Lista za provjeru studijao procjeni utjecaja na okoliš

Ovaj projekt financira

Europska unija.

WWF u suradnji sa partnerima iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Turske provodi projekt „Civilno društvo zagovara ekološki

prihvatljiv društveno – ekonomski razvoj“ (CO-SEED).CO-SEED ima za cilj pridonijeti upravljanju prirodnim resursima na održiv način podržavanjem poboljšanih regulatornih okvira te osiguravanjem veće transparentnosti i uključenosti organizacija civilnog društva u donošenju odluka. CO-SEED se fokusira na unaprjeđenje zakonodavnog okvira koji regulira Procjenu utjecaja na okoliš i Stratešku procjenu utjecaja na okoliš angažiranjem regionalne mreže organizacija civilnog društva i medija koji su informirani i zainteresirani za održivi okolišni razvoj. Kao dio ovog projekta CO-SEED i regionalna partnerska mreža organizacija civilnog društva pripremile su ovu listu. Lista je kreirana kako bi pomogla zainteresovanim građanima, predstavnicima organizacija civilnog društva i vladinim službenicima, koji odlučuju o valjanosti Procjene utjecaja na okoliš tako što im daje komplet pitanja na koja dobra procjena okoliša može i treba dati odgovore.

Ova publikacija je urađena uz pomoć Evropske unije. Sadržaj ove publikacije je isključiva odgovornost partnera za implementaciju CO-SEED projekta i ne može se koristiti na način da odražava stavove Evropske unije.

Ovaj projekt financira

Europska unija.

Više informacija na:CO-SEEDwww.co-seed.eu

E-mail: info@co-seed.euTel: +387 36 830 270

Koordinator projekta:WWF – Turska

Partneri projekta:INCA - Instituti per Ruajtjen e Natires Shkiptare Shokata, AlbanijaUdruga Dinarica, Bosna i HercegovinaGreen Home - Zeleni dom, Crna GoraBPSSS - Društvo za zaštitu i proučavanje ptica SrbijeWWF Adria

Autori fotografija:Michel Gunther (COVER)WWF (str. 1, 13, 29, 39)Elio della Ferrera (str. 5)Andrija Vrdoljak (str. 6, 7, 9, 11, 21, 31, 33, 37, 41)Mario Romulić (str. 17, 25, 35)Edward Parker (str. 10, 23)Instituti për Raujtjen e Natyrës në Shqipëri (str. 26)

Verzija za printanje je dostupna na web stranici:http://co-seed.eu/bs/publikacije/istrazivanja

SADRŽAJUvod

O listi

Opis projektaRazmatranje alternativaOpis okoliša na koji može utjecati projekatOpis mogućih značajnih posljedica projektaMjere ublažavanja utjecaja na okoliš

Korisni izvori

Kako koristiti ovu listuElementi za evaluaciju

61014

1823263036

40

UVOD

Procjena utjecaja na okoliš (Environmental impact assesment) je proces identificiranja posljedica

određene radnje u budućnosti sa ciljem da osigura pozornost na okoliš prilikom donošenja odluka. Proaktivno identificirajući posljedice PUO (eng. EIA) dovodi do ispravnog donošenja odluka baziranog na društvenom prihvatanju ekoloških rizika gospodarskog razvoja. Cilj je izbjeći okolišne promjene koje u konačnici štete lokalnom stanovništvu i njihovoj okolini. Kada se ispravno implementiraju ove procjene osiguravaju transparentnost i inkluzivnost, šire demokratske vrijednosti i doprinose većoj uključenosti javnosti u razvoju društva.

Međunarodno udruženje za procjenu utjecaja (IAIA) definira Procjenu utjecaja na okoliš (EIA) kao “proces identificiranja, predviđanja, procjene i smanjenja biofizikalnih, društvenih i ostalih relevantnih

posljedica prije donošenja velikih odluka i obaveza o nekom prijedlogu za razvoj”.

Iako postoje razlike u državnim procesima EIA zbog razlika u zakonodavnim okvirima, proces se najčešće dijeli na 3 glavne faze:

1. “Odluka o potrebi za procjenom mogućih utjecaja na okoliš te obim procjene, uzimajući u obzir karakteristike planiranih radnji (npr. vrsta, veličina, lokacija), koristi se termin ‘screening and scoping’”

2. Priprema opsežne procjene mogućih utjecaja na okoliš i kako bi oni mogli biti smanjeni, iz toga proistječe okolišna studija;

3. Javna rasprava o rezultatima studije i konačno donošenje odluke.

Okolišna studija je ključni dokument u donošenju odluke. Njena svrha je informiranje o dizajnu i konfiguraciji predloženog projekta kako bi se izbjegli negativni utjecaji, te

6

određivanje obima uticaja i njihovo smanjenje, uključujući i kompenzaciju za one utjecaje koji se ne mogu izbjeći. Prema tome, sve okolišne studije moraju osigurati stručan, opsežan i objektivan savjet o tome je li okolišni utjecaj predloženog projekta na zadovoljavajućoj razini.

Evaluacija kvalitete ovakve studije nije isključivo zadaća kompetentnog javnog organa koji je odgovoran za donošenje odluka. Stručnjaci i javnost koja je zainteresirana te nevladine organizacije mogu i trebali bi biti uključeni u komentiranje informacija i zaključaka koji su predstavljeni u okolišnoj studiji. Na ovaj način se provjerava i poboljšava kvalitet studije te određuje mogućnost korištenja studije kao osnove za donošenje odluka o razvoju.

7

O LISTI

Okolišne studije su često vrlo opsežni dokumenti. Ponekad ih je potrebno pročitati više puta kako

bi ispravno prosudili ispunjavaju li namijenjenu svrhu objektivne i nepristrane procjene utjecaja određenog projekta. Za one koji se ne bave okolišnim procjenama, kao što su nevladine organizacije i članovi lokalne zajednice, može biti teže da dođu do informacija koje su predstavljene u takvim studijama i da daju konstruktivnu povratnu informaciju. To može dovesti do pogrešne percepcije da oni nisu vjerodostojni partneri u konsultaciji te se njihovi komentari i mišljenja odbacuju ili nisu traženi.

Postoji niz dokumenata koji su već dostupni, a cilj im je olakšati pripremu i reviziju okolišnih studija. Većina njih je usmjerena prema stručnjacima i zakonodavcima pa se samo jedan manji dio fokusira na one koji nisu stručnjaci u tom području, a

žele iznijeti svoje mišljenje na najbolji mogući način. Kako bi ovo promijenili, ovaj dokument je namijenjen da usmjeri osobe koje su zainteresirane da se aktivno uključe u donošenje odluka prilikom procjene utjecaja na okoliš. Nevladine organizacije i lokalno stanovništvo bi trebali koristiti ovaj dokument kako bi uvidjeli jesu li svi važni aspekti utjecaja na okoliš uključeni u studiju.

Ova lista se bazira samo na znanstvenoj i tehničkoj adekvatnosti okolišne studije. Ona nije instrument za ocjenjivanje pomoću kojeg će se odrediti ‘ocjena’ kvalitete procjene. Lista pruža smjernice za zainteresiranu javnost kako bi dali visokokvalitetnu povratnu informaciju o okolišnoj studiji. Odgovaranjem na komplet pitanja čitatelji bi trebali moći zaključiti koji dijelovi studije nisu u skladu sa standardima najboljih praksi i koje informacije nedostaju ili nisu pravilno procijenjeni. Na taj način, recenzenti mogu formulirati konstruktivnu i

10

vjerodostojnu povratnu informaciju koju bi podijelili prilikom javnih konsultacija.

Usklađenost sa nacionalnim zakonodavnim okvirom, najboljim međunarodnim praksama ili bilo kojim drugim zahtjevima nisu obuhvaćeni u ovom dokumentu. Evaluacija kvalitete, transparentnosti i inkluzivnosti procesa donošenja zakona, koji je utjelovljen u načelima sudjelovanja javnosti i relevantnim nacionalnim okvirima i međunarodnim konvencijama, također nisu obuhvaćeni u ovom dokumentu. Međutim to ne znači da evaluiranje ovih aspekata nije bitno ili da bi se trebali zanemariti. Pravilna implementacija oba dokumenta je oznaka dobre prakse prilikom procesa donošenja odluka i predlaže se da ocjenjivači studije o okolišu uzmu u obzir sve dokumente.

11

KAKO KORISTITI OVU LISTU

Lista je temeljena na dokumentu Europske komisije ‘Vodič za EIA: Osvrt na Studiju o utjecaju na okoliš’ iz 2001. godine koji je

detaljno pregledan. Uzimajući u obzir ciljanu publiku za ovaj dokument, nevladine organizacije i javnost, najvažnija pitanja su odabrana kako bi omogućili razumljiv pregled pomoću kojeg osobe koje nisu stručnjaci mogu pregledati kvalitetu okolišne studije.

U svrhu razumljivosti i lakoće praćenja okolišne studije, ova lista je podijeljena na specifične fragmente posvećene najvažnijim dijelovima okolišne studije. Važnost ovih dijelova je objašnjena ispod svakog naslova, popraćenog setom pitanja na koja treba kvalitativno odgovoriti nakon što se studija pročita. Neki od mogućih odgovora su:

Ovaj odgovor je prikladan u slučajevima gdje su pitanja specifična za jedan tip razvoja ili tehnologije, koji nisu tema okolišne studije koju se procjenjuje. Ova pitanja nemaju utjecaja u procjeni ukupne kvalitete studije. Na primjer, ako je okolišna studija o gradnji hidroelektrane unutar granica nacionalnog parka, pitanja vezana za nuklearni otpad ‘nisu primjenljiva’ za ovu evaluaciju.

Ovaj odgovor ukazuje da su pružene informacije koje bi odgovarale na relevantna pitanja dobro objašnjene, utemljene na prikladnim podacima i drugim informacijama, te mogu biti korištene kao baza za donošenje odluka o razvoju. Ovakvi podaci moraju odgovarati trenutnim podacima, biti razumljivi i relevantni za temu diskusije; sa pravilno navedenim službenim izvorima i citiranim studijama koje su dostupne za prikaz.

Na primjer, ako je pripremljena okolišna studija za konstrukciju hidroelektrane unutar granica nacionalnog parka, recenzenti bi trebali prepoznati da pitanja povezana sa utjecajem na biodiverzitet u potpunosti zadovoljavaju praksu samo onda kada okolišna studija jasno procjenjuje utjecaje na biodiverzitet u zaštićenom području.

Nije primjenjiv.U potpunosti zadovoljava praksu.

14

Ovaj odgovor ukazuje na to da u studiji o procjeni uticaja na životnu sredinu nema dovoljno informacija ili analiza kako bi se u potpunosti odgovorilo na određeno pitanje; studija ne uzima u obzir sve važne podatke ili najnovije informacije, pa prije nego što se donese bilo kakva odluka o razvoju, ove procjene treba poboljšati.

Na primjer, ako se pripremi studija o procjeni uticaja na životnu sredinu za izgradnju hidroelektrane u granicama nacionalnog parka, i ako se informacije koje bi sadržale odgovore na pitanja koja se odnose na uticaj na biodiverzitet odnose samo na postojanje zaštićenog područja bez značajnog razmatranja uticaja, takva pitanja treba procijeniti kao “djelimično usklađena sa najboljom praksom”.

Ovaj odgovor ukazuje na značajno odstupanje od smisla okolišne studije, podižući ozbiljnu zabrinutost o kvaliteti odluke koja se može donijeti na temelju informacija koje su predstavljene u studiji. On podrazumijeva da ovi dijelovi studije moraju biti ponovo procijenjeni ili poboljšani sa više podataka prije nego što se može donijeti odluka. Na primjer, ako je pripremljena okolišna studija za konstrukciju hidroelektrane unutar granica nacionalnog parka, a informacije u studiji koje bi se iskoristile kako bi se odgovorila pitanja o utjecaju na biodiverzitet uopće ne spominju postojanje zaštićenog područja, onda bi ovakva pitanja trebala biti procijenjena da ‘ne zadovoljavaju ispravnu praksu’.

Prije čitanja okolišne studije, recenzenti bi se trebali upoznati sa listom kako bi razumjeli koja vrsta informacija

im je potrebna. Dok se čita okolišna studija, pitanja na svaki odgovor bi se trebala zabilježiti koristeći kvalitativne opise koji se prethodno spominju. Također se preporučuje zabilješka dojmova, pitanja i nedoumica koje se javljaju sa procjenom svakog pitanja kako bi se bolje formulirali komentari na studiju. Nakon odgovaranja svih pitanja, trebala bi biti napravljena sintetizirana povratna informacija koja bi se dostavila kompetentnim vlastima tijekom javnih konsultacija. Važno je zapamtiti da osim što osigurava kritičku procjenu studije, ova lista može pomoći u prepoznavanju pozitivnih primjera i ispravnih praksi. Recenzenti bi ih trebali uključiti u svom komentaru jer su oni važni kako bi se istakle aktivnosti koje poduzimaju oni koji imaju visoke standarde i bolje prakse.

Djelomično zadovoljava ispravnu praksu.

Ne zadovoljava ispravnu praksu.

15

OPIS PROJEKTA

Detaljna i opsežna prezentacija planiranog projekta je važna kako bi se na pravi način procijenili mogući utjecaji. Važno je razumjeti smisao projekta kako bi se utvrdila važnost koju ima za cjelokupno društvo, njegov razmjer i dizajn, procese proizvodnje i lokaciju unutar okoliša. Dostupnost ovako jasnih informacija će osigurati da su ispunjeni svi postavljeni uvjeti za razvoj (zahtjevi zemljišta, vremenski okvir, itd.) prilikom donošenja odluka.

Je li objašnjeno usklađivanje projekta sa relevantnim strategijama, razvojnim planovima i regulatornim okvirima?

Je li program koji će se implementirati opisan, detaljno određujući vremenski okvir te početni i krajnji datum izgradnje, operacija i razgradnje?

Jesu li svi glavni dijelovi projekta opisani i predstavljeni grafički na planu, pokazujući granice razvoja, uključujući čak i zemlju koja se privremeno koristi tijekom izgradnje?

1

2

3

Je li opisana veličina, oblik i izgled struktura ili ostalih radova koji su predviđeni u okviru projekta?

Jesu li izračunati brojevi i druge karakteristike za projekte koji podrazumijevaju premještanje ljudi ili biznisa?11

Jesu li opisane sve aktivnosti tijekom (i) izgradnje, (ii) operacija i (iii) razgradnje uključujući veličinu, kapacitet, propusnost, ulazni i izlazni materijal? (Odrediti koje se aktivnosti mogu primijeniti na konkretnom primjeru).

4

Jesu li potrebni dodatni radovi i/ili servisi za projekat? Ukoliko jesu – opisati ih i izmjeriti, uključujući detalje potrebnih dozvola.

5

Postoji li mogućnost da će se pojaviti dodatni ili izmijeniti postojeći radovi kao posljedica projekta?6

Postoje li/jesu li planirani ikakvi radovi sa kojima bi projekat mogao imati cjelokupni efekt?7

8 Je li izmjereno i prikazano na umanjenoj karti zemljišno područje koje je, prema tlocrtu projekta, trajno zauzeto fizičkim komponentama projekta?

9 Je li izmjereno i prikazano zemljišno područje koje je potrebno za privremenu konstrukciju te je li određen plan za obnavljanje navedenog područja?

10

18

Jesu li tip i količina izlaznog materijala koji je proizveden kroz projekat prikazani kroz proračun, a ne procjenom?

Jesu li razmatrani tip i količina sirovina i energije potrebne za izgradnju i rad?

Razmatraju li se ekološke implikacije nabavke sirovina?

Jesu li opisane metode za prikupljanje, skladištenje, postupanje, transport i u konačnici odlaganje svih odgovarajućih ostataka i emisija (tj. čvrstog otpada, otpadnih voda i emisija plinova i čestica)?

Jesu li razmatrani rezultati projekta u okviru zaposlenosti ili smanjena broja zaposlenih tijekom (i) izgradnje, (ii) operacija i (iii) razgradnje? (Odrediti koje se aktivnosti mogu primijeniti na konkretnom primjeru).

Jesu li identificirane vrsta i količina ostataka i emisije (tj. čvrstog otpada, otpadnih voda i emisija plinova i čestica) nastalih tijekom (i) izgradnje, (ii) operacija i (iii) razgradnje? (Odrediti koje se aktivnosti mogu primijeniti na konkretnom primjeru).

Jesu li razmatrane lokacije za konačno odlaganje svih odgovarajućih ostataka i emisija (tj. čvrstog otpada, otpadnih voda i emisija plinova i čestica)?

Jesu li iznesene mjere za prevenciju i reagiranje prilikom nesreća i neočekivanih događaja?

Jesu li razmatrani sastav, toksičnost i druge opasnosti nastale od ostataka i emisija (tj. čvrstog otpada, otpadnih voda i emisija plinova i čestica) koje je izazvao projekt?

Jesu li pronađeni i izmjereni ikakvi izvori buke, topline, svjetla ili elektromagnetske radijacije koji su nastali zbog projekta?

Jesu li identificirane metode za procjenu količine i sastava svih ostataka i emisija? Je li diskutirane nedoumice oko procjene ostatka i emisija?

Jesu li diskutirani rizici povezani sa projektom kao što su rizik od rukovanja opasnim materijalima, rizik od izlijevanja, požar, eksplozija, rizik od prometne nezgode, rizik od kvara ili greške u proizvodnim procesima ili pogonima, te rizik od izloženosti prirodnim katastrofama?

15

16

20

17

18

21

19

22

23

12

13

14

19

RAZMATRANJE ALTERNATIVE

Procjena alternativnih opcija razvoja veoma je važna za uspjeh u procesu donošenja odluka te od ključnog značaja za djelotvornu procjenu utjecaja na okolinu. Razmatranje više različitih opcija koje ispunjavaju

isti cilj moglo bi osigurati da se izabere najbolja moguća opcija, što dovodi do smanjenja rizika za okoliš i društvo. Alternativne opcije obuhvaćaju različite lokacije, veličine, tehnologiju, dizajn i operacijske procedure kao i alternativu bez akcije (sa nula akcije). Ona ne podrazumijeva samo predstavljanje osnove/trenutne situacije nego pruža kratak pregled buduće situacije zasnovane na evoluciji osnovnih uvjeta bez realizacije predloženih radova. Pravilna procjena alternative uključuje njihov opis, prezentaciju o njihovim ekološkim implikacijama i objašnjenje o prihvatanju ili odbacivanju alternative.

Jesu li opisani osnovni ekološki uvjeti u situaciji ‘bez akcije’?

Jesu li alternative navedene tijekom razvojne faze projekta detaljno opisane te jesu li objašnjeni njihovi ekološki utjecaji?

Jesu li navedene alternative i njihovi ekološki utjecaji uspoređeni sa situacijom ‘bez akcije’ i sa predloženim projektom?

Je li opisan proces razvoja projekta uključujući objašnjenje razloga odabira predloženog projekta?

1

2

3

423

OPIS OKOLIŠA NA KOJI MOŽE UTJECATI PROJEKAT

Prikladna procjena utjecaja je moguća samo ako postoji opsežna i ažurirana analiza postojećih uvjeta u okolišu gdje će se odvijati razvoj projekta. Posebno je važno da se osiguraju detaljne informacije o postojećem biodiverzitetu i ekosustavima jer će one poslužiti pri izradi mjera za smanjenje posljedica i cjelokupnom odlučivanju ukoliko predloženi razvoj bude usvojen. Naime, jedan od ciljeva poduhvata okolišne procjene je osigurati da nema neto

gubitka u biodiverzitetu ili nepopravljive štete unutar ekosustava. Biodiverzitet i ekosustavi moraju biti očuvani kako bi se osiguralo da oni prežive, nastave pružati dobrobiti, vrijednosti i prednosti za sadašnje i buduće generacije.

26

Je li predstavljen postojeći plan korištenja zemljišta koji će biti izmijenjen projektom i njegovim okolnim područjem? Hoće li ta zemljišta biti zauzeta projektom i njegovim okolnim područjem i može li doći do potencijalnog konflikta sa već postojećim načinom korištenja ovih zemljišta?

Jesu li opisane izmjene u topografiji, geologiji i tlu ovih zemljišta? Jesu li opisane značajne karakteristike topografije i geologije tog područja te uvjeti i način korištenja tla?

Je li opisano vodeno okruženje tog područja?

1

2

3Jesu li opisani demografski, društveni i socio-ekonomski uvjeti područja (npr. zapošljavanje)?

Jesu li poduzete metode i istražni procesi pravilno opisani? Jesu li izvori podataka i informacija o postojećem okolišu pravilno navedeni?

S obzirom da su predstavljene okolišne informacije i mogući utjecaji predloženog projekta i njegovih alternativa, postoje li ikakvi problemi koji nisu jasni? Jesu li predstavljeni potrebni podatci? Ako postoje aspekti okoliša koji nisu ispravno opisani, postoje li ikakve planirane mjere kako bi se razjasnili ovi problemi?

11

Jesu li opisane hidrologija, kvaliteta vode ili način upotrebe vodenih resursa na koje može utjecati projekat?

4

Jesu li opisani mikroklima, meteorološki uvjeti i trenutna kvaliteta zraka područja?5

Je li opisana trenutna situacija svjetlosti, buke, topline i elektromagnetske radijacije?6

7

8

Je li opisana ikakva materijalna imovina područja na koju može utjecati projekat?

9

Jesu li opisane karakteristike pejzaža, gradskog pejzaža ili arheološke, povijesne, arhitektonske ili druge lokacije od društvenog ili kulturnog značaja u tom području na koje ovaj projekat može negativno utjecati, uključujući bilo kakve bitne ili zaštićene lokacije, pejzaže i znamenite vidikovce?

10

27

OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH POSLJEDICA PROJEKTA

Procjena utjecaja bi trebala biti informativna vježba zasnovana na dobroj kvaliteti podataka, početnim uvjetima i identifikaciji svih potencijalnih značajnih posljedica predloženog projekta. Utjecaj predloženog projekta na okoliš mora biti opisan što preciznijim terminima. Njihova važnost se procjenjuje pitanjem o tome je li utjecaj prihvatljiv u okolišnom i društvenom kontekstu predloženog projekta, uključujući razmatranje osnovnih uvjeta, alternativnih

mogućnosti razvoja, izravnih utjecaja i cjelokupnih posljedica sa ostalim postojećim i planiranim projektima. Kriteriji i izvori kvalitetnih standarda korištenih u procjeni moraju biti jasno prezentirani, a racionalne pretpostavke i procjene vrijednosti korištene u odlučivanju o važnosti moraju biti u potpunosti opisane. U slučajevima u kojima su informacije o početnim uvjetima jako loše ili postoji nedoumica oko utjecaja projekta predlaže se oprezan pristup prilikom određivanja važnosti utjecaja.

Je li opisan proces kojim je definiran djelokrug okolišne studije?

Je li u potpunosti provedena cjelokupna konsultacija tijekom određivanja djelokruga te jesu li prezentirani njeni popratni komentari i stajališta?

Jesu li opisane i izmjerene izravne, relevantne posljedice na zemljište i način njegovog korištenja, ljude i imovinu?

12

3

11

Jesu li opisane i izmjerene primarne posljedice na geološke značajke i karakteristike tla?4Jesu li opisane i izmjerene izravne, relevantne posljedice na floru, faunu i staništa?

Jesu li opisane i izmjerene izravne, relevantne posljedice na hidrologiju i kvalitetu vode opisanih vodenih područja?

5

Jesu li opisane i izmjerene izravne, relevantne posljedice na vodeni okoliš?

6

Jesu li opisane i izmjerene izravne, primarne posljedice na kvalitetu zraka i klimatske uvjete?

7

Jesu li opisane i izmjerene izravne, relevantne, primarne posljedice na akustični okoliš (npr. buka ili vibracije)?

8

Jesu li opisane i izmjerene izravne, relevantne, primarne posljedice na toplinu, svjetlost ili elektromagnetsku radijaciju?

9

Jesu li opisane izravne, relevantne, primarne posljedice na materijalnu imovinu i trošenje neobnovljivih prirodnih izvora (npr. fosilna goriva, minerali)?

10

30

Jesu li opisane izravne, relevantne, primarne posljedice na lokacije ili značajke kulturne važnosti?

Jesu li opisane i ilustrirane izravne, relevantne, primarne posljedice na kvalitetu pejzaža, vidikovaca i pogleda?

Jesu li opisane i izmjerene izravne, relevantne, primarne posljedice na demografske, društvene i društveno-ekonomske uvjete područja?

Jesu li opisani i izmjereni sekundarne posljedice bilo kojih od gore spomenutih aspekata okoliša uzrokovani primarnim posljedicama?

Jesu li opisane privremene, kratkotrajne, dugotrajne i trajne posljedice nastale prilikom radova ili tijekom određenih vremenskih perioda projektnih operacija ili razgradnje?

Jesu li opisane i izmjerene posljedice koje bi mogle biti rezultat nesreća, neočekivanih događanja te izloženosti projekta prirodnim katastrofama?

Jesu li opisane cjelokupne posljedice projekta na okoliš zajedno sa ostalim postojećim ili planiranim razvojem na lokalitetu?

Jesu li identificirani geografski obujam, trajanje, učestalost, mogućnost preokreta i vjerovatnost pojave svake posljedice?

14

1519

16

17

18

12

13

31

Jesu li razmatrane i diskutirane posljedice na biodiverzitet, globalne klimatske promjene i održivi razvoj?

Je li jasno opisana osnova za procjenu značaja ili važnosti utjecaja?

Jesu li utjecaji opisani na osnovu pretpostavke da su sve predložene mjere smanjenja implementirane npr. jesu li opisani rezidualni utjecaji?

Je li se prema bitnim posljedicama prilazi na drugačiji način od onih manje bitnih prilikom donošenja usaglašene odluke? Je li se diskusija fokusira na ključne probleme te je li se izbjegavaju beznačajne i nepotrebne informacije?

Je li se posebno naglašavaju najozbiljnije i najštetnije posljedice projekta, a manje one posljedice koje nemaju veliki značaj?

Jesu li opisana najgora moguća predviđanja u slučajevima gdje postoji nesigurnost oko preciznih detalja projekta ili u slučajevima gdje nema dovoljno podataka o utjecaju na okoliš?

Je li razmatran značaj ili važnost svake predviđene posljedice te je li diskutirana njihova usklađenost sa zakonskim zahtjevima, važnosti, i osjetljivosti pogođenih ljudi i resursa?

Jesu li korišteni prikladni lokalni, nacionalni ili internacionalni standardi te relevantno rukovođenje u slučajevima u kojima je procijenjeno da posljedice nisu u skladu sa zakonskim standardima i zahtjevima?

Je li se vodila diskusija o metodama za predviđanje opisanih posljedica, razlozima za njihov odabir, poteškoćama koje se javljaju i nedoumicama u rezultatima?

20 25

26

27

28

29

21

22

23

24

32

Jesu li opisani i izmjerene primarne i sekundarne posljedice na ljudsko zdravlje?

MJERE UBLAŽAVANJA UTJECAJA NA OKOLIŠ

36

Svrha procjene utjecaja na okoliš je predvidjeti bitne okolišne i društvene utjecaje predloženog razvoja kako bi se osiguralo da nema neto gubitka unutar biodiverziteta ili nepopravljive štete u ekosustavima.

Zbog toga su mjere ublažavanja ključni element dobre procjene utjecaja. Pravilno razmatrano ublažavanje uvijek prati sljedeću hijerarhiju:

Mjere ublažavanja su usvojene samo onda kada nije moguće izbjeći utjecaje kroz alternativna rješenja ili promjene na dizajnu predloženog projekta. Predložene mjere ublažavanja treba podržati dokazima o njihovoj prikladnosti i djelotvornosti, uključujući demonstraciju uspješnosti i popratnih pojava u sličnim slučajevima. Predanost izvođača projekta prema implementaciji mjera ublažavanja i nadoknade mora biti izražena, ako je moguće, sa vremenskim okvirima i troškovima koje ih prate.

1. Izbjegavanje nepovratnih gubitaka biodiverziteta/oštećenja u ekosustavima uzimajući u obzir alternative za predloženi razvoj što može dovesti do potpunog napuštanja predložene ideje.

2. Minimaliziranje gubitaka biodiverziteta/oštećenja u ekosustavima tražeći alternativna rješenja koja mogu dovesti do potpune promjene projekta ili redizajniranja nekih od njegovih dijelova.

3. Smanjenje neizbježnih utjecaja kroz različite mjere ublažavanja kako bi se obnovili resursi biodiverziteta i ekosustava.

4. Nadoknada za neizbježne gubitke osiguravajući zamjene slične biodiverzitetske vrijednosti.

Je li razmatran potencijal za ublažavanje posljedica tamo gdje se javljaju štetne posljedice na bilo koji dio okoliša?

Jesu li mjere koje izvođač predlaže kako bi se smanjile posljedice jasno opisane i je li njihov efekt na dimenzije i važnost ovih posljedica jasno objašnjen?

Je li jasno naglašena namjera koju izvođač ima sa mjerama ublažavanja? Je li izvođač obvezan ugovorom da implementira predložene mjere ublažavanja ili su one samo prijedlozi i savjeti?

Jesu li objašnjeni razlozi za odabir određene mjere za ublažavanje?

Jesu li jasno definirane odgovornosti prilikom implementacije mjera ublažavanja, uključujući i financiranje?

1

2

3

45

37

Je li monitoring plan objašnjen u EIA studiji?

Jesu li indikatori monitoringa jasno definirani na temelju osnovnih informacija i vjerovatnih utjecaja koje je indentificirala EIA studija?

Je li EIA studija jasno definirala obavezne radnje koje moraju biti odrađene kao odgovor na ove štetne posljedice tamo gdje ih monitoring otkrije?

Je li prikazan plan informiranja zainteresiranih subjekata o ovim štetnim posljedicama?

Uključuje li predložena monitoring shema praćenje vjerovatnih prekograničnih utjecaja?

Ako jeste, je li jasno kako će pogođena država biti informirana o rezultatima monitoringa i na koji način će sudjelovati u aktivnostima kojima će se odgovoriti na ove štetne posljedice?

Je li jasno objašnjen razlog u slučajevima gdje je smanjenje značajnih štetnih posljedica nemoguće ili gdje je izvođač odlučio da ne predlaže ikakvu mjeru za ublažavanje?

Je li očita upotreba širokog spektra mogućih rješenja problema smanjenja, uključujući mjere za smanjenje ili izbjegavanje utjecaja kao što su alternativne strategije, lokacije, metode/procesi, mjere naknade, itd.?

9

10

11

12

13

6

7

8

KORISNI IZVORI

Pregled okolišne studije pomoću pitanja u ovoj listi će prikazati ispunjava li studija svoju svrhu – provjerava predloženi projekt i osigurava da on ne uzrokuje nepopravljivu štetu okolišu te predlaže mjere ublažavanja kako bi se ublažili određeni neizbježni utjecaji. Ova lista je dizajnirana kako bi pomogla onima koji se ne susreću svakodnevno sa procjenama utjecaja na okoliš, a žele konstruktivno i vjerodostojno sudjelovati u procesu donošenja odluka. Nažalost, sva pitanja koja postave i nedoumice

koju iskažu nevladine organizacije i lokalna zajednica mogu ostati neodgovorena i zanemarena. Također mogu postojati drugi nedostatci u procesu procjene utjecaja na okoliš koja nisu obuhvaćena u ovoj listi, kao što su kvaliteta sudjelovanja javnosti koja značajno može ograničiti pristup donošenju okolišnih odluka. U slučaju da se to dogodi, navedeno je nekoliko izvora koji su javno dostupni:

Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristup pravosuđu u pitanjima okoliša – poznatija kao Aarhuska konvencija – osigurava prava javnosti i nalaže potpisnicama i vlastima da ispune obaveze (i) pristupa informacijama, (ii) sudjelovanja javnosti i (iii) pristup pravosuđu koje imaju članovi lokalne zajednice. Konvencija povezuje okolišna i ljudska prava te vladinu odgovornost i zaštitu okoliša fokusirajući se na demokratsku interakciju između javnosti i organa vlasti. Unutar Sekretarijata Konvencije, osnovan je Odbor za usklađenost (Compliance Committee) kako bi nadgledao je li rad zemalja članica u skladu sa konvencijom. Javnost može uspostaviti kontakt sa odborom ako smatraju da se potpisnice ne ponašaju u skladu sa konvencijom.

http://www.unece.org/env/pp/introduction.html http://www.unece.org/env/pp/introduction.html Detalji za podnošenje slučaja nepridržavanja pravilima, kao i pregled prethodnih prijava:

Detalji za podnošenje slučaja nepridržavanja pravilima, kao i pregled prethodnih prijava:

Konvencija o prekograničnoj procjeni utjecaja na okoliš – poznatija kao Espoo konvencija – obvezuje zemlje članice da procjene prekogranični utjecaj na okoliš koje imaju određene aktivnosti u raznoj fazi planiranja. Također propisuje osnovne obaveze država da obavijeste i konsultiraju se jedna sa drugom na svim velikim projektima ukoliko postoji mogućnost da će se pojaviti značajni štetni utjecaji na okoliš na teritoriju više država. Odbor za implementaciju je utvrđen kako bi nadgledao rad zemalja članica i primjenu njihovih obaveza prema konvenciji. Javnost i nevladine organizacije mogu podnijeti informacije komitetu ukoliko su nezadovoljni sa radom potpisnica i njihovim pridržavanjem pravilima konvencije.

Arhuska konvencija.

Više o Arhuskoj konvenciji: Više o Espoo konvenciji:

Espoo konvencija.

40

http://www.unece.org/env/pp/pubcom.htmlhttp://w w w.unece.org/env/eia/implementation/implementation_committee.html

https://www.coe.int/en/web/bern-convention Detalji za podnošenje slučaja nepridržavanja pravilima, kao i pregled prethodnih prijava:

Konvencija o očuvanju europske divljine i prirodnih staništa – poznatija kao Bernska konvencija – je obvezujući internacionalni zakonodavni instrument u polju zaštite okoliša koji obuhvaća cjelokupno prirodno naslijeđe europskog kontinenta. Konvencija cilja da se osigura očuvanje divljih vrsta flore i faune te njihovih staništa sa posebnim naglaskom na ugrožene i osjetljive vrste. Sukladno tome potpisnice se obvezuju da će poduzeti sve prikladne mjere kako bi osigurale zaštitu staništa divlje flore i faune, čak i tijekom odluka o razvoju. Mehanizam nadgledanja, poznatiji kao arhiva slučajeva, je postavljen kako bi omogućili nevladinim organizacijama, znanstvenoj zajednici i privatnim licima da podnesu primjedbe o mogućim prekršajima prema konvenciji.

Bernska konvencija.

Više o Bernskoj konvenciji:

41

https://www.coe.int/en/web/bern-convention/monitoring