Ljeto Slavljenje i Stovanje

7/24/2019 Ljeto Slavljenje i Stovanje

1/24

BROJ 10 I Ljeto 2007Tema broja ISlavljenje i tovanje u Crkvi

J A M E S B R I D G E S

Pjevanje Gospodinu 03Iskazivanje spasenja svjedoanstvom i pjesmom oduvijekje bilo obiljeje crkve Gospodina Isusa Krista

Enrichment I A Journal

For Pentecostal Ministry

NIz teolokih clanaka namijenjenih pastirima i duhovnim radnicima.

O L I V E R B U L J A T

Jesu li decibeli presudni? 14Uvijek gledaj na Gospoda Isusa, nikadana ljude, to ti je dobitna kombinacija!

I n t e r v j u sT H O M A S O M E . T R A S K O M

Pitajte superintendenta -tovanje u crkvi 10Vrijedan uvid u tovanje

R I C H A R D D O B B I N S

Kreativno rjeavanjecrkvenih sukoba II. dio 12Dad s problematinim ljudima u tvojoj crkvi.

C A R O L C Y M B A L A

Mijenjanje ivotakroz glazbu 18Glazba Duhom voenog zbora moe biti snano sredstvo uBojoj ruci za dovoenje ljudi Kristu

H . R O B E R T R H O D E NBit pentekostnog tovanja 05Postoji sedam pravila koje svaka pentekostna crkva treba pri-hvatiti kako bi ostvarila svoj najvei potencijal u tovanju

P A U L F E R R I N

tovanje koje nitko ne vidi 08Djeji zbor kao sredstvo pouavanja djece, kako glazbitako i tovanju Boga


2/242 D u h o v n o V r e l o

Slavljenjei tovanje u Crkvi

Rijeurednika

PIE:Goran Punda

Statistika

Za izdavaca| mr. Damir poljaric

Glavni urednik| Goran PundaUrednicki kolegij| Damir poljaric, Goran Punda, Bill WilliamsE-mail | [email protected]

Adresa urednitva| Kosirnikova 76, Zagreb, Hrvatska

Tel/fax| (+385) (0)1 3700 966iro racun| Izvori, krcanski nakladni zavod,Cvjetkova 32, Osijek; 2484008-1102587701

Izlazi tromjesecno / 2005 Glavno vijece Assemblies of God, SAD u suradnji s Life Publishers ISSN:1845-3414

Broj 10, LJETO 2007., godina IIIIzdaje Evandeoska pentekostna crkva u Republici Hrvatskoj, 10 000 Zagreb, Kosirnikova 76 - HR-

Prijevod| Ljubinka Jambrek

Lektura| Antonija KovacevicGraficko oblikovanje| Desni klikTisak| Top Dan d.o.o.

S

vake nedjelje irom svi-jeta kranski evaneoskipuk slavi i tuje Boga pjes-mom, kliktanjem i plesom.

Istovremeno se u istim crkvamadogaa apoteoza propovjednika,apostola, proroka i velikih voa,zainjena apostrofiranim tituliranjemi neskrivenim divljenjem. Dotini sehvastaju brojem osnovanih crkava,udruenja, slubi, sagraenih zgradai bogomolja, milijunskim (valutanebitna) transferima i mnotvomsljedbenika. Zato im ti isti adlatusipodiu spomenike, pjevaju laude ipiu hagiografije.

Bog kae da nikome ne dajesvoju slavu (Iz 42,8). Siroti Pavao jeto znao pa se odluno obranio odtakvog pokuaja svjetine da ga pro-glasi boanstvom, razderavi odjeu isilom ih sprijeivi da mu ne prinosertve (Dj 14,8-20). I to je skoro platioglavom. Isto su postupali i Petar kojije odbio Kornelijevo klanjanje (Dj10,25-26), pa i aneo Gospodnji kad

ga je Ivan poelio tovati (Otk 22,8-9). Iako su inili udesa i znamenja,znali su da su samo ljudi (ili aneli,stvorenja), da su beskorisne sluge ida Bog jedini zasluuje slavu i ast.

Danas spomenutine odbijajuslavu upravo radi impresivne statistikekojom argumentiraju Boju naklon-ost i pomazanje na svojim slubama.Samim tim ulaze u kranski pante-on i postaju nedodirljivi. I nikome (ilibarem nekome preko Atlantika) neodgovaraju ni za ta.

Tko je mogao to pitati TedaHaggarda kad je osnovao crkvu usvom podrumu, a ona je u dvadese-tak godina narasla na 14 000 lanova,kad su mu knjige postali bestse-leri, kada je postao predsjednik Na-cionalnog udruenja evaneoskihkrana (30 milijuna lanova) i kadaje uspostavio konferencijsku vezus Bijelom kuom? Istovremeno seod mladosti borio sa vlastitim de-

monima poude, homoseksual-izma i droge. Kad je pukao skandals mukom prostitutkom kojeg je po-hodio tri godine i kupovinom meta-mfetamina, heroj je pao (Charisma,sijeanj 2007.) Kasnije su svi poelimudrovati o potrebi odgovornosti ipodlonosti, ponosu i bahatosti, ali jebilo prekasno. Prekasno za nesretnogHaggarda. (Ministry Today, sijeanj/

veljaa 2007.)

Ideoloki pokroviteljinovihpokreta, poput New Apostolic Ref-ormation daju doktrinarnu podlogudaljnjem procesu apostolske ne-dodirljivosti, de facto uspostavljajuievaneosku verziju apostolske su-kcesije (tko je prvi evaneoski pon-tifeks maksimus?), kako je to lijepoobjasnio ugledni C.Peter Wagner,eretski odbacujui potrebu za te-olozima, ali istovremeno teoloki

dokazujui kako se glavni apostolne podlae teolozima, a isti/ista sekonzultira samo s onima koje susami izabrali (Ministry Today, sjeanj/

veljaa 2007.). Danas se mladi la-

vovi ne ele podloiti starijoj braikoji: ve dvadeset godina u crkviimaju pet bakica. Zato? Statistika. Ja u crkvi imam ..., sagradio sam...,toliko uspjelih projekata...Nebrojenise ponaaju kao da je Boja crkvanjihova vlastita prija ili aina firmakoju su naslijedili. Pa neki i jesu.

Tko moe ita priupitati JoelaOsteena (tada bez propovjednikogiskustva) kome je tata John u amanetostavio Lakewood Church koju jeosnovao, a koja je pod sinovljevim

vodstvom narasla na 30000 posje-titelja, postajui najvea crkva u Am-erici. Zato si dotini moe priutiti dauope, ili vrlo rijetko, spominje rijegrijeh. Mala rtva za veliki uspjeh.Statistika je mona, daje ti nebrojene

mogunosti izbora, a najvanije, za-tvara usta kritiarima. Kako da naodgovornost pozovemo notornogJose Louis De Jesus Mirandu, osnivaai vou crkve Creciendo En Gracia(Rast u milosti) iz Miamija, koja broji100 000 lanova, koja ima 225 ra-dio programa, dvadesetetverosatnusatelitsku pokrivenost, 300 obra-zovnih centara u 52 zemlje irom svi-jeta? Vizija mu je i milionsko lanstvo.

Vozni park mu ine blindirani BMWi,u igri su tjelohranitelji, neprobojniprsluci koje nosi i ostala scenograf-ija nedodirljivih. Za logiku tipa do-bra statistika ergo Boja naklonost,trebalo bi biti irelevantno to to onnauava da grijeh ne postoji, da jeavao uniten i da za izabranikeBoje ne postoji pakao. I jo jednasitnica. Miranda se proglasio utjelov-ljenim Bogom.

Gdje je,onda u svemu tome Bojaslava? Kako gdje? Pa u crkvamairom svijeta, svake nedjelje, izraenakroz nekoliko pjesmica i par glasnihaleluja.


3/24L j e t o 2 0 0 7 3

Pjevanje GospodinuJ A M E S B R I D G E S

D G E S

I

skazivanje spasenja svje-doanstvom i pjesmom

oduvijek je bilo obiljejecrkve Gospodina IsusaKrista. Kada je psalmist

rekao: Tako nek reknu svi otkupljenicikoje Jahve otkupi iz ruke dumanske(Ps 107,2), mislio je na jednu odglavnih karakteristika ljudi koji su pri-hvatili Gospodina za svog Spasitelja.ovjek ije je srce osloboeno grijehapo krvi Isusa Krista moe rei zajednosa psalmistom: Pjevat u Jahvi doklegod ivim, svirat u Bogu svome dokle

god me bude (Ps 104,33).U dananje vrijeme pjevanjeje glavni dio tovanja u crk-vi, no u nekim je mjestimadoseglo razinu komercijal-izacije za koju se nije znalo uproteklim stoljeima. Vanoje da Kristovo tijelo odravataj vitalni dio naeg tovanjaunutar njegove odreenesvrhe i ne dopusti da post-ane sredstvo tjelesnosti kojevodi u neduhovne prakse.

Postoje odreene biblijskesmjernice za pjevanje i glazbu koje tre-ba slijediti kako bi osigurali da tovanjepomae crkvi u postizanju njezina ra-zloga postojanja. Te smjernice ukljuujurazmatranja poput jedinstva, dubine,ravnotee, doktrine i duha.

JedinstvoU 2. Ljetopisa 5,13 izraena je sredinjaistina u vrijeme posveenja prvog Iz-raelova hrama. Opisuje kako su pjevai

i glazbenici (trube, cimbali i ostala glaz-bala koja je David nainio kako bi slavioGospodina) morali u isto vrijeme ijednim glasom poeti slaviti Gospo-dina i hvaliti ga. Usklaenost pjevaai trubaa sa zajednicom uputilo je u

Boje ui predivan zvuk jedinstva. To jesvrha pjesme i glazbe na bogoslujima.

To je ono jedinstvo koje se u Djelimaapostolskim naziva jednodunim(2,1) i presudno je za Boje pohoenjena naim bogoslujima.Zbor i orkestar trebaju se stopiti s gla-sovima zajednice kako bi slavljenje ujednom srcu i umu doprlo do Boga.Te grupe nisu izdvojeni izvoai; svrhaje zbora i orkestra stvoriti ozrajetovanja koje e uvesti zajednicu uGospodinovu prisutnost. Pjevanje iglazba na crkvenim bogoslujima nije

zabavljanje promatrake publike odstrane izvoaa.Taj stav nee dovestido duhovnog tovanja koje rezultiraduhovnom etvom.

DubinaPjevanje i glazba mogu postati tovanjesamo kada se izdignu iznad povrineemocionalnih i fizikih odaziva. Iakoemocionalni i fiziki odaziv mogu bitipoetne toke tovanja, ne moemo

oekivati da e dotaknuti ljudska srcaukoliko ostane na toj razini. Obnavl-janje uma i preobliavanje volje tepreobraavanje duha moraju postiirazinu gdje bezdan doziva bezdan(Ps 42,8) Boja dubina dotie du-

binu u ovjeku.U Efeanima 5,19 apostol Pavao

govori o psalmima, hvalospjevima iduhovnim pjesmama koje su se koris-tile u tovanju u crkvi. Iz tih je nazivavidljivo da je crkva mjerila dubinu svogpjevanja i glazbe, a ne novitet i popular-nost stila araniranja. U 1. Korinanima14,15 apostol nas podsjea da postojirazina pjevanja umom i dublja razinapjevanja - pjevanje duhom.Pentekostno tovanje je najistinitiji ob-lik tovanja u duhu i istini (Iv 4,23) itrebamo pjevae i glazbenike da nam

pomognu postii dubinubiblijskog tovanja u ko-jemu ono postaje duhovnartva ugodna Bogu poIsusu Kristu (1 Pt 2,5).

RavnoteaU 1. Korinanima 14 apos-tol Pavao nas ui da post-oje duhovni sastojci kojiine istinsko pentekostnobogosluje. Saznajemo dasvaki sastojak ima svoje

odreeno mjesto i ne smi-je zadirati u vrijeme i mjesto ostalihkomponenti tovanja. Primjerice, gov-orenje u jezicima i tumaenje jezikaimaju mjesto u bogosluju, no oni nesmiju zauzimati vei dio bogosluja.Ogranieni su na dva ili tri govora,

zato to uravnoteeno bogoslujeostavlja mjesto za sve ostale vitalneizriaje koje je Bog namijenio da bududio bogosluja.Ako pjevanje i glazba zauzimaju toliko

od vremena odreenog za tovanje dane preostaje adekvatno vrijeme za mo-litvu, tumaenje Boje rijei i pozivanjeljudi pred oltar da bi traili Boga, tadabogosluje nije uravnoteeno. tovanjeukljuuje mnogo vie od pjevanja i

Pjevanje i glazba na crkvenim

bogoslujima nije zabavljanje

promatrake publike od strane izvoaa.

Taj stav nee dovesti do duhovnog

tovanja koje rezultira duhovnom etvom.




glazbe. Nedostatak ravnotee u crk-vi stvorit e duhovnu neishranjen-ost zbog nedostatka propovijedanja ipouavanja Pisma. Pentekostna crkvaje uravnoteena crkva.

DoktrinaSadraj pjesama koje pjevamo dalekoje vaniji od samih pjesama. Netko

je rekao: Kako moe pjevanje bibli-jskih tekstova biti pogreno? Dakako,odgovor je da s Biblijom ne moetepogrijeiti. Meutim, Sveto pismo semoe zloupotrijebiti kad je motiv zanjegovo koritenje samo zarada. Velikbiznis s kazetama, CD-ovima i glazbomija se prava prodaju pretvara Boji domu trgovaku kuu. U mnogim dananjimkorusima nedostaju velike doktrinarneistine koje su uinile Assemblies ofGod (Skuptine Boje) jedinstvenom

zajednicom. Uporaba Pisma uvelike jeograniena na teme zahvalnosti premaBogu. U mnogim su korusima izostav-ljene teme usredotoene na spasenjepo Kristovoj krvi, krtenje u Duhu Sve-tome, boansko ozdravljenje po vjeriu Isusa, na drugi dolazak Gospodinov idruge biblijske doktrine. Neki dananjikorusi stvaraju vid generikog tovanjakoje ostaje na tovanju tovanja.Kao pentekostalci slubu pjevanja uvi-jek smo koristili za pjevanje o svojimdoivljajima s Kristom: Gledaj to mi

je uinio Gospodin. Volimo pjevati okrvi koja je oprala nae grijehe i o siliDuha Svetoga. Nae pjesme slave toto nas je Gospodin podigao iz glibanevolja i o blagoslovljenoj nadi uzne-senju crkve koja nam pripada kadase Isus vrati. Moramo imati pjesmekoje ispravno nauavaju doktrine. Nemoemo si dopustiti samo pjevatipjesme zato jer imaju ugodan zvuk ililagane rijei, ili zato to ih je popu-larizirao poznati pentekostni glazbeni

umjetnik. Trebaju nam pjesme i glazbakoja je nastala iz elje za voenjemcrkve u tovanje, predanjei sluenje. Borimo se zapentekosne skladatelje kojie pisati pomazane pjesmeiznjedrene iz njihova mo-litvenog ivota; pisce kojiele vidjeti Isusa uzdignu-ta, umjesto elje koja proi-zlazi iz osobnih ambicija zapopularnou ili novanimdobitkom. Duh Sveti e na-dahnuti glazbenike da piupjesme koje e blagoslivljati naepentekostne crkve ako ti glazbenicine dopuste da na njih utjee svjetov-na glazba.

DuhApostol Pavao u dva navrata daje crkvinaputak o pjevanju. U Efeanima 5,19

on potie pjevajte i kliite u svom srcuGospodinu, a u Koloanima 3,16 kae:

zahvalno pjevajte u svojim srcimaBogu. Drugim rijeima, pjevanje za-jednice je vano, no ako nemate glazbuu svom srcu nastalu djelovanjem Duha

Svetoga koji daje Boju milost, nikadaneete moi pjevati Gospodinu.Pentekostno pjevanje je pjevanje iz

srca. Zato je tako srdano. Pentekostnacrkva koja je izgubila svoju pjesmu,oalostila je Duha Svetogai treba probuenje. ak ionda kad stvari ne idu do-bro, pentekostni vjernikmoe pjevati: Moe imatipjesmu duboko u srcu!Nemojmo traiti Boga samoza njegovu silnu prisutnost,ve pjevajmo pjesme kojeprizivaju prisutnost DuhaSvetoga u nau sredinu. Ako

uzdiemo u pjesmi Jaganjca,spustit e se Golub Duha Svetoga.

James K. Bridges

Glavni blagajnik Assemblies of God, SAD.

Nedostatak ravnotee u crkvi stvorit e

duhovnu neishranjenost zbog nedostatka

propovijedanja i pouavanja Pisma.

Pentekostna crkva je uravnoteena crkva.


5/24L j e t o 2 0 0 7 5

BitpentekostalnogtovanjaH . R O B E R T R H O D E N

Harvey Cox u knjizi Fire From Heaven (Vatras neba) predstavlja prijeko potreban sastojakp en t eko s t -nog tovanja.Jedne ned-

jelje ujutro u rujnu 1993.posjetio sam ivahnu pen-tekostnu latino crkvu,smjetenu u bivoj sinagogiu kojoj je neko djelovaoogranak njemakih idovau Chicagu. Dok se veinaportorikanskih tovateljanjihala i pjevala Dios EstAqu (Bog je ovdje) primje-tio sam malu naljepnicu. Bilaje nalijepljena na sedefas-tim bubnjevima po kojimaje mladi tovatelj udaraonevjerojatnim serijama udaraca. S mjesta gdje sam sjedio,oko treine od kraja dvorane, mogao sam vidjeti da jeprva rije na naljepnici Glazba, a zadnja Isus. No rijeiu sredini bile su otisnute manjim slovima, i bez obzira nato koliko napeto gledao, nisam ih mogao proitati. To jepobudilo moju znatielju te sam poslije bogosluja priao

podruju odreenom za glazbenike kako bih pogledaoizbliza. Sada sam mogao vidjeti cijelu poruku. Pisalo je:Glazba me dovela do Isusa1

Apostol Petar je na dan Pedesetnice propovijedao porukukao odgovor na pitanje: to to znai? Znaajno je daje rije koja je prevedena kao progovori u Dj 2,14 istakao i govoriti u Dj 2,4. Petrova je propovijed kao i gov-orenje u jezicima bila djelo Duha.Petar je citirao Joela kako bi istaknuo da je izlie Duha

znak da su posljednji dani zapoeli. Preostalih 75 postonjegove poruke usredotouje se na ivot, slubu, raspee,uskrsnue i uznesenje Isusa s desne strane Ocu. Ta je

poruka potakla pitanje kod sluatelja: to da inimo?Petar je odgovorio: Obratite se i svatko od vas neka sekrsti u ime Isusa Krista da vam se oproste grijesi i primitete dar, Duha Svetoga (Dj 2,38). Rezultat? I oni prigrlierije njegovu i krstie se te im se u onaj dan pridrui okotri tisue dua (Dj 2,41).

Pria Harveya Coxa i propovijed apostola Petra istiu dvijeglavne komponente pentekostnog tovanja glazbu i pro-povijedanje. Ako definiramopentekostno tovanje kaoistinski srdaan izriaj ljubaviprema naem nebeskom Ocupotaknut od Duha Svetoga,tada je tovanje glagol, a neimenica. Rjenik o tovanjuu Bibliji je osebujan, no pri-marna starozavjetna hebre-jska rije koja opisuje rijetovanje, znai pokloniti se.Ista zamisao stoji iza novoza-vjetne grke rijei za tovanje,koja znai sluiti.Na koji nain pentekostna crk-va treba ovo primijeniti kako binedjeljno bogosluje utjelov-

ljivalo bit pentekostnog tovanja? Prije nego odgovorimona to pitanje, pogledajmo teoloku i biblijsku podlogushvaanja tovanja.

Saeta teologija tovanjaKao okvir za nae putovanje neophodna je saeta teolog-

ija o tovanju. Kako bih pribavio saetu verziju teologijetovanja, posudio sam od Jacka Hayforda dijelove lekcijaza pouavanje2.

1. Kao Bognad svime,Gospodin je na SvemoguiStvoritelj, Podupiratelj, Otkupitelj, i kao Suvereni vla-dar svemira dostojan je naeg tovanja i zavrijeujenae slavljenje.

2. Cilj naeg tovanjanije samo ispuniti neki predu-vjet, priznajui svoje mjesto u stvorenom poretku, ve jeBogom odreeno sredstvo za promicanje nae obnove i us-

postavljanje u tom poretku.3. tovanje je Bojidarkoji vie slui nama na bla-goslov nego Bogu. Njegov cilj nije zadobivanje naeglaskanja, ve nae otkrivanje i ostvarenje napretka u njegov-oj namjeravanoj svrsi za nae ispunjenje.

Pria Harveya Coxa i

propovijed apostola

Petra istiu dvije glavne

komponente pentekostnog

tovanja glazbu i

propovijedanje.




Xxxx

xxx

xxx

4. tovanje nije samo sredstvo potvrivanja ljudskeovisnosti u odnosu s Bogom, podlonosti njemu i poslunostipred Bogom; ono je sredstvo (po milosti) za ponovno us-postavljanje partnerstva s Bogom u upravljanju nad zemljom koje zapoinje sadanjim praktinim, iako djelominim os-tvarenjem a koje e se u potpunosti ostvariti nakon Kris-tova dolaska.

5. Za otkupljene,tovanje je bitan klju za prihvaanjevladavine Bojeg kraljevstva u ljudskom iskustvu: npr. unaim svakodnevnim poslovima, naim domovima, naimzajednicama, zanimanjima, gradovima i narodima.

6. tovanje je primarno sredstvoza uspostavl-janje ozraja: a) za preobraavajui dolazak Boje prisutnos-ti; b) za jasan dolazak Boje rijei; c) za ljubei dolazak DuhaSvetoga; i d) za dinamian dolazak Bojih silnih djela.

7. Sukladno tome,vodstvo treba pristupati tovanjus uvjerenjem da ne prua neobvezan trenutak, ve odreuje

kljuni trenutak.8. Shvaajui ovomoramo se suoiti s injenicomda biblijsko tovanje: a) uvijek e traiti podlaganje ljud-skog ponosa kroz tovanje; b) mora biti rukovoeno naodgovarajui nain prema boanskom uzoru za tovanje;i c) redovito e se odraavati u preobraavajuoj radosti iponiznosti koja proizlazi iz tovanja.

Biblijska razdoblja tovanjaU vrijeme patrijarha postojalo je vrijeme za osobnu molitvu(Post 18,16-33) i javni in gradnje rtvenika (Post 12,7). Odpatrijarha naovamo Biblija je podijeljena na etiri razdo-

blja. Prvo, za vrijeme Mojsija sredite javnog tovanja bioje ator sastanka. Drugo razdoblje je postalo vrlo organ-izirano, a sveenici, kojima su leviti pomagali, predvodili suhramske obrede. To je ukljuivalo sloen sustav rtvovanja.

Tree je razdoblje usredotoeno na sinagogu, koju su razvilioni koji su ostali u izgnanstvu. U sinagogi je bio naglasak

vie na uputama nego na tovanju. U etvrtom razdobljubila je rana crkva.to se tie Novoga zavjeta, nemamo puno podataka okranskom tovanju. Oito je da je dan tovanja bio Gos-podnji dan (Dj 20,7), iako su na poetku bogosluja bilasvakodnevna (Dj 2,46). tovanje se odvijalo u domovima

vjernika. tovanja na bogoslujima u kunim crkvamaobiljeavala je jednostavnost. Sastojala su se uglavnomod slavljenja (Ef 5,19; Kol 3,16), molitve, itanja Svetogpisma, tumaenja, prorokovanja i govorenja u jezicima idrugih duhovnih darova. Blagovanje popraeno Gospod-njom veerom (1 Kor 11,23-28) takoer je bilo obiljejekranskog tovanja. No naglasak bi uvijek bio na Duhu iunutarnjoj ljubavi i predanju srca.

SEDAM PRAVILA PENTEKOSTNOG TOVANJAPostoji sedam pravila koje svaka pentekostna crkva treba pri-hvatiti kako bi ostvarila svoj najvei potencijal u tovanju.

Pripremite se duhovnoPrije svega, svako bogotovlje mora biti povezano molitvom.Petrovoj propovijedi na dan Pedesetnice prethodilo jerazdoblje od deset dana u gornjoj sobi. Kad sam bio pas-tor u West End Assembly of God u Richmondu u Virginiji

sastajali smo se na molitvi svake subote naveer. Pripremalismo svoja srca za nedjeljno bogosluje i zastupali svaku os-obu koja e biti nazona, posebice nekrane. Rijetko samprihvaao poziv za sudjelovanje na nekom skupu u subotunaveer. Da, bila je to rtva, no vjerovali smo da je molitvaneizostavni dio uspjeha nedjeljnog bogosluja. Jedan oddokaza bio je dugaak popis ljudi koji su bili spaeni tijekom22 godine sluenja u toj crkvi.

Postavite tovatelja da bude voditelj tovanjaNije teko pronai predvoditelja melodije, no vano jepronai nekoga tko moe voditi ljude dok pjevaju. Taosoba, da bi vodila druge u tovanju, i sama mora bititovatelj. Judson Cornwal3, ima tri pitanja koja si svaki

voditelj tovanja treba postaviti.Prvo, odakle zapoeti? Voenje ljudi trai da se zapone

tamo gdje jesu. Veina ljudi dolazi na slubu s minimal-nom svjesnou o Bogu i maksimalnom svjesnou osebi. Zapoinjanje s pjesmama o osobnom iskustvu ilisvjedoanstvu dotie ljude tamo gdje jesu i daje im neto sime se mogu poistovijetiti na samom poetku bogosluja.

Drugo, kuda idemo? Dopustite da zajednica uiva upjevanju pjesama o osobnom svjedoanstvu sve dok se do-voljno ne ujedini da bi se poeli pribliavati Bogu. Pjesmesvjedoanstva esto pripremaju put pjesmama zahvalnosti.Voditelj tovanja mora paljivo odmjeriti svoje rijei u tomprijelazu. U vie navrata dogaalo se da suvie revnosanvoditelj pjevanja govori tijekom tovanja do iznemoglosti.Pjesme zahvaljivanja esto mogu biti uvod u pjevanje himnivelianja koje izraavaju uzvienije shvaanje Boga od nekihjednostavnih korusa.Tree, kako znamo da smo dosegli cilj? Ako je voditelj biouspjean, ljudi e se odazvati izriajima koji e pokazatidubinu i predanje njihova duha. tovanje zahtijeva vrijeme,

zato je vano ne pourivati zajednicu. Ponavljajte kiticu ilikorus himne koji se ini da iskreno izraava ono to ljudiosjeaju u tom trenutku. Samo tujte. Isticanje umijeanije prikladno. Govor je nepotreban. Ne treba smatrati daje pjevanje samo sebi cilj. To treba biti oslobaanje DuhaSvetoga u izriaju tovanja. Treba voditi ljude iz naravnog uduhovno i od izricanja osobnih potreba ka tovanju Duhom.To je cilj voditelja tovanja biti voditelj tovatelja, a nesamo voditelj pjevanja.

Obuhvatite sve naratajeAko elite poslati poruku mladim ljudima da nisu vani,

odbacite njihovu glazbu. Ako elite staviti po strani starijepobone ljude, izbacite njihovu glazbu. U knjizi Built To Last(Graen da opstane), Jim Collins kae da tvrtke koje opsta-ju prihvaaju stav koji obuhvaa sve mogunosti oboje/i umjesto bilo koji/ili. Crkva mora prihvatiti ovaj pristup upripremanju za eljenu budunost u tovanju. Ako sinovi ikeri prorokuju, mladii imaju vienja, a starci snove u DuhuSvetome, sigurno moemo pronai slubu tovanja koja nerazdvaja ve povezuje narataje.Prolost ne odbacite, ve promijeniteBog je uvijek podizao pojedince kako bi u razliitim razdo-bljima utjecali na tovanje u crkvi. U 1960-ima je doaoChuck Smith s pokretom Isus (Jesus Movement). Grupa2nd Chapter of Acts (Drugo poglavlje Djela apostolskih)i Bill & Gloria Gaither bili su utjecajni u 1970-ima. CarolCymbala i The Brooklyn Tabernacle (Bruklinski zbor) dali sunovi zvuk 1980-ima. U isto je vrijeme Hosanna i Integrity


7/24L j e t o 2 0 0 7 7

glazba bila udomaena. Lindell Cooley pojavio se sredinom1990-ih. Danas Darlene Zschech i Hillsong imaju svjetskiutjecaj. Nitko od ovih nadarenih ljudi ne kae da je njihovaglazba namijenjena natjecanju ili eliminiranju ostale glazbeiz prolosti. Zapravo, uvijekpostoji uska napetost izmeuodravanja dijakronine (kojaopstaje dugo) glazbe kaoto su klasine himne koje

izraavaju zdravu teologi-ju, i sinkronine (koja je zasadanje vrijeme) glazbe kojase pojavi i zatim padne u zab-orav. Prihvatimo promjene iono to je novo, istovremenoprihvaajui i odravajui onovano iz prolosti.

Stavite na prvo mjestosadraj, a ne stilNe znam koji su stil tovanja

imali u Djelima apostolskim13,2 kada je Duh Sveti rekao:Odvojite mi ve Barnabu iSavla za djelo za koje sam ihodredio! Ono to znam jeda je sadraj mnogo vanijiod naina. Bilo je to ozraje ukojemu je Duh Sveti mogaopozvati izabrane. Sastajanjenije bilo oko onoga to je dan-ski filozof Kierkegaard nazvaoestetskom ili osjeaj se do-bro razinom tovanja, niti pak

etika razina kodeksa pravila.Bilo je to tovanje na duhovnojrazini koja stvara spremnostza potpuno predanje Bogu.Svaka sluba tovanja moraimati mogunost i iekivanjedoivljavanja silnih Bojih dje-la u naim ivotima.

Budite otvoreni za udaMark Batterson, pastor i pri-jatelj u Washingtonu, D.C.-

u, propovijedao je porukus naslovom: udo glazbe.Volim njegov opis zatvorskogiskustva Pavla i Sile:tovanje je mjesto gdje se dogaaju duhovni proboji.Bila je pono u zatvorskoj eliji u Maloj Aziji kada su Pavaoi Sila poeli slaviti Boga. Njihova su tijela bila okovana lan-cima, no njihov je duh bio uzdignut. Dok su pjevali, nastao

je silan potres. U Djelima apostolskim 16,26 pie da suse zatvorska vrata otvorila, a svima su spali okovi. To sedogaa kada tujemo. tovanje priprema put za uda4.Iako se ne usredotoujemo na uda, vano je da slubutovanja smatramo mjestom koje nas na jedinstveni nainini otvorenima za uda. Kad su se zatvorska vrata otvorila,uvar zatvora i njegov dom bili su spaeni. Bog pokazuje svo-ju mo sa svrhom zahvaanje izgubljenih. Svjedoanstvo oBojoj udotvornoj moi tijekom slube tovanja esto moebiti katalizator za dovoenje izgubljenih Isusu.

Potiite slobodu u tovanjuNajei izraz o slubi tovanja koji sam uo od novih ljudikoji su dolazili u crkvu West End bio je: Takva sloboda, aipak umjereno. Pavao je izjavio: Gospodin je Duh, a gdje

je Duh Gospodnji, ondje jesloboda (2 Kor 3,17).Sloboda najvie dolazi doizraaja tamo gdje su granice

jasno odreene. Osjetljivost

i potovanje prema drugimajasno je biblijsko uenje (2Kor 12). Nije svetogre plani-rati pentekostno bogoslujetovanja, oekivati izvrsnostod glazbenika i imati tre-nutke pouavanja, pose-bice kad su govor u jezici-ma i tumaenje jezika diobogosluja. Kao ope pravi-lo, objasnio sam uz pomoPisma to doivljavamo na-

kon poruke u jezicima i njez-ina tumaenja. Takoer smootisnuli i izrazili rijeima bib-lijske osnove za pljeskanje ipodizanje ruku u tovanju.Dobro pouavanje i aktivnopastoralno vodstvo stvorite ozraje slobode tijekompentekostne slube tovanjato e potaknuti druge nasudjelovanje. Nee svi biti

zadovoljni izriajima pen-tekostne slube tovanja.

Prihvaamo to. No moramopaziti da ne izazivamo nji-hovo nezadovoljstvo svojom

zloporabom slobode.

ZakljuakProle je godine u jednomlanku u Washington Times-upisalo: Najei razlog zatoljudi naputaju crkvu je to toisuvie slii njihovu svakod-nevnom ivotu5. Oni trae

duhovno drutvo koje e bitiradikalno drukije od njihovaradnog okruenja. Neka bisvaka pentekostna crkva imala

za cilj biti mjesto gdje e sluba tovanja biti preobraavajueiskustvo dok tujemo u duhu i istini (Iv 4,24).

Dr. H. Robert Rhoden

iz Fairfaxa u Virginiji, je superintendent Potomac District Council-a Assem-blies of God i izvrni prezbiter sjeveroistonog podruja SAD-a.

Biljeke

1 Harvey Cox, Fire From Heaven, Reading,Mass.: Addison-Wesley Publishing Company, 1995, 139.2 Jack Hayford,A Theology of Worship, Van Nuys, Calif., 1996.3 Propovijed Leading People Into Worshipod Judsona Cornwalla.4 Propovijed Marka Battersona,pastora National Community Church,Washington, D.C.5 Mark A. Kellner,Flock Strays From U.S. Churches,Washington Times, 18 October 2002.

tovanje je primarno sredstvo

za uspostavljanje ozraja:a)

za preobraavajui dolazak

Boje prisutnosti; b) za

jasan dolazak Boje rijei;

c) za ljubei dolazak Duha

Svetoga; i d) za dinamian

dolazak Bojih silnih djela.




U

ustima djece i dojenadi hvalu si spremioprotiv neprijatelja, da postidi mrzitelja,

zlotvora (Ps 8,2). Bog je odredio daslavljenje glazbom i slavljenje djecedolazi do njegova prijestolja.

U drugim biblijskim odlomcima postoje izriaji poput: Pus-tite djecu da dou k meni i Ukoliko ne postanete kaodjeca. Na je Gospodinvolio dojenad i djecu. Unjima je vidio nevinost iiskrenost koje esto ne-dostaju odraslima. Kadmala djeca naue tovati iljubiti Boga, ona to ine bezpretvaranja, s potpunimpouzdanjem. Njihovi umovijo uvijek nisu oneieniprljavtinom ovoga svijeta.Njima je lako slaviti Gospo-dina ista srca, due i uma.Propovjednik jedne po-modne crkve imao je san ukojemu je vidio sebe kakostoji tik do Bojega prijes-tolja. Kad je pogledao doljena zemlju, vidio je svoju

zajednicu i zbor od stotinuglasova tijekom nedjeljnogbogosluja. Iako je vidiomicanje usana lanova zb-ora i njihanje zajednice upjesmi, jedini zvuk koji jedopirao do neba bio je glasjedne osobe.Djeji zborovi su izvrsnosredstvo kojim se djecumoe pouiti ne samoglazbi, ve i kako tovati i

ljubiti Boga.Upitao je Gospodina: Zatoje to, Gospodine, da iz za-jednice od vie stotina ljudii zbora od stotinu dobrouvjebanih glasova mogu

uti samo jedan glas?Gospodin mu je odgovorio: Jedini zvuk koji dolazi do

neba je glas srdanog slavljenja sve to je manje odtoga nestane na putu prema gore.Kad je propovjednik pogledao paljivije, vidio je jedino malogdjeaka koji nije bio ak ni u zboru kako pjeva slavu Bogus potpunim uitkom i iskrenou.1 Vano je uiti najmanjudjecu da mogu tovati i ljubiti Boga svim svojim srcem.

Sluenje razrednim zboromDjeji zborovi su izvrsnosredstvo pomou kojegmoemo pouiti djecu nesamo glazbi, ve i tomekako tovati i ljubiti Boga.To ih takoer priprema zatovanje u nedjeljnjoj koli,djejoj crkvi i tovanje nabogoslujima za odrasle.Pod ovime ne podrazu-mijevam prigodne djejeboine ili uskrsne izvedbe,ve kontinuirano vrijemepouavanja. Ako vaa ned-jeljna kola ima program zasvaki razred, onda moeteimati razredne zborove.

Nedjeljna kola, djeja crkvai program zbornog pjevanjau svakom razredu moguzajedno sudjelovati u odga-janju djece da ljube, tujui slave Gospodina, ueiih istovremeno osnovamaglazbe.Randy Quackenbush, kojisada vodi slavljenje u RiverAssembly of God u Spring-fieldu Missouriju, pomagao

mi je tijekom 1989. napodruju glazbe u CapitalChristian Centeru u Sacra-mentu u Californiji. Jedna odprvih stvari koje je poduzeobilo je razvijanje progra-

tovanje kojenitko ne vidiP A U L F E R R I N

Ovdje je radost, ovdje je radost,

Rijeke ive vode teku kroz mene...

Ukljuivanje djece na

bogosljujima, bilo mjuziklom

ili samo jednom pjesmom,izvrstan je nain dosezanja onih

roditelja i lanova obitelji koji

ne idu u crkvu.


9/24L j e t o 2 0 0 7 9

ma za zborsko pjevanje porazredima. Te prve god-ine prijavilo se preko pet-sto ljudi. Fokus slube zboraje obuiti ljude da imajusrce za tovanje, ljubav zaglazbu i umijee djelotvor-nog pjevanja. Poslije osamgodina razredni zborovi su

toliko popunili omladin-ske zborove, da su imalitinejderski zbor od stotinulanova i stariji srednjokolskizbor od stotinu lanova. Ti suuenici odrasli u razrednomzborskom programu i bilo imje prirodno nastaviti pjevatiGospodinu i u tinejderskimgodinama. Od onih koji suzavrili taj prvi program,pet ih sada studira glazbuna visokoj koli, inei takoskupinu od ukupno devetstudenata glazbe iz CapitalChristian Centera.Prije nekoliko godina araniraosam deset poznatih himni iduhovnih pjesama za jed-noga velikog izdavaa. Teje aranmane snimio vrlopoznati djeji zbor iz Housto-na u Texasu. Kada sam saznaoda je zbor snimio tih deset ko-rala u dvije noi, a da sve do

snimanja nije vidio notne za-pise, bio sam zapanjen.Kad sam upitao glazbenogurednika kako je to mogue,odgovorio mi je: Paul, skorosvi moji lanovi crkvenogazbora proizali su iz razred-nog zborskog programa i iz-vrsni su izvoai glazbe kojuvide po prvi puta.Stabilnost, glazbeno umijee ipredanje bili su vidljivi u tom

crkvenom zboru. Ono to sunauili u tim ranim, forma-tivnim godinama, donosilo jenevjerojatne rezultate godi-nama kasnije.Glazbeno umijee i predan-je zboru svakako su vani.Meutim, stabilnost sepokazala u neemu dale-ko vanijem. Ti su pjevainauili slaviti Boga svojimglasovima i sluiti mu svimsvojim srcem. Moda im je

Duh Gospodnji dok su prola-zili kroz kunje i potekoevraao u srca rijei koje sunauili dok su prije mnogogodina bili u djejem ili om-ladinskom zboru.

Djeji glazbeni materijalPostoje mnogi materijalirazliitih izdavaa. Potraiterazliite stilove i teme, nonemojte zaboraviti ukljuitineke suvremene koruse za-jedno s himnama i duhovn-im pjesmama. Evo nekolikoideja kao pomo u tom

traenju:

1. Vrhunskesuvremenekranske pjesme za djecukoje pjevaju djeca.

2. Boinaglazba u ko-joj mnogi razliiti likovi go-vore poznatu priu.

3. Novi i uzbudlji-vi aranmani za himne iduhovne pjesme. Neke uk-ljuuju prie o tome kako sute pjesme napisane.

4. Materijalkoji e ue-nje glazbe uiniti zabavn-im. To obino ukljuuje igrekoje pomau u procesuuenja.

5. Mjuzikli openitihtema na osnovi biblijskihpria. To e potaknuti do-

datnu ukljuenost grupa,scena i drame.

Ukljuivanje djece na bo-goslujima, bilo mjuziklomili samo jednom pjesmom,izvrstan je nain dosezanjaonih roditelja i lanovaobitelji koji ne idu u crkvu.Kad djeca govore boinupriu, oivljavaju biblijskupriu, sudjeluju u misijskoj

temi, pjevaju suvremenekoruse ili pjevaju uvijekpopularne crkvene himne,njihovi ivoti nikada neebiti isti, niti pak ivotilanova njihovih obitelji.To takoer usauje u srcadjece potrebu i povlasticuslavljenja Boga.

Paul Ferrin

je direktor Nacionalnog glazbenogodjela AoG u Springfieldu, Mis-

souri.

Biljeke

1 Selwyn Hughes,Born To Praise(Nashville: Broadman & HolmanPublishers, 2000).

Kad djeca govore boinu

priu, oivljavaju biblijskupriu, sudjeluju u misijskoj

temi, pjevaju suvremene

koruse ili pjevaju uvijek

popularne crkvene himne,

njihovi ivoti nikada nee bitiisti, niti pak ivoti lanova

njihovih obitelji.


10/2410 D u h o v n o V r e l o


Nema puno tema u crkvikoje potaknu tako ivuraspravu kao tovanje.Postoji skoro onolikorazliitih ukusa i naina

tovanja koliko tvrtka Baskin Robbinsima razliitih okusa sladoleda. Iako ovaj

intervju s glavnim superintendentomThomasom E. Traskom nije namijen-jen biti iscrpno uenje o tovanju, ondaje vrijedan uvid u taj vaan aspektcrkvenog ivota.

Koja je uloga pastira tijekomtovanja?Trask:Iako glazbeni voditelj moe bitiodgovoran za glazbu, pastor je odgov-oran za itavo bogosluje. Kada sambio glavni pastor, redovito sam razgov-arao sa svojim glazbenim voditeljem o

nedjeljnim bogoslujima. Htio je znati

moje sklonosti prema posebnoj glazbi.Rekao bih mu ako sam planirao imatiseriju propovijedi, i u tom sluaju, ko-liko dugo te temu sljedee poruke.Ima li boljeg naina od onoga kadaglazba upuuje na temu poruke. Nisammu nareivao, ve ga usmjeravao i

objanjavao mu to elim vidjeti daBog postie u srcima ljudi. To je don-osilo jedinstvo u naim bogoslujima.Glavni pastor i voditelj tovanja morajubiti na istoj frekvenciji.

Kakav je odnos izmeu glazbe i BojeRijei na bogosluju?Trask: tovanje mora biti usmjer-eno k Bojoj rijei. Glazba i tovanjepripremaju ljude za Rije time tomekaju njihova srca kako bi Rije mo-gla pasti na plodno tlo.

Pazimo da ne postanemo tovatelji

tovanja. Ne moete imati 45 minutatovanja i 15 minuta iz Rijei i oekivatida ljudi duhovno rastu. Ti prioriteti supogreni. Moda e neki pastori rei:Imam snanog voditelja tovanja i onne eli biti pod autoritetom glavnogpastora. Voditelj tovanja ne smije

provoditi svoje; on mora biti pod au-toritetom glavnoga pastora.

Koje ste promjene primijetili unainu tovanja u posljednjemdesetljeu?Trask:U posljednjem smo desetljeuuveli u crkvu mnogo novih pjesama.Bilo je dobro. Trebamo novo i ivotovanje. Pastori takoer trebaju spojstarih i novih pjesama kako bi odralisvjeinu u zajednici. Mnoge su crkveoformile timove za tovanje. To su

zdrave promjene.Meutim, malo sam zabrinut. Umnogim zajednicama ljudi znajustare koruse i pjesme, zato toih godinama pjevaju. Nekim jeljudima teko nauiti nove pjes-me, a voditelj tovanja projicirasamo rijei, a ne i note. Moramotakoer cijeniti i crkvene himnei neke od starih korusa, zato tose jedan dio tijela poistovjeujes njima.

Takoer, neki voditelji tovanja itimovi za tovanje ne obraajupanju na to sudjeluje li zajed-nica ili ne. Ako zajednica netuje, tada vi ne vodite tovanje.Dobri voditelji tovanja paze dau tovanju sudjeluju njihove za-jednice.

Kako pastori mogu izbjeirasprave oko naina tovanja?Trask: Vano je da naintovanja odraava osobnost za-jednice. Ponekad pastori nemudronameu promjene svojim zajed-nicama. Primjerice, zahvalan samBogu za tovanje koje je nastalou Brownsville Assembly of God u

Pitajte superintendenta

tovanje u crkviI N T E R V J U S T H O M A S O M E . T R A S K O M


11/24L j e t o 2 0 0 7 11

Pensacoli na Floridi. Tu crkvu zajednos njezinim voditeljima tovanja Bogupotrebljava na predivan nain. No,pogreno je preuzeti Brownsvillsku

glazbu i nain te ih nametnuti zajed-nici udaljenoj stotinamaili tisuama kilometara.Bog je Bog raznovrsnosti.Umjesto da jednostavnoimitiraju njihovu glazbu inain, pastori moraju uitiiz njihova primjera i razvi-ti glazbu koju Bog eli zanjihove zajednice.Neki pastori su neosjetljiviprema svojim zajednica-ma time to ne doputajuda se dogode promjenekad postoji vrijeme i nainza to. U prolosti se nijetrailo da ljudi stoje od30 do 60 minuta. Sadaih se trai. Nekim ljudi-ma ne odgovara taj naintovanja. Ne bi li tovateljitrebali biti slobodni tovatikako im odgovara? Da.No, pogreno je namet-nuti dugotrajno tovanje.

U redu je ako ljudi elestajati i dugotrajno tovati,no nemojte to nametatiostalima i uiniti ih neza-dovoljnima.Pitanja o tovanju ne bi tre-bala biti uzrokom odlaenjaljudi iz naih crkava. Netonije u redu kada voditeljtovanja kae: Pa, ako imse ovdje ne dopada, nekaodu negdje drugdje. Taj stav nije do-

bar. Mnogi su ljudi moda godinamau istoj crkvi, sudjelovali su u sluenjucrkve i stvorili krug prijatelja. Kad pas-tor ili voditelj tovanja kae lanovimacrkve da mogu otii drugdje, pokazujenedostatak osjetljivosti.

U kojoj je mjeri glazba vaan dionaih bogosluja?Trask: tovanje na bogosluju trebaohrabrivati prisutne. Neki ljudi ive uozraju tetnih razgovora. Drugi imajuobiteljskih problema i fizikih potreba,zato tovanje nastoji podii ljude u ra-dosti i veselju te ih uvesti u molitvu. Utoj tiini doputamo Bogu da govori.Pentekostalci su Duhom voeni ljudi.Ponekad Bog eli prodrijeti u naa

bogosluja. Moramo biti voljni odloitisvoj raspored i rei Duhu Svetomu:Dobrodoao si ovdje. to nam elirei? Moda za vrijeme naeg tovanja

treba postojati vrijeme za skruenost

i pokajanje. Ja sam pozivao ljude na

obraenje za vrijeme tovanja koje jebilo voeno Duhom Svetim. Moramobiti posluni u onome to nas Bogpoziva initi.

Kako mogu manje iskusni pastori ivoditelji tovanja nauiti djelotvornovoditi tovanje?Trask: Mlai pomonici i voditeljitovanja trebaju pratiti one koji su os-jetljivi na vodstvo Duha dok tuju i uitiod njih. Neki su ljudi nadareni vodititovanje. To je neto to ne moenauiti; dolazi po djelovanju Duha Sve-toga. Ljudi mogu nauiti mehanikutovanja i potrebna nam je ta obuka.No, duhovno vodstvo nije samo zabav-ljanje ili formalnost. Voditelji tovanja

trebaju i sami biti tovatelji. Vrlo jevano da voditelji tovanja imaju vri-jeme pripreme. To je vie od jednos-tavnog uvjebavanja za bogosluje.

Odvajanje vremena za duhovnopripremanje od neophodne jevanosti, jednako kao to sepastori duhovno pripremajuprije nego to stanu za pro-povjedaonicu. Molim vas, sh-vatite, postoji razlika izmeuvoenja pjevanja i voenjau tovanje. Voditelj tovanjauvodi ljude u Boju prisut-nost. Voditelj tovanja razu-mije da to nije izvedba: to jeduhovni in. Dobar voditeljtovanja dovodi zajednicuu Boju prisutnost umjestosprijeavanja Boga u onometo eli uiniti na odreenombogosluju.

Kako pentekostalci moguurediti svoja bogoslujai jo uvijek imati sloboduDuha?Trask:Bogosluje treba bitiisplanirano. To je duhovni

in. Pastor ne bi trebao sta-ti na podij bez rasporedabogosluja. Planiranje osi-gurava smjernice. Za pas-tora je vano da ga ljudi negledaju kako stoji na mjestus rukama u depovima i ekanadahnue da bi uinio neto.To se dogaa kad pastor iglazbeni voditelj nisu adek-vatno komunicirali i isplanirali

tijek bogosluja.

Suprotno od onoga to neki vje-ruju, Duh Sveti moe sluiti i kada jebogosluje dobro isplanirano. Vano jeda na naim bogoslujima damo Duhuslobodu za ono to on eli initi.

Podijelite neke zakljune misli otovanjuTrask: Bogosluje nije mjesto gdjepastori ili glazbeni voditelji mogu is-ticati svoj ego. Naprotiv, u tovanjutrebamo dovoditi mukarce, ene idjecu u Boju prisutnost. Kad se ljudiodazovu tovanju i Rijei, Bog moepostii svoju svrhu u njima. Nakonsluenja Rijeju trebamo pruiti ljudimapriliku za odaziv. To se esto dogaaispred propovjedaonice.

Dobar voditelj tovanja dovodi

zajednicu u Boju prisutnost umjesto

sprijeavanja Boga u onome to eli

uiniti na odreenom bogosluju.

to, nove odore za zbor su takva koma!?

DI

IBUKUVESELU

!


12/2412 D u h o v n o V r e l o


Kreativno rjeavanjecrkvenih sukoba - II. dio

PromiljanjeR I C H A R D D O B B I N S

Prvi dio ove serije ob-raivao je nain na kojisu apostoli koristili trifaze za rjeavanje suko-ba - iskaziva-

nje osjeaja, promiljanjei odluku - da bi rijeili prvi

veliki sukob u ranoj crkvi(usp. Dj 6,1-7). Raspravljalismo o procesu iskazivan-ja osjeaja i tek smo naelifazu promiljanja ili razma-tranja. Drugi dio nastavljas fazom promiljanja: rad sproblematinim ljudima utvojoj crkvi.

Paranoini ljudiParanoini ljudi ele isticanje

i mo. Dopustiti im da imajuoboje, pogubno je i za njih iza crkvu. Bog ih voli i eli impomoi, a pastori im mogunajbolje pomoi ako im do-puste isticanje bez moi.Koje slube u vaoj crkvinajvie odgovaraju ovo-me opisu: solisti, lanovizbora, osobe za doek lju-di, redari? Te slube imajuopravdane zadatke koji semoraju ispuniti u svakoj za-

jednici. Postavite paranoineljude na mjesta gdje e bitiu javnosti gdje ih se moevidjeti i gdje e se osjeativanima. Meutim, nekavam Bog pomogne akouu u starjeinski zbor ilipostanu voditelji slavljenja,ili pak budu odgovorni zakransko obrazovanje!Zato ih postaviti na istaknu-to mjesto? Ako im date istak-

nuto mjesto bez moi vaae zajednica vidjeti ono to ivi vidite, i razdorni napori paranoinihljudi bit e zaustavljeni. Nee sjediti uodborima ni donositi odluke.Ipak, zapamtite, ak i oni koji prepoz-

naju kakvi su paranoini ljudi, zamje-rit e vam ako ih napadnete. Zato?Zato to sluba pastora treba biti iz-nad takvog vida ponaanja. Zamolite

Boga da vam pomogne odvojiti svojeosjeaje od osjeaja odgovornosti utim situacijama. To e vam omoguitida djelujete na temelju slube pastora i

duhovnog voe zajednice, a ne na te-melju osobnih osjeaja.Osigurajte istaknutost bez moi,vjerujui da e Boji narod drati vods-

tvo tamo gdje pripada: urukama odgovornih, zrelihvjernika. Istovremeno, po-

mognite svojoj zajednicivoljeti problematine ljudedo te mjere da im Kristovotijelo omogui ozdravljen-je srca i uma.Ako su odreeni ljudi samotebi prouzroili potekoe,moda si ti taj koji se tre-ba promijeniti. Provjeri koddrugih pastora koji su radilis njima i vidi jesu li stvaraliprobleme u njihovoj crkvi.

Saznaj kako su funkcioni-rali u prethodnim situaci-jama moi i vodstva. Ovoje jedan nain kako kolegepastori mogu suraivati ipomagati jedan drugome.Kad sam izgraivao voeu crkvi nauio sam da nijedobro zaposliti neku osobuiz vodstva druge crkve ada prije toga niste razgo-varali s pastorom te crkve.Moda ste samo odgovor

na njegove ili njezine mo-litve za izbavljenjem!

Problematini, manipulati-vni ljudiKad trebate postupati ste-govno s problematinom,manipulativnom osobom ucrkvi ili vodstvu crkve, upa-mtite: takva e osoba vauljubaznost smatrati ludou.On ili ona pokuat e uiniti

da vai pozivi na razboritosti izmirenje izgledaju kaodokaz slabosti. A vaa e produljenastrpljivost biti shvaena kao dodatnaprilika za manipuliranje i iskoritavanjeokolnosti.

Ako se naete usred naleta neijih

odlunih pokuaja razdora crkve, vanoje da nastavite sa svojim programom

kao da se nita nije dogodilo

ukljuujui i one opravdane znaajke

koje su neodgovorno napadnute.

Nemojte izlaziti u javnost sa sukobom.

Istina e vremenom izii na vidjelo.

Drago mi je uti da su moje propovijedi odigralekljunu ulogu u izljeenju nesanice vaeg mua.


13/24L j e t o 2 0 0 7 13

Ako se naete usred naleta neijihodlunih pokuaja razdora crkve,vano je da nastavite sa svojim pro-gramom kao da se nita nije dogodilo ukljuujui i one opravdane znaajkekoje su neodgovorno napadnu-te. Nemojte izlaziti u javnost sasukobom. Istina e vremenomizii na vidjelo.

Zreli e lanovi s vremenomuvidjeti mudrost na koju jePavao poticao crkvu u Rimu:Zaklinjem vas, brao, uvajtese onih koji siju razdore i sa-blazni mimo nauka u kojem stepoueni, i klonite ih se. Jer takvine slue Gospodinu naemuKristu, nego svom trbuhu te lije-pim i laskavim rijeima zavodesrca nedunih (Rim 16,17-18).Rijeima i djelima uite svoje

ljude kako izgleda dobro vods-tvo. Budite ukljueni u proceseizbora vodstva na svim razina-ma u svojoj crkvi. To je nain

zadravanja a istovremeno iobuzdavanja tetnih ljudi u

vaoj zajednici. Molite se daim prebivanje u ozraju zdra-

vog funkcioniranja Kristovatijela donese iscjeljenje, prijenego to oni nanesu tetu Kris-tovu djelu.Ako ste vi za neku stvar, takvae osoba biti protiv nje. Onae biti protiv dovoljno stvarida to zajednica uvidi, a ipaki dalje voli tu osobu, no neesi dopustiti izabrati takvu pro-blematinu, manipulativnu os-obu u crkveno vodstvo.

Problematini, svadljivi ljudiProblematini, svadljivi ljudi esastanke odbora ili starjeinstvauiniti teima nego to bi inae

bili. Nastojat e tijekom raz-matranja odbaciti svako dru-go stajalite i kontrolirati zajednikeodluke. Potedite si glavobolju tetakve ljude stavite na istaknuta mjesta

no bez moi.Tijekom razmatranja crkvenih proble-ma koji su dodatno optereeni suko-bom, potaknite sve ukljuene na slo-bodnu raspravu o tim pitanjima. Nastarjeinskim sastancima i sastancimaodbora potiite razliita stajalita. To

moete lako uiniti paljivim odgo-vorom onome koji je iznio suprotnostajalite. Na skupnom sastanku recitetoj osobi: Hvala vam to ste podijelilis nama svoje stajalite. ujmo sada imiljenje drugih.

Nastojte u pripremi sastanaka izbjeiunaprijed usko odreene i zamiljeneplanove u kojima ne bi bilo mjestaza druga miljenja. Pojasnite svojimstarjeinama ili voama razliitih slubi,

da su ti sastanci mjesto i vrijeme kad serazliita miljenja trebaju izrei i preis-pitati radi mogue kreativne prednostiu odnosu na prvotno izneseni plan.Ostali prisutni moda imaju valjanamiljenja koja treba sasluati. Zapa-mtite, traite najbolji plan. Dopustiteda budu izraene iskrene razliitostina tim sastancima kako bi pomogliskupini donijeti odluku koja prets-

tavlja najvei mogui potencijal zaBoje kraljevstvo.

Plahi laiciLaici iskrenih uvjerenja skloni su po-vuenom sjedenju na sastancima poje-

dinih slubi i odbora, bilo zbog svojebojaljivosti bilo zbog nadvladavajuegvodstva. Oni esto odlaze sa sastankabez izkazivanja svojih stvarnih osjeaja.to tada ine? Kada odu sa sastanka,

najee kau: Ne slaemse u potpunosti s onim to jeodbor odluio. Pokuavajuiizbjei kratkotrajnu nela-

godu zbog razliitosti umiljenju stvorili su dugotra-jniju, dublju nelagodu rekavipogrenu stvar pogrenojosobi u pogreno vrijemena pogrenome mjestu i napogrean nain.

ZakljuakNa neki smo nain zavedenida vjerujemo kako Bog nemoe biti prisutan u iskre-

nom sueljavanju ili razlii-tim miljenjima; smatramoda Bog moe biti prisutansamo u miru i spokojstvu.Crkve mogu trpjeti zbogtakvog pogrenog rjeava-nja sukoba.Do pogrenog rjeavanja su-koba u tekim situacijamatakoer dolazi i na viim razi-nama vodstva zbog toga toljudi izbjegavaju progovoriti.Trebamo izbjegavati tu zamkuna svim razinama u crkvi.Zapamtite, avao se ne plai

velike crkve. Plai se jedins-tvene crkve. Samo kada serazliitosti mogu izraziti uozraju prihvaanja i toleran-cije moe se otkriti i defini-rati stajalite koje ujedinjujecrkvu. Ovladavanje tim pro-cesom je voenje u najbol-

jem smislu.U treem dijelu raspra-

vljat emo o tome kakopostii jasnou komunici-

ranja na sastancima doi do tokeodluivanja u svladavanju sukoba.Nae je komuniciranje esto zasijen-

jeno naim osjeajima, koji nam isto-vremeno onemoguuju da uvidimokako zvuimo i mogunost oprav-dane razlike u miljenju. Raspravljatemo o nainima kako osigurati dapravi pobjednik u rjeavanju sukobabude Boje kraljevstvo.

Richard D. Dobbins, Ph.D.,

kliniki je psiholog te osniva i direktor EMERGEMinistries u Akronu, Ohio. ivi u Naplesu u Flori-di. Objavio je knjigu Invisible Imprint: What Oth-ers Feel When in Your Presence (VMI Publishers,Sister Oregon, 2001.).

Nastojte u pripremi sastanaka izbjei

unaprijed usko odreene i zamiljene

planove u kojima ne bi bilo mjesta

za druga miljenja. Pojasnite svojim

starjeinama ili voama razliitih

slubi, da su ti sastanci mjesto i

vrijeme kad se razliita miljenja

trebaju izrei i preispitati radi

mogue kreativne prednosti u

odnosu na prvotno izneseni plan.


14/24

Ljeto je Gospodnje 2007. Ovo su najtop-liji dani u zadnjih 120 godina, kau me-teorolozi. Petnaesta je godina kako setrudim slijediti Put, koji mnogi nazivajusekta. Put Isusa iz Nazareta kojeg su zvali

i koji jeste Krist. Na tom putu doivio sam svata, dobro iloe. Loe od Njega? Nikada! Loe od ljudi i od samogsebe? esto. Meutim, kao malu duhovnu bebu uilisu me: Uvijek gledaj na Gospoda Isusa, nikada naljude, to ti je dobitna kombinacija! Otkrivam, bili su

u pravu. Tako ue i Isusovi originalni apostoli, oni kojeje pozvao i postavio On osobno (Gal 1:1; Heb 12:2).

Jedna od estih temana Putu je slavljenje Boga. U Bibliji,posebice u Starom zavjetu, lako je naii na temu slav-ljenja kada je u pitanju iz-vanjska izvedba. Openito,za slavljenje je potrebanobjekt kojem dajemo sla-vu i razlog zbog kojeg gaslavimo. Tako je Izraelov

Bog Jahve predstavio sebekao Osobu koja e skrbitiza sve potrebe Izraelaca, aoni zauzvrat trebaju sluatiNjegove zapovijedi. Izraelcisu tako glasom i instrumen-tima slavili svoga Boga,najee spominjui njego-va djela koja nitko drugi nemoe izvesti, i ponekad suspominjali odlike njegovog

karaktera (Ps 106).Hodajui Putem naiao samna razliite skupine koje sume uvjeravale da je njihovnain slavljenja najbolji inajvie biblijski.

Vie sam vremena proveo s onima koji naglaavajusnagu decibela, izvanjsku radost pokazanu glasnimpjevanjem, pljeskanjem i plesanjem. Unutar ovihgrupa vjernika, nalaze se i oni koji e se posvaati irazii ako se ne sloite s njima da Bog ne prihvaaslavljenje ukoliko mu se ne ponudi u drugim jezicima,makar nekoliko minuta unutar bogosluja. Da odmahbude jasno, u crkvi gdje ja sluim slavljenje je vrlo

ivahno i glasno i ljudi su slobodni slaviti Boga u dru-gim jezicima. Ali, je li to bit?

Takoer sam na Putu naiao na skupine koje tvrde daslavljenje mora biti tiho i pristojno, neto kao kadami, koji imamo djecu u glazbenoj koli, idemo nanjihove kolske koncerte. Moram priznati da uz svukransku ljubav, nakon to moje dijete odsvira, pris-

tojno sjedim, aplaudiram,ekajui da ova mora sepriredba to prije zavri.

Veinu kranskih miljenjao vanjskoj izvedbi slav-

ljenja dijelim u ove dvijeskupine. Koja je u pravu?Koja je milija Bogu? I jednai druga su mile Bogu, aliniti jedna radi snage svojihdecibela.Jedna sestra je pjevala uzboru glasne i ivahnecrkve. Ta crkva je bila pon-osna na svoje strastvenoslavljenje Boga. Taj ponosje dogurao tako daleko dasu izjavljivali kako imajunajbolje slavljenje te sutako sebe postavili na troni uinili se mjerilom vrijed-nosti po tom pitanju. Ova

Jesi li decibelipresudni?O L I V E R B U L J A T

Oboavanje se deava u srcu

i tamo ga Bog potvruje, a

slavljenje je izvanjski izraajonoga to je u srcu. Ako je

slavljenje izvana biblijski

ispravno, a u srcu gajim gorku

sebinost i zavist, nema mi

druge nego od strane samogGospoda Isusa biti prozvan:

LICEMJER! (Jak 3:14)

14 D u h o v n o V r e l o



15/24L j e t o 2 0 0 7 15

ivahna sestra, koja se njihala, skakala i tijekom cijelogbogosluja imala osmijeh od uha do uha bila je podsta-nar kod jedne druge kranke, koja nije bila lan njez-ine zajednice. Jednoga dana ivahna i nasmijana ses-tra se odselila bez najave, ostavljajui svoju kranskusestru s obiljem neplaenih rauna. Nikada joj se nijejavila da se barem ispria. Ups! Zar decibeli nisu proiz-veli promjenu u njezinom srcu tako da s vjerom prije

svega spoji potenje (1 Pet 1:5)

U jednoj drugoj crkvikoja se ponosila kako po redu idisciplini, tako i po izvanrednom timu za slavljenje.Pastor se nije ustruavao pohvaliti kako izvedba nji-hovog tima za slavljenje granii s izvedbom uspjenihprofesionalnih glazbenika. Odjednom se otkrije da ne-koliko lanova tog velianstvenog tima, blago reenohoda s nevjernim momcima i curama. Ups! Zar pro-fesionalna glazbena izvedba nije proizvela vjernostsrca prema nebeskom Zaruniku i njegovoj Rijei kojaje zauvijek Istina (2 Kor 6:14,15).Osobno vie volim glasno slavljenje Boga. Meutim,slavljenje nije oboavanje!Ukoliko slavljenju ne pre-thodi oboavanje, nae slav-ljenje je cimbal to zveii nismo nita drugaiji odbezvrijednih procesija, gdjeprevareni ljudi mantrajunosei kip nekog mrtvaca,za kojeg vjeruju da uvanjihov grad. Oboavanje se

deava u srcu i tamo ga Bogpotvruje, a slavljenje je iz-vanjski izraaj onoga to jeu srcu. Ako je slavljenje iz-vana biblijski ispravno, a usrcu gajim gorku sebinosti zavist, nema mi drugenego od strane samogGospoda Isusa biti prozvan: LICEMJER! (Jak 3:14)O oboavanju ili tovanju Boga u srcu mnogo je toganapisano. Ovdje u navesti dio iz prve godine biblijske

kole u EPC Milost i Istina koji govori o oboavanju:Oboavanje je najii oblik tovanja koji moemo po-nuditi Bogu. U nama ga potie Bog koji nam se otkri-va kroz Duha Svetoga uzrokujui da se u potpunosti

pouzdamo u Gospodina Isusa i da mu se podloimo.To je tovanje Boga u svom duhu i dui uz pomoDuha Svetoga. Takvo tovanje ne ovisi o situacijamaili okolnostima, ak ni o onima koje teko moemoshvatiti ili prihvatiti. Oboavati znai bezuvjetno lju-biti Boga, izgubiti se u Njemu, biti potpuno ispranjenod sebe i prebivati potpuno u Njemu. ovjek moeiniti mnoge vjerske aktivnosti, a istovremeno grijeiti

i biti nepokoran volji Bojoj. Ali hodati istovremeno uoboavanju i svojevoljnosti je nemogue.

Ali dolazi as i ve je tu i ve je tu kad e se praviklanjaoci klanjati Ocu u duhu i u istini, jer Otac takveklanjaoce eli. Bog je Duh, i koji mu se klanjaju morajumu se klanjati u duhu i istini. (Iv 4:23,24)I gle, vjetar se silan die iz pustinje, udari na sva etiriugla kue, obori je na djecu, te ona zaglavie. Jedinija utekoh da ti javim. Tad ustade Job, razdrije haljinuna sebi, obrija glavu pa niice pade na zemlju, poklonise i ree: Go izioh iz krila majina, go u se onamoi vratiti. Jahve dao, Jahve oduzeo! Blagoslovljeno ime

Jahvino! (Job 1:19-21)Tek kada nae srce pot-puno reagira kao Job unavedenim dijelovimaPisma, postajemo istinskioboavatelji. Job je izgubiosve (imovinu, ast, djecu izdravlje). Unato stranojsituaciji nije prestao lju-biti Boga. Nije umiljao niti

proklamirao da mu je do-bro. Iskreno je bio oaloendo smrti, ali je ostao vjeransvome Bogu cijenei Ga idalje iznad svega. To stan-je oboavanja Duh Sveti jelijepo opisao na usta apos-tola Pavla:

ivim, ali ne vie ja, nego Krist ivi u meni: ivotkoji sada provodim u tijelu, provodim u vjeri u SinaBojega, koji mi je iskazao ljubav i samoga sebe za

mene predao. (Gal2:20)Decibeli su dobri, ali oni e proi. Srce e golo statipred Boga. Hoe li tada biti u stanju slaviti ga? Tozna samo ti. Neka se proslavi Isus!

ovjek moe initi mnoge

vjerske aktivnosti, a

istovremeno grijeiti i biti

nepokoran volji Bojoj.

Ali hodati istovremeno u

oboavanju i svojevoljnosti

je nemogue.


16/24


16 D u h o v n o V r e l o

6.srpnja 1415. Jan Hus je siao s drvene platformeu katedrali u Konstanci. Pratile su ga tisue zabrinu-tih oiju. Upravo je bio uo poruku iz Rim 6,6: dase uniti grjeno tijelo. Hus je bio grjeno tijelo.Bio je to dan njegove osude i pogubljenja.

Sedam je biskupa pristupilo i skinulo njegovu prljavu,uima preplavljenu zatvorsku odjeu. Obukli su ga u istusveeniku odoru. Stavili su kale vina u njegovu desnuruku. Potom, simbolizirajui oduzimanje sveenike slube,skinuli su sveeniku odoru s njegovih lea i oduzeli mu

kale. Okovali su njegovo mravo tijelo, zavezali mu ruke izalea i pustili ga da primi stranu kaznu du jour za krivovjerje spaljivanje na lomai.Vlasti su ga uvale na-oruanim vojnicima. Bili sunervozni. Hus je bio popu-laran meu irokom ma-som koja se gurala cestomkojom je trebao proi naputu do svog pogubljen-ja. Njegove jednostavnepropovijedi propovijedane

na narodnom jeziku ne nalatinskom koji su upotreblja-vali veina sveenika poti-cale su njihova seljaka srca. Mogli su prepoznati svetost iistou kad su ga sluali. ak i njegovi okorjeli neprijateljinisu mogli nai mrlju na njegovu moralnom karakteru.Da bi stvari bile zamrenije, ujutro uoi njegove presude (7.srpnja) pomrina je zasjenila sunce na nekoliko sati. To je jodublje osvjedoilo ljude da Bog ne odobrava brutalno, ne-pravedno postupanje rimokatolikih vlasti prema Husu. Svisu bili napeti dok je Hus koraao prema svom pogubljenju.Ljeto 1415. bilo je ispunjeno velikim nemirom. Kranskisvijet bilo je podijeljen izmeu tri takmaca za papinsko

prijestolje. Sva trojica pozivali su se na nepogreivost i sva-ki je koristio svoju mo kako bi izopio i osudio svoje su-parnike. Car je sazvao sabor u Konstanci kako bi razrijeio tuzbrku. Hus je, uz obeanje pravednog postupanja, bio poz-van da doe i objasni svoja prijeporna stajalita o uenjimaengleskog reformatora Johna Wyclifa.

ivljenje u skladu s govoromBio je naivan to se pouzdao u carevo obeanje. Samodeset mjeseci prije, pouzdano je napustio Prag da bidoao u Konstancu. Glas o njegovoj duhovnoj moi, sve-tosti i izvrsnom govornitvu stigao je prije njega. Veliko

je mnotvo izalo na ulicu odobravajui mu. Vlasti su gapojile i hranile te traile da odri govor u svakoj gradskojkatedrali. A ljudi nisu bili razoarani Husovom porukom.Isticao je moralnu, duhovnu i doktrinarnu obnovu te na-padao pokvarenost sveenstva. Gladni jednostavnosti imoi Boje rijei ljudi su sluali oduevljeno.

Ubrzo nakon njegova dolaska u Konstancu, car je zlobnoprekrio svoje obeanje. Na dan svoga smaknua Hus jehramao, tijelo mu je bilo slabo i iscrpljeno sedmomjesenimprebivanjem u takorima preplavljenoj, podzemnoj, sredn-jevjekovnoj eliji. Nou ga je uvar zatvora lancima vezaoza kameni zid elije. Neprestano su ga muile zubobolje,uni kamenci, groznice i povraanja. U jednom je trenutkuzamalo umro zbog izgladnjelosti, no car ga je nahranio takoda vlasti ne ostanu zakinute za njegovo spaljivanje.Razoarano ga je mnotvo gledalo kako prolazi tiho. inilose da kad god je Bog podigao istinskog i pravednog vou,

vlasti su ga slomile. Iako su na to navikli, nisu mogli uinitinita, i osjeali su gorinu i cininost. Je li doista bio kriv,

pitali su se neki? Moda suvlasti u pravu.Lanci su mu rezali ruke, a spreostalom snagom borio senositi svoje iscrpljeno tijelo.Spaljivanje na lomai bilaje strana stvar. Sretnici subrzo umirali. No nekima jetrebalo i due od 45 minu-ta. Kako e biti u njegovomsluaju? Moda su ga ohra-brile Pavlove rijei: Ta ovamalenkost nae asovite

nevolje donosi nam obilato, sve obilatije, breme vjene slavejer nama nije do vidljivog nego do nevidljivog: ta vidljivo jeprivremeno, a nevidljivo - vjeno (2 Kor 4,17-18). Svomprijatelju je napisao da e Bog ili ugasiti plamenove ili gaojaati hrabrou da moe izdrati vatrenu muku. Pouzdate se u Boga, a ne u sebe.

Zapamena mladostKakve li ironije umrijeti radi istina koje je otkrio John Wyclif.Za razliku od Husa, njegov je junak umro u krevetu.

Hus se po prvi puta susreo s Wyclifovim knjigama prizavretku studija na sveuilitu u Pragu. Na poetku se lju-tio na Wyclifa. Suvie radikalan, mislio je. Toliko raliit odtradicije koju nauavaju drugi. No, kada je uzeo Bibliju nestalisu njegovi argumenti protiv Wyclifova razmiljanja. Bio je torevolucionaran materijal, zato jer je Wyclif nauavao slobodusavjesti i sveenstvo svakoga vjernika to slijedi uzvienostPisma iznad ljudskih uenja.Hus je intuitivno znao koliko ga te radikalne ideje mogukotati. Autoritet papinstva bio je vrsta veza koji je vezaokranstvo. Staviti Pismo iznad pape znailo je ugroziti samustrukturu srednjevjekovnog ivota i kulture.

Sjeao se svojih sretnih godina na sveuilitu u Pragu kadje sa svojim prijateljima itao Wyclifova djela, zatim Bibliju,kako bi vidjeli je li Wyclif bio u pravu. Sastajali su se kako biraspravljali o Bojim radikalnim istinama i molili. Sveuiliteu Pragu bilo je na prekretnici, bilo je vrlo uzbudljivo ivjetiusred takve radikalne promjene.

Jan Hus:

eka guskaW I L L I A M P . F A R L E Y

Isticao je moralnu, duhovnu i

doktrinarnu obnovu, te napadao

pokvarenost sveenstva. Gladni

jednostavnosti i moi Boje rijei

ljudi su sluali oduevljeno.


17/24L j e t o 2 0 0 7 17

Sluenje u siliIako je bio prosjean student, diplomirao je i magistrirao.Sjeao se radosti zbog ordiniranja i svoga prvoga iskustvapropovijedanja u Bojoj sili. Njegov mu je dar otvarao put.Godine 1402., kad je imao 30 godina, pozvan je u Betle-hemsku kapelicu, veliko prako mjesto propovijedanja,da bude pastorom. Tamo je dvaput dnevno propovijedaoBoju rije. Imao je neobino pomazanje. Ubrzo su gladnemase pohrlile u oblinje ulice.

Sjeao se kako je njegova rastua radost zbog Boje rijei uBetlehemskoj kapelici odgovarala njegovu rastuem zgraanjuzbog prijestupa njegovih ko-lega sveenika. Celibat je bioruglo. Mnogi su sveenicirazmetljivo ivjeli sa svo-jim prilenicama. Neki suimali djecu i unuke. Kako lise naljutio kada je papa IvanXXIII. prodavao oprotajnicepriprostim seljacima kakobi podigao vojsku za borbu

protiv Napulja.Bio je, poput Ivana Krstitel-ja, duboko ojaen zbogkralja, plemia, visokihcrkvenih dostojanstveni-ka, sveenstva i graanakoji su se zajedno odavaliuitku u pohlepi, ponosu,pijanevanju, razuzdanosti isvakoj vrsti opaine. Usredsvega toga on je stajao kaoutjelovljena savjest. Tko jedorastao takvu zadatku?On nije bio. Bila je potrebnaBoja odvanost i snaga.Uivao je dvanaest do-brih godina u Betlehem-skoj kapelici. One su bilenajbolje u njegovu ivotu.Radosno je gledao kako Bogkoristi njegovo propovije-danje da bi promijenio srcai ivote tisua ljudi. ak je ikraljica zatraila da joj budeispovjednik. Grad Prag, pa

i itava Bohemia (eka),poeli su se obraati Kristu.Nadahnut osporavanim dje-lima Johna Wyclifa nastavioje propovijedati Boju rije.Shvatio je da njegovarastua slava i popularnostugroavaju papinsku kon-trolu nad Bohemijom. Sjetio se zabrane koju je papa daoPragu. Da bi zatitio Prag, povukao se u unutranjost. Sadje bio tu. Uvijek je govorio: Bolje je umrijeti dobro, ne-goli ivjeti loe. Bit e mu potrebna sva Boja milost da

bi umro dobro.Ceremonijalni majstor je zakopao ravi eljezni ovratnikoko njegova vrata i stegao ga uz metalni stup. Nijemo jemnotvo gledalo s iekivanjem. Vojnici su gomilali sl-amu i drva do njegove brade.Moda je mislio: Hou li imati ostavtinu? Je li moj ivot

bio uzaludan? No, Bog je obeao: Oni e uutkati gusku(Hus je na ekom guska), no za sto godina podii ulabuda iz tvoga pepela kojega nitko nee moi uutkati.Boe, daj mi snage molio je. Moja je nada u tebi.Nemam vlastite snage.Louis iz Bavarije, ceremonijalni majstor, priao je i molioHusa da porekne svoje zablude i sauva ivot. Koje zab-lude da odbacim pitao je Hus. Ne smatram se krivimni za jednu zabludu. Pozivam Boga za svjedoka da je sve

to sam napisao i propovijedao, bilo s motivom spaavanjadua od grijeha i propasti. Prema tome, s velikom u

radou svojom krvlju pot-vrditi tu istinu o kojoj sampisao i propovijedao.Ceremonijalni majstor na-redio je da zapale vatru, idok su se plamenovi dizali,Hus je poeo pjevati: IsuseSine Davidov, smiluj mise. Poslije tri kitice plame-novi su oslabjeli i priguili

Husov glas. Na koncu jestalo njegovo pjevanje. Okri-jepljen Bojom milou, Husje umro u pei nevolja radiBoje slave. Takvoga ovjekasvijet nije bio dostojan.

EpilogKada je vijest o Janovojizdaji i spaljivanju stigla doPraga, nastali su graanskinemiri. Ljudi su doivjeli is-tinu Husova propovijedanjai nije bilo povratka.Papa je okupio vojsku od150 000 ljudi i opkolio Bo-hemiju. Beznadno brojanonadjaan, Jan ika, goruijednooki vojnik, vodio jeHusite kroz pet uzastopnihpobjeda u razdoblju odpetnaest godina. PobjedeHusita sa ikom na elu suod onih zadivljujuih priau povijesti o kojima se pre-

malo govori. Koristei tak-tike i do 200 godina prijesvog vremena i ponekadnadjaan deseterostrukobrojnijom vojskom, ikaje mobilizirao vojsku selja-ka i opetovano pobjeivaonajbolje europske profesion-

alne vojske. U ratnim analima nije zabiljeeno vee udo zapisala je Lynn Montross.Bog je ispunio svoje obeanje Husu. Sto i dvije godine kas-nije, Martin Luther je zakucao 95 teza na vrata Wittenberke

crkve i reformacija je zapoela. Jan Hus nije umro uzalud.

William P. Farley

je pastor crkve Grace Christian Fellowship u Spokaneu-u u Washingtonu.Njegova knjiga For His Glory (Pinnacle Press) moe se naruiti na e-mail:

[email protected].

Hus je intuitivno znao koliko ga te

radikalne ideje mogu kotati. Autoritet

papinstva bio je vrsta veza koji je

vezao kranstvo. Staviti Pismo iznad

pape znailo je ugroziti samu strukturu

srednjevjekovnog ivota i kulture.


18/2418 D u h o v n o V r e l o


Pria Brooklyn Tabernacle zbora je snaanprimjer kako Bog moe upotrijebiti zbor da

bi dosegao drutvo evaneljem. Cilj je zbora,od skromnih poetaka, bio vezan uz sluenjestvarnom svijetu. Evo te prie.

U New York Cityju nikada ne manjka ljudi. Mnotvo ljudipuni ulice dan i no. Pitate se spava li itko ikada. Kad je Bogpozvao moga supruga Jima i mene da zaponemo crkvu uBrooklynu, upitali smo: Gospodine, kako da dosegnemosve te ljude evaneljem?U ranim danima kada se na zbor sastojao od aice lju-di, radili smo s lokalnom Teen Challenge organizacijom naodravanju mjesenih evangelizacijskih sastanaka. Unajmilismo dvoranu koja je mogla primiti vie ljudi nego to je im-ala naa mala crkva. Nema niega upeatljivog u onome tosmo inili na tim ranim sastancima. Neki iz Teen Challengegrupe nisu mogli ni pjevati upravom tonu. No, njihova susrca bila iskrena u elji za do-sezanjem izgubljenih. Ljudi suse spaavali ne zato to smotako dobro pjevali, ve zatoto je Bog doao u sili.Kako su godine prolazile, Jim ija smo nastavili pitati Gospodi-na: Kako jo moemo doseg-

nuti ovaj grad evaneljem?Znali smo da glazba ima di-vnu mo privui ljude. esto smo u svojoj crkvi odravalikoncerte. Nije bilo teko ispuniti tisuu dvjesto sjedala, noeznuli smo uiniti vie. U meuvremenu, Bog je nastavioblagoslivljati slubu zbora, koji je postao poznat.

OTVORENA VRATA ZA SLUENJEDvorana CarnegieBudui da smo znali da mnogi ljudi nee doi na nae kon-certe jer bi to znailo dolazak u crkvu, razmiljali smo o un-ajmljivanju dvorane. Ubrzo nakon toga netko je predloio

smijenu ideju. Moda moemo unajmiti Carnegie dvoranu.No, moe li domai gradski zbor privui mnotvo na mjestopoznato po izvedbama svjetskoga glasa. Ubrzo smo saznali.Prije koncerta bili smo zapanjeni kad smo vidjeli da je poz-vana policija radi rasporeivanja mnotva. Ljudi su stajali iz-van dvorane nadajui se slobodnom mjestu. Bilo je vie ljudi

negoli sjedala i neki su, naalost, bili odbijeni.Te veeri, svijesni da imamo nevjerojatnu priliku pokazati

Boju ljubav, zbor je pjevao svim svojim srcem. Nitko nijebio usredotoen na zabavljanje. Jednostavno smo htjelisluiti onima koji su doli. Nije se radilo o zboru, ve o ljudi-ma koji su trebali upoznati Isusa Krista. Po zavretku pjevan-ja Jim je uputio poziv ljudima da prihvate Krista. Odaziv jebio iznimno velik.

Glazbena dvorana Radio CityIskustvo iz dvorane Carnegie potaklo nas je da vjerujemoBogu za jo vie. Ubrzo smo ugovorili odravanje dvauzastopna koncerta u glazbenoj dvorani Radio City. Iakonas je plaila pomisao na to da emo pjevati na jo jed-nom poznatom mjestu, nismo dopustili strahu da stanena put dosezanja jo vie ljudi. lanovi nae zajednice,zajedno s ostalim vjernicima, poeli su pozivati ljude iz

svojih obitelji, radnih mjestai susjedstva da dou na kon-cert u glazbenu dvoranu Ra-dio City. Oba su koncerta bilapotpuno rasprodana. laniz nae zajednice pozvao jeovjeka po imenu Bob Ad-amo. Evo kako se Bob sjeadogaaja te veeri.Razvio sam prijateljstvo s

kolegicom s posla koja mi jegovorila o Bogu. Vie puta

me pozivala da doem u zajednicu Brooklyn Tabernacle,no uvijek sam imao izgovor. Konano me pozvala na kon-cert u glazbenu dvoranu Radio City, ne u crkvu. Ono toje propustila spomenuti bilo je, da to nije uobiajeni kon-cert, ve koncert na kojemu netko stane naprijed i propo-vijeda. Nisam bio pripremljen na to.Ne sjeam se to je pastor Cymbala rekao te noi, nonakon to sam uo njegove rijei, znao sam da moramdonijeti odluku. Ustao sam isti as kada je pozvao ljudekoji ele primiti Krista da ustanu za molitvu.

Ne znam to se tono dogodilo, ali znam da me Krist oslo-bodio. Zadivljujue mi je to to sam sada blizak ljudima:Portorikancima, Jamaianima, afro-amerikancima i drugima.Uostalom, ja sam Talijan koji je odrastao u susjedstvu suobiajenim predrasudama prema manjinama. Vie nemamnimalo taj otrov u svome srcu otkako me Krist promijenio.

Brooklyn Tabernacle zbor

Mijenjanje ivotakroz glazbuC A R O L C Y M B A L A

Glazba Duhom voenog

zbora moe biti snano

sredstvo u Bojoj ruci za

dovoenje ljudi Kristu.


19/24L j e t o 2 0 0 7 19

Sada sam dio Boje obitelji, i to mi je drago.Bog nam je doista pomogao tijekom tih noi u dvorani Ra-dio City. Nismo otili tamo radi izvedbe. Nismo otili zatoda bismo mogli rei kako smo pjevali na njenoj dojmljivojpozornici. Bog nas je poslao tamo uzvisiti ime Isusa Kristai ponuditi ljudima nadu njegova spasenja. Bob Adamo jesamo jedan primjer onoga to moe uiniti Gospodin. Dan-as Bob pjeva u naem zboru zajedno sa svojom zarunicom.Preplavljeni smo radou gledajui kako Bog nastavlja bla-

gosljivljati njegov ivot.

Madison Square GardenPoslije koncerata u dvorani Radio City imali smo nebro-jene prilike sluiti ljudima u New Yorku, u itavoj zemlji idiljem svijeta. Jedno od naih najveih iskustava dogodilose kada smo debitirali s jednim albumom u Vrtu na trguMadison, mjestu koje moe primiti oko sedamnaest tisualjudi. Krani odasvuda poeli su pozivati nevjerne da dou.Meutim, ovoga puta Bog nam je stavio osobit teret na srceza posebnu skupinu ljudi.Nemogue je ivjeti u New Yorku, a ne biti svjestan tisua

beskunika koji pune njegova sklonita. Mnogi ive u zgrad-ama preplavljenim oharimai takorima. Te su zgradeponekad toliko opasne damnogi ljudi radije ive na uli-cama. Budui da smo vjerovalikako nas Bog poziva doseg-nuti njujorke beskunike,nae je osoblje zapoelo kon-taktirati sklonita po itavomgradu, pozivajui stanovnikena besplatan koncert na trguMadison. Kad smo zavrili,oko tri tisue beskunika pri-hvatilo je na poziv. Unajmilismo mnogo autobusa kako bismo ih dovezli i vratili natrag.Svakoj smo osobi dali na dar vreicu s osobnim higijenskimpotreptinama. Veina beskunika u New Yorku nikada nisukroili nogom u vrt na trgu Madison i veina nije shvatila zatose prema njima postupa na poseban nain. Poslije koncerta,moj suprug je govorio i pozvao da ustanu svi koji ele primitispasenje. Gledali smo kako tisue ljudi ustaju na noge.Maria Nergon, majka etrnaestero djece u dobi od jedne doetrnaest godina, bila je meu beskunicima koji su togadana ustali. Maria i njezina djeca dali su svoje srce Gos-

podinu. Poslije toga je Dolores Bohner, lanica nae crkve,poela dovoditi djecu u crkvu na vjeronauk. Bog je poeoraditi u srcima ljudi u naoj crkvi da dosegnu jo vie Marijui njezinu djecu. Oscar, njezin najstariji sin, posebno je dodir-nuo naa srca. Kao Marijin prvoroenac, osjeao se odgov-ornim za svoje trinaestero brae i sestara. No, kako moeetrnaestogodinji djeak nositi na pleima takvu odgovor-nost? Zato je crkva stavila Oscara pod svoje okrilje.Budui da je Oscar odrastao na ulicama, jo uvijek jevodio borbu s nasiljem u bandi i sukobima s policijom.Ipak su ljudi u crkvi stajali uz njega, i danas, u dobi oddvadeset i jedne godine, on ljubi Gospodina svim svojim

srcem. Crkva zna da je Boja ruka nad njegovim ivotom.Kada su nedavno upitali Oscara to mu znai Isus, jednos-tavno je rekao: Isus je onaj tko skrbi za mene. Spasio meod smrti i pruio dom meni i mojoj obitelji. Poput drugihkoji su prihvatili evanelje, Oscar je iz sklonita otiao uzatitnike ruke ljubeeg Boga. Te noi na trgu Madison

Gospodin nam je dao priliku otkriti njegovu ljubav lju-dima koji su poznavali samo bol i odbaenost.Moda se pitate kako moete evangelizaciju pomou zborauiniti dijelom svoje crkvene slube. Naalost, ne postojistandardna metodologija za evangelizacijsku zborsku slubukoja djeluje jednako u svakoj crkvi. Crkva Brooklyn Tabernac-le je crkva u siromanijem dijelu sredita grada, sa zboromza siromaniji dio sredita grada, koja dosie ljude na tompodruju. Mjesta koja su nam na raspolaganju, moda nisu

na raspolaganju vama. Ipak, ako vam je Bog stavio teretda izaete izvan zidova svoje crkve, imajte sljedea duhov-na naela na umu. Nama su koristila, uvjerena sam da eposluiti i vama.

DOSEZANJE DRUTVAMolite, molite i ponovno moliteMolitva je najvaniji dio sluenja zbora. Svakoga se tjednazbor sastaje da bismo traili Gospodina i donijeli svoja srcapred njega. Traimo Gospodina da nas upotrijebi kako biljudi mogli biti spaeni po njegovoj moi. Dok to inimo, onnastavlja otvarati vrata mogunosti.

Rimljanima 8,26 nas podsjea da ne znamo moliti onakokako bismo trebali, no Bognam je dao Duha Svetoga danam pomae u naim slabos-tima. Povlastica upuivanjapitanja Bogu, molitve i traenjanjegova lica u svakoj situacijinikada se ne bi trebala uzima-ti zdravo za gotovo. Molitvamoe vas i va zbor dovesti usavrenu Boju volju. Molimone zato to Bog ne zna za

nae potrebe, ve zato toon zna i moe nas voditi uskladu s tim.

Prva Ivanova 5,14-15 kae: I ovo je pouzdanje koje imamou njega: ako to itemo po volji njegovoj, usliava nas. Iznamo li da nas usliava u svemu to itemo, znamo da veimamo to smo od njega iskali. Kad molite, Bog obeaje dae vas voditi. Prema tome, molitva je od vitalne vanosti.

Oslukujte Boje vodstvoJedna od povlastica biti Bojim djetetom je biti voen odGospodina. Biblija kae da: Svi koje vodi Duh Boji sinovi suBoji (Rim 8,14). Isus se jasno otkrio kao Dobri Pastir (Ivan

10,3-4). Kad molite, traite Boju pomo, a Bog obeaje dae vam pomoi (Iz 30,19,21). Sluanje Boga ini vas ovis-nima o njemu za izvrenje onoga to vas je pozvao initi.Bez njega ne moete uiniti nita.

Idite po vjeriKranska vjera nadilazi svijet. Vjerujemo po vjeri, radimopo vjeri, navijetamo evanelje kroz vjeru, bijemo dobar bojvjere, i podiemo tit vjere. Postiemo svako obeanje kojenam je Bog dao po vjeri, i gdje god nas Bog alje, idemo povjeri. Ta vjera nije duevno slaganje ili umno razmiljanje.Naa je vjera ukorijenjena u osobi, Isusu Kristu, i njegovoj

suverenoj moi da ini stvari iznad svega to moemo ikadazamisliti. Hebrejima 11,6 kae nam da je nemogue ugoditiBogu bez vjere.

ZakljuakUnato nevjerojatnim vratima otvorenim zboru crkve Brook-

Molitva je najvaniji dio

sluenja zbora. Svakoga se

tjedna zbor sastaje da bismo

traili Gospodina i donijeli

svoja srca pred njega.


20/2420 D u h o v n o V r e l o


lyn Tabernacle, Gospodin mi nikada nije dopustio zaboravitiono to sam nauila na poetku nae slube. Ti rani sas-tanci s Teen Challenge grupom podjeaju me na ono toBog moe uiniti kad su naa srca iskrena, i kada nam jestalo samo do njegove slave. Mladi ljudi iz Teen Challengetima bili su sve samo ne uvjebani pjevai. Da je Boja moovisila o kvaliteti njihovih glasova, prilino sam sigurna nitase ne bi dogodilo na tim sastancima. No, dogodile su se ve-like stvari. Znam da ukoliko naa srca nisu ista, ukoliko ne

ovisimo u potpunosti o Bogu, nai e napori biti uzaludni,ak i ako smo pozvani pjevati na pozornicama najpoznatijihsvjetskih koncertnih dvorana.Najvea zamka s kojom se suoava svaki zbor je poputanjekunji izvoenja, pruiti dobar ou umjesto sluenja. Kadzabavljanje postane toka usredotoenja zbora, gubese duhovne prilike. Ako elite vidjeti kako Bog dotieizgubljene kroz vae pjevanje i propovijedanje, moratega postojano traiti. Inae bi jednostavno samo odrali jojedan drutveni dogaaj. Moda e se ljudi zabaviti, nonjihovi se ivoti nee promijeniti.Zborovi mogu sluiti na raznim mjestima izvan crkve na

ulinim uglovima, u zatvorima, kolama ili koncertnimdvoranama. Pravo pitanje nije gdje sluiti, ve tko e ii?Oni koji kau da Bojem pozivu, nai e zadovoljstvo uvrenju Gospodnje volje. Jelo je moje, kae Isus, vritivolju onoga koji me posla i dovriti djelo njegovo. Ne gov-orite li vi: Jo etiri mjeseca i evo etve? Gle, kaem vam,podignite oi svoje i pogledajte polja: ve se bjelasaju zaetvu (Iv 4,34-35).Bilo da ste voa zbora, lan zbora, pastor ili laik, vaa ese sluba razvijati ako se oslobodite vlastitih interesa i bu-dete ispunjeni ljubavlju Isusa Krista. Moja je molitva danam Bog postojano pomae gledati njegovim oima, a nesvojima jer upravo su sada polja uistinu zrela. Nemojmo

nikada ograniiti nain na koji nas moe koristiti u saku-pljanju etve.

PITANJE I ODGOVOR O TOVANJUChri Walters

to mogu uiniti kako bih ohrabrio svoj zbor, tim zaslavljenje, soliste, pratioce da tuju iskreno, a ne dabudu samo izvoai?

Don Moen, skladatelj i araner za Integrity Hosanna Music

nudi savjet voditeljima slavljenja: Nemojte voditi tujte.On se usredotouje na istinu koju treba prenijeti naemtimu. Da bi vodili tovanje, najprije moramo biti tovatelji.Sljedeim savjetima moete potaknuti svoje voditelje slav-ljenja da budu tovatelji:

1. Potakniteih da budu najprije tovatelji, privatno i javno.

2. Podsjetite ih da predvoenje slavljenja nije izvedba,ve izraavanje srca. Zajednica nije njihova publika, Bog jest.

3. Nemojtebiti super duhovni. Budite dovoljno otvore-ni priznati da se ne osjeate uvijek spremni tovati, ali stenauili da Boja milost pokriva sve.

4. Odnosite se u pismenom ophoenju, molitvama ina probama prema svojim voditeljima slavljenja kao Bojimslugama i voditeljima slavljenja.

5. Odaberiteglazbu i pogledajte rijei. Podsjetite ih daglazba i rijei prenose poruku.

6. Potaknitevoditelje slavljenja da izraavaju tovanjena nain koji e panju ostalih tovatelja usmjeriti na Gospo-dina, a ne na njih.

7. esto molitezajedno za Boje pomazanje nad pa-storom i timom za slavljenje te za vodstvo Duha Svetoga

tijekom bogosluja.

8. Sluite jedan drugome i kada niste na bogoslujimaslavljenja kroz molitvu, zajednitvo i u vrijeme bolesti ilipotekoa.

Na kraju duga uvjebavanja araner i glazbeni voa O. D.Hall esto potie svoj zbor jo jednom, samo za Boga, otp-jevati hvalospjev koji su uvjebavali. Kada utihne posljednjiton i ostane onaj opipljiv osjeaj da je Bog sluao, Hall kae:ak i ako je ovo jedini puta da otpjevamo ovu pjesmu,vrijedilo je.

Odgovor Chri Walters

prireen je izvacim iz njezine knjige Advice to the Minister of Music: Get aGiant Hat Rack, (Chrism Gospel Publishing House, Springfield, Mo,1994).Prilagoeno iz Network News. Koriteno s doputenjem.

PITANJE I ODGOVOR O TOVANJUTom Matrone

Mnoge od naih crkava su ugasile slubu crkvenog zb-ora i zamijenile ju malim ansamblima kao to su timoviza slavljenje i tovanje. Zato je sluba crkvenoga zbora

jo uvijek vana za lokalnu crkvu?

Sluenje zbora daje znaajan doprinos lokalnoj crkvi. Crkvae u godinama koje dolaze poeti uviati veu potrebu zasluenjem crkvenog zbora. Evo pet razloga koji potvrujucrkveni zbor u lokalnoj crkvi:

1. Zborovi pomau u voenju pjevanja zajednice.Oni stvaraju ozraje ohrabrenja koje pomae vjernicima datuju pjevajui. Zborovi su takoer korisni kod uenja noveglazbe i utvrivanja himni.

2. Zborovi mogu pruiti neuobiajeno glazbeno is-kustvo koje pomae tovateljima razumjeti uzviene aspektevjere. Zborska glazba ima vii standard pjevanja od pjevanjazajednice, to otkriva transcendentniji zvuk proklamirajuiBoju prisutnost.

3. Zborska glazba prua mogunost lanovima po-nuditi jedinstveno izraavanje slavljenja - izraavanjeproieno kroz molitvu i praksu.

4. Zborovi moguunaprijediti crkvu ako je njihov ciljzadobivanje dua. Ponekad pjesma moe dotaknuti srcegrenika na jedinstveni nain, kao nita drugo.

5. Zborovi razvijajudisciplinu koja vodi do drugihpodruja u ivotu lana zbora.

Prilagoeno iz Network News.

Koriteno s doputenjem.


21/24L j e t o 2 0 0 7 21

avodah je transliteracija he-brejske rijei za tovanje i

rad. Jeste li ikada razmiljalio povezanosti tih rijei? Jeli tovanje rad? Je li rad

tovanje? Korijen rijei znai raditi ilisluiti. Skupina rijei izvedena iz korije-na daje nam uvid u prirodu obiju rijei:tovanje i rad.

Oved je radnik. Evid je rob. Avdut jeropstvo. Rad ukljuuje ideju sluenjanekome. Avodat Elohim je sluenje ilitovanje pravog Boga. Avodah zara jedoslovno udno tovanje (to je takoernaslov jednog od traktata Talmuda, kojiraspravlja o predmetu idolatrije, iskriv-ljenom i lanom tovanju).Avodat Elillim je idolatrija,tovanje lanih bogova. Dois-ta, krivo tovanje ili idolatrijaje u biti sluenje avlu i dovo-di do avdut-zarobljenitva,ropstva sotoni.tovanje pravog Boga u Mes-iji Isusu kroz Svetoga Duha iu istini teak je posao. Ono

zahtijeva potronju energije.tovanje nije puko pjevanjeuz logorsku vatru. Ono zahtijeva fokusi koncentraciju naih sposobnosti.Prestanite i znajte da sam ja Bog,uzvien nad pucima, nad svom zeml-jom uzvien! (Ps 46,11).tovanje zahtijeva unutarnju poniznost,predaju samovolje, pokajanje grijehai povjerenje. Ono zahtijeva njegov-anje prisutnosti Boje. Ono pripisujenjenu vrhovnu vrijednost onoga tko

on jest i priznaje njegovu zaslunost urijeima, djelima i stavovima. tovanjeje teak posao.Rad (trud, djelatnost, napor) je uvijeksluenje. Za tovatelja Boga, vjernika uIsusu, ono je sluenje Bogu. I sve to

god rijeju ili djelom inite, sve initeu imenu Gospodina Isusa, zahvaljujui

Bogu Ocu po njemu! (Kol 3,17).Jedna od velikih obnova protestantskereformacije bila je potvrda dostojanst-va svih potenih struka i fizikog poslakao zvanja. Povijesno, idovski otac jebio smatran propalicom ako nije uiosvoga sina poslovanju. Veina rabinabila je vina poslovanju (primjerice,rabin Moshe je bio obuar, a rabinShaul je izraivao atore).Rad je glavni dio i izraz nae humanosti.Nije, kao to neki pogreno pretpostav-ljaju, rezultat Pada. Rad je bio dio Ada-movih i Evinih aktivnosti u Edenskomvrtu prije negoli su zgrijeili. Trebali

su obraivati vrt i brinuti se za njega(Post 2,15). Rad je izraz kreativnostisvojstvene ljudskoj prirodi stvorenena sliku Boju. Bog neprestano radi,kao to je Isus istaknuo: Otac moj svedo sada radi pa i ja radim (Iv 5,17).Jedino je mukotrpan rad posljedicaPada. U Mesiji mi moemo doivjetistvarno izbavljenje od mukotrpnog po-sla prema smislenom, ugodnom radu

i postignuu. Koji god je va posao,moe biti izraz tovanja ako ga initeza Gospodina.U suvremenom hebrejskom jeziku, uv-dah znai injenicu. injenica radi u ili sastvarnosti jer je istinita prema stvarnos-

ti. U suvremenom hebrejskom jeziku, u-vad znai prilagoen - neto obraeno

kako bi bilo primjereno stvarnosti.

Jo jedna toka je neophodna: Isusmu ree: Ljubi Gospodina Boga svo-jega svim srcem svojim, i svom duomsvojom, i svim umom svojim. To jenajvea i prva zapovijed. Druga, ovojslina: Ljubi svoga blinjega kao sebesamoga (Mt 22,3739). Ove su za-povijedi uvijek u tom redoslijedu. Akookrenete redoslijed, unitit e vas. To jeinjenica. Nee funkcionirati; ne odgov-ara stvarnosti. Ako se date prvo ljubaviprema blinjemu, saznat ete da se to nemoe odrati. Izgorjeti ete. Samo ona

ljubav prema blinjemu kojaje izrasla iz izvorne ljubaviza Boga ima trajnu snagu.Ljubav prema blinjemudjeluje kad proistjee izivota tovanja.tovanje ima prednostpred radom, pa ipak pravotovanje je teak posao. Radmoe biti oblik tovanja, a

rad tovanja ima prednostpred svakim drugim radom.

Tako, brao moja ljubljena, buditepostojani, nepokolebljivi, i obilujte svag-da u djelu Gospodnjem znajui da trudva nije neplodan u Gospodinu (1 Kor15,58). Sjetimo se: Dolazi no, kadnitko ne moe raditi (Iv 9,4).tovajmo Boga i primimo se posla.Ovo prouavanje rijei prilagoeno jeiz Hebrew Nuggets, serije prouavanjahebrejskih rijei Williama D. Bjorakera.

ici Los Angelesa, Operacija Ezekiel.

William D. Bjorakerje misionar domae misije Assemblies of Godza izraelske doseljenike u okolici Los Angelesa,Operacija Ezekiel.

Prouavanje rijei:

Rad / tovanje (AVODAH)

Samo ona ljubav prema blinjemu koja

je izrasla iz izvorne ljubavi za Boga ima

trajnu snagu. Ljubav prema blinjemu

djeluje kad proistjee iz ivota tovanja.

W I L L I A M D . B J O R A K E R


22/2422 D u h o v n o V r e l o

Knjiki kutak

Tijekom svibnja 2007. iz tiska jeizaao Leksikon evaneoskogkranstva (dalje: Leksikon) koji

je priredio dr. sc. Stanko Jambrek. Ovoje, koliko mi je poznato, prva publikac-ija u samostalnoj Republici Hrvatskojkoja na sustavan nain obrauje poj-move vezane uz evaneoski pokret.

Evaneoski pokret poeo se in-tenzivno razvijati poetkom 18. stoljeakao svojevrsni kranski odgovor nasve vee i znaajnije irenje ideja pros-

vjetiteljstva. Danas, taj pokret inecrkve i druge paracrkvene organiza-cije razliitih kranskih denominacija

veinom protestantske provenijen-cije, a neka obiljeja evaneoskogkranstva sve vie uzimaju maha iunutar katolike i pravoslavne strujekranstva. Osnovne karakteristikeevaneoskog pokreta su naglasak na

vjeru u vrhovni autoritet Biblije, os-obni odnos s Bogom koji zapoinje

iskustvom obraenja svakog vjernikate snaan naglasak na evangelizaciji imisiji, darovima Duha Svetoga itd.

Leksikon sadri tristo osamdeseti jedan lanak te sedamdeset i devetuputa, a u njemu su obraeni razliitipojmovi koji obiljeavaju evaneoskipokret. U pripremi je sudjelovaloukupno stotinu i dva suradnika, s na-pomenom da veliki broj natuknicastranih autora predstavlja prijevode

tekstova pripremljene za sline pub-likacije u inozemstvu. Domaih au-tora je etrnaest, a ine ih uglavnomteolozi i pastori lokalnih crkava uRepublici Hrvatskoj. Pored njih, u

pripremi Leksikona sudjelovalo je i de-set prevoditelja natuknica stranih au-tora, dok su neki od prevoditelja ujed-no i autori pojedinih natuknica. Uvezje tvrdi to je primjereno publikacijiovog tipa, a pored natuknica, Leksikonje opremljen uvodnim tekstom, popi-som kratica, te popisom suradnika iprevoditelja. Pohvalno je i to to je izapojedinih natuknica mogue pronaipopis literature koji zainteresiranimitateljima omoguava daljnje i de-taljnije prouavanje odreene teme.Leksikon predstavlja vrlo vrijedan do-prinos dodatnoj afirmaciji evaneoskogkranstva u Republici Hrvatskoj, atakoer predstavlja znaajno pomaga-lo duhovnim radnicima u njihovomsvakodnevnom radu. Do sada su slinepublikacije uglavnom bile dostupnena stranim jezicima to je uglavnomzbog jezinih barijera oteavalo seri-oznije prouavanje i obradu pojedinihtema. S tim su se problemom veinom

susretali pastori i propovjednici netostarije generacije. Posebna vrijednostLeksikona je u tome to bi kao takavmogao posluiti brojnim formalnoteoloki slabije obrazovanim duhovn-im radnicima, to je, zbog na

Documents

Ljeto Slavljenje i Stovanje