LITURGIJSKA GODINA

OPĆENITO O LITURGIJSKOJ (CRKVENOJ) GODINI

• započinje: Prvom nedjeljom došašća (ili adventa), • završava: posljednjom nedjeljom u studenom (Nedjelja Krista

Kralja), odnosno nedjeljom koja prethodi blagdanu sv. Andrije (30. studenoga)

• podijeljena je na tri ciklusa (vremena), prema tri važna blagdana:• božićni • uskrsni • duhovski • + vrijeme kroz godinu

LITURGIJSKA GODINA

shema preuzeta sa stranice župe Ivanje Reke

1. BOŽIĆNI CIKLUS

• DOŠAŠĆE• BOŽIĆ

• BOŽIĆNA OSMINA

Došašće• advent - od lat. adventus = dolazak,

došašće• došašće se sastoji od četiri nedjelje

prije Božića• liturgijska boja je ljubičasta (treće nedjelje

došašća može biti ružičasta)• kroz došašće se „organiziraju” ranojutarnje

svete mise – zornice• u crkvama i domovima se stavljaju

adventski panjevi ili vijenci s četiri svijeće (ljubičaste boje), od kojih se po jedna pali svake nedjelje došašća• adventski panjevi – imaju dublju simboliku: panj

ima četiri razine, a na svakoj je svijeća; najprije se pali najviša, a na kraju najniža – simbolizira silazak Boga među ljude

• adventski vijenac nije izvorno kršćanski simbol i nema dubinu kao panj

Božić

• naziv „Božić” dolazi od umanjenice imenice Bog = mali Bog

• središte božićnog ciklusa: blagdan Božjeg utjelovljenja

• u Katoličkoj Crkvi slavi se uvijek 25. prosinca• Božić se počinje slaviti od 4. st., i to kao reakcija na poganski blagdan Dan nepobjedivog (boga) Sunca - taj je dan bio vezan uz zimski solsticij (kada je najduža noć i najkraći dan), a pogani su tada uz ples i pjesmu „pomagali” bogu Suncu da se „rodi”

• kršćani su preuzeli taj dan, ali su mu dali sasvim novo značenje – jedino Sunce koje se rađa je sam Bog

• na Zapadu je zimski solsticij padao 25. prosinca (prema rimskom kalendaru), a na Istoku 6. siječnja (prema egipatskom kalendaru) - to će kasnije utjecati na različite datume katoličkog i pravoslavnog Božića

Božićna osmina

• nakon Božića još se narednih tjedan dana izravno slavi Božić, a do Svijećnice traje božićno vrijeme

• blagdani:• 26. prosinca - Sveti Stjepan• 27. prosinca - Sveti Ivan• 28. prosinca - Nevina dječica• 1. siječnja – Marija Bogorodica• 6. siječnja – Bogojavljenje (Tri kralja)• prva nedjelja nakon Bogojavljenja – Krštenje

Isusovo• 2. veljače – Svijećnica (završetak božićnog

vremena)

1. USKRSNI CIKLUS

• KORIZMA• VELIKI TJEDAN• USKRS – do DUHOVA

Korizma • traje (oko) 40 dana• započinje Čistom srijedom

(Pepelnicom) i traje do Velikog četvrtka

• u počecima je bila vrijeme pokore za katekumene (odrasle pripravnike za krštenje), a onda se proširilo na sve

• vrijeme ozbiljnosti, pokore, osnaživanje vjere, odricanja...• važan dio pučke pobožnosti

u korizmi je križni put (pobožnost je nastala u Jeruzalemu u 15. st., a sastoji se u razmišljanju o Kristovoj muci i smrti kroz 14 postaja)

• liturgijska boja je ljubičasta• ne svira se, crkva se ne

ukrašava, ne pjeva se Slava ni Aleluja...

Veliki tjedan

• CVJETNICA• VELIKI ČETVRTAK• VELIKI PETAK• VELIKA SUBOTA

• zadnji tjedan prije Uskrsa• naziva se:• Tjedan muke, • Sveti tjedan ili • Veliki tjedan

Cvjetnica

• označava spomen na svečani Kristov ulazak u Jeruzalem• svećenik tada nosi crvenu, a ne ljubičastu boju odjeće • narod se okupi izvan crkve, noseći u rukama grančice

(palmine, maslinove ili neke druge), svećenik blagoslovi te grančice, navijesti evanđelje o ulasku Gospodinovu u Jeruzalem, te se nakon toga vjernici upute u crkvu

• umjesto redovitog čitanja evanđelja, na Cvjetnicu se čita ili pjeva Muka (po Mateju, Marku ili Luki). Blagoslovljene grančice se obično nose kući i zataknu za križ ili se nose u staje.

Veliki četvrtak

• posljednji dan Korizme, a na taj dan navečer započinje vazmeno trodnevlje (Veliki četvrtak, Veliki petak, Velika subota)

• prije podne se održava samo jedna sveta misa u cijeloj biskupiji, koju slavi biskup sa svećenicima iz cijele biskupije (Misa posvete ulja)• biskup tada blagoslovi tri ulja:

• bolesničko ulje, kojim se mažu bolesnici, • katekumensko, kojim se mažu krštenici, te • krizmu, tj. mješavinu maslinova ulja i mirisa (uglavnom balzama),

koja se upotrebljava kod krštenja, potvrde, te kod svećeničkog i biskupskog ređenja

Veliki četvrtak

• navečer se u svakoj župi slavi misa Gospodnje večere• prije mise se isprazni tabernakul (svetohranište, ormarić u

kojem se čuvaju hostije); • pjeva se Slava, a tada zazvone zvona i više ne zvone do

Vazmenog bdijenja; • nakon čitanja evanđelja može se izvršiti obred pranja nogu

• nakon mise se posvećene hostije, namijenjene za pričest na Veliki petak, prenesu u pokrajnju kapelu ili oltar, zajedno s Presvetim (tj. velikom posvećenom hostijom koja se sprema u tzv. pokaznicu, odnosno prozirnu posudu, tako da vjernici mogu jasno vidjeti hostiju – Isusa Krista);

• također, svi se ukrasi s oltara odnesu;• tada se obično upriličuje barem jednosatno klanjanje, kao spomen na

Kristovu molitvu u Getsemanskom vrtu, kada su njegovi učenici pozaspali.

Veliki petak

• označava spomen na Kristovu smrt• nema svete mise, nego postoje samo obredi Velikog petka• svećenik nosi odjeću crvene boje, simbol mučeničke smrti• obredi započinju u šutnji: svećenik dođe do oltara, klekne ili legne okrenut

licem prema dolje i tiho se moli; • Evanđelje na Veliki petak je Muka, i to po Ivanu, koja se čita ili pjeva• umjesto obične molitve vjernika, čita se točno propisana sveopća molitva • slijedi ljubljenje križa (donosi se drveni križ, koji se u tri stupnja razotkriva i

pjeva se: Evo drvo križa…)• nakon toga svaki vjernik dolazi do oltara i klanja se križu ili ga ljubi (pri

tome se pjevaju tzv. prijekori, odnosno pjesme koje označavaju tužbe raspetog Krista za nezahvalnost puka )

• zatim slijedi pričest, i to s hostijama koje su posvećene na Veliki četvrtak• nakon toga se iznosi Presveto (Kristovo tijelo u pokaznici) iz crkve, kao

znak Kristove smrti.

Velika subota

• Velika subota predstavlja spomen na Kristov počinak u grobu

• nema mise niti pričešćivanja• oltar ostaje i dalje

nepokriven• navečer (nije točno određeno

vrijeme, ali ne bi trebalo započinjati prije 21 sata, niti završiti nakon 6 sati u nedjelju) se slavi Vazmeno (ili uskrsno) bdijenje.

Vazmeno bdijenje

• spomen na Kristovo osloboditeljsko djelo, spomen na Kristovu muku i smrt, te njegovo uskrsnuće, po kojima smo i mi vjernici spašeni

• započinje paljenjem i blagoslovom “ognja bdijenja”, odnosno vatre koja se naloži u blizini crkve, i pripravom uskrsne svijeće (velike svijeće na kojoj su urezana grčka slova A i W /alfa i omega/, kao znak da je Krist početak i svršetak

svega, te tekuća godina)• zatim svećenik pali uskrsnu svijeću od ognja bdijenja, te

s njom ulazi u crkvu (dok ulazi, tri puta pjeva, svaki put višim glasom: Svjetlo Kristovo!, na što vjernici odgovaraju: Bogu hvala! Pri tome pale svoje svijeće od uskrsne

Vazmeno bdijenje

• nakon toga slijedi hvalospjev svijeći, tzv. Exultet, koji započinje: Ovo je noć…

• potom se čitaju biblijska čitanja (najprije se čitaju tekstovi iz Starog zavjeta, kojih može biti sedam, a nakon svakog se pjeva ili čita psalam, te svećenik moli kratku molitvu. Ipak, broj se tih čitanja može smanjiti na tri, s tim da se izvještaj o oslobođenju iz Egipta ne smije izostaviti. Nakon posljednjeg starozavjetnog čitanja svećenik zapjeva Slava Bogu na visini…, a potom se čita poslanica, pjeva ponovno Aleluja, te slijedi evanđelje)

• ponovno se počinju svirati orgulje, pale se svijeće na oltaru, te zvone sva zvona; nastupa, dakle, radost jer je Krist uskrsnuo, pobijedio smrt; danas se slavi i danja misa na Uskrs

Vazmeno bdijenje

Takva bogata liturgija želi pokazati značenje Kristova vazmenog otajstva (tj. muke, smrti i uskrsnuća), po kojem smo mi otkupljeni. Nažalost, kod nas se na Uskrs daleko više pridaje vrijednost običnom poganskom, nekršćanskom folkloru: “uskršnjim” jajima, pilićima, zečevima i slično, nego li tajni našeg spasenja. Osim toga, po izlozima i trgovinama se takvi “simboli Uskrsa” stavljaju već početkom Korizme, tako da se Uskrs – koji tako postaje dan prejedanja i opijanja – počinje slaviti još u ono vrijeme koje je predviđeno za pokoru.Korizma i Uskrs nipošto nisu dani folklora i narodnih običaja, nego Korizma treba označavati dane iskrenog pokajanja i iščekivanja Božje milosti, a Uskrs dan potpunog izlijevanja te Božje milosti ostvarene u Isusu Kristu.

USKRS

• Uskrs se često naziva i Vazam (sama riječ vazam dolazi od vuzem - uzeti, odnosno označava da se nakon dugog vremena posta /nakon Korizme; post se prekidao samo na Veliki četvrtak/ opet može uzeti meso)

• postoji određena razlika između Vazma i Uskrsa - dok Uskrs označava sam dan kada se slavi Kristovo uskrsnuće, Vazam je širi pojam i označava cijelo otajstvo našeg spasenja – Kristovu muku, smrt, uskrsnuće i proslavu

USKRS

• svetkovina Uskrsa se ne slavi svake godine u isto vrijeme. Danas se on slavi u prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, to znači da blagdan Uskrsa može pasti samo unutar tog vremena

• postoji formula za računanje Uskrsa, a na temelju nje se može izračunati dan Uskrsa za svaku godinu

Od Uskrsa do Duhova

• nakon blagdana Uskrsa, četrdeset je narednih dana posvećeno događajima koji su se zbili do Kristova uzašašća

• sam se blagdan Uzašašća uvijek slavi 40. dan poslije Uskrsa, odnosno u četvrtak Šeste vazmene nedjelje

• deset dana poslije, odnosno 50. dan nakon Uskrsa, slavi se blagdan Duhova, tj. spomen na silazak Duha Svetoga na prvu Crkvu

• tim blagdanom završava uskrsni, a započinje duhovski ciklus

3. DUHOVSKI CIKLUS

• vrijeme od Duhova do kraja liturgijske godine pripada duhovskom ciklusu

• kroz to vrijeme značajniji blagdani su:• Presveto Trojstvo (slavi se u nedjelju iza Duhova), • Tijelovo (u prvi četvrtak nakon Trojstva), • Krist Kralj (u zadnju nedjelju kroz godinu; prije početka

Došašća)…

LITURGIJSKA GODINAZAPIŠIMO

• započinje Prvom nedjeljom došašća, a završava posljednjom nedjeljom u studenom

• podijeljena je na tri ciklusa• BOŽIĆNI (Došašće, Božić i Božićna osmina)• USKRSNI (korizma, Veliki tjedan, Uskrs, od Usrsa do

Duhova)• DUHOVSKI (od Duhova do početka Došašća)• + VRIJEME KROZ GODINU (nedjelje bez značajnih

blagdana)

www.vjeraidjela.com