenica kupusne sovice mogu-će ostvariti primjenom priprava-ka koji imaju izraženo kontaktno i želučano djelovanje. Koriste se uglavnom isti pripravci kao kod kupusnog moljca.

I kupusari prave štetePored ova dva, poljoprivred-

nim proizvođačima manje po-znata štetnika, krajem ljeta i po-četkom jeseni, na kupusnjačama se mogu naći i gusjenice drugih leptira, prije svih velikog kupu-sara. U godinama kada dođe do masovne pojave ovog štetnika, a na pojedinim parcelama može doći do potpunog golobrsta svih listova na kupusnjačama. Ukoliko se redovito provodi zaštita protiv kupusnog moljca i kupusne sovi-ce, tada nije potrebno posebno vršiti tretiranje protiv gusjenica velikog kupusara, jer primijenje-ni insekticidi protiv gusjenica spomenutih štetnika, djeluju i na gusjenice velikog kupusara.

Kod suzbijanja bilo kojeg štetnika na kupusnjačama treba odabranom pripravku, odnosno insekticidnoj tekućini, dodati neko sredstvo, tj. okvašivač, koje poboljšava prijanjanje škropiva na površinu lista. Naime, povr-šina lista kupusnjača prekrivena je voštanom prevlakom pa se insekticidna tekućina kojoj nije dodan okvašivač slabo zadržava na listu, zbog čega je djelotvor-nost primijenjenog insekticida smanjena. Od pripravaka koji se koriste kao okvašivači kod nas su u prometu sljedeći: Chromovit, Extravon i dr. Oštećenja na listovima kupusa od gusjenica velikog kupusara

Gusjenica kupusne sovice Gusjenice velikog kupusara

16


Pčele odnosno njihove pro-izvode napadaju različiti štetni organizmi, među

kojima njih nekoliko mogu pri-činiti ozbiljne štete. Po štetnosti se posebno izdvajaju mali i veliki voskov moljac.

Voskovi moljciVoskovi moljci – veliki (Galleria

mellonella L.) i mali (Achroea grise-lla) su noćni leptiri koji se javljaju svake godine. Odrasli nisu štetni ,ali su zato štetne njihove ličinke koje oštećuju saće koje se nalazi van košnice, a nekada mogu priči-

niti i štete u košnici kod slabih za-jednica. Inače voskovi moljci pri-padaju skupini skladišnih štetnika i najveće štete rade u skladištima.

ženka voskova moljca odloži nekoliko stotina jaja na uskla-dištenom saću. Nakon izlaska iz jaja, ličinke se hrane saćem, praveći kanale, a sve to upredaju nitima.

Preventivne mjere suzbijanja odnose se na održavanje čistoće u skladištima gdje se skladište-saći i drugi pčelinji proizvodi. Skladišta moraju biti hladna, s temperaturom ispod 15 oC.

Danas se na tržištu mogu nabaviti različiti pripravci kojima

ŠtEtNICI U kOŠNICII NEPRIJAtELJI PČELAveliMir lasiĆ, dipl. ing. se suzbijaju moljci u skladištima,

ali samo neki se mogu koristiti u pčelarstvu.

SlaninarSlaninar (Dermestes lardarius)

napada različite vrste proizvoda životinjskog porijekla. Odrasli slaninar je crne boje sa sivom prugom, dugačak 7-9 mm, a li-činka naraste do 10 mm. Vrlo je proždrljiv, a proizvode oneči-šćuje velikom količinom izmeta. Ponekad ga se može pronaći na saću, no štete koje pravi nisu velike. Može ga se pronaći i u košnici, a vrlo često u skladišnim prostorima.

Leptir - mrtvačka glava

Imago i ličinka slaninaraGusjenice i oštećenja od voskova moljca Leptir voskova moljca

17


Mrtvačka glavaLeptir, domaćeg naziva mr-

tvačka glava (Acherontia atropos L.), je jedan od većih leptira kod nas. Razmještaj dlačica na leđnoj strani prsišta daje obrise mrtvač-ke glave. Šarenih je boja.

Mrtvačka glava je noćni lep-tir koji ulazi u košnice u potrazi za medom i nektarom. Svojim prisustvom u košnici uznemira-va pčela koje ga često i ubiju, pa se u košnici mogu pronaći ostaci dijelova tijela. Pčela često oblije-pe ostatke tijela propolisom.

Osnovna mjera zaštite je onemogućavanje ulaska leptira u košnicu postavljanjem uskog leta.

MraviČesti su stanovnici pčelinja-

ka, ali ne nanose velike štete. Tu i tamo ulaze u košnice u potrazi za medom. Poznato je da neke vrste napadaju pčele. Ako se na pčelinjaku primijeti veća broj-nost mrava potrebno je pronaći i uništiti mravinjake.

Stršljenovi i oseStršljen (Vespa crabo) i osa

(Vespula vulgaris)mogu pričiniti štete pčelama. Daleko više su opasniji štršljenovi koji mogu postati veliki problem na pčeli-njaku ako se jave u većoj brojno-sti. Stršljenovi love pčele ispred košnica, ali ulaze u košnice gdje

napadaju leglo, ali i maticu. Suz-bijaju se postavljanjem mamaca na bazi octikavog vina, jabučnog soka ili piva. Ne smiju se koristiti mamci koji su privlačni za pčele (slatkaste tekućine)

MiševiMiševi mogu predstavljati

ozbiljan problem na pčelinjaku. Mogu uništiti ili oslabiti cijelu pčelinju zajednicu. Posebno su štetni tijekom zime kada se uvlače u košnice u potrazi za skloništem. Uznemiruju pčele u zimskom klupku, ali se hrane i medom, peludom, mrtvim i živim pčelama. Saće u košnica-ma u kojima je boravio miš ima

karakterističan miris koji odbija maticu i pčele. Osnovne mjere zaštite svode se na onemogu-ćavanje ulaska miševa u košnice na način da se sužavaju leta i po-stavljaju tzv. češljevi. Ako se pri-mijeti veća brojnost miševa na pčelinjaku potrebno je postaviti zatrovane mamce.

PticeNeke vrste ptica, primjerice

pčelarica ili ukrasne žuna (Me-rops apiaster) mogu pričiniti manje štete pčelinjoj zajedni-ci. Ova ptica uznemirava pčele prilikom odlaska ili povratka s paše, a vrlo često lovi pčele oko pčelinjaka.

Tijekom zime miševi se zavlače u košnice Pčelarica lovi pčele oko pčelinjaka

I ose pričinjavaju štete pčelama

Stršljenovi love pčele ispred košnicaMravi se također zavlače u košnice

18


To je i razumljivo ukoliko se u obzir uzme činjenica kako Hercegovina ima dovoljne

količine padavina, samo što su one neravnomjerno raspoređe-ne. Drugim riječima, padavina nema u razdoblju intenzivnog porasta većine poljoprivrednih kultura te se stoga i pristupa na-tapanju.

Hit su sustavi kap po kapI doista, svakim danim u

hercegovačkim vinogradima možemo uočiti sve veći broj in-staliranih sustava kap po kap. Navedeni sustavi se već desetlje-ćima masovno koriste u vinogra-dima na području južne Italije. Tamošnja praksa je pokazala da se navedenim sustavom može uštedjeti količina vode i do 60 posto iz razloga što se natapa samo dio tla uz trs, što je sasvim i dovoljno. Uostalom, ukoliko po-gledamo prostrane vinograde tvrtke Hercegovina vina (Konju-si, Blizanci), vidjet ćemo kako je u njima instaliran sustav kap po kap na nekoliko stotina hektara. Isto tako, novi suvremeni nasa-di stolnog grožđa tvrtke Revita plant na Buni su također sa si-stemom zalijevanja kap po kap. Osim toga, sve veći broj manjih vinogradara svoje vinograde navodnjavaju sustavom kap po kap. Oni najbolje i svjedoče kako

je profi vinogradarstvo isplativo samo uz poštivanje novih teh-nologija i suvremenih trendova. Osim toga, dokazano je kako su se primjenom navodnjavanja kapanjem prinosi povećali za čak 30 posto. Ukoliko to pomno-žimo sa nekoliko stotina hekta-ra površine, dobit će se itekako rentabilna računica. Zanimljiv je i podatak da je na osnovu dosa-dašnjih istraživanja, saznanja i osobnih iskustava uočeno kako u kritičnim mjesecima za vinovu lozu treba osigurati 4 mm vode dnevno.

Prednost sustava kap po kapOsim uštede vode i osigura-

vanja većih prinosa, ugrađiva-njem sustava kap po kap sma-njujemo vlažnost zraka i tla u

nasadu te su time i opasnosti od bolesti manje. Osim toga, me-đuredni prostori ostaju suhi, što omogućuje slobodno kretanje ljudi i strojeva. Također, konti-nuiranost navodnjavanja koja se postiže ovim načinom uvjetuje veoma povoljan mikroklimat gdje se u permanentno vlažnom zemljištu eliminiraju šokovi na-stali kao posljedica hercegovač-kih tropskih vrućina. Drugim, riječima, u Hercegovini vladaju tropski uvjeti što potvrđuju i sva-kodnevne temperature preko 30 stupnjeva C koje se mogu javiti u svim mjesecima vegetacije te izrazito vrući dani s preko 35 stupnjeva C od konca travnja do konca rujna. Usljed toga često dolazi do ekscesnih pojava u po-gledu potreba za vodom i odre-đenih šokova koji se eliminiraju kontinuiranim, svakodnevnim navodnjavanjem putem sustava kap po kap. Pored toga ne zane-marimo ni činjenicu kako je cije-na sustava više nego prihvatljiva a samo instaliranje i održavanje vrlo jednostavno.

Što na kraju reći nego da dio budućnost hercegovačke poljoprivrede dobrim dijelom svakako leži i u njenom vino-gradarstvu koje je opet u uspo-

NAVODNJAVANJE VINOGRADA SUStAVOM kAP PO kAPPosljednjih nekoliko godina unutar vinograda uočava se sve veći broj instaliranih sustava kap po kap koji predstavljaju i svojevrsnu budućnost natapanja vinograda u Hercegovini. Pa, svima nam je poznato kako analiza klimatskih čimbenika pokazuje da je potreba za na-tapanjem izražena na području cijele Hercegovine.

Mladen karačiĆ, dipl. ing.

Početak u IzraeluPrva plastična kapaljka kon-struirana je od strane Blassa u Izraelu, odakle se, zajedno sa cjelim sustavom navod-njavanja, proširila po cijelom svijetu. Ovaj sustav navod-njavanja karakterizira upravo kapaljka kao mjesto na kojem se reducira radni tlak iz cijevi i u obliku kapljice ispušta vodu na tlo. Danas postoji više vrsta kapaljki. Obzirom na mjesto instaliranja na cijev, razlikuju se kapaljke ugrađene u cijev i one koje se postavljaju na ci-jev. Osim toga postoje i:

kapaljke s laminarnim to-• kom vodekompenzirajuće kapaljke• samoispirajuće kapaljke•

Jedan od osnovnih nedo-stataka navodnjavanja ka-panjem jest začepljenje ka-paljki, bilo ono mehaničko ili kemijsko. Začepljenje kapaljki izravno je povezano s kva-litetom vode koja se koristi za navodnjavanje, odnosno njenim fizikalnim, kemijskim i mikrobiološkim faktorima. Zbog toga ptrebno je uraditi analizu kakvoće vode, te na osnovu rezultata odabrati odgovarajuću opremu za na-vodnjavanje kapanjem. filter mora biti pravilno odabran jer u velikoj mjeri o izboru filtera ovisi sustav navodnjavanja. Osim mehaničkog začeplje-nja kapaljke su podložne i kemijskom začepljenju. Ono je posljedica stvaranja neto-pljivih soli (kalcija, magnezija, željeza ili mangana) na otvoru ili unutar kapaljke.Jedan od mogućih načina sprječavanja taloženja kar-bonata jeste smanjivanje pH dodavanje kiseline.

nu. Ali, razumljivo je da samo uvođenjem novih tehnologija i osuvremenjivanjem proizvod-nje možemo očekivati i dobre proizvodne rezultate. Uostalom, kada danas sutra uđemo u toliko željenu Europsku Uniju, morat ćemo konkurirati našim budu-ćim vinogradarskim kolegama. Stoga, ukoliko nam s navodnja-vanjem baš i ne ide, tješimo se saznanjem kako je kvaliteta ipak na našoj strani…

Jedan od načina primjene sistema kap po kap

Polaganje crijeva za navodnjavanje u tlo

19


Karakteristike:Sinergon 2000 je organsko tekuće gnojivo namijenjeno foli-jarnoj primjeni kod biljaka koje su podložne ambijentalnom i fiziološkom stresu. Organska komponenta unosi dušik u visoko primjenjivom obliku, koji omogućava poboljšanje fizioloških i proi-zvodnih mehanizama uzgajane biljke. Prisutnost aminokiselina u organskoj tvari kao što su glutamin, cistein, serin i glicin omogućava formulaciji da reagira pozitivno na proteinsku sintezu biljke pospješujući uspostavljane biokemijskih funkcija u slučaju šoka uzrokovanog temperaturnim ili fizio-loškim promjenama ili raznim drugim tretmanima. Sinergon 2000 je obogaćen magnezijem-najbitnijim elementom za formi-ranje klorofila i karotenoidnih supstanci, te željezom- pokretačem procesa fotosinteze.Na ovaj način biljka gnojena Sinergonom 2000 je otpornija, aktivnija, vital-nija i produktivnija.

Korištenjem SINERGON-a 2000 dobiva se:veća otpornost na klimatske nepogode,• bolji vegetativni razvoj,• bolja opća uravnoteženost biljke, • veća produktivnost kvantitativna i kvalitativna – smanjuje stres biljke pri-• likom tretmana s herbicidima.

Doze i način primjene: (u odnosu na uvjete tla i same biljke)Folijarna primjena (doze za 100 lit vode)

Voćke i vinova loza • (kruška, jabuka, breskva, šljiva, kajsija, trešnja, kiwi, maslina, vinsko i stolno grožđe, agrumi, jagoda, i dr.): 100-150 gr primje-njivati u fazi prije i poslije cvatnje i u fazi rasta plodova.Povrće • (rajčica, salata, paprika itd.) 100-120g. Primjenjivati u fazi nakon presađivanja ili ponovne vegetacije, te u fazi formiranja ploda. Kod pri-mjene u zaštićenim prostorima doza ne smije preći 100 gr/100 lit. vode.Cvijeće• : 60-80 gr ; primjenjivati u fazi nakon presađivanja ili ponovne ve-getacije, u fazi formiranja cvjetnih pupoljaka. Ukrasne biljke i rasadnici:• 80-100 gr ; prilikom pojave prvih novih listo-va.Žitarice• : 1,5-2 kg/ha ; primjenjivati u fazi porasta i rasta stabljike .Industrijske kulture: • (repa, duhan, i dr.) 1,5-2 kg/ha. Tretirati nakon po-jave četvrtog-petog lista. Ostalo:• (voćnjak, povrtnjak, industrijske biljke) 100-150 gr u slučaju am-bijentalnog i fiziološkog stresa.

Fertirigacija (gnojidba kroz sistem za navodnjavanje):Voćke i vinova loza: 5-15 kg/ha• Povrtne kulture, ukrasne biljke i cvijeće: 1-2 kg/1000 m2.•

Kompatibilnost (mogućnost mješanja): SINERGON 2000 se može miješati s ostalim CIfO pripravcima ali i sa sred-stvima za zaštitu bilja.Napomene: U zaštićenom prostoru (plasteniku, stakleniku, tunelima, itd) doze Sinergona ne smiju preći 100g na 100 lit vode (0,1%). folijarni tre-tmani se izvode u jutarnjem ili popodnevnom dijelu dana (ne kod visokih temperatura). Prije primjene protresti bocu. CIfO jamči kvalitetu pripravka, ali ne preuzima nikakvu odgovornost za štete nastale usljed neprikladne primjene pripravka ili nepoštivanja nave-denih doza i načina primjene.

SINERGON2000Pospješuje razvoj biljaka u stresnim uvjetima

ivica doko, dipl. ing.

PItANJA I ODGOVORI


20

Savijanje grana voćaka

Pročitao sam da se savijanjem kod voćaka plodovi mogu očekivati mnogo ranije nakon sadnje, pa me zanima vrijedi li to za sve voćne vrste.

Savijanje grana u lukove na mla-đim voćkama u prvim godinama poslije sadnje može se više ili manje skratiti trajanje njihove mladenačke nerodnosti, odno-sno vrijeme od sadnje do dono-šenja prvih plodova. To posebno vrijedi za jabuke i kruške cijeplje-ne na bujnim podlogama i nji-hove pojedine sorte. Na slabije bujnim podlogama i sortama sklonim ranijem plodonošenju savijanjem se ne postigne puno. Na savijanje se troši mnogo vre-mena pa ga primjenjuju voćari amateri koji imaju manji broj sta-bala. U većim voćnjacima obav-lja se minimalna rezidba, samo toliko koliko je nužno za obli-kovanje krošnje i primjenjuje se uravnotežena ishrana, odnosno pravilna gnojidba mladih voća-ka, što također pridonosi njiho-vu ranijem plodonošenju.Savijanje se ne prakticira kod ko-štičavih voćaka (breskva, trešnja, višnja, marelica i šljiva), jer one na njega gotovo i da ne reagiraju.

Mladen Karačić, dipl. ing.

Vađenje panjeva

Tijekom ljeta planiram posjeći veći broj starijih voćnih staba-la. Zanima me kako najlakše izvaditi panjeve.

Nakon rezidbe tijekom jeseni panjeve je najbolje premazati jednim od herbicida na osnovi glifosata (Herkules ili Cosmic). Koristimo fiziološku zakonitost da se u jesen kod drvenastih kultura hranjiva premještaju iz nadzemnih dijelova u korijen. I upravo ujesen kod svega što tre-bamo uništiti koristimo jedan od

ova dva pripravka. Razrijedi se otopina u omjeru 1:6 i svako de-blo premaže četkicom. Otopina će uništiti panj i do najmanjeg korjenčića, pa ga iduće godine možete jednostavno izvaditi bez mehanizacije.

Ivica Doko, dipl. ing.

Rastjerivanje zmija

Postoji li kemijski pripravak za rastjerivanje zmija. Naime, na svom imanju primijetio sam nekoliko zmija u blizini jedne nakupine kamenja koja se na-lazi u zapuštenom voćnjaku.

Upravo zmije traže takva mjesta kao svoja staništa, pogotovo ako su još obrasla raslinjem. Kako bi se riješili zmija, moramo njihova staništa učiniti nesigurnim za obitavanje. Naime, poznato je da zmije ne obitavaju na površi-nama gdje se ne osjećaju sigur-nim. Takve površine potrebno je kultivirati, raslinje očistiti, a po mogućnosti to kamenje ukloni-ti. Osim toga, raslinje se može i spaliti. Trajno sprječavanje nase-ljavanja zmija na neko područje (voćnjak, ili neku drugu povr-šinu) teško je izvedivo. Mogu se koristiti pocinčana mreža sa sitnim oknima kojom se ogradi cijela površina.Danas na tržištu postoje priprav-ci koji se mogu koristiti u rastje-rivanju zmija. Jedan od takvih pripravaka je i Viperalt-repelent koji svojim mirisom tjera zmije. Možete ga nabaviti u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama ili tržnim centrima.

Matea Pehar, dipl. ing.

O kojoj sortikrumpiru se radi

U veljači sam kupio 20 kg krumpira kojeg sam posa-

dio tijekom ožujka. Prilikom kupovine od prodavača sam tražio neku novu ranu sortu krumpira. Krumpir je izuzetno dobro radio, a gomolji su ne-što izduljeni. Molim vas da mi odgovorite o kojoj sorti krum-pira se radi jer ga namjeravam saditi i iduće godine.

Gomolji krumpira koje ste do-stavili pripadaju sorti Arnova. Naime, gomolji ove sorte su ne-što izduljeni i glatke pokožice. Arnova pripada skupini ranih sorti krumpira namijenjenih za proizvodnju mladog krumpira. Izuzetna je rodna sorta i svake godine površine zasađene ovom sortom se povećavaju. Predviđa se da će biti jedna od vodećih sorti za proizvodnju mladog krumpira

Mario Ćubela, dipl. ing.

Pojava sitnih bobicana grozdu

Prilikom redovitog obilaska vinograda primijetio sam veći broj grozdova na kojima su se formirale suviše sitne bobice. Iako nisam veliki stručnjak mislim da se nipošto ne radi o bolesti. Stoga me zanima o ka-kvoj je pojavi riječ?

Iako niste, kako sami kažete veli-ki stručnjak, u pravu ste kada tvr-dite da nije riječ o bolesti. Uzrok pojave sitnih bobica leži u lošem vremenu koje je pratilac naših krajeva u zadnjim godinama i to upravo u vrijeme cvatnje vinove loze. Kako bismo vam točnije po-jasnili ovu pojavu, želim vam reći da u vašem vinogradu nije bilo potpune oplodnje, zbog čega je i došlo do formiranja malih bo-bica. Stoga vam preporučujemo da, prije cvatnje ili odmah nakon cvatnje obavite prihranjivanje, pritom vodeći računa da se ne pretjeruje s količinom gnojiva. Jer, upravo agrotehničkim mje-

rama istodobno je važno utje-cati i na smanjivanje prevelike bujnosti trsa dok cvjeta, a što se provodi pravilnom rezidbom uz korištenje slabije bujnih podlo-ga i sl. Često za navedene simp-tome poljodjelci znaju tvrditi da je uzrok nedostatak vlage neop-hodan za razvoj grozdova i lišća, a što nije točno. Vlaga jest bitna, ali se ne očituje na ovako izražen način.

Nino Rotim, dipl. ing.

UREA i njenafolijarna primjena

Dugi niz godina uspješno se bavim poljoprivrednom proi-zvodnjom. Iako sam nebrojeno puta različite poljoprivredne kulture gnojio dušičnim gnoji-vima nikada ista nisam koristio folijarno tj. preko lista. Stoga me zanima koje su karakteristi-ke UREE (sa stručnog gledišta) i može li se ona koristiti za gno-jidbu preko lista?

UREA se još naziva karbamidom ili mokraćevinom i predstavlja naše najkoncentriranije čvrsto dušično gnojivo koje sadržava 46 % dušika. UREA dolazi u obli-ku bijelih zrnaca premda nekada može biti i bijela kristalna sol. Slabo je higroskopna, što znači da ne upija vlagu iz zraka i dosta se lako čuva. Vrlo je rastvorljiva u vodi i koristi se za gnojenje svih kultura bilo pri oranju, pred sjetvu ili za prihranjivanje (kao i KAN). Međutim, UREA se danas dosta koristi i za gnojidbu preko lista kada se najčešće rastvara 0,5-1,0 kg u 100 litara vode, što znači da je tada koncentracija rastvora 0,5-1 %. Premda pojedine kultu-re podnose i nešto jače koncen-tracije (krumpir), kod folijarne primjene UREE treba biti opre-zan iz razloga što lako može doći do pojave neželjenih ožegotina.

Mladen Karačić, dipl. ing.

21


Prije nešto više od jednog desetljeća u Hercegovini su se vrlo aktivno počele

podizati “odrine” kivija ili aktini-dije. Ništa začuđujuće, jer se radi o jednoj od rijetkih voćnih vrsta koja traži minimalnu njegu i odr-žavanje. Tim više što se kiwi vrlo rijetko ili gotovo nikako ne treba prskati, odnosno, primjena pesti-cida u uzgoju aktinidije je svede-na na minimalnu mjeru. Stoga se najčešće i sadi uz okućnice i to pr-venstveno za stvaranje vrlo guste hladovine s tim da ne smijemo zanemariti ni veliko bogatstvo C vitamina koji se kriju u njego-vim aromatičnim plodovima. Ali, pošto je riječ o relativno novoj voćnoj vrsti, u praksi se dešavaju različite pogreške.

List dobiva izrazito žutu boju-bolest ili premalo gnojiva?

Ni jedno ni drugo. Pogreška se javlja u samom startu, odnosno, kod sadnje. Ukoliko kiwi sadimo na tlima koja su bogata karbo-natima i imaju previše aktivnog vapna u svom sastavu, tada se redovito pojavljuje i kloroza, koja se manifestira žućenjem lista. Na-vedena tla nisu idealna za sadnju kiwija jer aktivno vapno “blokira” željezo u tlu a ono je neophodno za uzgoj aktinidija. Stoga je, u više navrata, željezo potrebno unositi u tlo i to otapanjem željeznih he-lata čija količina ovisi o sta-rosti stabala i stupnja kloroze. Navedene željezne helate mo-žete pronaći u svim bolje opskrbljenim

poljoljekarnama pod tvorničkim nazivom Florgen 6. Inače, pojava žućenja lista ili kloroze je poseb-no izražena ove godine jer velike količine oborina ispiru u dublje slojeve tla i ono malo željeza koje se nalazi dostupno stablima akti-nidija. A mjeseci svibanj i lipanj su idealani za primjenu preparata Florgen 6 i Sequestren Fe.

A kada se unosemineralna gnojiva?

Mineralna gnojiva se uno-se također u ovom razdoblju s tim da ne trebamo pretjerivati s njihovim količinama. Izbor tipa gnojiva ovisi o više čimbenika, ali je svakako najpoželjnije koristiti specijalna gnojiva za aktinidije jer ona u svom sastavu pored osnovnih elemenata sadržavaju i mikroelemente nužne za pravi-lan razvitak stabala. Dovoljno je oko svakog stabla razbacati 100 grama navedenog gnojiva koje se potom lagano ukopaje u tlo, nakon čega slijedi obilno zalije-vanje vodom. Gnojivo se unosi u dva navrata, prvi put u mjesecu svibnju dok se drugo unošenje gnojiva obavlja u mjesecu rujnu ili listopadu.

Zahtijevaju li aktinidijevelike količine vode?

Svakako da učestalost na-vodnjavanja prvenstveno ovisi od vladajućih klimatskih prilika. Ipak, na pjeskovitim tlima o tome trebamo voditi računa jer zbog

svoje velike pro-pusnosti herce-govačka tla za-htijevaju visoke količine vode. N e d o s t a t a k vode dovodi do gubitka čvrsto-će lista i drugih zelenih organa biljke a što se može odraziti na plodonošenje.

Obično, u duljem nedostatku vode kiwi

formira male, sitne plodove koje nemaju gotovo nikakvog okusa. Osim toga, cijelo stablo trpi zbog čega može doći i do njegovog propadanja, odnosno, sušenja. Stoga kiwi treba zalijevati svakih 5-7 dana (počevši od lipnja pa sve do polovice rujna) količinom vode od 25 mm po četvornom metru, po turnusu navodnjava-nja.

Umijeće orezivanja!To je prava avantura koja često

završava s negativnim rezultatom tj. zbog “stručne” rezidbe na biljci često ne bude formiran niti jedan jedini plod. Razlog najčešće leži u prejakom prikraćivanju ili u rezu rodnih izboja. Dakle, orezivanju aktinidije treba pristupiti krajnje oprezno, s tim da zelenu rezidbu prakticiramo kroz više navrata tijekom godine. Prvi put kon-cem travnja ili početkom svibnja kada se odstranjuju prekobrojne

LJEtNI POSLOVI U NASADU AktINIDIJEIako slovi za relativno nezahtijevnu voćnu vrstu koja bez poteškoća može uspijevati uz svaku okućnicu, ipak je za njen pra-vilan uzgoj presudna pravodobna agrotehnika. To se, prije svega, odnosi na zelenu rezidbu, prihranjivanje i navodnjavanje, a mjesec svibanj je idealan za provedbu navedenih agrotehničkih mjera.

Mladen karačiĆ, dipl. ing.

i nerodne mladice koje nisu po-trebne za sljedeću sezonu. Druga rezidba se provodi nakon cvatnje tj. u lipnju kada se prikraćuju vr-hovi mladica na 8 pupoljaka od krajnjeg ploda. Osim toga treba prikratiti i sve bujne mladice koje remete osvjetljenost i prozrač-nost krošnje. Krajnji rez se obavlja koncem kolovoza kada, općenito gledano, opada i rast aktinidije, poglavito najčešće hercegovačke sorte Hayward. Ovom rezidbom se vrši prikraćivanje i podveziva-nje mladica.

Dakle, što reći nego da rezid-bu aktinidija trebamo povjeriti stručnom licu koje poznaje mor-fološke i biološke zakonitosti i osobine ove cijenjene voćne vr-ste. Jer samo uz poštivanje i pra-vilno provođenje agrotehničkih mjera možemo očekivati brzo napredovanje stabala aktinidija koje će rezultirati obiljem uku-snih i hranjivih plodova.

Nedostatak mikrohraniva lako se uočava

Pripravci za suzbijanje kloroze


22

Osim toga, nešpola je više-manje nepoznata voćna vrsta koja se u našim to-

plijim krajevima uzgaja uglav-nom pojedinačno na okućnici. To, prije svega, može zahvaliti svojim dekorativnim svojstvima koji se ogledaju u lijepim i veli-kim kožastim listovima srebren-kastozelene boje te prekrasnim cvatovima koji izgledaju poput grozda a koje nalazimo na vrho-vima jednogodišnjih izboja. Kako pak ne bi bilo zablude, treba na-glasiti kako nešpola (Eriobotryia japonica) nije isto što i mušmula (Mespilus germanica). Naime, iako nešpolu često nazivaju japan-skom mušmulom, ona se bitno

razlikuje od obične mušmule koja je listopadna voćna vrsta i čiji plo-dovi dozrijevaju koncem listopa-da ili čak u studenome.

S druge strane, plodove s nešpole koja je, ustvari, zimze-lena biljka ponegdje možemo brati već u svibnju, što znači da oni među prvima dospijevaju na tržište. Iako su njeni plodovi na prvi pogled neugledni, vrlo su sočni i imaju ugodno osvježa-vajuću aromu. A osim u svježem stanju, koriste se i za izradu razli-čitih prerađevina poput sokova i likera.

Gdje se sve možeuzgajati nešpola?

Nešpola je suptropska voćka s vrlo širokim arealom uzgoja.

Tako je nalazimo u kućnim vrto-vima i parkovima uzduž čitave obale Jadranskog mora a dijelom i u unutrašnjosti, gdje dolinom rijeke Neretve prodire utjecaj mediteranske klime. Za ovu voć-nu vrstu je karakteristično kako bez većih poteškoća podnosi temperature zraka i do minus 10 stupnjeva C. Zbog toga, u našim južnim područjima veoma dobro uspijeva uz uvjet da je zaštićena od jačih sjevernih vjetrova. Jer nešpola vrlo dobro prkosi suši ali zato lako strada od jačih hladnih vjetrova. Tako su prema hlad-noći najosjetljiviji mladi pupovi. Nasuprot tomu, visoke tempera-ture zraka i dulja sušna razdoblja doslovce ne predstavljaju teret za ovu nadasve zanimljivu voć-nu vrstu. A ona ne samo da će se u južnoj Hercegovini lako prila-goditi već će početkom svibnja s vrlo ukusnim plodovima najra-nije od svih voćaka otvoriti novu sezonu svježeg voća.

Redovita rezidba i zaštita-ključ uspjeha?

Iako to ljubitelji voća iz ne-znanja zanemaruju, rezidbu nešpole treba obaviti odmah na-kon berbe plodova a što se pro-vodi redovito svake godine. Na taj način krošnju adekvatno pro-rijedimo i učinimo prozračnom kako bismo omogućili prodor sunčevih zraka do svakog lista.

NEŠPOLA SLAbO POZNAtA VOĆNA VRStAPremda se nešpola intenzivno uzgaja u razvijenim voćarskim zemljama s mediteranskom klimom u našim južnim krajevi-ma nije zauzela veće i značajnije mjesto. Glavni uzroci takvu stanju leže u neinformiranosti i nepoznavanju voćara s ovom voćnom vrstom.

Mario ĆuBela, dipl. ing. Stoga je krošnju najbolje for-mirati u obliku pehara ili kugle. Druga rezidba se obavlja u jesen s ciljem odstranjivanja postra-nih, sekundarnih izboja na glav-nom izboju koji nosi cvjetište. Ako se ne bi orezali ti postrani izboji, donijeli bi sitne plodove koji bi se razvijali na štetu onih na glavnom izboju. Pored toga, rezidbom se uvijek odstranjuju svi tanki, iscrpljeni i bolesni izbo-ji. Zaštita od bolesti provodi se prskanjem bakrenim fungicidi kao što su Cuprablau Z, Cham-pion, Bordoška juha i sl. Osim bakra u zaštiti nešpole koriste se i mnogi klasični fungicidi po-put Cineba i Dithana te sistemici Topas, Rubigan i Systhane. Kod prskanja treba koristiti normal-ne koncentracije, ali voćku treba dobro okupati. Iako se uzgaja uglavnom pojedinačno, praksa je pokazala kako bez odgova-rajuće zaštite jednom oboljelu nešpolu teško možete izliječiti.

Na kraju se opravdano može zaključiti kako u uzgoju japan-skih nešpola u našim južnim kra-jevima mnogo toga nedostaje ili je još nepoznato. Zbog toga bi bilo vrijeme, da se na tome započne više i bolje raditi. Jer ukusni plodovi nešpole bi vrlo lako mogli naći mjesto kao prvi plodovi voća u proljeće na stolo-vima turista i naših građana.

Nasad nešpole

23


Vrlo se često na stablima i granama drvenastih voć-nih vrsta, kao i nekog dru-

gog ukrasnog drveća i grmlja, zapaža pojava lišajeva. Mnogi se pitaju šteti li to biljkama? Jesu li li-šajevi paraziti ili nametnici? Treba li ih na neki način suzbijati? Takva pitanja vrlo često nam postavlja veliki broj voćara, čim ih primije-tite na svojim voćkama, bojeći se da će lišajevi možda nauditi voć-kama. Odgovor je da se ne treba-ju bojati, jer lišajevi nisu opasni.

Lišajevi na voćkamaLišajevi se javljaju na gotovo

svim voćnim vrstama, osobito

kAkO SUZbIJAtILIŠAJEVE NA VOĆkAMA?

šljivi, orahu, jabuci i kruški, po-gotovo u ekstenzivnim ili napu-štenim voćnjacima. Što je u biti lišaj? Lišaj je vrlo specifična i vrlo zanimljiva zajednica dva-ju organizama (alge i gljive!), koji žive u tzv. simbiozi ili su-životu, od kojeg oba ova orga-nizma imaju zajedničku korist. Od algi su zastupljene uglavnom zelene ili modrozelene alge (Chlorophyta i Cianophyta), a od gljiva najčešće gljive mješinarke (Ascomycotina), čija se plodna ti-jela (apoteciji) vrlo lako uočavaju unutar tijela lišaja. Lišaj kao za-jednica funkcionira tako da alge fotosintezom stvaraju organske tvari, a gljiva nabavlja vodu i mineralna hranjiva, pa se tako

dr. sc. tihoMir MiličeviĆ, nadopunjuju. Ističemo, lišajevi nisu nametnici ili paraziti na biljkama, iako se tako na prvi pogled čini. žive samo na povr-šini biljnih organa, pa spadaju u tzv. epifite, ali od biljaka ne uzi-maju vodu i hranjiva, što znači da ne ulaze u biljno staničje kao paraziti. Međutim, njihova poja-va, unatoč tomu što nisu parazi-ti, posredno može štetiti biljka-ma jer mogu smanjivati životni potencijal biljke ili tzv. vigor, ali i biti pogodno stanište za nase-ljavanje nekih štetnika. Postoji više od 15.000 vrsta lišajeva, a znanost ih svrstava u vrlo dobre bioindikatore ili biološke poka-zatelje čistoće zraka i općenito čistoće staništa i okoliša.

Obično se javljaju na stari-jim voćkama, a ako počnu rasti na mladima, onda je to znak da su te voćke slabije kondi-cije, odnosno da su oslabljene od raznih faktora nepovoljne sredine.

Gotovo se nikada ne javljaju u intenzivnim voćnim nasadima, ili vrlo rijetko, i to samo u sluča-ju ako se ne provodi uobičajena zaštita fungicidima. Naime, ve-ćina fungicida, pogotovo onih na bazi bakra, prilično ih dobro suzbija, pa se lišajevi stoga nika-da ne javljaju u voćnjacima s re-dovitom zaštitom fungicidima. Mogli bismo reći da je njihova pojava na voćkama najbolji znak dobrih ekoloških uvjeta koji vla-daju u voćnjaku. Nikada ne rastu ondje gdje je zrak onečišćen i gdje postoji rezidua ili ima osta-taka toksičnih tvari. Neki lišajevi izrazito su dekorativni (pr. Usnea spp. i dr.), pa su jako omiljeni na ukrasnim drvenastim vrstama u kućnim vrtovima. Spomenuto je na početku da se uglavnom jav-ljaju na stablima i granama šljiva, oraha, jabuka i dr. Na šljivi se po-javljuje najčešće lišaj pod nazi-vom Evernia prunastri, a na orahu žuti lišaj Xanthoria parietina. Od drugih lišajeva na voćkama su raširene vrste iz rodova Parmelia, Parmelina, Physcia, Platismatia, Pseudoevernia, Ramalina i dr.

Čime ih suzbijati? Na njih dobro djeluju svi

bakreni fungicidi, pa se stoga kasnim zimskim prskanjem i tretiranjima na početku vege-tacije, koja se redovito provode u voćnjacima, ujedno suzbijaju i lišajevi. Ostale kemijske mjere suzbijanja nisu potrebne.

žuti lišaj (Xanthoria parietina) Lišaji iz roda Parmelia Lišaji iz roda Physcia

24


Bosna je oduvijek bila po-znata po proizvodnji šljive kojoj itekako godi njena

umjereno kontinentalna klima. Tako su glavna proizvodna po-dručja šljive u našoj zemlji na po-dručju sjeveroistočne Bosne (po-dručje Majevice, Bijeljine, Brčkog, Gradačca i Doboja) te sjeveroza-padnoj Bosni (Potkozarje) iako je njen uzgoj zastupljen i u slivu rijeke Bosne te istočnim područji-ma (Goražde, Višegrad i Zvornik). S druge strane, u Hercegovini se šljiva proizvodi više za osobne potrebe mada postoje i malo veća proizvodna područja, poput istočne Hercegovine (Nevesinje) i područje Rame, odnosno, Prozo-ra. Koliko se šljiva cijeni u Bosni najzornije pokazuje podatak da je sajam u Gradačcu (29.VIII-1.IX) posvećen upravo njoj. Kako se u Hercegovini svake godine održa-va sajam trešnje, možemo povući paralelu kako je Bosancima šljiva

LJEtNE SORtE ŠLJIVAŠljiva je vodeća voćna vrsta u BiH. Sve do 80-tih godina prošlog stoljeća doslovce se uzgajala samo sorta Požegača. Ipak, posljed-njih godina se sortiment šljive bitnije promijenio tako da danas postoji veliki broj sorti od kojih neke plodonose baš tijekom ljeta.

Mladen karačiĆ, dipl. ing. velike plodove (cca 42 grama), tamnoplave boje. U Hercegovini ovu sortu redovito kombiniraju s ranije navedenom sortom Ruth Gerstetter.

Čačanska rodna je samo-oplodna sorta šljive koja rano dolazi na rod a koju odlikuje izrazita rodnost (zbog čega je i dobila naziv). Dozrijeva u prvoj dekadi srpnja, neposredno iza sorte Ruth Gerstetter. Plod je srednje velik s tamnoplavom pokožicom. Meso ploda je soč-no, slatko, aromatično i vrlo do-bre kakvoće. Plodovi ove sorte su osim za korištenje u svježem stanju pogodni i za sušenje.

Osim navedenih, u našem sortimentu su priličito zastuplje-ne i sorte Čačanska ljepotica, Ča-čanska rana i Čačanska najbolja. Pored toga, postoji veliki niz sorti lokalnog značaja a koje su iteka-ko zastupljene i cijenjene u poje-dinim proizvodnim područjima. Međutim, moramo spomenuti i kako u ljetnom razdoblju plodo-nosi veliki broj tzv. japanskih šlji-va za kojima posljednjih godina vlada velika potražanja u voćnim rasadnicima. Kako i ne bi kada je riječ o čvrstim, sočnim i izrazito velikim plodovima (najčešće cca 90 grama) koji su se pokazali kva-litetnim za potrošnju u svježem stanju. Svima onima koje zanima nešto više predlažemo da svaka-ko posjete navedenim sajam u Gradačcu, gdje se svake godine izlažu sve sorte šljive koje se uz-gajaju na području BiH.

ono što je nama Hercegovcima trešnja.

Na području Hercegovine za-dnjh desetak godina bilježi se po-rast sadnje isključivo ljetnih i ra-nih jesenskih sorti. Razlog tomu je blizina jadranske obala gdje najčešće i završavaju plodovi ove cjenjene voćne vrste.

Najčešće ljetne sorte šljivaRuth Gerstetter je rana sorta

šljive koja rano prorodi. Samone-oplodna, je što znači da u njenoj blizini treba posaditi sortu opraši-vač: Stanley, Aženka 707 i dr. Sa-zrijeva koncem lipnja i početkom srpnja. Plod je velik (cca 31 gram), okruglast, ljubičastoplave boje, veoma sočan i osvježavajućeg slatkog okusa. Dobro se pokazala u uvjetima Hercegovine.

Kalifornijska plava rano prorodi te obilno i redovito rađa. Riječ je o samooplodnoj sorti, što znači da se može uzgajati sama, bez sorte oprašivača. Dozrijeva polovicom srpnja i formira velike

plodove (cca 47 grama), okru-glastog oblika i plave boje. Meso ploda je sočno i ugodna okusa. Riječ je o vrlo cijenjenoj sorti u Hercegovini.

Stanley pretstavlja sortu šljive koja je u posljednjih dva-desetak godina postala jedna od vodećih sorti u BiH. Prije svega, tome pridonosi činjenica da je ova sorta trebala zamijeniti Po-žegaču (Bistricu) koju je pokosila najopasnija bolest šljive-šarka. Oni malo stariji pamte da su veliki nasadi šljive upravo zbog šarke, slovom zakona ali i stru-ke, morali bili iskrčeni i uništeni. Tada se pojavila sorta Stanley koja je trebala biti otporna na šarku. Međutim, iako i ona može oboljeti od ove opake bolesti, za kratko vrijeme se nametnula i postala vodeća sorta šljive na području BiH, ali i šire. Samo-oplodna je sorta koja rano do-lazi na rod i koja daje redovite i obilne prinose. Dozrijeva u dru-goj polovici kolovoza i formira

Kalifornijska plava Sorta Ruth Gerstetter

25


Feromonske zamke (klopke) su posebno konstruirane zamke koje sadrže mamce

ispunjene specijalnom feromon-skom smjesom. Namijenjene su za hvatanje te dokazivanje pri-sutnosti odgovarajućih štetnika u voćnjacima, vinogradima, ra-tarskim i povrtlarskim kultura-

FEROMONSkEZAMkE

Popis kukaca za koje postoje feromonske zamke u Sjemenarni d.o.o. Široki Brijeg

Latinski naziv Domaći naziv Tip klopkeAdoxophyes orana Savijač kožice ploda RAG

Agriotes brevis Žičnjak Yf

Agriotes lineatus Žičnjak Yf

Agriotes litigiosus Žičnjak Yf

Agriotes obscurus Žičnjak Yf

Agriotes sordidus Žičnjak Yf

Agriotes sputator Žičnjak Yf

Agriotes ustulatus Žičnjak VARb3

Agrotis ipsilon Sovica ipsilon VARL+

Agrotis segetum Usjevna sovica RAG

Anarsia lineatella Breskvin moljac RAG

Anomala vitis/A.dubia Lozin zlatar VARb3

Archips podana Jasenov savijač RAG

Archips rosana Ružin savijač RAG

Autographa gamma Sovica gama RAG; VARL+

Bothynoderes(Cleonus)punctiventris Repina pipa TAL

Ceratitis capitata Mediteranska voćna muha VARs+

Cetonia a.aurata/Potosia cuprea Zlatne mare VARb3k

Clysia ambiguella Žuti grozdov moljac RAG

Cossus cossus Vrbotoč VARb3

Cydia pomonella Jabučni savijač RAG

Cydia pyrivora Kruškin savijač RAG

Diabrotica v.virgifera (floral attr.) Kukuruzna zlatica PALs;KLPflor; VARs;PAL;

Diabrotica v.virgifera (pheromone) Kukuruzna zlatica KLPfero+

Epicometis(Tropinota)hirta Dlakavi ružičar VARb3k

Grapholita funebrana Šljivin savijač RAG

Grapholita molesta Breskvin savijač RAG

Hedya nubiferana Sivi savijač pupova RAG

Helicoverpa armigera Žuta kukuruzna sovica RAG

Hoplocampa minuta, flava Crna i žuta šljivina osica PALf

Leucoptera scitella Moljac kružnih mina RAG

Lithocolletis blancardella Moljac točkastih mina RAG

Lithocolletis corylifoliella Moljac vrećastih mina RAG

Lobesia botrana Pepeljasti grozdov moljac RAG

Lynoetia clerckella Moljac vijugavih mina RAG

Mamestra brassicae Kupusna sovica VARL+

Mamestra oleracea Povrtna sovica RAG;VARL+

Nepticula malella Patuljasti moljac miner RAG

Oxythyrea funesta Crni ružičar VARb3z

Pandemis heparana Savijač lista jabuke RAG

Phthorimaea operculella Krumpirov moljac RAG

Plodia interpunctella/A.kuehniella Brašneni moljci RAG

Plutella maculipennis Kupusni moljac RAG

Prays oleae Maslinin moljac RAG

Prays oleae Maslinin moljac VARL+

Rhagoletis cerasi/R.cingulata Trešnjina muha PALz

Sparganothis pilleriana Grozdov savijač RAG

Synanthedon myopaeformis Jabučni staklokrilac RAG

Tuta absoluta Lisni miner rajčice RAG

Vespa (Vespula,Paravespula) spp. Ose VARL

Xyleborus dispar Voćni sipac PALX

Zeuzera pyrina Granotoč VARb3

ivica doko, dipl. ing. ma, te u šumarstvu. Na osnovu uhvaćenih kukaca i njihovog broja, dobiju se podaci za odre-đivanje optimalnog vremena eventualno potrebne mjere suz-bijanja. Zamke se vješaju, ovisno o vrsti kukca, u krošnju voćaka, odnosno u zoni grožđa kod vi-nove loze. Komplet se sastoji od konstrukcije zamke, ljepljive podloge i feromonskog mamka.

Klopka VARb3k

Yf klopka za žičnjake

26


Orah predstavlja staru vo-ćarsku vrstu čiji su plo-dovi pronađeni među

iskopinama u Pompejima, za koje je ustanovljeno da potječu iz 79. godine poslije Krista. Plodovi oraha su vrlo cijenjeni i hranjivi, te sadrže 15-20 % bjelančevina, 2,5-4 % šećera, 50-70 % kvalitet-nih masnoća, ali i brojne vitami-ne (B1, B2, A, C, E, PP) i mineralne tvari ( kalij, kalcij, fosfor, magnezij, željezo i dr.). Pored velike hranjive vrijednosti, plodovi oraha su zna-čajni jer imaju dijetoterapeutsku vrijednost.

U odnosu na ostale voćne vr-ste, orah je danas u našoj zemlji nepravedno zapostavljen. Ra-zlog leži u činjenici da orah ulazi u rodnost 10-tak godina po sad-nji. U BiH nema većih plantažnih zasada, nego se orah uglavnom uzgaja kao pojedinačna stabla uz okućnice. Međutim, takav pristup treba što prije mijenjati, jer je orah osim po plodovima poznat i po kvalitetnom drvetu. Također, u odnosu na ostale voć-ne vrste manje je izložen napa-du bolesti i štetnika, čije napade podnosi s manje oštećenja. Ne moramo graditi ni skupa skla-dišta za čuvanje plodova jer se osušeni plodovi oraha mogu bez ikakvih problema dulje vrijeme čuvati na suhom mjestu. Uz sve to, nije nam potrebno ni puno radne snage, jer na značajniji rad moramo računati samo prve tri godine (dok se ne formira uz-gojni oblik), a sve ostalo se svodi na prihranu i berbu. Uz sve gore navedeno lako zaključujemo da se isplati ulagati u nove plantaž-ne nasade oraha, koje će uz malu strpljivost donijeti i značajniji novčani profit.

Što se tiče izbora proizvod-nog prostora, tu moramo biti oprezni jer je orah u tom pogle-du dosta osjetljiv. Najviše mu odgovaraju visoravni i blage padine južnih ekspozicija, dok su ravničarski tereni manje pri-kladni. Orah možemo uzgajati do 1000 m nadmorske visine. U pogledu klimatskih prilika po-sebnu pozornost treba obratiti na temperaturu i oborine. Kad je orah pripremljen za zimu, tj. kad se nalazi u periodu dubokog zimskog mirovanja može podni-

DUGOVJEČNI ORAHOrah je dugovječna voćka koja u ovisnosti od uvjeta uspi-jevanja može doživjeti i više od stotinu godina. U pravilu, u povoljnim uvjetima puna rodnost oraha potraje i 30-tak godina.

jeti i temperature od minus 290 C. Međutim, opasnost prijeti od mraza, a posebno su opasna na-gla zahlađenja koja se najčešće javljaju u siječnju. Tada često imamo nekoliko uzastopnih, to-plijih dana koji iniciraju kolanje sokova koji s dolaskom naglih

dovoljno oborina u periodu od oko 5-6 tjedana nakon cvatnje može doći do jačeg opadanja plodova koji će biti sitniji i slabije kakvoće.

Sadnja oraha provodi se na isti način kao i za ostale voćne vrste. Najbolje je sadnju obavlja-ti u jesen. Kod podizanja planta-ža tlo se mora rigolovati, te u sa-mom momentu sadnje pognojiti sa 25 kg stajskog gnoja koje ne smije doći u dodir s korijenovim sustavom. Razmak redova kod sadnje sorti cijepljenih na podlo-gu domaćeg oraha na plodnijim tlima iznosi najmanje 8 metara, dok je razmak između redova 9 metara. Ukoliko se radi o orahu uzgojenom iz sjemena navede-ne razmake treba povećati ba-rem za metar.

Velika je šteta što ne iskori-štavamo prirodne potencijale naše zemlje i što se ne okrenemo podizanju novih, suvremenih plantažnih nasada oraha jer kao što narod kaže od njega imamo dva roda, i to: u plodovima i u prirastu drva. Također, dokazano je da orasi potiču ponovni rast kose, reguliraju lučenje zaštitne masnoće kože, daju dodatnu snagu živčanom sustavu, te štite od peruti i umora.

Podloge i sorteOrah se razmnožava vege-

tativno (cijepljenjem sorti na podloge) i generativno (sjetvom sjemena). Za uzgoj oraha kori-ste se generativne podloge ili sjemenaci od običnog oraha, crnog oraha i raznih hibrida. Od svih podloga najbolji su sjeme-naci običnog oraha, s tim da je potrebno obratiti pozornost na odabir dobrih sjemenjaka.

Isto tako, kod izbora sorti treba biti veoma oprezan, jer po-stoje i orasi koji formiraju prekra-sno, veliko stablo ali koji nikada ne rode. Zato je najbolje kupo-vati sadnice plemenitog oraha u provjerenim rasadnicima gdje se možemo i dodatno raspitati o karakteristikama pojedinih sorti. Također, potrebno je u voćnjake unijeti 2 ili 3 sorte, jer postoji va-riranje u redoslijedu cvatnje, pa veći broj sorti povećava vjerovat-noću da će uspijeti međuopraši-vanje i međuoplodnja (mada se sorte oraha mogu oploditi i vla-stitim polenom).

ivica doko, dipl. ing.

mrazeva smrznu. Na mrazeve je posebno osjetljiv početkom zime kada orah s duljom ve-getacijom, nepripremljen uđe u zimu. Orah zahtijeva i veliku količinu oborina i naročito je na sušu osjetljiv u proljeće, odmah nakon oplodnje. Ukoliko nema

Nasad oraha

27


U organizaciji Agronomskog i prehrambe-no-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru 30. 04. 2010. godine na fakultet-

skom dobru održano je prvo natjecanje traktori-sta orača. Pokrovitelj ovog natjecanja je federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumar-stva, a samo natjecanje otvorio je ministar mr. sc. Damir Ljubić.

Na prvom natjecanju učestvovalo je 14 natje-catelja iz Hercegovačko-neretvanske i Zapadno-hecegovačke županije. Lijepo vrijeme ali i ogro-mno zanimanje za ovo natjecanje privuklo je veliki broj promatrača koji su pomno pratili sve vještine koje su iskazali natjecatelji. Natjecanje je organizi-rano po pravilima Svjetske oračke organizacije, a voditelj programa je bio gosp. Ivo Juras dipl.ing., voditelj odijela za mehanizaciju pri stručnoj savje-todavnoj službi Republike Hrvatske.

Cilj organizatora je organizacija državnog na-tjecanja kako bi Bosna i Hercegovina, u skoroj bu-dućnosti, postala član Svjetske organizacije orača, te sudjelovala na Svjetskom prvenstvu 2012 g. koje će se održati u Republici Hrvatskoj.

Natjecanje je počelo u 10.30 h izvlačenjem startnih brojeva, u 11 h svečanim otvaranjem, a završilo se u 16 h proglašenjem pobjednika, te dodjelom priznanja svim natjecateljima. Prvo

mjesto na 1. natjecanju orača Hercegovine osvo-jio je Zoran Bogdan, drugi je bio Ivan Jurić, a treći Krunoslav Čović.

Sudionici 1. Natjecanja traktorista oračaHercegovine

Stojan Bevanda (Jare, Široki Brijeg)1. Ivan Bešlić (Posušje)2. Zoran Bogdan (Jare, Široki Brijeg)3. Krunoslav Čović (Ljuti Dolac, Široki Brijeg)4. Marinko Čović (Ljuti Dolac, Široki Brijeg)5. Mario Gilja (Jare, Široki Brijeg)6. Ivan Jurić (Vitina, Ljubuški)7. željko Krešić (Borojevići, Stolac)8. Jure Lasić (Uzarići, Široki Brijeg)9. Drinoslav Lončar (Tomislavgrad)10. Mario Marjanović (Mostar)11. Ilija Marušić (Biograci, Široki Brijeg)12. Martin Matijević (Mostar)13. Ante Pavković (Tomislavgrad)14.

Tipovi traktora zastupljeni na natjecanjuNa natjecanju je najviše bilo IMT traktora i to

IMT 539, zatim John Deere. Osim njih tu su još bili Ytto, fiat, fent te Zetor. Snaga traktora na natjeca-nju kretala se od 39 KS kod traktora IMT 539 pa do 150 KS kod traktora John Deere.

PRVO NAtJECANJEtRAktORIStA ORAČAHERCEGOVINEdragan JurkoviĆ, dipl. ing.

MAYETTE je stara francuska sor-ta srednje bujnosti. Umjereno je osjetljiva na proljetne mrazove jer s vegetacijom počinje oko 20. travnja, a dozrijeva oko 20. listo-pada. Ima svijetlu jezgru, a ran-dman joj iznosi oko 47 % ( ran-dman znači odnos težine jezgre naspram ljuske tj. cijelog ploda i uvijek se izražava u postotcima). Preporučuje se za uzgoj u kon-tinentalnom i mediteranskom području.FRANQUETTE je najpoznatija i najraširenija sorta oraha u svije-tu, a potječe iz francuske. Stabla su srednje bujna i rodna. S vege-tacijom počinje oko 1. svibnja pa postoji mala opasnost od mraze-va. Dozrijeva oko 15. listopada. Randman jezgre iznosi 46 %, a preporučuje se za uzgoj u kon-tinentalnom i mediteranskom području.ŠAMPION je novija sorta dobi-vana u Novom Sadu. Kasno po-činje, a rano završava vegetaciju. Dosta je otporna prema bole-stima, a randman jezgre iznosi oko 58 %. Srednje je bujna i vrlo rodna. Preporučuje se za uzgoj u kontinentalnom i mediteran-skom području.JUPITER je češka sorta koja s vegetacijom počinje oko 25. travnja, a dozrijeva 1. listopada. Srednje je bujna, s randmanom jezgre oko 51 %. Može se uzgaja-ti i u mediteranskom području.GEINSENHEIM 1247 je njemač-ka sorta kod koje su stabla bujna i malo rodna, ali koja rano proro-de. Prikladna je za uzgoj u medi-teranskom području iz razloga što rano počinje vegetaciju. Jez-gra je svijetle boje, a randman iznosi oko 49 %.

Traktor IMT 539 Za natjecanje je vladalo veliko interesovanje

Mjesec travanj je bio i više nego pun ugodnih iznenađenja za sve vjer-

ne kupce Green Garden proizvo-da. Naime, svi koji su se 9.travnja našli u kupovini u Tuš-u Mostar, te 10.travnja u Interexu na Bišću polju uz kupovinu Green Garden proizvoda su dobili i šarenu pa-letu Green Garden gratisa koje je dijelila naša promoterka za Green Garden pultom.

Kupce smo ovog proljeća odlučili razveseliti i nagradnom igrom TUŠ-SJEMENARNA koja se u periodu od 17.ožujka do 12.travnja odvijala u svim Tuš objektima širom Bosne i Herce-govine, a u kojoj je glavni zgodi-tak bila motorna kosilica.

Svi posjetitelji Tuš-a koji su u navedenom periodu obogatili svoju vrećicu Green Garden pro-izvodima u vrijednosti od 10 KM, dobili su kupon koji su s ispunje-nim podacima ubacivali u Green Garden nagradnu kutiju.

Izvlačenje nagrada se odr-žavalo u svim Tuš objektima 17.travnja, te je podijeljeno 14 motornih kosilica. Međutim, i

tRAVANJ U ZNAkU GREEN GARDENAoni manje sretni, koji nisu imali priliku odnijeti glavni zgoditak svojim kućama, otišli su veseli i zadovoljni s jednom od čak 140 utješnih nagrada.

Isti dan, ispred Sjemenarnina Agrocentra na Bišću polju, Udru-ženje građana protiv okrutnosti nad životinjama „Prijatelji“ Mo-star je educiralo naše kupce i građane o nužnosti zaštite napu-štenih, te zlostavljanih životinja. Volonteri istoimene udruge su uz edukaciju prikupljali i dobro-voljne priloge hrane za napušte-ne životinje.

Pred kraj mjeseca, 29.travnja, Agrocentar su posjetili i studenti Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučili-šta u Mostaru u pratnji profesora. Zašto su, u sklopu svog redov-nog nastavnog plana i progra-ma, izabrali posjetiti baš SJEME-NARNU kao primjer uspješnog poljoprivrednog gospodarstva, znaju naši vjerni kupci. A onima koji ne znaju zašto, ne preostaje ništa drugo nego da nas posjete u našim Agrocentrima na Bišću polju i Širokom Brijegu, te se sami uvjere u to.

Matea pehar, dipl. ing. Dobitnici glavne nagrade – motorna kosilica:Stoja žabić (Tuzla) - slike DSC 08444 i DSC 08445Nermin Hukić (Tuzla) slika DSC 08446Muharema Jakupović (Sanski Most)Semira Ikanović (Cazin)Nataša Milošević (Brčko)Borka Lazarević (Ugljevik)Marko Groznica (Mostar)Edina Ćerimović (Sarajevo)Aleksandra Kecman (Prnjavor)Rajko Vidaković (Modriča)Zorica Redža (Bijeljina)Mirjana Golubović (Istočno Sarajevo)Jovan Kitić (Doboj)Lejla Šahinović (Bihać)

28


Sjemenarnina promoterka u Tušu

Jedna od dobitnica nagradeStudenti u posjeti AC Sjemenarni u Mostaru

29


Krpelji su doista veoma opa-sne parazitske grinje koje se dolaskom toplog i vlaž-

nijeg vremena aktiviraju kada najvećim dijelom i ugrožavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže vremena provode u prirodi. To je i razumljivo ukoliko nam je po-znato kako ove male grinje žive u brdskim šumama, te vrtovima i parkovima umjerenog područja. Stručna literatura ove kukce dijeli na krpelje šikare i krpelje nastam-be. Krpelji nastambe nisu toliko opasni jer uglavnom parazitiraju na peradi. S druge strane, puno su važniji krpelji šikare ili tvrdi krpelji koji su dobili naziv po tvrdom, hi-tinskom oklopu koji prekriva veći dio njihovog tijela.

Krpelji prenosemeningoencefalitis

Od naziva navedene bolesti ovih dana mnogi strijepe u našoj zemlji jer je riječ o upali mozga i moždanih ovojnica. A upravo spomenutu, opasnu bolest pre-nose krpelji koje, usput rečeno, možete «pokupiti» običnom večernjom šetnjom u parku ili prirodi a da ustvari toga niste ni svjesni. Kako? Pa zahvaljujući činjenici da krpelji vrijeme pro-vode na raslinju s kojeg prelaze na čovjeka. Kad na koži krpelj pronađe povoljno mjesto, zabo-de se i oštrim rilcem siše krv te prenosi zarazu. Zato vrijedi pre-

OPREZ! SEZONA JE kRPELJAProljeće i rano ljeto predstavlja sezonu malih kukaca, krvopija poznatijih pod nazivom kr-pelji. Ipak, treba biti svjestan činjenice kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinja napadaju i čovjeka.

poruka kako se u prirodi uvijek nosi svijetla i glatka odjeća, du-gih rukava i nogavica te visoka obuća. Nakon povratka u okrilje doma trebate odmah pregledati cijelo tijelo, posebno najnježnije dijelove (pazuh, prepone, vrat i sl.) te vlasište. Navedenu pre-poruku nipošto ne zanemarujte jer krpelj u pravilu luta po tijelu tražeći povoljno mjesto za ubod. Ukoliko se već uhvatio, što prije ga uklonite jer mu je za prenoše-nje zaraze potrebno svega neko-liko sati od uboda.

Krpelje ne čupajte na silu!Došli ste doma i niste osjetili

ni kada ni kako vam se krpelj pri-hvatio za kožu. Što vam je činiti? Najvažnije je da ne paničarite i da ga ne čupate na silu iz razlo-ga što bi mu glava mogla ostati u koži što bi pak izazvalo velike

komplikacije. Stoga, krpelja treba nekoliko minuta poklopiti vatom natopljenom alkoholom nakon čega ga pokušavamo ukloniti de-zinficiranom pincetom. Važno ga je i opreznim potezanjem pince-tom izvući iz rane i to okretanjem, slično kao kad vadimo vijak. Uko-liko se nakon nekoliko dana na mjestu uboda zamijete promjene ili se počnu osjećati tegobe, po-trebno se odmah javiti liječniku. Spomenimo kako se prve tegobe mogu osjetiti sedam do deset dana nakon uboda kada dolazi do povišene temperature, glavo-bolje, bolova po tijelu te povraća-nja i opće klonulosti organizma. Nakon nekoliko dana virus ulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje, vrtoglavice te dušev-ne promjene koje mogu ostaviti trajne posljedice na ljudski orga-nizam.


Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po

parkovima i različitom raslinju kućni ljubimci, misleći prije svega na pse i mačke, puno češće i po-staju meta napada krpelja. To naj-bolje potvrđuje i podatak da je u samom središtu Mostara od stra-ne veterinara liječen psić star sve-ga tri tjedna a na kojem je već pa-razitiralo 27 krpelja. Stoga, nakon svake šetnje, neovisno gdje ste ga izvodili, psa treba pregledati i po mogućnosti detaljno iščetkati gustom četkom. Ukoliko ste na njemu pak zamijetili krpelja koji se ne da tako lako odstraniti najbolje je da «skoknete» do najbliže vete-rinarske stanice. Tamo će vam na-kon detaljnog pregleda i čišćenja psa od nametnika preporučiti ko-rištenje namjenskih antiparazitnih sprejeva i losiona, koje uz različite antiparazitske šampone i zaštitne (repelentne) ogrlice možete na-baviti u svim bolje opskrbljenim centrima koji distribuiraju opremu za kućne ljubimce.

Nakon šetnje pse obavezno pregledati I mačke „uhvate“ krpelja

Krpelj

Ogrlice za pse i mačke protiv krpelja

Naj, naj, naj …..prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda

30


Uljana palma – izvor sirovina za industrijuUljana palma se ubraja u najvažnije izvore sirovina za prehrambenu i kozmetičku industriju. Iz mesa ploda dobiva se palmino ulje koje se najvećim dijelom koristi u proizvodnji margarina. Jezgra daje ulje palmine jezgre, koje prvenstveno služi za proizvodnju sapuna. S godišnjim prirodom od oko 6 tona ulja po hektaru, plantaže uljane palme ubrajaju se u tropske kulture s najvećim urodom. Svake se godine nekoliko tisuća hektara prašume iskrči u cilju osnivanja no-vih plantaža. Osobito često se u Maleziji, koja sama daje oko dvije trećine svjetske proizvodnje, kilometrima vide samo nasadi uljane palme.

Gvatemalska juka- oprašivanje pomoću moljacaGvatemalska juka je biljka visine do 15 metara s listovima u obliku mača dugačkim 60-100 cm i širokim 5-10 cm. Cvijetovi su žućkaste boje, viseći, zvonolikog oblika, dugački do 8 cm, bogati vitaminom C. Jedu se sirovi kao salata ili pečeni u tijestu. Većina juka upućena je na oprašivanje pomoću kukaca- moljaca koji ciljano prenose polen i odlažu svoja jaja u cvijetove. Gusjenice se hrane dijelom izraslih sje-menki, no još uvijek ih ostaje dovoljno da osiguraju razmnožavanje ove biljke. Često se kultiviraju i druge manje vrste, prvenstveno ma-časta juka (Y.aloifolia) čvrstih, bodljikavih listova , često s žutobijelim rubom. Nitasta juka (Y. filamentosa) otporna je na zimu te se stoga može naći i u našim vrtovima.

Kaučuk – najvažnija tehnička korisna biljkaKaučuk je drvo koje naraste do 30 m visine, porijeklom iz južnog po-dručja Amazone. Kora drveta je glatka svijetlosive boje s dijagonal-nim usjecima. Kora sadrži mliječni sok.Kaučuk je najvažnija tehnička korisna biljka. Daje oko 95 % prirod-nog kaučuka, a broj proizvoda koji se od njega proizvode procjenju-je se na oko50.000. Mliječni sok koji sadrži gumu dobiva se dijago-nalnim zasijecanjem kore. Sirova guma postaje na vrućini ljepljiva, a na hladnoći puca; tek pronalaskom vulkanizacije (1839) učinjena je mnogostruko korisnom te je u Brazilu uzrokovala kaučuk-boom.Henry Wickham donio je 1876 godine u veliku Britaniju 70000 sje-menki od kojih su 2397 proklijale u staklenicima orhideja u Kew Gardenu. Većina sadnica brodom je prenijeta u engleske kolonije pri čemu su skoro sve uginule. Samo ih je 23 preživjelo u botaničkom vrtu u Singapuru. Njihovi potomci proširili su se na milijune hektara, prvenstveno u Maleziji i Indoneziji.

Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže su bile poznate i omiljene. Prvi javni vrt u Ateni osnovao je 306. godine p.n.e Epiku jer je želio da svakog dana ubere cvijet ruže. Stari Grci su prinosili Afroditi, boginji ženske ljepo-te ljubavi i plodnosti, ružu na oltar, dok se Afroditine sluge prilikom vjerskih obreda nosile vjenčiće od bijelih ruž, a putovi kojima su pro-lazile bili su posuti ružama.Postanak crvene ruže, po mitologiji vezan je za smrt Adonisa, lijepog pastira u koga se zaljubila Afrodita. On je po vjerovanju, bio smrtno ranjen od vepra. Afrodita mu je pritekla u pomoć, ali je morala da se provuče kroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijela potekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže.

Najbrži gušterNajveća izmjerena brzina ko-pnenog gmaza je 34,9 km/h, koliko se kretala Ctenosaura, iguana s bodljikavim repom iz Srednje Amerike.

Najduži gušterGušter Salvadori (Varanus salvadori) s papue Nove Gvi-neje može narasti do 4,75 m u dužinu, iako 70% njegove dužine otpada na rep.

Najtoplije mjestona zemljiNajtoplijim mjestom smatra se zrak oko munje. U djeliću sekunde zrak se zagrije na 30.000oC. To je pet puta više nego temperatura na vidlji-voj površini sunca.

Najveća zrna tučeNajveća ikad zabilježena zrna tuče izmjerena su u tuči 14. travnja 1986. godine u području Gopalganj, u Ban-gladešu. Zrna su težila i do 1 kg. Tuča je usmrtila 92 ljudi.

Pas koji je najviše skočioPas tragač Stag, star 18 mje-seci, 27. rujna 1993. oborio je rekord u psećem skoku uvis svojimpenjanjem i presko-kom preko glatkog drvenog zida bez oslonca. Pas, čiji su vlasnici gospodin i gospođa Matthews iz Redrutha u bri-tanskoj pokrajini Cornwall, preskočio je 3,72 m na go-dišnjem seoskom sajmu Cot-swold u engleskom okrugu Cirencester.


Documents

Ljiljan Ljetne sorte šljive Zalijevanje sustavom kap po kap Štetnici u