List Srednje škole Dugo Selo Martee n · završavao je i božićni sajam koji je trajao tri dana, a na njemu su se prodavali razni proizvodi koje su marljivo izrađivali učenici

Marteen Listopad 2012. 1

MarteenList Srednje škole Dugo Selo

Broj 8 / studeni 2012. • Cijena: 5 kn

Deset godina rada Srednje škole Dugo Selo

•Ups! Što kada roditelji otvore profil na Facebooku?•Titanic - potop “nepotopivog”•Od tinejdžera do idola

•Teorije zavjere•2CELLOS - popularni dvojac

Marteen Listopad 2012.2

Riječ uredniceDrage čitateljice i čitatelji!

Napokon je stigao i osmi broj našeg školskog časopisa Marteen. Ove godine vam se obraća i piše nova generacija školskih novinara pa se zbog eventualnih početničkih grešaka nadamo blagonaklonim kritikama. Marljivo smo radili s ciljem i nadom da ćemo ispuniti sva vaša očekivanja i naravno pokušati biti najbolji do sada. To nije nimalo lak zadatak pa mi je iznimna čast nositi laskavu titulu urednice ovog broja. Nadamo se da smo sve važne događaje iz protekle godine uspješno pretočili u riječi te da ćete prepoznati naš trud u člancima koje smo s ljubavlju pisali.Prve stranice su već tradicionalno rezervirane za školske aktivnosti poput Dana otvorenih vrata i Božićne priče. Predstavili smo vam neke od projeka-ta kojima se bave naši profesori i učenici kao što su Lokalna samouprava i Matematika uz računalo. Nismo zaboravili spomenuti ni zanimljiv i poučan izlet u Arheološki muzej. Znamo da su naši profesori neiscrpan izvor zanimlji-vosti stoga nam je drago što su uvijek voljni podijeliti svoja iskustva pa je tako profesorica Reiner govorila o zanimljivom putovanju u Wales, a iz razgovora s profesorom Šturmom saznali smo kakav je put od tinejdžera do idola. Najveći dio zasluženo zauzima tema ovogodišnjeg broja - deseta obljetnica rada naše škole. Željeli smo ispričati sve, obuhvatiti razvojni put od prvih koraka do škole kakvu danas, nakon deset godina, imamo. Nadamo se da smo uspjeli dočarati dašak atmosfere i okruženja u kojem svakodnevno učimo i odrastamo. Iznimno smo sretni što je vrlo uspješnu kolumnu našeg bivšeg novinara, sada studenta, Filipa Ambruša, nastavila njegova mlađa sestra Karla koja je za ovaj broj pisala o roditeljima i Facebooku. Kao i svake godine osvrnuli smo se na neke značajne događaje iz svjetske povijesti i kulture, htjeli smo unijeti i dašak mistike pa smo se pozabavili najzanimljivijim teorijama zavjere, a nismo zabo-ravili ni one zaljubljive naravi pa smo za njih saznali kako je nastalo Valen-tinovo. I u ovom broju za gorljive knjigoljupce odabrali smo nekoliko friških naslova, a nismo zaboravili ni ljubitelje sedme umjetnosti. Da ne bi zaostajali u glazbenom odgoju, predstavili smo vam velike zvijezde - popularni čelistički dvojac 2CELLOS, a u English corneru zvijezdu čarobna glasa Adele. Putujući modnim vremeplovom otkrili smo kako su se mijenjali modeli kupaćih kos-tima, zašto su starke najpopularnije tenisice svih vremena i zbog čega su tra-perice toliko godina obavezan komad odjeće u našim ormarima. Znajući koliko obožavate vaše „mobilne ljubimce“ priupitali smo se zašto su pametni telefoni uistinu pametni. Od sveg srca se nadamo da smo bili „na visini zadatka“ i da će vam se i ovaj broj Marteena svidjeti te vam otkriti nešto novo i zanimljivo. Ovim putem se zahvaljujemo našoj ravnateljici Darinki Svetec koja je i u ovim kriznim vre-menima omogućila tiskanje časopisa, našoj mentorici Mileni Lokas koja nas je okupila i na taj način nam približila svijet novinarstva te naravno vama, našim vjernim čitateljima bez kojih bi trud bio uzaludan.

IMPRESSUMNakladnik: Srednja škola Dugo SeloNovinarska grupaFerenčakova bb10370 Dugo Selotel: 01 2756 000http://www.ss-dugo-selo.skole.hr

Urednica: Nikolina Dedić, 2. ogb

Ravnateljica: Darinka Svetec, dipl.ing

UREDNIŠTVO:

Glavna urednica: Nikolina Dedić, 2.ogb

Grafička urednica: Patricia Jelušić, 2.ogb

Lektor: Helena Žutak, 2.ogb

Voditeljica novinarske skupine: Milena Lokas, prof.

Tekstove pisali: Karla Ambruš, Marija Bestić, Lucijana Bilušić, Antonela Bratić, Marina Čović, Nikolina Dedić, Mirna Dujmović, Antonio Grgošević, Patricia Jelušić, Branimir Katalenac, Ivan Katavić, Milena Lokas, Ana Lucija Perković, Maja Pernar, Nikolina Starčević, Ivana Šarić, Matea Tumpa, Helena Žutak

Fotografije: Marina Čović, Patricia Jelušić, Tomislav Kristić, Ivana ŠarićFotografija naslovnice: Foto studio Time

Grafička priprema:Milena Lokas, prof.

Tisak: MEDIA GRAPHICS d.o.o.

Naklada: 200 primjeraka


Dan otvorenih vrata.......................................................................................................................46. Dugoselski sajam obrtništva i poduzetništva.............................................................................5Božićna priča..................................................................................................................................6Matematika uz računalo................................................................................................................8Krije li se nova nada hrvatske politike među našim učenicima?....................................................9Mladi i EU u našoj školi.............................................................................................................10Obilježili smo Dan Europe............................................................................................................10Umjesto noći jutro u muzeju........................................................................................................11Događanja u slikama....................................................................................................................12Računalci, elektromehaničari i elektroinstlateri na izložbi INOVA-MLADI 2012........................13Rukometašice prve na poluzavršnom u Ivanić Gradu te treće u Kupu ISF-a................................13Škola po velški..............................................................................................................................14Ups! Što kada roditelji otvore profil na Facebooku?..................................................................16

TEMA BROJA - Deset godina rada Srednje škole Dugo Selo..........................17

Titanic - potop “nepotopivog”.....................................................................................................30Holokaust.....................................................................................................................................32Od tinejdžera do idola.................................................................................................................34Dobar provod na Interliberu........................................................................................................36Knjige su in - preporuka...............................................................................................................37Charles Dickens - 200 godina rođenja..........................................................................................38Kako je nastalo Valentinovo?.......................................................................................................40Školski ples prvih razreda za Valentinovo....................................................................................41

2CELLOS - od Youtubea do zvijezda...............................................................................................42Hipster sapiens.............................................................................................................................43Starke - najpoznatije tenisice na svijetu.......................................................................................44Traperice - vječno popularne vladarice među odjećom..............................................................44Od vunenih okova do bikinija......................................................................................................45Teorije zavjere..............................................................................................................................46Ako do sad niste, svakako pogledajte - preporuka filmova..........................................................48Zašto su pametni telefoni uistinu pametni?................................................................................49One in a Million............................................................................................................................50The Dog’s & Cat’s Diary................................................................................................................50Tko je čovjek?...............................................................................................................................51

SADRŽAJ:

4 Marteen Listopad 2012.

// školske aktovnosti

Dan otvorenih vrataDana 27. travnja 2012. u našoj školi održan je Dan otvorenih vrata za učenike osnovnih škola cijele dugoselske regije. Kao i svake godine, cilj ovakve mani-festacije je osmašima predstaviti školu koja će, možda, od slijedeće godine biti i njihova

Pripreme za aktivnosti počele su vrlo rano. Članovi ekološke sku-pine, pod vodstvom profesorica

Medved i Romanović, potrudili su se da okoliš izgleda što ljepše počistivši školsko dvorište. U školskoj auli svoje vještine pokazale su frizerke šišajući i praveći fri-zure, ekonomisti su predstavili aktivnosti vježbeničke tvrtke, elektromehaničari uređaje na kojima rade, računalci su pred-stavili Teslin transformator, a strojari su održali zanimljivo predavanje. Odvijala se i likovna radionica na kojoj su učenici naše škole i Osnovne škole Stjepan Radić iz Božjakovine izrađivali mural po predlošku naše učenice Jelene Kuprešak. Da nitko ne bude gladan ili žedan, pogo-tovo naši gosti, pobrinuli su se profesorice Ohnec i gimnazijalci na njemačkom štandu. Uvijek teška matematika pred-stavljena je na zanimljiv način kroz iz-radu rođendanskih čestitki, a moglo se saznati ponešto i o nastavi geografije. Za to vrijeme, u dvorani se održavao nogo-metni turnir. Sve ekipe su bile izvrsne, ali nažalost, samo je jedan pobjednik. Ove godine to je bio 4. oga. Oko 14 sati došla je prva grupa osmaša iz Osnovne škole Rugvica, nakon njih uslijedile su osnovne škole iz Dugog Sela i na kraju učenici OŠ Stjepan Radić iz Božjakovine. Učenici su mogli prošetati cijelim prostorom i na kraju se informi-rati o obrazovnim programima koje nudi naša škola. Ponuđeni su im i leci s infor-macijama o pojedinim smjerovima koji ih zanimaju. Nadamo se da su saznali sve što im treba za veliku odluku. Možda ove godine program nije bio to-liko opsežan kao prošle, ali ipak je bilo zanimljivo. Osim osmaša, posjetili su nas i neki bivši učenici naše škole koji su nam ispričali nešto o tome kako izgleda život nakon srednje, ali su nam ispričali i neke zanimljive priče o tome što se događalo kada su oni sjedili u istim klupama u ko-jima mi još uvijek sjedimo. Drago nam je što su se upisali na željene fakultete i želimo im još puno uspjeha!

Napisala: Karla Ambruš, 2.ogbFotografija: Tomislav Kristić, 4.rtb

Kad se male ruke slože... Teslin transformator na djelu

Rođendansko-matematičke čestitke Gužva u frizerskom salonu

Veseli računalci Buduće poduzetnice


// događanja

6. Dugoselski sajam obrtništva i poduzetništva

Sajam obrtništva i poduzetništva održao se šestu godinu za redom u Grad-skoj športskoj dvorani u sklopu obilježavanja Dugoselskih jeseni, turističko-kulturne gradske manifestacije, a trajao je tri dana, od 11. do 13. studenog 2011.

Sajam je kao i svake godine bio izložbeno-prodajnog karaktera, a okupio je oko 220 izlagača. U petak

11. studenog, na Dan grada Dugog Sela, sajam su posjetili učenici osmih razreda osnovnih škola OŠ Rugvica, OŠ Ivan Benković i OŠ Josip Zorić kako bi se informirali o budućem srednjoškolskom obrazovanju. Učenici Srednje škole Dugo Selo predstavljali su svoja buduća zani-manja, a gost izlagač bila je Srednja škola Ivana Trnskoga iz Hrvatske Kostajnice. Svojim izlaganjem posebno se istaknula naša vježbenička tvrtka svojom reklamom Marteen tours i učenice frizerskog smjera kratkom revijom frizura. Sajam je obilježio i bogat kulturno-zabavni program, a valja izdvojiti Međunarodnu smotru folklora koju je or-ganizirao KUD Preporod, Međunarodni festival tamburaške glazbe te natjecanje za izbor Naj-vokal i Naj-bend Dugog Sela na kojem su sudjelovali učenici naše škole, a goste su zabavile Dugoselske mažoretkinje, Plesni klub Lana, Dječji vrtić Buba-Biba i drugi.Dugoselskom sajmu obrtništva i poduzetništva iz godine u godinu raste posjećenost zbog velikog interesa naših građana i zanimljivosti samoga sajma.

Napisale: Patricia Jelušić i Helena Žutak, 2.ogbFotografija: Patricia Jelušić, 2.ogb

Naše ekonomistice predstavljaju školu

Revija frizura

Otvorenje sajma

Dugoselske mažoretkinje

ususret Božiću...

Božić je mnogima najdraže vrijeme u godini. Ukrašavaju se kuće, ku-puju pokloni, daruju se mir, ljubav i veselje. Tako su i učenici naše škole opet odlučili na poseban način obilježiti blagdane

Božićna priča


Dana 16. prosinca 2011. u našoj školi održana je tradicio- nalna božićna priredba. Isti dan završavao je i božićni sajam koji je trajao tri dana, a na njemu su se prodavali razni proizvodi koje su marljivo izrađivali učenici i pro-fesori naše škole. Prodavali su se kolači, snježne kugle, čestitke, os-likani tanjuri i sl., a sve to u hu-

manitarne svrhe. Naime, sva priku-pljena sredstva bila su namijenjena Krijesnici, udruzi koja pomaže dje-ci i oboljelima suočenim s ma-lignim bolestima. Prikupljale su se također igračke i čokoladice namijenjene djeci iz Stančića. Voditelj priredbe bio je učenik Alen Mađer koji je na početku predstavio nekoliko učenika

Na štandu je bilo za svakog ponešto

7Marteen Listopad 2012.

koji su izveli božićne recitacije. Nadam se da su se naši posjetitelji slušajući ih sjetili da je Božić vrijeme praštanje, mira i veselja.Nakon pojedinačnih recitacija, uslijedila je predstava koju su izvela dramska skupina naše škole. Do-bro uigrana ekipa predstavljanjem nevolja Gregora Samse nasmijala nas je, ali nam i poslala važnu poruku.Osim mladih glumačkih nada, tijekom svečanosti zabavlja-li su nas svirači, ali i pjevačice pod vodstvom profesorice glaz-bene umjetnosti. Odjeća je bila prava božićna, a lijepim glaso-vima učenice su bile ravne nekim mladim glazbenim zvijezdama.Lijepo je vidjeti da još uvijek ima onih koji njeguju božićnu tradiciju i brinu se za druge te žele svoju sreću i božićno veselje prenijeti i na druge.Nadam se da su posjetitelji uživali u svečanosti. Znam da ja jesam.

Napisala: Karla Ambruš, 2.ogbFotografija: Iva Hodak, prof.

Kafka u izvedbi dramske skupine

Raspjevani Zbor SŠ Dugo Selo

Voditelj priredbe Alen Mađer


Matematika uz računalo

Radi se o tečajevima GeoGebre namijenjenim učenicima, koji su održani u pet škola koje su dale su prostor i informatičku

opremu, dok su članovi Normale iz-radili nastavne materijale za učenike i vodili tečajeve. U našoj školi tečaj je vo-dio profesor matematike Milan Kabić.Tečajevi su se odvijali kroz petnaest tje-dana u kabinetu opremljenom računalima. Tjedno se održavala po jedna radionica u trajanju od dva školska sata na kojoj su učenici, uz upute mentora i uz pomoć metodički oblikovanih radnih materi-jala, samostalno radili. Na tečaj se pri-javilo i uspješno ga završilo 15 učenika. Radi se o učenicima koji su učili dodatne matematičke sadržaje kroz dodatnu i izbor-nu nastavu matematike, a dio njih redovito sudjeluje na matematičkim natjecanjima. Prolazeći kroz tečaj, učenici su proširivali i produbljivali razne matematičke sadržaje.

Projekt pod nazivom Matematika uz računalo – tečaj za nadarene učenike, u surad-nji s našom školom, realizirala je Normala – udruga za promicanje nastave matema-tike, a financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske

Također su ponavljali neke teme obrađujući ih na nov i interesantniji način, što im je bila svojevrsna pri-prema za državnu maturu. Na kraju tečaja učenici su trebali napraviti samo-stalno kao završni rad, dinamički uradak kojim se obrađuje neka matematička tema, a udruga Normala im je svečano podijelila diplome o položenom tečaju.

Napisala: Milena Lokas, prof.Fotografija: Milan Kabić, prof.

Drugačiji pristup nastavi matematike

Profesor Kabić s učenicima - polaznicima tečaja

// projekti


Krije li se nova nada hrvatske politike među našim učenicima?

Politika me u životu uvijek pratila u stopu...

Dana 26. i 27. rujna 2011. u Srednjoj školi Dugo Selo održana je Planska igra - Lokalna samouprava zaklade Friedrich Ebert. Na radionicama je sudjelovalo 25 učenika četvrtih razreda

Planska igra Lokalna samouprava je nastavna metoda političkog ob-razovanja koja se zasniva na simu-

laciji funkcioniranja i strukture političkih institucija. Cilj je, prije svega, zaintere-sirati mlade za politiku i probuditi u njima želju za sudjelovanjem i razgovo-rom o političkim i društvenim temama. Tijekom dva dana pripremani smo za simuliranu sjednicu u Gradskoj vijećnici. Voditelji Ivona, Tea i Nikola su kroz igru i zanimljiva predavanja u nama probudi-li potrebu da se izjasnimo i pokušamo riješiti probleme koji nas svakodnevno muče. Bili smo podijeljeni u tri stranke: Stranku mladih, Hrvatsku zelenu stranku i Dugoselsku stranku promjena. Svaka stranka je za sjednicu pripremala dva pitanja i jedan prijedlog. Pomoć u pri-premanju, uz voditelje igre, pružili su nam i članovi Gradskog vijeća – Jas-minka Kokot-Bambić, Stjepan Bertek i Zoran Pandžić. Svaki od njih je bio zadužen da pripremi jednu stranku za sjednicu te su davali zanimljive sav-jete kako se izboriti za ono što želimo.Dana 29. rujna 2011. u 9.00 sati počela je simulirana sjednica. Nakon usvaja-nja dnevnog reda počeo je aktualni sat.

Stranke su tijekom aktualnog sata post-avljale pitanja na koja je odgovarao gradonačelnik Dugo Sela Vlado Kruhak. Pitanja vezana uz uređenje postojećeg parka, problem kanalizacije, komunalnu uslugu, izgradnju kružnog toka, usluge pri-jevoza te izgradnju novih igrališta uvelike su zbunila gradonačelnika te smo dobili prilično nejasne odgovore s obećanjem da će se grad kad-tad pobrinuti za naše probleme koje smo izrazili u pitanjima. Nakon izlaganja pitanja, počela je rasprava o prijedlozima. Stranka mladih je predložila sadnju drveća u Ulici Hrvatskog preporoda te saniranje ceste u Ulici 30. svibnja. Nakon kraće rasprave, usvojen je prijedlog o sadnji drveća, a što se tiče Ulice 30. svibnja, prevladali su argumenti protiv te je prijedlog odbi-jen. Hrvatska zelena stranka je predložila bolju regulaciju željezničkog prometa na prijelazu u Rugvičkoj ulici te izgrad-nju nadvožnjaka u skoroj budućnosti. Prijedlog je usvojen od strane gradskih vijećnika, ali ne i od gradonačelnika. Gospodin Kruhak smatra da grad nema dovoljno novaca i sredstava za takav pothvat te da trebamo čekati ulazak u Europsku uniju. Prava rasprava je kre-

nula s prijedlogom Dugoselske stranke promjena o izgradnji sportskog centra na otvorenom. Vijećnici su bili podijeljeni u mišljenjima te argumenata za i protiv nije nedostajalo. Nakon poduže rasprave, u koju se uključio i gradonačelnik s ko-mentarom :“Jel’ ovo predstava zbog koje ja tu moram biti ili ste ozbiljni?“ – pri-jedlog je usvojen. Gradonačelniku smo objasnili da sve što smo rekli na sjedni-ci ozbiljno i mislimo te da su to uistinu problemi koji muče građane Dugog Sela i okolice i da se mi zalažemo za pronalazak njihovog rješenja. Sjednica je završena podjelom diploma svim učenicima koji su sudjelovali u planskoj igri.Kada se u cijelosti sagledaju događaji iz ta tri dana, možemo reći da je bilo poučno, zanimljivo i, sve u svemu, zabavno. Zaklada Friedrich Ebert je is-punila naša očekivanja. Lijepo smo se zabavili, a kroz tu zabavu i naučili nešto što će nam koristiti cijeli život. I naravno, hrane i pića je bilo u izobilju, a zadnji dan smo zaključili zajedničkim ručkom.

Napisale: Maja Pernar i Matea TumpaFotografija: Mina Isić, prof.

Prva dva dana učenici su se pripremali u školskoj knjižnici Grupna fotografija nakon sjednice u Gradskoj vijećnici


// u korak s Europom

Njemačka politička zaklada Hanns-Seidel-Stiftung u suradnji sa Savje-

tom mladih Zagrebačke županije i Hrvat- skim debatnim društvom organizirala je i provela projekt pod nazivom Mladi i EU. Cilj navedenog projekta je anal-iziranje negativnih stavova mladih prema EU, potom prezentiranje mogućnosti koje se mladima nude u sklopu EU pro-grama te informiranje mladih o koristima članstva u EU. Interaktivna radionica pro-vedena je 8. lipnja 2011. i u našoj školi. Sudjelovali su učenici trećeg razreda ekonomske škole, a predavači su bili Bojana Marjanović i Nikola Đuričić iz Hrvatskog debatnog društva. Predavanju su nazočile i predsjednica Savjeta mladih Zagrebačke županije Ivana Gereci te predsjednica Savjeta mladih Grada Du-gog Sela Valentina Krčmar. Učenici su kroz razgovor s predavačima dobili pri-liku saznati mnoštvo informacija vezanih uz EU te ulazak Hrvatske u EU, raspra-vljali su o tome koliko će ulazak utjecati na nacionalni i kulturni identitet, na gos-podarski razvoj, obrazovanje i slično.

Povodom Dana Europe, za dvadese-tak učenika Srednje škole Dugo Selo,

Europski dom Zagreb je u suradnji sa Zagrebačkom županijom organizirao već tradicionalno predavanje-radionicu koja se održala u četvrtak, 10. svibnja 2012. U našoj školi se na taj način obilježio Dan Europe gdje su naši učenici putem pre-davanja, radionica i kviza koji su za njih pripremili predstavnici Europskog doma Zagreb i djelatnica Ministarstva van-jskih i europskih poslova naučili odnosno produbili svoja znanja o povijesti i funk-cioniranju institucija Europske unije s posebnim naglaskom na upoznavanje s ra-dom Europskog kluba mladih i načinima kako u školi pokrenuti osnivanje Kluba.Nakon održanih predavanja i radionica učenici su se podijelili u grupe te na kvizu znanja provjerili svoja znanja o Europ-skoj uniji. Nakon teškog i iscrpljujućeg natjecanja pobijedili su učenici: Lu-cija Macan, Nikolina Starčević, Rob-ert Šijanski, Marko Vidović i Ana Krstanović, koje je Zagrebačka županija nagradila izletom do Opatije.

Projekt Mladi i EU u našoj školi

Obilježili smo Dan Europe

Napisala: Milena Lokas, prof.Fotografija: internet

Napisao: Branimir Katalenac, prof.Fotografija: internet

...jutro u muzeju


Dana 3. prosinca 2011. posjetili smo Arheološki muzej u Zagrebu. Na Glavnom kolodvoru dočekali su nas prof. Šturm i prof. Lokas, a nešto kasnije pridružila nam se i prof. Radovan. Ispred Glavnog kolodvora stoji (kao što sam sigurna da svi znate) kip kralja Tomislava. Kada smo se napokon dogovorili koja godina stoji ispod kipa, prof. Šturm nas je upo-zorio na nekoliko stvari na koje moramo paziti kad je riječ o kralju Tomislavu. Nakratko smo stali i ispred HAZU-a gdje smo pričali o Baščanskoj ploči. Na kraju smo stigli i do Arheološkog gdje smo razvrstani u dvije grupe. Tako je započelo naše putovanje kroz povijest... Prva postaja bile su stare antičke vaze i razno posuđe. Bile su oslikane svim mogućim motivima. Gledali smo i ratnu opremu starih Rimljana koji su sudjelovali u borbi. Njima nije bilo nima-lo lako. Za njih je bilo jako važno da ima-ju kvalitetnu obuću, koja je sačuvana do danas. Razgledali smo i zbirku nalazišta iz svih krajeva Hrvatske. Vidjeli smo Vučedolsku golubicu, čizmicu, a i sliku staroga naselja kod Vukovara. Život praljudi i izgled njihovih kuća zorno nam je predočila i fantastična rekonstrukcija.Meni, a vjerujem i ostalima, najzanim-ljiviji dio bio je Egipat, a posebno mu-mija. Vraćanju u prošlost pridonijeli su i pobliži opisi i situacije u koje nas je stavljao naš vodič. Tako nas je nekoliko umrlo i bilo mumificirano, neki su ku-povali mumificirane životinje, a neki su se samo našli u svakodnevnim poslovima. Mumija je jako dobro očuvana, ali ne-kima se smučilo kada su čuli što se sve događa prilikom mumificiranja. U istoj prostoriji u kojoj je mumija nalazi se i Zagrebačka lanena knjiga, a najbolji dio je bio kada nas je vodič pitao tko od nas zna pisati latinicom. Nasreću, svi su znali odgovor. Kako je naša posljednja postaja bila Egipat, nakon mumije i razgleda-vanja nakita, naše putovanje u prošlost je završilo. Najvažnije je da smo se dobro zabavili, ali i naučili nešto novo.

Napisala: Karla Ambruš, 2.ogbFotografija: Milena Lokas, prof.

Umjesto noći...

// edukativne skitnje


// događanja u slikama

Ekološka skupina naše škole na Sajmu cvijeća u Dugom Selu, travanj 2011.

Likovna radionica u knjižnici - izrada ukrasa za božićni sajam, prosinac 2011.

Nastup cirkuskog izvođača Christiana Rene Petera u našoj školi, veljača 2012.


// dođoh, vidjeh, pobjedih

Računalci, elektromehaničari i elektroinstlateri opet fantastični na izložbi inovacija INOVA-MLADI 2012.

Naši vrijedni učenici su i ove godine postigli zapažene rezultate na izložbi mladih ino-

vatora učenika zagrebačkih osnovnih i srednjih škola i studenata s međunarodnim sudjelovanjem INOVA MLADI 2012. Izložba je održana 5. svib-nja 2012. na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje, a ove godine sudjelovalo je najviše naših učenika dosad, ukupno devet. U kategoriji završnih i maturalnih radova zlato je dobio Bra-nimir Klindžić, a srebro Ante Duvnjak. Učenik drugog razreda Antonio Kralj osvojio je brončanu medalju. Njihovi mentori, Anka Jašarević, Vlado Ban i Jerko Crnčić iznimno su ponosni na njihove uspjehe. Manje uspješni nisu bili ni naši računalni tehničari (Šimun Đorđević, Matej Pavlić, Tomis-lav Glavica, Tomislav Mamuza, Goran Kićimbaći i Josip Brcko) sa svojim mentorom Tristanom Se-

mom osvojivši srebro za rad Teslin transforama-tor. Posebnu nagradu dobila je i škola kao najbolja Srednja škola gost iz Hrvatske.

Ravnateljica, mentori i učenici na Fakultetu strojarsva i brodogradnje u Zagrebu

Napisala: Karla Ambruš, 2. ogbFotografija: internet

Rukometašice prve na poluzavršnom u Ivanić Gradu te treće u Kupu ISF-a

Nastavljajući prošlogodišnji uspjeh, naše rukometašice pod vodstvom profesorice Mirjane Prelec opet su os-

vojile zlato u poluzavršnom natjecanja školskih športskih društava koje ja održano 13. ožujka 2012. u Srednjoj školi

Ivan Švear u Ivanić Gradu. Time su se plasirale na državno natjecanje održano u svibnju 2012. u Poreču gdje su osvojile peto mjesto. Svaka čas djevojke!Osim toga, ove godine uspješno su po prvi puta sudjelovale i u Kupu ISF-a. Kup ISF-a je natjecanje za srednje škole putem kojeg se dobivaju predstavnici Hrvatske na ISF Svjetskom školskom prvenstvu u rukometu 2012. godine. ISF Svjetsko školsko prvenstvo u rukometu održano je u Varaždinu od 14. do 22. travnja. 2012. Naše rukometašice izbo-rile su 1. mjesto u poluzavršnici u sku-pini Sjever, čime su si osigurale plasman na završnicu Kupa ISF-a, gdje su zauzele sjajno 3. mjesto. Iduće godine nadamo se prvom mjestu i plasmanu na svjetsko.

Napisao: Ivan Katavić, 2. ogaFotografija: Mirjana Prelec, prof.

Rukometašice s profesoricom Mirjanom Prelec


// u bijelome svijetu

Naša profesorica engleskog jezika Petra Reiner u sklopu programa Co-menius bila je u Walesu odakle se vratila prepuna dojmova. S obzirom da i nas zanima kakva je „klima“ u velškim školama, zamolili smo profe-soricu da nam odgovori na nekoliko pi-tanja i ustupi par fotografija jer znate da „slika govori više od tisuću riječi“

Škola po velški

Poznato nam je da je Wales sastavni dio Ujedinjenog Kraljevstva, no nismo baš upućeni u njegov politički položaj, odnos-no koliku autonomiju imaju Velšani pri donošenju određenih odluka posebice po pitanju školstva?Školstvo, uz ostale unutarnje poslove, jedno je od područja u kojem Wales ima potpunu autonomiju odlučivanja, što znači da je isključivo velški parlament, a ne parlament Ujedinjenog Kraljevstva, nadležan za donošenje odluka kada je riječ o obrazovnom sustavu. U svojim os-novnim obilježjima, prije svega kada je riječ o vrstama škola, velški se obrazovni sustav ne razlikuje značajnije od britan-skog obrazovnog sustava u cjelini. Ono što bih navela kao najuočljiviju razliku u odnosu na ostatak Ujedinjenog Kraljev-stva je činjenica da je uz engleski jezik, u nacionalnom kurikulumu obavezan i velški jezik, kao jedan od dvaju službenih jezika u Walesu. Drugim riječima, učenici u osnovnoj i srednjoj školi obavezno uče i velški jezik. (Velški je inače keltski jezik, za razliku od engleskog, koji pripada ger-manskoj jezičnoj skupini.)

Kakve vrste škola postoje te kada započinje i završava obavezno školovanje?Nama je zacijelo zanimljivo da obavez-no školovanje započinje s 5 godina, a završava sa 16 godina. Učenici prvo po-laze osnovnu školu (Primary school) u dobi od 5 do 11 godina. Slijedi srednja škola (Secondary school) u dvije etape: u dobi od 11 do 14 godina učenici po-

laze srednju školu koja se naziva Com-prehensive School, a od 14. do 16. go-dine polaze drugu etapu srednje škole, s kojom završava njihovo obavezno školovanje. Učenici koji namjeravaju upisati fakultet ili nastaviti obrazovanje potom upisuju Sixth Form College, koju pohađaju do svoje 18. godine, što bi bilo nešto najbliže našoj gimnaziji, gdje se učenike priprema za upis na fakultet. Sixth Form College može se pohađati i za obrtničke smjerove, a to su u Walesu pretežno smjerovi za građevinu, frizer-stvo i ljepotu, ugostiteljstvo i njegu.

S obzirom da samo i sami srednjoškolci, zanima nas jesu li predmeti u sredn-jim školama slični našima. Postoji li mogućnost izbora pojedinih predmeta prema vlastitim sklonostima ili je sve unaprijed propisano kao i kod nas?Općenito govoreći, predmeti su u sred-njim školama slični našim, pogotovo kada je riječ o obaveznim predmetima. Obavezni (propisani) predmeti u sred-njoj školi (Comprehensive School) su sljedeći: Engleski, Velški, Strani jezik, Matematika, Znanost, Tehnologija i dizajn, Informatika, Povijest, Geografija, Glazbena i likovna umjetnost, Tjelesna i zdravstvena kultura i Vjeronauk. Na toj razini školovanja učenici prvi puta dobivaju i strani jezik, pri čemu imaju mogućnost odabira između francuskog, njemačkog i španjolskog. Različito od hrvatskog sustava predmeta je i pred-met znanosti (Science) koji obuhvaća biologiju, kemiju i fiziku zajedno, dok su

Put putujem...

kod nas to odvojeni predmeti.Veću mogućnost odabira učenici imaju u drugoj etapi srednjoškolskog obrazovan-ja (u dobi od 14 do 16 godina). Tada je obaveznih predmeta sedam: Engleski, Velški, Matematika, Znanost, Vjeronauk i Tjelesna i zdravstvena kultura. Osim ovih predmeta, učenici odabiru još 4 predmeta koje će polagati na “maturi’”

Imaju li velški srednjoškolci državnu ma-turu?Svakako. Ono što se kod naziva državnom maturom u Walesu je, kao i u čitavom Ujedinjenom Kraljevstvu, General Certifi-cate of Secondary Education (GCSE). Polaže se po završetku obaveznog obrazovanja, dakle u dobi od 16 godina, nakon što učenici završe srednju školu.

Kakve ste škole posjetili?Posjetila sam College of Adult Education, gdje studenti iz cijelog svijeta uče engleski kao strani jezik, Blaengwawr Comprehen-sive School (srednja škola) i St David’s Cath-olic College (Sixth Form College). Prisustvovali ste nastavi u školama. Zanima nas koliko je prosječno učenika u jednom razredu i koliko traje nastavni sat?Prosječan broj učenika u razredu je 25 učenika. Recimo, na satu engleskog jezika u jednom razredu bilo je 30 učenika, dok je na satu velškog jezika bilo 22 učenika. Na satu francuskog jezika bilo je samo 12 učenika, iz razloga što je francuski izborni strani jezik. Nastavni sat traje 60 minuta.

Profesorica u društvu kolegice iz Njemačke


Znamo da u našoj školi ponekad ima problema s disciplinom učenika. Kakva je atmosfera u velškim razredima i postoji li sustav pedagoških mjera sličan našem ili možda stroži? U školama koje sam posjetila u Walesu zaista nisam primijetila bilo kakve prob-leme s disciplinom, naime, svi su učenici bili izrazito primjerenog ponašanja. Što se pedagoških mjera tiče, britanski sustav se dosta razlikuje od našeg. Pedagoške mjere postoje, međutim, one se ne izriču na isti način kao kad nas jer se problem discipline rješava na drugačiji način. Obzi-rom na drugačiju tradiciju, ali i na veća ulaganja u obrazovanje nego što je to slučaj u Hrvatskoj, Britaniju karakterizira puno veći angažman pedagoških i soci-jalnih službi pri rješavanju disciplinskih i drugih socijalnih problema učenika. Općenito govoreći, pristup sustava prema takvoj vrsti problema znatno se razlikuje od našeg.

Kakav je pristup profesora vođenju nas-tavnog sata, jesu li strogi ili opušteni? Ka-kav je odnos učenika i profesora?Atmosfera na nastavnim satovima ko-jima sam prisustvovala bila je ležerna i opuštena. Kada kažem ležerna i opuštena, pritom ne mislim na stanje nediscipline i raspuštenosti, već na jedan ležeran, opušten i liberalan odnos koji je vladao između učenika i nastavnika, uz vidljivo međusobno poštovanje te radnu disci-plinu. Drugim riječima, nastavni satovi odvijali su se najnormalnije, bez potrebe profesora za opominjanjem učenika glede ponašanja, a opet bez stroge discipline i ukočenosti. Naravno, učenici u srednjoj školi (dobi između 11 i 14 godina) nešto su bili zaigraniji od učenika u Sixth Form Collegeu, koji su, obzirom na dob, ipak malo zreliji i ozbiljniji. Moram priznati da su učenici koje sam imala prilike upoznati na mene ostavili jako dobar dojam, uis-tinu su bili izrazito dragi i simpatični.

Kada sve sagledate, u čemu se najviše ra-zlikuju škole u Walesu od škola u Hrvats-koj?Kao prvo, srednjoškolsko obrazovanje u Walesu je obavezno. Učenici moraju pohađati školu do svoje 16. godine, dok kod nas srednja škola još uvijek nije obavezna.Također, razlikuju se po početku i završetku nastave. U Walesu nastava počinje u 9, a završava oko 15 ili 16 sati. Odvijanje nas-tave u kasnoposlijepodnevnim satima za Britance je nepoznat pojam. Jedan je veći odmor, oko 12.30, a traje 40 minuta. Tada

učenici odlaze u školsku kantinu, gdje ih čeka topli obrok. Prema tradiciji, sve su škole u Britaniji, u okviru obaveznog ob-razovanja, zakonom obvezne učenicima osigurati besplatan topli obrok. Uz to, do svoje 16. godine, učenici nose školsku uniformu koja je u većini škola plave boje. U Sixth Form Collegeu učenici više ne nose uniformu. Pojam razrednika u Britaniji ne pos-toji, već svi profesori u jednakoj mjeri vode brigu o učenicima kojima predaju. Također, u razredima nema klasičnih ploča sa spužvom i kredom kao kod nas. Profesori se služe tzv. pametnim pločama (interactive whiteboards) u nastavi, ko-jima su opskrbljene sve britanske škole zahvaljujući premijeru Tonyu Blairu.Naposljetku, navela bih kako ne postoje imenici (što se i kod nas počinje mijen-jati), već se svi podaci o učenicima unose elektronski.

Razmijenili ste iskustva s kolegama iz dru-gih zemalja, kakav je njihov stav o poslu koji obavljaju? Jesu li zadovoljni priman-jima i svojim položajem u društvu?Većina mojih kolega koje sam upozna-la zadovoljni su svojim nastavničkim pozivom. To se osobito odnosi na kolege iz Njemačke i Španjolske koji su iskazali izrazito zadovoljstvo radnim uvjetima i primanjima. U pogledu primanja, kolege iz Litve i Bugarske ovdje su u nešto nepo-voljnijem položaju, to jest, njihova su pri-manja bliža hrvatskima. Glede discipline u svojim školama i položaja u društvu, nisam primijetila da se itko od kolega žalio. Ono što bih još istaknula je činjenica da nastavnici (naravno, i učenici) imaju puno više praznika nego njihovi hrvatski kolege. U Njemačkoj, primjerice, imaju praznike u prosjeku svaka dva mjeseca, po tjedan ili dva i, naravno, mjesec dana tijekom ljeta.

Za kraj, da možete birati gdje bi radije predavali, u Walesu ili u Hrvatskoj?Prednosti nastavničkog poziva u Walesu u odnosu na Hrvatsku zasigurno su bolji radni uvjeti u smislu modernije oprem-ljenosti škola, kao i puno boljih primanja nastavnika. Međutim, predavati u Hrvats-koj engleski jezik kao strani jezik također ima svojih prednosti, tako da mi je zapra-vo teško reći gdje bih radije predavala.

Razgovarale: Marina Čović i Mirna Dujmović, 2.ogaFotografija: Petra Reiner, prof.

Na radionici...

Nastava francuskog u Blaengwawr Comprehensive School

Ručak u kantini u Blaengwawr Comprehensive School

Učenici St David’s Catholic College


// kolumna

UPS! ŠTO KADA RODITELJI OTVORE PROFIL NA FACEBOOKU?Sigurna sam da svi tinejdžeri vole visiti na Facebooku. Provjeravanje poruka, stavljanje srca na zidove prijatelji-ma, komentiranje i lajkanje dio su vaše svakodnevnice. Svaki dan željno iščekujete nove zahtjeve za prijateljst-vo. Što prijatelja više, to bolje. Ali što kada vam je-dan dan zahtjev za prijateljstvo pošalju mama ili tata?

Kako sve počinje?Do tada vam je Facebook bio bijeg od stvarnosti, vaše malo utočište, a sada vašoj utvrdi privatnosti prijeti uljez. U tre-nutku kada ugledate taj kobni zahtjev, mrak vam pada na oči, počinjete se znojiti, srce vam počinje luđački lupati i u glavi vam se stalno vrti isto pitanje: „Što sada?“Znate da će vas roditelji pitati jete li prihvatili njihov zahtjev, a vi nećete znati što da im odgovorite. Ako ih prihvatite, ispast ćete totalni geekovi, a ako ih ne prihvatite, nad-rapat ćete. Brzo odlučite odjaviti se s fejsa i ne razmišljati o tome, ali vas ta misao muči cijeli dan. Depresivni, gasite računalo i odlazite na neko sretnije mjesto. No, ne možete tamo ostati zauvijek. S problemima se treba suočiti.

Što napraviti?Imate dvije opcije. Prva je da prihvatite roditelje, što ne mora značiti da će kasnije svi u vas upirati prstom. Ako su ti rođaci pri-jatelji, zašto ne bi bili i tvoji roditelji? Sada se javlja drugi problem, a to je ono na što ste prvo pomislili:“Sada će vidjeti sve što radim!“Hej, glavu gore i razmisli malo. Pa nije to kraj svijeta. Facebook je osmišljen tako da možeš urediti svoje „postavke privatnosti“. Staviš ih među ljude kojima su nedostupni tvoji statusi i to je to. Uostalom, sve je dobro dok nemaju tvoju šifru i pristup porukama. Druga opcija je odbiti ih i obrisati fejs. Možda je došlo vrijeme da se oslobodiš te ovisnosti koja je svakog dana sve veća. Imaš previše virtualnih prijatelja koji ti nisu niti poznanici i totalno su nebitni u tvom životu. A i ne valja zaboraviti da i izvan zidova sobe ima života. Možda koja šetnjica s frendovima ne bi bila na odmet.

Je li Facebook postao vaš centar svijeta?Je li Facebook zaista toliko važan? Je li od tolike životne važnosti sumanuto provjeravanje poruka svake minute kao da se dopisujemo sa samim Svevišnjim po pitanju skorašnjeg smaka svijeta? Naravno, Facebook može biti vrlo koristan za komunikaciju s ljudima koje rijetko viđamo zbog udaljenosti, ali budimo realni, zar se ne dopisujemo najviše s prijateljima koje viđamo svaki dan? Je li Facebook postao bolest koje se teško riješiti? Provedena su mnoga istraživanja koja pokazuju da je Facebook zaista postao ovisnost. Sada objektivno razmislite - da vas nije briga što drugi misle i da niste zapravo ovisni, bi li vam roditelji koji

imaju svoj vlastiti profil zaista toliko smetali? Ja osobno znam puno osoba koje imaju svoje roditelje kao prijatelje na Facebooku i oni kažu da to super funkcionira. Naravno da to super funkcionira kad roditelji imaju povjerenja u njih i opsesivno ne provjeravaju sve što rade, svaki novi status ili sliku koju su postavili na svoj profil. Ako su vaši roditelji i inače malo „zabrinutiji“, pripazite malo što stav-ljate na Facebook. Nekima bi to zaista i dobro došlo, jer ne moraju svi znati što radite svake sekunde svakoga dana!

Zadnji pokušajPokušajte se dogovoriti s roditeljima. Recite im da ćete ih prihvatiti kao frendove, ako vas neće stalno provjera-vati, gledati vam sve slike i sve statuse. Ako se oni toga neće pridržavati, pokušajte razgovarati s njima. Ako ni razgovor ne pomaže, uredite si postavke privatnosti tako da im ograničite pristup svom profilu. Možda ideja da ih imate kao prijatelje na Facebooku i nije tako loša, pogotovo ako ih ne viđate često. Ok, naravno da nije baš zgodno, ako ti i frendica komentirate nekog dečka preko statusa, da vam se i tvoja mama uključi u razgovor, ali onda jednostavno izbrišite taj status i takve razgov-ore ubuduće vodite preko inboxa. I pripazite što ra-dite na Facebooku, ne dajte da vam on kontrolira život!

Napisale: Karla Ambruš, 2.ogb i Ivana Šarić, 2.oga


Deset godina rada Srednje škole Dugo Selo

• Uvodna riječ ravnateljice• Grad Dugo Selo• Školstvo u Dugom Selu• Počeci

• Uspjesi• Škola danas• Što kažu bivši učenici?

Sretan deseti rođendan!

// obljetnica

Preduga je i prebogata tradicija školstva pa će se nekome možda učiniti preten-cioznim obilježavanje desete obljetnice jedne odgojno-obrazovne ustanove, no mi smo ponosni na svaku godinu.

U razvojnom put naše škole sudjelujem od samog početka najprije kao nastavnik, a zadnjih šest godina i kao ravnateljica. Ponosna sam i sretna što sam dio te naoko kratke ali sadržajne priče koja je započela 2002. godine sa 163 učenika i 19 nas-tavnika. Sama činjenica da školu danas pohađa 773 učenika i u njoj je zaposleno 76 djelatnika dovoljno govori o oprav-danosti, smislu i svrsi postojanja ovakve odgojno-obrazovne ustanove u našoj sre-dini. Najbolje to znaju naši učenici i njihovi roditelji koji s punim povjerenjem, nadom i očekivanjima dolaze svake godine u sve većem broju sa željom za stjecanjem novih znanja, vještina i navika unutar svoje i naše škole. Znaju to i pripadnici gene-racija koje su završile svoje srednjoškolsko obrazovanje i krenuli u nove izazove zvane posao ili nastavak obrazovanja.

Svaka nova generacija zahtjeva nešto novo, drugačije i originalnije. Želimo im to i pružiti uvođenjem promjena i stalnim unaprjeđivanjem odgojno-obrazovnog rada. Vođeni našom vizijom suvremene škole, nastojimo učenicima usaditi znanja i socijalnu osviještenost za kvalitetniji život. Otvoreni smo za inovacije i nadograđivanja

Riječ ravnateljice

sukladno ubrzanim promjenama u društvu, znanosti i tehnologiji. Želim jednostavno reći: “Od samog početka smo svjesni gdje smo i kamo idemo, kamo plovimo!“Na kraju, ne preostaje mi ništa drugo nego poželjeti da u vremenu koje slijedi, vođeni kreativnim duhom, budemo još uspješniji na zadovoljstvo sviju nas, a ponajprije naših učenika.

Ravnateljica: Darinka Svetec, dipl. ing.



Grad Dugo Selo

Školstvo u Dugom Selu

“Etiam terram santci Martini” su riječi kojima se po prvi put spominje zemlja svetog Martina, odnosno današnje područje Dugoga Sela. Pronalazimo ih u da-rovnici odnosno povelji kralja Andrije II. Arpadovića iz 1209. godine kojom je kralj darovao zemlju re-dovnicima božjacima znanim kao viteški templari.Na rubovima posavske ravnice i blagim padinama prigorja, dvadesetak kilometara od središta Zagre-ba, smjestilo se Dugo Selo. Sastoji se od 11 naselja smještenih u podnožju Martin brega. Status grada dobilo je 1997. godine, a danas sa svojim regijom broji više od 35.000 stanovnika.

Školstvo u Dugom Selu i okolici ima vrlo dugu tradiciju pa se tako 2013. godine obilježava 160. ob-ljetnica. Prva škola u ovom kraju započela je s radom 1. studenog 1853. godine. Bila je smještena u Pro-zorju te je brojala samo 39 učenika. Jedan od prvih učitelja u Dugom selu bio je Š. Ivanković, a nakon njegovog službovanja, iste 1953., škola se premješta u kotarsko središte Dugo Selo. Tokom narednih go-dina ustanova škole je često mijenjala svoju adresu, bila je smještena na mjestu današnje zgrade suda, u kući obitelji Božun, u Zorićevoj 51, u kući trgovca Hirschlera itd.Tijekom godina broj učenika se povećavao, a samim time i broj učitelja. Spomenut ćemo samo neke poput Dragice Korbar, Josipa Tomičića, Franje Horvata-Kiša, učiteljice Beidinger, Ivana Benkovića koji je zaslužan za unapređenje školstva i uvođenje novih reformi te po kojem danas i novija osnovna škola u Dugom Selu nosi ime. Tijekom Drugog svjetskog rata škola radi neredovito, a po završetku rata škola post-aje obavezna u trajanju od sedam godina. Donošenjem odluke o obaveznom školstvu, broj učenika je na-glo porastao, pa je 1946./47. školu polazilo više od 199 učenika. Od školske godine 1950./51. postupno se uvodi osmogodišnje osnovno obrazovanje, a 1953./54. otvoren je osmi razred.Danas, gotovo 160 godina nakon prvog školskog zvo-na, u gradu Dugom Selu nalaze se dvije osnovne i jed-na srednja škola. To je naša Srednja škola Dugo Selo te Osnovna škola Josipa Zorića i Osnovna škola Ivan Benković. koja je započela s radom 2009. godine. Do

2009. u Dugom Selu postojala je jedna osnovna škola koja je nosila titulu škole s najvećim brojem učenika u cijeloj Hrvatskoj. Godine 2002. otvorena je naša Srednja škola Dugo Selo koja ove godine slavi desetu obljetnicu rada.

Panorama Dugog Sela

Ostaci crkve sv. Martina na Martin bregu

Stara fotografija Dugog Sela

Osnovna škola Ivan Benković otvorena je 2009. g.

Napisala: Nikolina Starčević, 4.ogFotografija: internet


Prvih deset... // obljetnica

POČECI

Potreba za srednjom školom na dugoselskom području

ukazala se krajem osamdesetih godina 20. stoljeća zbog naglog porasta broja stanovnika. U ono vrijeme na području Općine Dugo Selo, svake godine osnovnu školu završavalo je preko 300 učenika koji su svoje srednjoškolsko ob-razovanje bili prisiljeni nastav-ljati u Zagrebu ili Vrbovcu. Takav način školovanja podrazumijevao je skupo i dugotrajno putovanje. Osim problema putovanja dugo-selskih srednjoškolaca, jedan od razloga za osnivanje srednje škole je i želja da se u Dugom Selu s budućom srednjom školom dobi-je jedno intelektualno i kulturno okupljalište koje bi spriječilo brz odlazak mladih ljudi u obližnji Za-greb. Devedesetih godina više puta je lokalna vlast pokretala inici-jativu za osnivanje srednje škole u Dugom Selu, a posljednja koja je na kraju urodila plodom bila je 1996. godine. Tadašnji načelnik općine Dugo Selo, Milivoj Obad, je 18. lipnja 1996. Općinskom poglavarstvu općine Dugo Selo dao Prijedlog za pokretanje inici-jative za izgradnju srednje škole u Dugom Selu, a Općinsko pogla-varstvo je na svojoj 43. redovitoj sjednici, održanoj 21. lipnja 1996. donijelo Zaključak o pokretanju iste. Prijašnje inicijative i ova po-sljednja razlikovali su se jedino u pogledu predloženih programa. Ranije se predviđala mješovita

srednja škola s gimnazijskim usmjerenje i poljoprivredom, dok je u posljednjoj inicijativi zadržana opća gimnazija, a umjesto poljo-privrednog predloženo je ekonom-sko i trgovačko usmjerenje.

Kako na području Dugog Sela tada nema postojećeg

raspoloživog objekta koji bi se mogao prenamijeniti za potrebe srednje škole, izvjesno je da je osnivanje srednje škole ujedno značilo i izgradnju novog objekta. Izgradnja škole započela je 1999. godine, a završena je 2002.

Skupština Zagrebačke županije na 8. sjednici održanoj 22.

travnja 2002. donijela je odluku o osnivanju Srednje škole Dugo Selo. Rješenjem Ministarstva prosvjete i športa RH škola ima sljedeće programe: opća gimnazi-ja, ekonomija i trgovina (zaniman-

je ekonomist), elektrotehnika (za-nimanja: tehničar za računalstvo, elektromehaničar, elektroinsta-later), strojarstvo (zanimanja: in-stalater grijanja i klimatizacije, plinoinstalater, vodoinstalater, automehaničar).

Škola je započela s radom u školskoj godini 2002./2003.

Svečano otvorenje održano je 11. studenog 2002. svečanom sjed-nicom Gradskog vijeća Dugog Sela. Otvorenju su prisustvovali predstavnici Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva prosvjete i športa, Zagrebačke županije i grada Dugog Sela, na čelu s ondašnjom potpredsjednicom Vlade Željkom Antunović, županom Zagrebačke županije Stjepanom Kožićem i gradonačelnikom Dugog Sela Bor-isom Mahačem. Željka Antunović je simboličnim pritiskom na

školsko zvono otvorila školu.

U prvoj godini rada škola je sveukupno imala 163

učenika, podijeljenih u šest raz-rednih odjela. U nastavi je bilo zaposleno 19 nastavnika, admin-istrativno osoblje je brojilo dva djelatnika, a pomoćno-tehničko tri djelatnika. Prvi ravnatelj škole bio je Josip Herceg, profesor soci-ologije i filozofije.

Od samog početka škola je in-tenzivno započela s javnim

i kulturnim radom kao i suradn-jom s lokalnom zajednicom. Već

prve godine u školi je održan ok-rugli stol o obrazovanju u okviru projekta „Učitelji za Europu“ u organizaciji Europskog doma u Zagrebu. Organizirane su brojne priredbe, gostovanja, koncerti i izložbe. Iz zahvalnosti za gos-toljubivost i odličnu organizaciju izložbe, poznati hrvatski naivni slikar Josip Generalić poklonio je 2003. godine svoju cjelokupnu izložbu našoj školi koja i danas krasi zidove škole.

USPJESI

Kroz deset godina rada učenici naše škole i njihovi nastavnici

ostvarili su niz značajnih rezultata i uspjeha na raznim natjecanjima i smotrama iz područja sporta, struke i ostalog.

Dvije godine nakon otvorenja škole, otvorena je Gradska

športska dvorana u neposrednoj blizini škole. Iste 2004. godine os-novan je i Školsko sportsko društvo koje ubrzo dobiva ime „Martin“. Za predsjednicu kluba izabrana je profesorica Mirjana Prelec, a za

tajnika profesor Zoran Horina. Na samim počecima djelokrug rada ovog društva obuhvaća sljedeće sekcije: rukomet (m/ž), košarka (m/ž), mali nogomet (m) te stol-ni tenis i odbojka (m/ž). Danas je tu još i badminton, kros, šah i streljaštvo. Od tada pa do danas naši učenici nižu uspjeh za uspje-hom na natjecanjima od županijske pa do državne razine.

Već 2005. godine naše ruko-metašice i odbojkašice osva-

jaju druga mjesta na županijskim

natjecanjima. Stolnotenisači osva-jaju prvo mjesto na županijskom i time se plasiraju u poluzavršno natjecanje. U Samoboru na županijskom natjecanju naši pred-stavnici u krosu zauzimaju prvo i drugo mjesto te u šahu drugo mjes-to.

U 2006. na županijskim natje-canjima naši šahisti u muškoj

i ženskoj kategoriji osvajaju prva mjesta, odbojkaši drugo mjesto, rukometašice prvo mjesto, te u sekciji stolnog tenisa imamo prvo mjesto kod djevojaka i treće mjes-to kod mladića. Iste godine osva-jamo treće mjesto na državnom natjecanju u krosu u Samoboru.

O uspjehu našeg Školskog sportskog društva govo-

ri i činjenica da je Županijski školski sportski savez Zagrebačke

Gradska športska dvorana

Vitrina postaje pretijesna za pehare


županije dvije godine zaredom (za školsku godinu 2006./2007. te 2007./2008.) proglasio ŠSD Mar-tin najboljim školskim društvom Zagrebačke županije. U 2007. godini naša učenica Suzana Ra-faj proglašena je najboljom sportašicom Zagrebačke županije zbog vrhunskih rezultata u atlet-ici. Te iste 2007. opet imamo niz prvih, drugih i trećih mjesta na županijskim natjecanjima u košarci, krosu, rukometu, badmin-tonu i šahu.

Posebno treba naglasiti izuzetan i kontinuirani uspjeh naše

muške stolnoteniske sekcije koja 2007. osvaja drugo mjesto na državnom natjecanju u Rovinju, 2008. opet drugo mjesto te 2009. godine treće mjesto na državnom natjecanju u Šibeniku. Zbog iznim-nih postignuća, tri godine zaredom (za školsku godinu 2006./2007., 2007./2008. te 2008./2009.), bivaju proglašeni najboljom športskom ekipom Zagrebačke županije.

U godinama koje slijede, na županijski razinama naše

ekipe kontinuirano su vrhu natjecanja te je osvojen veliki broj prvih, drugih i trećih mjesta iz odbojke, šaha, krosa, badmin-tona, streljaštva, malog nogometa i košarke.

Kontinuiran uspjeh ostvarile su naše rukometašice koje

su godinama u vrhu Županijskih natjecanja, a 2009. godine su treće na poluzavršnom natjecanju. U sljedeće tri godine (2010., 2011. i 2012.) su prve na poluzavršnom, čime su se tri godine zaredom pla-sirale na državno natjecanje. U školskoj godini 2011./12. djevojke su uspješno sudjelovale u Kupu ISF-a osvojivši prvo mjesto u poluzavršnici te sjajno treće mjes-to u završnici u Varaždinu.

Samo nakon tri godine rada škole, točnije 2005. naši

// obljetnica

učenici Petra Petermanec, Arijana Ištvanić, Una Jovanović, Jelena Kokot, Ana Starčević, Helena Guja, Dario Šimić i Hrvoje Vranić osvajaju prvo mjesto na državnom natjecanju projekata iz područja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i de-mokratsko građanstvo za učenike srednjih škola. Iste godine imamo učenika na državnom natjecanju iz zanimanja automehaničar u Zadru. Na natjecanju Europa u školi 2005. u literarnom izričaju naše učenice Jelena Kokot i Petra Peterman-

ec osvajaju drugo i peto mjesto. Više godina za redom naši učenici su sudjelovali u međunarodnom natjecanju znanja na internetu „This is our time“ u kojem sudje-luje, ovisno o godini, i oko 500 škola. Naime, 2005. godine os-vojili su dvadesetdrugo mjesto, 2006. peto mjesto, 2007. osmo mjesto, a 2008. trinaesto mjesto. U ovih deset godina naši učenici uspješno ili manje uspješno sudje-luju na županijskim natjecanjima iz Hrvatskog, Engleskog, Matema-tike i drugih nastavnih predme-

Stolnotenisači na državnom natjecanju u Rijeci 2010. godine

Rukometašice i stolnotenisači ispred Gradske športske dvorane 2010. godine


ta. Možemo se pohvaliti trećim mjestom na državnom natjecanju iz Engleskog jezika 2008. go-dine koje je osvojio učenik Armin Šahinović pod vodstvom men-torice Dijane Sem. Uspješni su i naši elektromehaničari i elektro-instalateri koji redovito sudjeluju na županijskim i međužupanijskim natjecanjima, primjerice 2009. godine osvojili su prvo, drugo i treće mjesto na međužupanijskom natjecanju. Ne zaboravimo i da je naša učenica Ana Sabljak na županijskom natjecanju iz za-nimanja frizer koje se održalo u našoj školi 2012. osvojila prvo

mjesto i time se plasirala na državno natjecanje u Šibeniku. Godinama naši učenici sudjeluju na Županijskoj smotri LiDraNo sa svojim literarnim radovima, školskim listom te dramsko-scen-skim nastupima, a 2010. godine učenik Filip Ambruš je sa svojim novinarskim radom sudjelovao na Državnoj smotri LiDraNa u Šibeniku.

Naglasit ćemo još uspjehe naših vježbeničkih tvrtki koje

godinama djeluju u našoj školi. Kroz njih je prošlo već nekoliko generacija učenika ekonomskog usmjerenja. Vježbenička tvrtka

„2cool2tell d.o.o.“ je 2007. godine bila na međunarodnom natjecanju vježbeničkih tvrtki u Skopju gdje je osvojila prvo mjesto za virtu-alnu prezentaciju, prvo mjesto za promociju tvrtke i treće mjesto za izgled štanda. Dvije godine zaredom (2008. i 2009.) pred-stavljaju se na Međunarodnom sajmu vježbeničkih tvrtki na Zagrebačkom velesajmu gdje vježbenička tvrtka „2cool2tell d.o.o“ oba puta osvaja prvo mjesto, a “Klik d.o.o“ 2008. treće i 2009. drugo mjesto.

Posljednje četiri godine (od 2009. godine) učenici

elektromehaničarskog i elektro-instalaterskog smjera redovito sudjeluju na izložbi INOVA - MLADI i ostvaruju izvrsne re-zultate. Željko Babić i Tomislav Ščančar su 2009. osvojili srebrenu medalju u kategoriji maturalnog i završnog rada. 2010. godine naši elektromehaničari Petar Gagulić, Danijel Djokić i Ivan Dobrotić uz-imaju zlato, srebro i broncu u istoj kategoriji. Učenici Karlo Gmajnić i Valent Špelić 2011. osvajaju srebrnu i zlatnu medalju, a 2012. godine sudjeluje najviše naših učenika, ukupno devet. Sudjeluju elektromehaničari sa završnim radom i računalni tehničari s Tes-linom transformatorom. Učenik Branimir Klindžić osvaja zlatnu medalju, Ante Duvnjak srebrnu, Antonio Kralj brončanu. Tehničari za Teslin transformator osvajaju srebrnu medalju. Posebnu nagradu dobila je i škola kao najbolja Sred-nja škola gost iz Hrvatske.

Ne smijemo zaboraviti da iza svakog uspjeha učenika stoji

i požrtvovan rad nastavnika men-tora te vrlo često i mjeseci opsežne pripreme.

Kroz godine koje slijede nada-mo se da ćemo biti još mar-

ljiviji i uspješniji.

Vježbenička tvrtka u Skopju 2007. godine

Učenici i mentori na INOVA-MLADI 2010. godine



ŠKOLA DANAS

Danas je u Srednju školu Dugo Selo upisano 773 učenika.

U neposrednom radu s učenicima sudjeluje 54 nastavnika, 8 stručnih učitelja, 3 stručna suradnika te 11 ostalih djelatnika. Redovna nas-tava odvija se kroz dvije smjene u 24 učionice. Učenicima je na raspolaganju i školska knjižnica s knjižnim fondom od oko 3000 svezaka.

Od prošle godine u sklopu škole djeluje i večernja škola

odnosno obrazovanje odraslih u dva programa: strojarski tehničar i elektrotehničar, a od ove godine pružamo i usluge učeničkog ser-visa.

Neprestano nastojimo uvoditi nove tehnologije unutar naših

učionica kako bi nastavni proces bio što uspješniji i zanimljiviji. U 2011. naša škola postala je jedna od rijetkih srednjih škola u Hrvat-skoj koja je u potpunosti oprem-ljena najmodernijim videokonfe-rencijskim sustavom. U školskoj godini 2012./2013. uključili smo se u dva eksperimentalna projekta Ministarstva odgoja, obrazovanja i sporta, projekt E-dnevnika te smo jedna od dvije srednje škole u Re-

publici Hrvatskoj u eksperimental-nom projektu nastave građanskog odgoja.

Svake godine kroz manifesta-ciju otvorenih vrata škola se

predstavlja osmašima iz osnovnih škola dugoselskog kraja. Orga-nizirane su radionice, prezentacije, predavanja, izložbe, predstave, a u svemu tome angažirani su nas-tavnici i učenici škole. Predstav-ljanje škole preko Dana otvorenih vrata ima za cilj objasniti budućim

srednjoškolcima što mogu oče-kivati te zašto bi trebali izabrati baš jedno od zanimanja koje nudi naša škola.

Naši učenici svake godine na Dugoselskom sajmu

obrtništva i poduzetništva pred-stavljaju školu i programe školovanja, a posebno treba poh-valiti naše frizerke koje organizira-ju reviju frizura te vježbeničku tvrtku koja svake godine napravi zanimljivu prezentaciju.

Na likovnim radionicama u sklopu Dana otvorenih vrata nastala su umjetnička djela koja danas krase prostor škole

// obljetnica


Unutar škole u okviru izvan-nastavnih aktivnosti djel-

uje nekoliko skupina. Najprije ćemo spomenuti novinarsku koja uspješno djeluje od početak rada škole i pred vama je osmi broj našeg školskog lista Marteen koji je tri godine za redom bio predložen za Državnu smotru LiDraNo. Naši mladi novinari svojim budnim okom i perom prate i bilježe sva događanja u školi i u gradu Dugom Selu. Osim klasičnog tiskanog iz-danja školskog lista, članci naši učenika objavljuju se i na mrežnim stranicama škole. Novinarska sku-pina uspješno surađuje i s Dugo-selskom kronikom, a prije tri go-dine bili su u posjetu Hrvatskoj radioteleviziji.

Za učenike koji vole raz-vijati svoju ljubav prema

književnoj i kazališnoj umjet-nosti te usavršavati svoje scensko izražavanje postoji dramska grupa. Naši glumci prisutni su na svim važnim događanjima unutar škole, a sudjelovali su i na županijskom LiDraNu. Osim dramske grupe, na svakoj školskoj priredbi ne-zaobilazan je i Zbor Srednje škole Dugo Selo. Zboraši se s ponosom mogu pohvaliti snimanjem vlastite pjesme Osjeti Božić koju su premi-jerno izveli na božićnoj priredbi 2010. godine. Da ne bi bilo da naši učenici samo pišu, glume i pjevaju pobrinula se ekološka skupina. Oni s puno pažnje njeguju i održavaju svaku biljku unutar i izvan škole, a dvije godine zaredom izlagali su na Dugoselskom sajmu cvijeća. O fiktivnim vježbeničkim tvrtkama najviše govore njihovi rezultati na raznim natjecanjima i u svakom trenutku spremni su predstavit svoj rad i rad škole na najbolji mogući način.

Novinarska skupina na HRT-u u društvu Aleksandra Stankovića

Zbor SŠ Dugo Selo na božićnoj priredbi 2010. godine

Nastup dramske skupine na božićnoj priredbi 2010. godine


Kako bi unaprijedili i obogatili nastavni proces te dodatno

zainteresirali učenike, naši nas-tavnici kontinuirano provode razne projekte. Spomenut ćemo pro-jektnu nastavu iz matematike pod nazivom Matematika uz računalo – tečaj za nadarene učenika, pro-jekt u okviru nastave iz politike i gospodarstva Planska igra - lo-kalna samouprava, projekt Mladi i EU, projekt pedagoško-psihološke službe Učiti kako učiti te mnogi drugi tijekom višegodišnjeg rada. Ne zaboravimo spomenuti ni dva preventivna programa, Program prevencije vršnjačkog nasilja i Program prevencije ovisnosti. S obzirom na blizinu Zagreba, naši učenici česti su posjetitelji raznih kulturnih institucija poput kazališta, muzeja, galerija te su višegodišnji posjetitelji sajma knjiga Interliber.

Jako važna činjenica je ta da je škola i odgojna ustanova stoga

je svaki vid humanitarnog rada uvijek dobrodošao. Nekoliko go-dina zaredom učenici su provo-dili akciju s geslom Zasladimo se i pomozimo u kojoj su prodavali kolače, a prikupljena sredstva uvi-jek su se našla u rukama potrebitih. Od 2010. godine uoči Božića u školi se organizira tradiciona-lna manifestacija pod nazivom Božićna priča , kada se prodajom proizvoda koje su izradili naši učenici i djelatnici skupljaju sred-stva u humanitarne svrhe. Nadamo se da će i ove godine dobrotvorni duh zaživjeti u našoj školi. Za kraj ćemo prenijeti još neko-liko riječi iz našeg školskog kuri-kuluma jer najbolje opisuju misiju škole: “Pratiti nove tehnologije, otkrića i spoznaje u znanosti, um-jetnosti i sportu te kroz međusobno uvažanje i timski rad doći do pozitivnih promjena u obiteljima

i lokalnoj zajednici te doprini-jeti državi znanja. Kroz aktivno i suradničko učenje, nastojimo učenicima omogućiti stjecanje znanja, vještina i kompetencija potrebnih za tržište rada ili za nas-tavak obrazovanja.“, te viziju u budućnosti: „Suvremena škola u regiji koja će biti mjerilo kvalitete. Inovativnim, kreativnim, fleksibil-nim te profesionalnim pristupom želimo našim učenicima pružiti znanja i socijalnu osviještenost za kvalitetniji život.“Napisala: Milena Lokas, prof.Fotografija: arhiva, internet

Ekološka skupina uređuje školski vrt

Učenice vježbeničke tvrtke na Dugoselskom sajmu obrtništva i poduzetništva

Šarolika ponuda na božićnom sajmu

// obljetnica


Što kažu bivši učenici?!Postavili smo nekoliko brzopoteznih pitanja nekadašnjim (m)učenicima naše škole. Vežu li ih lijepa sjećanja uz školu, tko im je bio najdraži profesor, gdje su sada...

Koje godine si završio/la SŠ Dugo Selo i je li ju bilo teško završiti?

Dominik: Moja zadnja školska godina bila je 2011./2012. Pohađao sam gimnaziju koju uz malo truda nije bilo teško završiti.

Nives: Srednju školu Dugo Selo završila sam 2011. go-dine. Nije bilo teško završiti je, ali sam morala puno učiti. Vrlo brzo mi je prošlo razdoblje srednjoškolskog školovanja, ali je ostalo u lijepom sjećanju.

Adrijan: Školu sam završio 2007. godine. Ne, nije mi bilo teško jer su me predmeti zanimali tako da nisam imao problema.

Filip: SŠ Dugo Selo završio sam 2011. god. Moram prizna-ti da nije bilo pretjerano teško. Smatram da ako se redo-vito uči i radi, sve se može.

................................

Što ti prvo padne na pamet kada netko spomene srednju školu?

Dominik: Prve asocijacije su mi prijatelji koje sam viđao svaki dan, puno zabave, ali i dovoljno posla i gradiva koje se trebalo naučiti.

Nives: Školska klupa, stres, otvaranje imenika, ali i dobri trenuci poput odmora i druženja, nasmijavanja i šetnji po hodnicima.

Adrijan: Prvo čega se sjetim su društvo, najbolji razrednik (Zoran Pandžić) i naravno muke s nekim predmetima.

Dominik Šarić Nives Holajn Adrijan Jurić Filip Ambruš

Filip: Hmmm...Pa prvo što mi padne na pamet su sve glu-posti koje smo radili i baš nam je bilo zabavno... Bilo je tu svega... Dalje neću ništa komentirati. ;)

................................ Je li bi se opet vratio/la u školske klupe? Ako bi, zašto?

Dominik: Ponovno bih se vratio u školske klupe. Volio bih još koji put poslušati profesore, viđati se i zabaviti s pri-jateljima i dragim ljudima koje danas sve rjeđe viđam.

Nives: Pa i ne bih. Ponajviše zbog previše predmeta, osobito onih koji mi nisu naročito zanimljivi ili koje jed-nostavno ne mogu nikako zavoljeti, poput matematike.

Adrijan: Ne, ne bih se vratio jer je to prošlo razdoblje mog života. Sad kada je čovjek već stekao nekakvo znanje može ići samo naprijed. Neki bi rekli da bi se vratili zbog druženja s kolegama, ali život ide dalje, pravi prijatelji ostaju,a novi dolaze ili će tek doći.

Filip: Ne bih, jer je to bilo prije. Istina, bilo je jako zabavno i nezaboravno, ali i sada mi je dobro.

................................

Koji predmet i profesor ti je bio najdraži i zbog čega?

Dominik: Najdraži predmeti su mi bili svakako tjelesni i psihologija; tjelesni jer je to bio sat kada bih opustio mo-zak i malo prestao razmišljati o obavezama, a psihologija

Norijada 2010./11.

jer mi je bio zanimljiviji predmet od svih ostalih. Profesori su svi bili dobri i nisam nikada imao problema ni s jed-nim, ali kada bih morao izdvojiti jednog to bi bio Branimir Katalenac. To je profesor koji je svojom vedrinom i humo-rom svaki sat, meni dosadne, povijesti učinio zanimljivim.

Nives: Najviše sam voljela Engleski, jer volim jezike i uvijek sam mogla biti opuštena na tom predmetu. Od profesora mi je definitivno najdraži prof. Čuljak jer mi je olakšao matematiku koju nisam voljela i uvijek je bio dobre volje.

Adrijan: Najdraži predmet bio mi je Hrvatski jezik zbog toga što je profesorica Ana Pandžić uvijek bila pravednai nastavu bi učinila zanimljivom.

Filip: Najbolji profesori su mi bili prof. Šturm i prof. Čuljak. Iako mi matematika nije bila jača strana, prof. Čuljak ju je uvijek učinio nekako pristupačnijom za sve, a na satu prof. Šturma je uvijek bilo zanimljivo, a nerijetko i zabavno.

................................

Gdje si sada? Jesi li se zaposlio/la ili si odlučio/la nas-taviti školovanje?

Dominik: Upisao sam studij fizioterapije na Zdravstve-nom veleučilištu.

Nives: Studiram latinski jezik i filozofiju.

Adrijan: Studiram. Upisao sam smjer održavanje računalnih sustava i mreža iako to nije bio moj smjeru srednjoj školi.

Filip: Radim dok mi opet ne počne faks, a studiram jedno-predmetnu povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

................................

Smatraš li da te škola dobro pripremila za život?

Dominik: Srednja škola me nije pripremila za život, ali mi je dala jednu čvrstu podlogu i osigurač za nastavak dalj-njeg školovanja. Upio sam mnogo općeg znanja zbog čega mi je lako stupiti u komunikaciju s mnogo različitih ljudi što je danas veoma važno znati. Na tome sam zahvalan svim profesorima koji su me u četiri godine školovanja naučili raznim stvarima.

Nives: Pa naravno, stekla sam puno znanja o svemu i sh-vatila sam da je potrebno imati motivaciju i radne navike, dobro me pripremila za fakultet i sada uživam studirajući ono što volim.

Adrijan: Škola mi je dala nekakvu smjernicu u životu, ali ne mogu reći da me pripremila za život jer život je pun us-pona i padova, a i nadanja za ono „nešto bolje“. Život je škola iz koje se uči iz dana u dan tako da srednja škola može biti samo usputna stanica u životu.

Filip: Mislim da me škola pripremila onoliko koliko je to moguće, jer nikad ne znamo što nas sve u životu čeka.

Obraćanje ravnateljice generaciji maturanata 2011./12.


Razgovarala: Ivana Šarić, 2. oga

// obljetnica



// vremeplov

Stota obljetnica jedne od najvećih pomorskih tragedija

TITANICpotop “nepotopivog”

Ove godine točnije 14. travnja obilježena je 100. obljet-

nica potonuća legendarnog bro-da Titanica. Taj dramatični dan čovječanstvo će pamtiti po jednoj od najvećih pomorski nesreća u povijesti. U sjećanju na strahovitu tragediju ove godine je iz britanske luke isplovio kruzer koji će proći istu rutu kao i Titanik rane 1912. godine. Putnici koji su se upustili na to putovanje su većinom po-tomci putnika s Titanica, koji su željeli obnoviti uspomene na članove svojih obitelji. Mislim da ćemo se svi složiti da se tu više radi o putovanju sjećanja, a ne o standardnom odmoru.Titanic je putnički brod nastao u Sjevernoj Irskoj točnije u Belfastu. Bio je širok 28 metara, visok 56 s kapacitetom od 3547 putnika. Poznat je po tragičnoj nesreći u ko-joj je život izgubilo 1517 ljudi, od toga 1.360 muškaraca i 157 žena i djece. Među njima i 27 Hrvata. Do nesreće je došlo14. travnja 1912. g. nakon sudara s ledenim brije-gom u Atlantskom oceanu.

Tragično putovanjeTitanic je svoje putovanje započeo iz luke Southampton 10. travnja 1912. To je bilo njegovo prvo prekooceansko putovanje. U nas-tojanju da osvoji Plavu vrpcu Atlantika na svom putovanju u New York kapetan je u namjeri

skraćivanja puta namjerno krenuo kraćim kursom, sjevernijim od propisanog te nije obratio pozor-nost na moguću opasnost od suda-ra s ledenim santama. Četiri dana kasnije, 14. travnja 1912. godine u 23:40 Titanic se pri brzini od 22 čvora sudario sa santom leda, koja ga je potopila u 2:40. Titanic se pri snažnom udaru prepolovio na dva dijela.

Kapetan Titanica Edward John Smith Pismo Wallacea Hartleya, violinista s Titanica

Titanic u brodogradilištu

Olupina Titanica na dnu oceana


Misteriozno predviđanje

Čudno je da je katastrofu Titanica, 14 godina prije, predvidio Morgan Robertson u svojem romanu “Fu-tility, Or The Wreck of Titan”. Ro-man pred čitatelje iznosi zanimlji-vu priču o britanskom putničkom brodu Titan koji, budući da je bio na glasu kao nepotopiv, nije imao dovoljno čamaca za spašavanje. Na putu prema New Yorku jedne travanjske večeri udari u santu leda i potone u sjevernom dijelu Atlantskog oceana. Iako je na-kon katastrofe pravog Titanica roman objavio ponovo s malim izmjenama, sličnosti su ostale zapanjujuće i unosile su zanimanje među čitatelje. Postoji cijeli niz sličnosti. Oba su imala 3 elise i brzinu od 24-25 čvorova. Oba su mogla nositi oko 3.000 ljudi i oba su imala čamce za spašavanje tek za jedan dio putnika. Najzanim-ljiviji detalju svemu tome je da su obadva broda nosila titule „nepo-topivih“.

Knjiga „Kako su spašavani putnici broda Titanic: dramatični dnevnik osječke učiteljice Marije Bartowski“

Titanic je služio kao inspiraci-ja mnogim piscima i scenaris-tima u izradi kvalitetnog filma ili knjige koja će svaki put ispočetka oživljavati taj kobni dan. Novinar Drago Hedl je po dramatičnom dnevniku osječke učiteljice Marije Bartowski napisao knjigu. Ta in-trigantna knjiga sadrži mnoštvo informacija o tom događaju kojem je prisustvovala sama Marija jer je bila putnik Carpathie - prvog bro-da koji je došao u pomoć Titanicu. Kroz opis katastrofe saznajemo i zanimljive podatke iz osobnog života Osječanke koja je odlazila u daleku Ameriku s namjerom da se možda nikad ne vrati u Osijek.

Muzej u Belfastu

U Belfastu na području nekadašnjeg brodogradilišta „Harland i Wolff-poznatom kao “četvrt Titanic” nalazi se šesterokatna zgrada arhi-tekta Erica Kuhnea, podsjećajući na četiri metalna brodska trupla. Riječ je o novootvorenom muzeju i tematskom parku posvećenom najslavnijem brodu izgrađenom na tim prostorima. Svečano otvara-nje dogodilo se na jubilarnu 100. godišnjicu obilježavanja tragedije Titanica. Muzej predstavlja inter-aktivno čudo suvremene muzeo-logije. Za sunčanih dana fasada presvučena metalnim krhotinama podsjeća na vodu u pokretu, a iz zraka podsjeća na zvijezdu, sim-bol posade Titanica, također je okružena reflektirajućim bazeni-ma koji upotpunjavaju cjelokupni dojam.

Carpathia - brod koji je Titanicu prvi došao u pomoć

Snimljeno je mnogo serija i filmova na temu Titanica, a možda najpoznatiji je film Jamesa Camero-na iz 1997. koji je osvojio 11 Oscara

Putnička karta za Titanic

Napisala: Nikolina Dedić, 2. ogbFotografija: internet

// crna strana povijesti


HolokaustHolokaust je izvorno riječ starogrčkog podrijetla, koja je kod starih Grka označavala žrtvu paljenicu, tj. vjerski obred u kojem se kao prinos bogov-ima ili dušama mrtvih obavljalo spaljivanje cijele žrtvovane životinje

U posljednjih četrdesetak godi-na pojmom holokaust se najčešće označava sustavno istre-bljivanje koje je nad Židovima provođeno diljem Europe u vri-jeme njemačkog nacizma (1933. – 1945. g.). Pojam holokaust se opravdano koristi i kao opći zamjenski pojam za genocid, tj. za označavanje sustavnog stra-davanja najrazličitijih narod-nosnih, socijalnih i vjerskih skupina. Međutim, u današnjem svije-tu postoje različita nesvjes-na i slučajna neznanja o ho-lokaustu. Primjerice, često se pogrešno smatra da se ho-lokaust događao samo tijekom Drugog svjetskog rata, te da se holokaust događao samo u nacističkoj Njemačkoj i u man-jem broju europskih zemalja. Isto tako, često se pogrešno smatra da su sadržaj holokausta bila samo pogubljenja i najteža zlostavljanja u logorima.Povijesna je istina da se holo-kaust događao i godinama prije Drugog svjetskog rata, i u go-tovo svim europskim zemljama, i da je sadržavao spektar sus-tavnog kršenja svega što danas nazivamo ljudskim pravima.

POČETAK HOLOKAUSTAČim su 1933. godine nacisti došli na vlast, naredili su bo-jkotiranje židovskih poduzetni-ka, paljenje knjiga židovskih književnika i pokrenuli popi-sivanje protužidovskih zakona. „Nürnberški zakoni“ donese-ni 1935. godine određivali su Židove prema krvnoj liniji i propisali su potpuno odvajanje arijevaca i nearijevaca. U noći 9. studenog 1938. godine nacisti su uništavali sinagoge i izloge židovskih trgovina širom Njemačke i Austrije. Taj rušilački pohod povijest je upamtila kao „Kristalnu noć“. U

„Kristalnoj noći“ uništeno je i opljačkano najmanje 7000 trgov-ina, oskvrnjena su židovska groblja, spaljeno 177 sina-goga i ubijen 91 Židov. Ovaj događaj označio je prijelaz u eru uništenja, u kojoj će geno-cid postati središnja točka nacističkog obračuna s “rasnim neprijateljima”.Dana 6. siječnja 1939. go-dine zatvorene su i posljed-nje preostale židovske tvrtke u Njemačkoj. U mnogim eu-ropskim gradovima Židovi su živjeli koncentrirani u po-jedinim gradskim četvrtima. U prvim godinama rata, nacisti su na okupiranim područjima zat-vorili granice tih područja i

ograničili njihovim stanovnic-ima kretanje stvarajući tako moderna geta. Nacisti su diljem okupirane Europe stvorili 400 takvih geta u kojima su prisil-javali Židove da žive u kra-jnjoj bijedi i neljudskim uv-jetima, onemogućavajući im kontakte s nežidovima i sa sus-jednim židovskim općinama.

LOGORI SMRTIU prosincu 1941. Hitler je odlučio pokrenuti svoj projekt uništenja Židova u Europi. U siječnju 1942., tijekom konfer-encije u Wannseeu, nekolicina nacističkih vođa razmatrala je pojedinosti vezane uz konačno rješenje židovskoga pitanja. Uskoro je započela sustavna deportacija Židova iz geta i sa svih okupiranih područja u sedam logora nazvanih „Venich-tungslager“, odnosno logori za istrebljivanje ili logori smrti. Bili su to: Auschwitz (Oswiencim), Birkenau (Brzez-inka), Treblinka, Mauthausen, Majdanek, Sobibor, Izbica, svi odreda na području okupirane Poljske ili u poljskim oblasti-ma pripojenim Trećem Reichu. Ti su logori služili prvenstveno masovnom ubijanju pripadnika židovskog naroda, iako je među žrtvama bilo i drugih za na-ciste “nepoželjnih elemenata”. Za razliku od koncentracijskih logora odnosno sabiranih logo-ra, čija je glavna svrha bila zatočeništvo i prisilan rad, logori za istrebljenje imali su drukčiju svrhu. U njima je strijeljanjem i plinskim ko-morama ubijeno preko tri mili-juna Židova. Najveći logor smrti bio je Aus-chwitz. Auschwitz je najveći i najstrašniji koncentracijski logor nacističke Njemačke. U rujnu 1939. Auschwitz je pri-pojen Njemačkoj. Kompleks se

Židovi su bili etiketirani Davidovom zvijezdom

33Marteen Listopad 2012.

sastojao od tri glavna kampa: Auschwitz I administrativni centar, Auschwitz II kamp za istrebljivanje, Auschwitz III radnički kamp. Zapovjednik kampa Rudolf Höß je na suđenju u Nürnberškom pro-cesu svjedočio da je ubijeno 3 milijuna ljudi za vrijeme nje-govog vođenja kampa. Kasnije je smanjio tu brojku na oko 1.1 milijun. Godine 1990., dr. Franciszek Piper je procijenio da je bilo oko 1.1 milijun, od toga su oko 90% bili Židovi iz svih zemalja Europe. Većina je ubijena u plinskim komorama, drugi su bili ubijani izgladn-jivanjem, prisilnim radom, man-jkom higijene, pogubljenjima i medicinskim eksperimentima.

SPAŠAVANJE ŽIDOVAZa vrijeme holokausta bio je, naravno, mnogo Europljana koji su okretali glavu na drugu stranu ili čak surađivali u progonu svojih dojučerašnjih susjeda. S druge strane, tisuće ljudi su na svaki način nasto-jali spašavati Židove, dovodeći u opasnost vlastiti život. Najdojmljivije spašavanje po-duzeto je u listopadu 1943. u okupiranoj Danskoj. Trupe SS-a spremale su se poslati Židove u logore, no danski pokret ot-pora organizirao je akciju spašavanja u kojoj su ribari na svojim brodicama prevezli 7200 od ukupno 7800 danskih Židova u sigurnost neutralne Švedske.Neke europske crkve, sirotišta, ali i obitelji pružale su Židovima utočište. Mnogo utočišta bilo je u Francus-koj, Italiji i Belgiji. Neki pojedinci koristili su i svoj osobni utjecaj za spašavanje Židova. U Budimpešti su tako švedski diplomat Raoul Wallen-berg, švicarski diplomat Carl Lutz i Talijan Giorgio Per-lasca opskrbili desetke tisuća Židova krivotvorenim zaštitnim propusnicama koje su ih izuzi-male od većine protužidovskih mjera i od deportacija.

POSLJEDICE HOLOKAUSTAHolokaust je iza sebe ostavio trajne posljedice. Računa se da je u njemu ubijeno do 6 mili-juna Židova, odnosno trećina

svih Židova koji su prije rata živjeli u svijetu. De-mografska slika u Europi se bitno promijenila, pogotovo u Istočnoj i Srednjoj Europi, gdje su židovske zajednice prestale postojati. Najveći dio preživjelih je odlučio emi-grirati u SAD, odnosno u Pales-tinu, gdje je stvorena židovska nacionalna država Izrael. Romi su druga grupa koja je bila objekt genocida. Broj njihovih žrtava teško je procijeniti: iznose se brojke između 220.000 i 800.000, što iznosi između četvrtine i polovice njihovog ukupnog broja u Europi. Sa svim drugim grupama koje su sustavno istrebljivane, broj žrtava holokausta obično se procjenjuje na 9 do 11 mili-juna, iako neke procjene idu i do 26 milijuna. Slično kao i Prvi svjetski rat, holokaust je predstavljao veliki šok za tadašnju zapadnu civilizaciju. Mnogi su se teško mirili s time da je ubijanje u takvom opsegu i s takvom razinom bešćutnosti moguće u 20. stoljeću, pogo-tovo kada dolazi od strane tako napredne, prosvijećene i civilizirane države kao što je Njemačka. Još se teže bilo pomiriti s činjenicom, da su u svrhu tog projekta korištena najmod-ernija dostignuća znanosti. Zato se holokaust često opisu-je kao jedinstveni događaj u svjetskoj povijesti, odnosno odgovornost za njega se prip-isuje ograničenom broju ljudi – najčešće samom Adolfu Hitleru i uskom krugu njegovih pristaša. Pripisuje se i specifičnom sple-tu okolnosti za koje je malo vjerojatno, da će se ikada po-noviti. Iznose se međutim i teze da ho-lokaust ne bi bio moguć, ba-rem ne u tako masovnom opsegu, da nacisti nisu uživali prešutnu ili otvorenu podršku nežidovskog stanovništva, čak i u okupiranim zemljama poput Poljske, motiviranu pohlepom i otvorenim ili latentnim anti-semitizmom.

Napisala: Lucijana Bilušić, 3. ogFotografija: internet

Ulaz u Auschwitz s natpisom “Rad oslobađa”

Logoraši u Auschwitzu

Spavaonice u Auschwitzu

Plinska komora u Auschwitzu

Bezbroj cipela nekadašnjih zatvorenika danas izloženih u muzeju u Auschwitzu

Oscar Schindler bio je njemački industri-jalac koji je spašavao Židove. Utjelovio ga je Liam Nieson u filmu”Schindlerova lista”.


// intervju

INTERVJU S PROFESOROM ŠTURMOM

Od tinejdžera do idola

Slovite kao vrlo mudar, ali i jako otvoren profesor koji se zna približiti djeci na njima prihvatljiv način. Kako to postižete? Pa ne bih se usudio nazvati mudrim, štoviše, vrlo često kažem sam za sebe da nisam mudar, ali u svakom slučaju mi imponira ukoliko me moji učenici percipiraju na ta-kav način. Mislim da sam iskren, spontan, emotivan i da većina mojih učenika to primjećuje. Ukoliko se trudite izgraditi maksimalno korektan odnos s ljudima, bilo koje dobi, mislim da veliki broj ljudi to osjeti te uzvrati istom mjerom.

Što mislite po čemu ste djeci toliko posebni?Nemam informacija da sam svojim učenicima nešto poseb-niji od ostalih profesora, niti smatram da sam djeci toliko poseban. Pretpostavljam da me neki učenici jednostavno malo bolje razumiju od ostalih, dijelimo neke zajedničke stavove, kao i moralna uvjerenja.

Koliko je teško biti objektivan prema učenicima?Trudim se maksimalno biti objektivan prema svim učenicima i isključiti bilo koje vanjske faktore koji bi mogli utjecati na moju objektivnost. Prilikom ulaska u učionicu, pokušavam ostaviti „vani“ sve svoje privatne stvari, raspoloženje koje može svakodnevno varirati, kao i sve os-tale čimbenike koji bi mogli utjecati na moju objektivnost. Smatram da je apsolutna objektivnost ideal koji je vrlo teško dostići, ali trudim se i težim da se tome približim. Da mogu pogriješiti nekada, mogu, čovjek sam, ali s obzi-rom da na nastavnim satovima povijesti vlada demokrats-ki odnos između mene i mojih učenika, očekujem da me upozore na nekakve eventualne propuste. Smatram da je nastavni proces dvosmjeran i da svi trebamo biti spremi na dobronamjerne sugestije.

Kako se borite protiv “neobuzdanih tinejdžera”?Razgovorom. Dosljednošću.

Otkrijete li ikada i nešto iz svog privatnog života što bi učenike potaknulo na rad i trud i povećalo im samopouz-danje?S obzirom da sam profesor humanističkog predmeta,

moram priznati da me prirodni predmeti nikada nisu zani-mali tijekom mojeg obrazovanja i da sam dosta često imao negativne ocjene. Od toga ne bježim, to je moja „privatna“ povijest i apsolutno to ne skrivam. Vrlo često u razgovori-ma s učenicima spomenem da sam imao loše ocjene iz re-cimo matematike, fizike i kemije, da sam te predmete sh-vatio kao obvezu koju moram izvršiti, iako mi se ne sviđa, te da sam usprkos tome uspio upisati željeni fakultet i diplomirati. S obzirom da radim u pretežito strukovnoj školi, u kojoj je nastavni predmet povijest u skraćenom ob-liku, vrlo često im to govorim, što je možda čudno, da iako ne vole povijest, iako se ja trudim maksimalno da ih moti-viram raznim nastavnim sredstvima i pomagalima, da sh-vate povijest onda kao neku obavezu koja se jednostavno mora izvršiti. Imam po tom pitanju puno razumijevanja za svoje učenike, jer se još dobro sjećam svoje srednje škole u kojoj me se nije moglo, niti uz najbolju volju, trud i muku profesora, motivirati niti zaintrigirati za te predmete.

Podijelite s nama neku zanimljivu anegdotu iz vaših školskih dana!Ima ih zaista previše, bili smo dobar razred, dobra ekipa, a i vremena su bila drugačija. Svašta smo radili kao učenici i baš imam jako lijepo sjećanje na srednjoškolske dane. Ne bih izdvojio niti jednu zanimljivu jer je nama u tom trenutku, a i sada kada se svega toga prisjećam, sve bilo zanimljivo i uzbudljivo!

Koje ste, radeći kao profesor, doživjeli najljepše, a koje najgore iskustvo?Najljepša iskustva imam svakodnevno, a to su pozdravi, osmijesi i mahanja mojih učenika, lijepe riječi i sve ostalo što moju profesiju čini posebnom i plemenitom.Najgore iskustvo nisam doživio od učenika, zapravo ne mogu se sjetiti bilo kakvog groznog iskustva s učenicima, nego od državnog sustava, ministarstva, institucija i os-talih ustanova koja imaju veze s obrazovanjem, ali to je jedan posebna i duga tema o kojoj možemo razgovarati drugom prilikom.

Što mislite o današnjem položaju profesora u društvu?Kontinuirana degradacija struke.

Arjan Šturm, jedan od najdražih profesora u našoj školi, podijelio je s nama svoja mišljenja i pogled na svijet. Budući da predaje povijest, koja je učenicima jedan od najgorih pred-meta, zanimalo nas je kako se odlučio baš za taj predmet i kako se bori s nezainteresiranim tinejdžerima. Također nam je dao i vrlo zanimljive informacije o školstvu, povijesti, državnoj maturi i EU-i


Zašto ste se odlučili biti profesor povijest i jeste li imali ambiciju prema njoj oduvijek ili se taj interes javio tek kasnije, pred kraj srednje škole?U školi sam oduvijek volio povijest i to je jedan od rijetkih predmeta gdje sam imao odlične ocjene. Iskreno, u tim danima nisam ni sanjao da ću jednom biti profesor. Racio-nalno sam htio upisati Pravni fakultet, no emotivno sam htio upisati Filozofski fakultet. Kao i puno puta u životu, kod mene su prevladale emocije, pa eto danas sam pro-fesor povijesti a ne odvjetnik, i mogu zaključiti da sam izuzetno sretan i zadovoljan tom činjenicom i da baš volim svoj posao. Ali još uvijek spava u meni želja da upišem i Pravni fakultet pa, tko zna, možda ću jednom sa svojim bivšim učenicima postati ponovno student. Očekujete li da će u budućnosti netko od Vaših učenika također vrlo predano prenositi djeci znanje iz povijesti i života općenito? Očekujem da će uskoro i diplomirati. Vrlo sam ponosan na činjenicu da nekoliko mojih bivših učenika već studira po-vijest. Želim vjerovati da tu imam barem neku malu sitnu zaslugu.

Naša burna sadašnjost uskoro će također postati dio po-vijesti. Kako biste ocijenili napredak hrvatskog društva od osamostaljenja do ulaska u EU?Sporim, ali ipak se mijenja. Bilo kakav napredak se ne događa preko noći. Za sve je potrebno vrijeme. Dok god osjećam sramotu zbog pojedinih djelovanja pripadnika svoje nacije, neću biti zadovoljan s napretkom. Na svu sreću, sve me manje i manje sram, ali još uvijek me dosta često sram određenih postupaka koji se događaju, rade i toleriraju u mojoj državi.

Hoće li nam članstvo u EU uvelike pomoći u razvoju školstva? Vjerujete li da će doći do većih promjena?Želim vjerovati da hoće.

Smatrate li da je školstvo danas od velike važnosti i ulaže li se dovoljno u školstvo?Smatram da je u bilo kojem vremenskom periodu sustav obrazovanja ne samo od velike važnosti, nego, usudio bih se reći, bi trebao biti državni prioritet. Država koja toga nije svjesna, nema blistavu budućnost.

Koliko zapravo državna matura pomaže učenicima u nji-hovom školovanju? Je li ona uopće potrebna?Mislim da državna matura trenutno ne pomaže učenicima, a moj osobni stav o tome je li ona potrebna ili ne, u ovakvom obliku je nebitan. Ne vidim ništa loše u prošlom sustavu polaganja mature, prema kojemu sam i ja ma-turirao.

Priprema li se učenike dovoljno za taj važan ispit?Učenici bi se sami trebali pripremati za državnu maturu.

Što biste poručili učenicima? Koje bi im trebale biti glavne smjernice u odabiru budućeg zanimanja?Pretpostavljam da i drugi učenici imaju problema prilikom odabira zanimanja, kao što sam imao i sam, ali eto - ako poslušaju svoje emocije, smatram da neće pogriješiti, kao što nisam niti ja!

Vesela atomsfera za kraj polugodišta

Razgovarala: Ivana Šarić, 2. ogaFotografija: Ivana Šarić, 2. oga


// knjiški moljac

Dobar provod na InterliberuOd 8. do 13. studenog na Zagrebačkom velesajmu održavao se 34. međunarodni sajam knjiga i učila koji nas svake godine oduševi svojim bogatom ponudom i sadržajem. Učenici naše škole uz pratnju profe-sorica hrvatskog jezika imali su i ove godine priliku posjetiti sajam

Odmah po dolasku raspršili smo se po petom i šestom paviljonu te iako je bilo 240 izlagača uspje-li smo proći sve štandove i na svakom naći nešto zanimljivo. Bilo je tu svega – romana, stripova, kuharica, enciklopedija, rječnika, raznoraznih priručnika i dr. Neki naslovi su naprosto plijen-ili pozornost, primjerice, horor nazvan “Priče za laku noć”. Najveća gužva bila je na štandovima Algoritma, Profila, Znanja i Ljevka koje su ljudi napuštali punih vrećica i ponovno se vraćali, jer su cijene bile prihvatljive, a naslovi su „hipno-tizirali“. Uz to održavao se i sajam glazbe, plesa i multimedije. Posjetitelji su se najviše zadržavali kod pozornice s koje se širila pozitivna energi-ja. Plesači su nas iznenadili izvrsnim breakdan-ceom zbog kojeg smo se tamo zadržali duže od očekivanog. Iako svi znamo da sve što je dobro kratko traje, vrijeme povratka došlo je prebrzo. U autobus smo ušli tužni što već odlazimo, ali za čas smo se razvedrili prepričavajući jedni dru-gima što smo sve vidjeli i hvaleći se kupljenim knjigama. Budući da nas ovogodišnji Interliber nije iznevjerio i odlično smo se zabavili, s nes-trpljenjem očekujemo sljedeći.

Napisala: Ivana Šarić, 2. ogaFotografija: Patricia Jelušić, 2. ogb

Cure na zadatku

Slikovnice nam još uvijek plijene pozornost Što izabrati u izobilju...

Knjige su “IN”!


Publicistički roman M. Nazer i D. Lewis prika-zuje šokantnu ispovijest same autorice Mende. Ote-ta kao dvanaestogodišnja djevojčica, silovana, mučena, zarobljena i napokon slo-bodna. Prije ropstva, Mende živi sretan i miran život u planinama Nuba u Sudanu. No, jedne kobne noći, kada u selo upadnu mudžahedini,

sve nevino i dječje iz Mendina života postaje uspo-mena. Potresan i neizvjestan, roman će u vama po-buditi suosjećanje i natjerat će vas da dublje razmis-lite o pravoj vrijednosti ljudske slobode, najvrednije dragocjenosti koju posjedujemo.

„Kleopatrina kći“ posljednji je dio trilogije spisatelji-ce Michelle Moran. Ljubavni trokut, misterij Crvenog orla i život ljudi u vrijeme Rimskog carstva čine temelj ovog nevjerojatno uzbudljivog romana. Lik glavne junakinje Selene zaintrigirat će vas svojom inteligen-cijom, smjelošću i šarmom. Selena, kći egipatske kraljice Kleopatre, sa svojom braćom odlazi u ropstvo u Rim gdje vlada veliki car August, nakon samoubo-

jstva njene majke i oca Marka Antonija. „Kleopatrina kći“, roman je koji zasigurno nećete ispustiti iz ruku dok ne saznate tko je zapravo Crveni orao, hoće li uspjeti ljubav mlade Egipćanke i Rimljanina te koja će biti Augustova odluka o životu egipatskih blizanaca u rimskom ropstvu.

Mende Nazer & Damien Lewis: Robinja Michelle Moran: Kleopatrina kći

Robert Naprta: Luna Nafisa Haji: Molitva moje majke

“Luna” je roman hrvatskog pisca i autora prve domaće sapunice ‘’Villa Maria’’, Ro-berta Naprte. Robert je su-vremeni pisac koji se odabi-rom ovakvog sadržaja obraća brojnoj tinejdžerskoj publici. Zdenko Bašić je čovjek koji stoji iza prekrasnih ilus-tracija ‘’Lune’’ i također ima svoju knjigu pod na-

zivom ‘’Sjeverozapadni vjetar’’. Roman prati život šesnaestogodišnje djevojke koja ostaje bez roditelja i prisiljena je preseliti se u potpuno nepoznatu oko-linu. Naime, riječ je o fantastičnom svjetu vještica i vukodlaka koji se temelji na legendama koje se na našim prostorima provlače već stoljećima. Suvreme-ni mladenački roman, ispunjen ljubavlju i akcijom, prati sukobljene svjetove Svjetla i Tame od Austrou-garske pa sve do danas. Nakon čitanja ovog romana, hrvatske krajeve koje ste mislili da poznajete više ni-kad nećete gledati istim očima. Čitanje ove knjige je svakako užitak, ne samo mladima već svima željnima avanture, a posebice ljubiteljima natprirodnoga.

Humorističan, tužan, uzbudljiv roman koji će vas ostaviti bez daha, nosi pouku kako odluke koje sami donosimo, mogu ostaviti nepremostive posljedice kao što je gubitak voljene osobe i njihova povjeren-ja. Saira je glavna junakinja ove priče. Cijeli život živjela je pod budnim okom tradicionalnih roditelja Amerikanaca indo-pakistanskog porijekla i u sjeni svoje naizgled savršene starije sestre Ameene. Dok je Ameena uvijek poštivala pravila roditelja, Saira je bila crna ovca u svojoj obitelji u svakom pogledu. Već u tinejdžerskim danima želi postati novinarka i

napraviti neku promjenu u svi-jetu. Iako je proputovala svijet izvještavajuci o tužnim sud-binama, najtužnija u romanu je upravo njena sudbina. Kada se odluči suočiti sa svojim prob-lemima, otrkiva tajne svoje obitelji, a situaciju dodatno otežavaju smrti u obitelji. Kraj romana donosi neočekivani obrat, koji željno iščekujete saznati kroz cijeli roman.

Stara kineska poslovica kaže: “Tri dana nemoj čitati knjige i tvoje će riječi izgubiti ljepotu.” Pored obavezne lektire kojom ste, već znamo, unaprijed oduševljeni, Patricija i Marija vam preporučuju četiri naslova koja nećete moći ispustiti iz ruku

Preporučile: Patricia Jelušić i Marija Bestić, 2.ogb


Charles Dickens200 godina rođenja

Tijekom 2012. godine diljem Britanije, a ponajviše u Londonu, obilježavala se 200. obljetnica rođenja velikoga književnika Charlesa Dickensa. 13. lipnja 2012. otvorena je izložba u ‘’Mu-seum of London’’ pod nazivom ‘’Dickens and London’’ i tamo su bili izloženi njegovi rukopisi. Diljem Britanije i svijeta, izdavačke kuće tiskaju nova izdanja njegovih romana. U čast Dickensa post-avljena je i internetska stranica „Dickens 2012“ na kojoj možemo pronaći pregršt informacija o Dickensu i obljetnici. U ovoj godini također je izišla i nova filmska adaptacija „Velikih očekivanja“ s Helenom Bohnan Carter i Ralph Fiennesom u glavnim ulogama

Charles Dickens rođen je 7.veljače 1812. u Landpor-tu. Bio je poznati engleski

književnik koji je kroz svoja djela ostavio jedno veliko naslijeđe svi-ma nama. Smatra se utemeljiteljem socijalnog romana. Charles je imao teško djetinjstvo. Otac mu je završio u zatvoru te je s 12. go-dina prekinuo redovno školovanje i počeo raditi u tvornici, a potom i kao novinar. Roditelji su smatrali da je sa svojih 15 godina dovoljno zreo da bi potražio stalno zaposle-nje te im tako djelomično pomogao u izdržavanju. Početkom 1836. izlazi mu prva knjiga „Bozove skice˝ gdje je sabrao tekstove što je do tad pisao. Charles se oženio kćerkom novinarskog kolege i pri-jatelja, Catherinom Hogarth, s ko-jom je imao desetero djece. Nakon toga Charles postaje i glavni ured-nik književno časopisa „Bentley’s Miscellany“. Mnoga njegova djela izdavana su u nastavcima te je tako svaka epizoda morala imati svoju priču i svoj otvoreni kraj zbog ko-jeg se nestrpljivo čekao svaki nas-tavak.

Charles Dickens okružen junacima svojih romana

Google je znakovito obilježio 200. obljetnicu rođenja velikog Dickensa

// knjiški moljac


Njegova najznačajnija djela koja su obilježila odrastanje tadašnje mladeži, a koja i dan danas imaju važnu ulogu su: Oliver Twist, Da-vid Copperfield, Velika očekivanja, Posmrtni spisi Pickwickova kluba, Život i pustolovine Martina Chuz-zlewita, Staretinarnica, Cvrčak na ognjištu, Božićna priča.

Njegov prvi roman, „Oliver Twist“, kojemu je prvi

nastavak objavljen u veljači 1837., govori o siročetu koji je ostavljen na milost i nemilost ulici. Priča je inspirirana samim Dickensovim životom jer je i on djelomično bio prepušten sam sebi. Roman je poslužio kao predložak za veliki broj filmova i serija, pa je tako već davne 1922. snimljen prvi „Oliver Twist“, a nama je možda najpoznatiji onaj posljednji iz 2005. godine u režiji Romana Po-

lanskog. Godinama se Dickens tru-dio da prodre među čitatelje gdje god se nalazili, što mu je i uspjelo pa su, uz „Olivera Twista“ i ostala njegova djela, poput „Davida Co-perfielda“ te „Velikih očekivanja“, doživjela veliki uspjeh širom svije-ta. Prema njima su također snimani filmovi i serije. Tijekom turneje u Americi, 1842. godine, Charles Dickens se pred-stavio kao moderan i prepoznatljiv pisac. Otvoreno je progovorio pro-tiv ropstva. Biograf J. B. Priestly napisao je da je Dickens imao najveći doček koji vjerovatno niti jedan posjetitelj u Americi dotad nije imao. U početku je Dickens uživao u slavi i pozornosti, no kas-nije je obožavateljima zamjerio što mu zadiru u privatnost. Nara-vno, kao i svaki pisac doživio je i mnoge kritike. Poučen time, Dick-

ens je krenuo u drugu turneju, od 1867. do 1868., u nadi da će po-praviti stvari s javnošću.

Od mnoštva zanimljivosti po-vodom 200. obljetnice, spo-

menut ćemo da je „Royal Mint“ proizveo kraljevsku kovanicu od dvije funte s likom Charlesa Dick-ensa. Sam lik satkan je od naslova njegovih najpoznatijih djela. Na rubu same kovanice ispisan je citat ‘’Something will turn up ‘’ iz „Da-vida Coperfielda“ kojeg je Dickens smatrao svojim najboljim uratkom. U Chathamu je otvoren i temats-ki park „Dickens World“ koji se temelji na Dickensovom životu, vremenu u kojem je živio i likovi-ma koje je stvorio.

Napisala: Antonela Bratić, 2. ogbFotografija: internet

Tematski park “Dickens World” Izvorni rukopis “Velikih očekivanja”

Potpis Charlesa Dickensa

Kraljevska kovanica s Dickensovim likom


Kako je nastalo Valentinovo?

Sveti Valentin bio je svećenik u Rimu, a odlikovao se mudrošću i kre-posnim životom. Zbog toga je uživao velik ugled i kod pogana i kod kršćana. Tadašnji rimski car Klaudije I. naredio je svim vojnicima

da se ne smiju ženiti ili zaručivati jer je držao da se vojnici (kao oženjeni ili zaručeni muškarci) neće htjeti boriti u njegovim ratovima, već će radije ostajati kod kuće sa svojim obiteljima. Svi svećenici odlučili su poštovati ovu carevu odluku pa nisu više htjeli vršiti sam obred vjenčanja. Svi, osim jednoga. Svećenik Valentin oglušio se na carevu odluku i počeo je potajno održavati ceremonije vjenčanja svih mladih parova koji su to željeli, sve dok ga nisu ulovili i bacili u tamnicu. Čekajući izvršenje kazne u zatvoru, prišao mu je tamničar koji je čuo da ima moć izlječenja. Ispričao mu je kako mu je kćer slijepa i zamolio ga za pomoć. Tokom vremena koje je proveo u zatvoru, između njega i tamničareve kćeri razvilo se duboko prijateljstvo, prema nekima, čak i ljubav. Valentin je prije svog pogubljenja zatražio papir i olovku te je djevojci napisao oproštajno pismo koje je potpisao „od tvog Valentina“. 14. veljače (večer uoči rimskog proljetnog blagdana Luperka-lije) svećeniku Valentinu odrubili su glavu. Nedugo nakon smrti narod ga je proglasio svecem pa kada se u Rimu učvrstilo kršćanstvo, svećenstvo je odlučilo spojiti blagdan Luperkalije i smrt Svetog Valentina u jedan. Odredili su da će se novi praznik slaviti 14., a ime su mu dali u spomen na ovog sveca. Naravno da postoje i druge teorije o porijeklu ovog praznika, pa se mogu recimo pronaći teze da potječe od nekih poganskih obreda, dok druge pak govore kako se u srednjovjekovnim vremenima vjerovalo da se ptice počinju pariti 14. veljače, pa otuda običaj slanja čestitki za Valentinovo. Ipak, najvjerojatnije Valentinovo postoji zbog svećenika Valentina kojemu je 14. veljače odrubljena glava.

Zapravo nije poznato kako je 14. veljače proglašen danom zaljubljenih. Čak ne znamo sa sigurnošću je li sveti Valentin stvarno postojao. Kao izvore možemo koristiti samo neke legende. One kažu kako Valentinovo svoje korijene vuče iz razdoblja starog kršćanstva i rimske tradicije

KAKO ODABRATI PRAVI POKLON?

Najjednostavnije je kupiti čestitku, potpisati se i dati voljenoj osobi, ali se pritom ne misli na originalnost poklona. Poklon mora pokazati da nam je stalo do neke osobe i da pratimo što ona voli. Još jedan cilj poklona je da ostavi poseban utisak na tu osobu i da je taj poklon podsjeća na nas. Ljubav se ne pokazuje izdvajanjem velike količine novca. Biti romantičan znači iskazati ljubav na svoj način.

PRAVILA ZA SAVRŠEN POKLON VOLJENOJ OSOBI1. Čar poklona je originalnost.2. Nekada sitnica može vrijediti više od skupog poklona.3. Pri odabiru poklona pazite na to što osoba voli.

// voli me, ne voli me...


Koliko ruža se proda za Valentinovo?

Ruže i nisu najoriginalniji poklon za Valentinovo, ali bez obzira na sve, one su neophodne. Iako se uglavnom kupuju usput, na putu kući, one još uvi-jek kod žena stvaraju osjećaj topline i posebnosti. Kako prenosi “TheRomantic.com”, u SAD-u se pro-da i isporuči 110 miliona ruža kroz tri dana oko 14. veljače svake godine, od kojih je većina crvenih. Od tih 110 miliona, 73% kupe muškarci, dok su 27% ku-paca žene. Glavni svjetski proizvođači svježih ruža su u Keniji, Ekvadoru i Kolumbiji, gdje se cvjetovi ubrani ujutro brzo prebacuju na aerodrome dok su još svježi, te odmah transportiraju na finalna odredišta u Europi, SAD-u, i Aziji. Najskuplji buketi ruža mogu se naći u Bangkoku, Hong Kongu i Tokyu gdje je prosječna cijena “običnih” ruža za Valentinovo oko 45 američkih dolara. Buket “posebnih”, holandskih, ruža u glavnom tajlandskom gradu na Dan zaljubljen-ih košta nevjerovatnih 487, u Hong Kongu 205, a u Tokyu 120 američkih dolara. Cijena buketa kenijskih ruža za Valentinovo u Londonu je bila između 58 i 96 dolara po buketu.

Školski ples prvih razreda za Valentinovo

Haljina za Valentinovo načinjena od 1.725 crvenih ruža teška 12 kilograma.

Napisala: Nikolina Dedić, 2. ogbFotografija: internet

Povodom Valentinova 1.oga je sa svojim razrednikom Arjanom Šturmom organizirao ples za sve prve razrede naše škole. Ples je održan 21. veljače 2012., tjedan nakon Valentinova. Uloženo je mnogo truda koji se na kraju višestruko isplatio. Za glazbu je bio zadužen DJ koji se trudio ugoditi svim željama, a da ne bi ostali gladni i žedni bilo je tu hrane i cuge u pozamašnim količinama. Pozvali smo i profesore naše škole, koji su se rado odazvali. Te večeri izrodila su se nova poznanstva i prijatelj-stva, a naravno i nove ljubavi. Stvarno smo se trudili da sve ispadne savršeno i jako smo sretni zbog dobrih kritika i pohvala za organizaciju. Drago nam je što su se učenici odazvali u velikom broju, a nadamo se da to nije bio posljednji ples koji je organizirao 1.oga (sada 2. oga) i da će postati tradicija...

Napisale: Marina Čović i Mirna Dujmović, 2. ogaFotografija: Marina Čović, 2.oga Cure su spremne za ples

// glazba


Meteorski uspjeh 2CELLOS-a dogodio se kada su bivši rivali Luka Šulić i Stjepan Hauser odlučili udružiti snage. U siječnju 2011. godine, učitali su jedinstvenu violončelo verziju Smooth Criminal od Michaela Jacksona na YouTubeu. U roku od samo nekoliko tjedana, njihov video postao je „virusna“ senzacija s više od 4,5 milijuna pregleda. To ih je dovelo do potpisivanja ugovora sa SONY Master-worksom i poziva da se pridruže Eltonu Johnu na njegovoj svjetskoj turneji. Od tog trenutka više nisu bili samo zvijezde YouTubea i popularnost im raste diljem svijeta. Dvojac je gostovao u televizijskim emisijama kao što su The Tonight Show With Jay Leno i The Ellen DeGeneres Show (čak dva puta u 6 mjeseci). Također su se pojavili kao posebni glazbeni gosti u hit seriji Glee gdje su izveli Smooth Criminal u čast Michaelu Jacksonu. Luka Šulić i Stjepan Hauser sviraju violončelo od djetinjstva. Završili su studij 2011. godine - Luka je diplomirao na hvaljenoj Kraljevskoj glazbenoj aka-demiji u Londonu, a Stjepan na Royal Northern Col-lege of Music u Manchesteru.Luka je nastupao na uglednim mjestima diljem svijeta, uključujući londonski Wigmore Hall, am-sterdamski Concertgebouw i bečki Musikverein i Konzerthaus. Dobitnik je niza međunarodnih na-grada, uključujući prvu i posebnu nagradu na VII. Lutoslawskom međunarodnom violončelističkom natjecanju. Stjepan je također nastupao diljem svijeta u većini europskih zemalja kao što su Južna Afrika, Novi Ze-land, Azija i SAD, s debijem u londonskom Wigmore Hallu, Royal Albert Hallu, South Bank Centre i am-sterdamskom Concertgebouwu. Bio je posljednji učenik Mstislava Rostropoviča. U svojoj kratkoj kari-jeri, Stjepan je već dobio prvu nagradu na dvadeset i jednom nacionalnom i međunarodnom natjecanju te je dva puta nastupio za princa Charlesa u Buck-

inghamskoj i St. James palači.Dečki su ovakvom obradom glazbe uspjeli pronaći put do srca mladih i starih, a naročito tinejdžerica. Uložili su mnogo truda da bi izgradili svoj put do zvi-jezda, no isplatilo se. Svakako preporučujemo da ih poslušate, nećete požaliti.

2CELLOSOD YOUTUBEA DO ZVIJEZDA

Svake godine svijet glazbe lansira novu teen zvijezdu no prošle godine doživjeli smo nešto potpuno novo. Radi se o dvojici čelista koji su se probili obradama poznatih hitova. Sve je započelo obradom pjesme ,Smooth Criminal Michaela Jacksona, a rezultiralo je s preko 4,5 milijuna pregleda na YouTubeu. Pogađate o kome se radi?

Napisala: Marija Bestić, 2. ogbFotografija: internet

Nastup u Dubrovniku

S Eltonom Johnom

Gostovali su kod popularnog Jay Lena...

...te Ellen DeGeneres

Navala obožavatelja u Lisinskom


// subkultura

HIPSTER sapiensČesto u društvu čujete „On/ona je totalni hipster!“ i neugodno vam je jer ne znate o čemu je riječ. Kako bih vas prosvijetlili u vašem neznanju, pokušat ćemo kroz neko-liko rečenica objasniti tko su hipsteri

Hipsteri su mladi ljudi, najčešće u svojim 20-ima i 30-ima, a susrećemo ih svakodnevno na ulici, u školi, na fakultetu. Prepoznat ćete ih po ležernom, vintage stilu – traperice, pulover, kardigan ili neka ležerna majica te neizostavan detalj - naočale debelih okvira. Da se razumijemo, oni nose naočale samo radi upot-punjavanja stila, a ne radi oštećenja vida. Kosa im izgleda čupavo i neuredno kao da se nikad u životu nisu počešljali. Second hand dućan je „sveta zem-lja“ za svakog hipstera jer tamo pronalazi genijalne modne primjerke kojih nema u popularnim trgovina-ma za široke mase. Sve to je zapravo dio nekakvog boemsko-beskućničkog stylinga u koji ulažu jako puno vremena i truda.

Kada su se pojavili? Pojam hipster pojavio se četrdesetih godina 20. stoljeća, ali je tada podrazumijevao malo drugačije hipstere od današnjih. Obožavali su jazz i blues te pokušavali oponašati crnačke glazbenike u svakom pogledu. Prisvajali su njihov stil oblačenja, način gov-ora te kompletan imidž. Živjeli su boemski, van svih društvenih normi i okvira onog vremena, eksperime-tirali su s drogama i seksualnošću.

Tko su hipsteri danas? Težnja avangardi i vezanost za glazbenu scenu kao i pokušaj bježanja iz okvira u koje su svrstani je vjero-vatno jedina stvar koja povezuje prve i današnje hip-stere. Današnji hipsteri žele djelovati ležerno uz potpunu opsjednutost vlastitim imidžom. U glazbenom smislu nije im toliko važan žanr koji slušaju, iako obožavaju indie-rock, već je bitno da je glazba „kvalitetna“, odnosno da njihov omiljeni izvođač ima što manji broj poklonika. Popularni izvođači ne dolaze u obzir jer ono što zabavlja mase nikako ne može biti duhovno, inspirativno i kvalitetno. Hipsteri obožavaju umjet-nost, osobito modernu i učestalo posjećuju izložbe.

Gledaju nezavisne i kultne crno-bijele filmove. Njihov intelektualni imidž im je jako važan pa ako studiraju to itekako ponosno ističu. Ne zanima ih religija i poli-tika, tolerantni su prema ljudima svih rasa, religija i orijentacija, ustvari, za hipstera je poželjno da u društvu ima nekog „različitog“ jer s njim i on post-aje različitiji od drugih. Dakle, osnovni moto pravog hipstera je prezentirati sebe kao posebnog i jedinst-venog, različitog od svih ostalih, kao intelektualca, neopterećenog društvenim normama, oduševljenog alternativnom glazbom, filmovima i umjetnošću općenito. Važno je naglasiti da je prezentacija vlas-titog imidža najvažnija, a u tome im fantastično pomažu društvene mreže poput Facebooka i Twittera kao idealna mjesta prezentiranja vlastite unikatnosti i genijalnosti. Ironično, sve hipstere njihova potreba za različitošću sjedinjuje i u konačnici čini nekako istima. I za kraj, ni jedan hipster ni u ludilu neće priznati da je hipster!

Napisala: Ana Lucija Perković, 2. ogbFotografija: internet

Ja sam jedinstven i neponovljiv, ja sam...

// moda

Starke su po prvi puta proizvedene 1917. godine u crnoj boji u Sjedinjenim Američkim Državama. U početku vrlo slabo prodavane, uspjeh doživljavaju kada ih poznati košarkaš Charles H. “Chuck” Taylor 1923. godine odluči promovirati te je samim time postao prvi sportaš koji je reklamirao neku marku.Najprije prodavane kao košarkaške tenisice, ubrzo su osvojile svijet sportaša. Nakon Drugog svjetskog rata, “Chuksice” su se proširile na šire tržište i postale dostupne većem dijelu publike. 50-ih, simbol briljan-tin generacije, a nakon toga rock’n’rolla, 60-ih su se savršeno uklapale u ležeran i šarolik stil hipija. 70-ih i 80-ih starke postaju neizostavnim dijelom punk i rock kulture i samim time postale su simbol mladenačkog bunta. Mick Jagger se oženio u bijelim starkama, a legendarni Kurt Cobain nije ih izuvao ni u posljednjim trenucima svog života.

Svatko od nas ima barem jedne, naravno govorim o trapericama. Traper je uvijek bio prisutan u modnom svijetu, ali se kroz povijest mijenjala njegova boja, oblik i kroj. Traperice su postale popularne tijekom 50-tih godina prošlog stoljeća, a danas su dio naše svakodnevne garderobe, upravo zato jer ih možemo nositi na sve. Traperice su hlače koje su tradicionalno napravljene od trapera, ali i od nekih drugih materijala. Prve tra-perice bile su rađene od čvrstog trapera sa zakovi-cama za rudare u rudnicima zlata te za one kojima

Koje su najpoznatije i najuspješnije prodavane tenisice svih vremena? To su svakako Chuck Taylor All Star te-nisice kod nas poznatije kao starke. Marquis Miles osmislio je tenisice s gumenim đonom kada je 1908. go-dine pao i ozlijedio se

O popularnosti starki najbolje svjedoči 800 milijuna ljudi diljem svijeta koji posjeduju ili su nekoć posje-dovali par starki. Godine 2005. tvrtka Converse je doživjela financijski krah te ju preuzima sportska mar-ka Nike. Starke su najisplativije i najpraktičnije tenis-ice ikada. Pristaju svim stilovima: metalci ih nose, hip-hoperi, šminkeri, skejteri, a danas sve češće viđamo i poslovne ljude u odjelu i prikladnim starkama koje jednako dobro pristaju pripadnicima oba spola. Ako nosite starke, njihov uzorak i boja koju ste izabrali neka prikazuju i predstavljaju vašu osobnost, a ako se želite istaknuti, danas se starke prodaju i s prikladnim markerom kojim ih možete ukrasiti. Time ćete dobiti svoje jedinstvene starke koje ćete s užitkom nositi!

je trebala čvrsta i izdržljiva odjeća. Jeans je svoj naziv dobio po gradu Genovi, luci iz koje je materijal dol-azio u Ameriku, a čije su ime na francuskom Genes, koje je bilo napisano na paketima, Amerikanci čitali pogrešno jeans. Prvi proslavljeni prodavač traperica je Levi Strauss. Levi Strauss je bio Nijemac koji je živio u San Franciscu. On je 1953. godine proizveo tra-perice koje su kasnije postale vrlo popularne.Proživjele mnoge uspone i padove te su postale ne-zaobilazan odjevni predmet. Iako su vječni klasik plave traperice, popularnost proživljavju i traperice u bojama. Danas su traperice zasigurno najprodavaniji odjevni predmet, što će vjerujem tako još dugo i os-tati.„Žao mi je što nisam izumio prve traperice. Radi se o spektakularnom, praktičnom, opuštenom komadu odjeće“, rekao je poznati dizajner Yves Saint Laurent.

Starke - najpoznatije tenisice na svijetu

TRAPERICE- vječno popularne vladarice među odjećom


Napisala: Patricia Jelušić, 2. ogb

Napisala: Helena Žutak, 2. ogb

Potreba za kupaćim kostimima javlja se već u davnim antičkim vremenima kada je kupanje bilo uobičajena razonoda kako za ljude plemenitog roda tako i za običan puk. Grkinje su se kupale gole, a žene u Rimu su nosile kupaće kos-time bliske današnjem jednodijel-nom kupaćem kostimu. Kako je Crkva u srednjem vijeku imala ve-lik utjecaj na život ljudi, usađena je predrasuda kako je javno kupan-je barbarski čin. No, ne samo da su kupanje smatrali nemoralnim, kupanje je predstavljalo prijetnju i za zdravlje. Razvitkom turizma i gradnjom termi, potkraj osamnaestog i početkom devetnaestog stoljeća, potreba za kupaćim kostimi-ma ponovno se javlja. U to vrlo konzervativno doba, žene su bile osuđene nositi teške, uglavnom vunene kostime koji su otkrivali vrlo malo kože. Kupaći kostimi kakve poznajemo danas, javljaju se tek početkom dvadesetih go-dina. U vrijeme moderne povijesti, žene se postupno rješavaju suvislih dijelova kupaćeg kostima. Iako se znatno razlikuju od današnjih kos-tima, kostimi dvadesetih godina bili su izrađeni od jerseya, a žene

MODNI VREMEPLOV: Kupaći kostimi

Od vunenih okova do bikinija

koje nisu željele pokazivati toliko kože, nosile su tajice koje su tada smatrane isključivo dijelom kos-tima, a kostimi su više nalikovali na ronilačka odjela nego na kupaće kostime.Kako je društvo postajalo liberal-nije, nadolazećih desetljeća kupaći kostimi postaju sve oskudniji i ot-krivaju sve više. Tridesetih godina kupaći kostimi nalikovali su na trikoe, s nogavicama iznad koljena i kratkim rukavima. Četrdesetih i pedesetih godina, kupaći kostimi bivaju sve pripijeniji uz kožu i sve sličniji kostimima koje nosimo da-nas. Žene su imale na izbor jed-nodijelne i dvodijelne kostime te su čak nosile i kape za kupanje kako bi im frizura ostala postoja-na. S vremenom, žene se sve više zauzimaju za svoja prava i postaju ravnopravnije muškarcima. Javno kupanje postaje vrlo uobičajeno i potpuno prihvaćeno, a kupaći kostimi danas pokazuju najviše. Ako su kostimi vremenom gubili na količini materijala za izradu kupaćeg kostima, kako će izgledati kupaći kostim za deset ili dvade-set godina ako već danas pokrivaju vrlo malo?

Kupačice 1920. godine

1946. godine predstavljen je prvi bikini u povijesti

Kupaći kostimi 50-ih godina 20. stoljeća Vuneni kostimi iz 18. st.


Napisala: Patricia Jelušić, 2. ogbFotografija: internet

// x-files


TEORIJE ZAVJEREIstina ili načini obmane populacije?

Znate li što je navodno zajedničko ubojicama A. Lincolna, J. F. Kennedyja i J. Lennona? - Sva trojica su pos-jedovala istu knjigu, Sallingerovog Lovaca u žitu. Na tom tragu, u filmu Zavjera s Mel Gibsonom, glavni lik, opsjednut teorijama zavjere, iz neobjašnjivih razloga svaki dan kupuje Lovca u žitu.Teorije zavjere ili teorije urote su pokušaji da se objasne određeni povijesni ili trenutni događaji kao rezultat djelovanja tajnih organizacija ili raznih moćnika u ostvarenju skrivenih ciljeva. Teorije zavjere su oduvijek imale svoje pristalice, ali pojavom modernih medija postale su dostupne širokim masama te su neraskidivi dio suvremenog društva i kulture. Neke teorije urote uspjele su se osporiti, ali pobornici urota razvili su nove. Navest ćemo neke od popularnijih teorija.

TERORISTIČKI NAPADI NA BLIZANCE 11. RUJNA 2001.Svima je poznat događaj koji se dogodio 11. rujna 2001. godine, odnosno napad na zgrade Svjetskog trgovačkog centra koje se još nazivaju Blizancima. Službena verzija o tom događaju puna je napravil-nosti i nelogičnosti, što je ostavilo prostor za razvi-tak mnogih teorija zavjere. Valja spomenuti pok-lonike teorije koji su iznijeli najviše dokaza. To su tzv.truthersi koji smatraju da je tragedija koja prije jedan-aest godina zadesila SAD zamisao Vlade Sjedinjenih Američkih Država, a ne terorističke skupine Al Qaide. Truthersi nisu iznijeli nijednu optužbu koja nije bila potrijepljena dokazima kao ni ona da su obitelji Bush i Bin Laden godinama bile povezane.

SLUČAJ ROSWELLSlučaj Roswell je naziv za događaj koji se zbio u blizni gradića Roswella u američkoj saveznoj državi Novi Meksiko. Naime, ondje je u srpnju 1947. godine pao nepoznat objekt o kojemu su se brzo pojavile gla-sine. Nepoznati objekt navodno je bio izvanzemaljs-ka letjelica te su pronađeni leševi izvanzemaljaca. Reakcija vlasti bila je vrlo zbunjujuća te je dovela do mnogih nagađanja o stvarnoj prirodi događaja. Od 70-ih godina prošlog stoljeća počele su se razvijati brojne teorije zavjere. Prvo što je američka vlada potvrdila je bilo je da je riječ o „nekakvom tanjuru“, ali je potom promijenila iskaz te izjavila da se srušio meteorološki balon. Najnovija saznanja govore o tome da je u Roswellu zaista bilo zataškavanja, ali da je srušen nepoznati objekt zapravo bio tajni špijunski objekt imena Project Mogul. Edgar Mitchell, bivši

astronaut iz misije Apollo 14 izjavio je da je vlada natjerala stanovnike Roswella da šute o padu i da se uistinu srušila izvanzemaljska letjelica. Istinu vjerojat-no nećemo saznati, ali treba spomenuti kako je s vre-menom Roswell postao jedan od najbolje dokumen-tiranih događaj u čitavoj epohi moderne ufologije.


SMAK SVIJETA - 2012. GODINEVjerojatno jedna od najpopularnijih teorija zavjere zauzela je također mjesto u ovome članku. Nakon ulaska u 2012. godinu razvio se još veći broj teorija vezanih za smak svijeta koji bi se trebao desiti po završetku 2012. godine. Prve teorije o tom događaju počele su se razvijati kada su znanstvenici otkrili da Majanski kalendar, koji je dosada bio poprilično točan u predviđanju kozmičkih događaja, poslije 2012. godine nema više zapisa odnosno predviđanje događaja prestaje.Prema jednim teorijama 2012. godine dogodit će se nuklearni rat koji će dovesti čovječanstvo u opasnost od izumiranja, a od čega će čovječanstvo spasiti iz-vanzemaljci. S druge strane, ostale teorije govore da će poslije 2012. godine čitavo čovječanstvo stupiti u tzv. zlatno doba tj. u doba prosperiteta, blagostanja i trajnog mira. Ljudi koji proučavaju otkriće o Majans-kom kalendaru vjeruju da će se dogoditi nešto važno,

ali ne znaju što točno. Postoje razna predviđanja od toga da će se ciklus vratiti na početak ili da će doći do kozmičke katastrofe koja će izbrisati čitav život na Zemlji.Svi pobornici teorije složili su se da svjetske vlade znaju što će se dogoditi, ali da skrivaju istinu od građana.

SVINJSKA GRIPA - OBMANA FARMACEUTSKE INDUSTRIJESvjetska zdravstvena organizacija objavljivala je up-ozorenja da je svinjska gripa dosegla epidemijske razmjere, te da se na globalnoj razini u naredne dvi-je godine očekuje oko 2 milijarde zaraženih. Prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti samo tijekom prošle sezone obična gripa je ubila oko dvadeset i četiri tisuće ljudi.Je li je moguće da opasnost koja nam prijeti od svinjske gripe i ostalih sezonskih, samo paravan za promišljeni plan vodećih farmaceutskih tvrtki u nam-jeri za povećanjem prodaje cjepiva? Kao i u svakoj priči postoje dvije strane. Na jednoj strani su veliki farmaceuti koji žure da proizvedu goleme količine cj-epiva, dok neki zdravstveni stručnjaci na drugoj strani

upozoravaju kako se od svinjske gripe može obraniti kao i od svake druge bolesti tog tipa, oprezom i os-novnom higijenom za koju je dovoljan sapun i voda. No, to za farmaceute i nije lijepa vijest jer na sapunu i vodi ne mogu zaraditi milijarde kao na uplašenim ljudima koji u strahu od moguće epidemije žure stati u red za spasonosni ubod bez razmišljanja tko, koliko i kome taj sumnjivi ubod plaća.

ŠPIJUNIRANJE PUTEM DIGITALNE TELEVIZIJEVlade su poručile stanovništvu - gasi se analogni sig-nal, prijeđite na digitalni ili nećete imati što gledati! Mnogi istraživači govore kako se putem suvremenih tehnologija ispire mozak stanovništva. Uvođenje di-gitalnog signala u SAD provedeno je u veljači 2009. Još prije nego što je stvar krenula, brojni blogeri, anarhisti, tehnološki stručnjaci i psiholozi ušli su u raspravu o tome kako je digitalna televizija ustvari samo još jedno od tajnih oružja vlada diljem svijeta kojim žele kontrolirati mase.Oni misle da se radi o subliminalnim porukama. To su poruke koje naš vizualni sustav percipira, ali mi ih uopće nismo svjesni. Opasnost subliminalnih poruka leži u tome što možemo bez vlastitog znanja i volje upiti osjećaje, ideje i misli koje nam se serviraju

što nas čini podložnima manipulaciji. Subliminalne poruke ipak nisu nikakva novost. Gotovo da i nema reklama koje ih ne sadrže tako da su ljudi kao i obično prepušteni vlastitom izboru.

Napisale: Nikolina Dedić i Helena Žutak, 2. ogbFotografija: internet


// filmski kutak

Svakodnevno na kinoplatna dolaze novi hit-filmovi. Filmovi nas opuštaju i zabavljaju, a ponekad možemo iz njih i nešto naučiti. Iako nisu ovogodišnji hitovi, Ana Lucija vam za odmor od teškog dana toplo preporuča njezinih top 5 fimova

Ako do sad niste, svakako pogledajte!

Radnja filma temelji se na životu junaka Forrest Gumpa kojeg utjelovljuje izvrsni Tom Hanks. Pomalo zaostao u razvoju, djetinjast, ali hrabar. To su riječi koje opisuju Forresta. Pukom slučajnosti postaje poznat i cijenjen, te nam film govori o njegovim usponima i padovima. Film koji dira u dušu i bez imalo dvojbe mogu reći da je ovo najbolji film kojeg sam ikada po-gledala. Film obuhvaća dosta različitih tema spojenih u jednu priču o nevjerojatnom čovjeku koji, kako bi se reklo, ima više sreće nego pameti.

Prema istoimenom romanu J. R. R. Tolkiena snimljena je trilogija Gospodar prstenova koja je u filmskom svijetu, kao što je to ranije bio slučaj s Ratovima zvijezda, obilježila početak 21. stoljeća. Prvi dio, pod nazivom Prstenova družina, govori o hobitu Frodu Bagginsu koji je dobio na čuvanje prsten kojeg mora uništiti kako bi porazio zlo. Nastavak pusto-lovine, pod nazivom Dvije kule, snimljen je 2002., a trilogija završava s Povratakom kralja 2003. godine. Odlična priča, uzbudljivi likovi, maštoviti filmski efekti učinili su da od svih znanstvenofantastičnih filmova novijeg vremena, meni osobno trilogija Gospodar prsteno-va je najdraža.

Talijanski film koji progovora o progonu Židova u Drugom Svjetskom ratu, a prvenstveno je to je priča o ljubavi i požrtvovnosti za obitelj. Guido i Dora odlučuju ostatak života provesti zajedno. Zbog rata, njihova je obitelj osuđena na propast jer je izdan nalog da se svi Židovi odvezu u logor. Tužna priča Guidova života bi bila još samo jedna nesretna priča da nije njegove duhovitosti, radosti te beskrajne ljubavi prema sinu Giosueu. Ni u najtežim tre-nutcima nije gubio nadu. Snažnu i pozitivnu osobu kao Guido danas je teško pronaći. Ovaj film mi je iznimno drag jer me naučio da i u najtežim trenutcima života trebam stisnut zube i reći: “ Bit će bolje! “

Mjesto radnje je Indija, a glavni junak je Jamal Malik, siromašni i neuki mladić iz predgrađa Mumbajija. Na vrlo čudan i nepredviđen način Jamal dospijeva do indijske verzije kviza Tko želi biti milijunaš?. Optužen da je namjestio pobjedu u kvizu, Jamal započinje prepričavati svoju životnu priču. Naravno u cijelu radnju filma upleću se ljubavni te socijalni problemi. Film je osvojio osam Oscara, ali i srca mnogih ljudi. Volim ovaj film je govori o nekoj novoj civilizaciji, upoznaje me s problemima svijeta i na neki način uči me da je život jedna igra u kojoj možeš pobjeđivati, ali jedan krivi potez dovoljan za „game over“.

Djevojka Maggie Fitzgerald upušta se u muški svijet boksa te upornošću i radom postaje profesionalna boksačica. Spremna je sve staviti na kocku kako bi ostvarila svoje snove, no ostvarenje snova katkad nas može koštati života. Ne samo da film pokreće pregršt snažnih emocija u gledatelju, nego nas uči da slijedimo svoje ideale, bez obzira na sve. Lako je odustati, ali to nije cilj našeg putovanja. Film je osvojio četiri Oscara, a glavnu junakinju utjelovila je Hilary Swank.

Forrest Gump (1994.)

Gospodar Prstenova ( The Lord of the Rings, 2001.-2003.)

Život je lijep (La vita è bella, 1997.)

Milijunaš s ulice (Slumdog Millionaire, 2008.)

Djevojka od milijun dolara (Milion Dollar Baby, 2004.)

Preporučila: Ana Lucija Perković, 2.ogb


// techno-freak

Izraz pametni telefon dolazi kao i većina tehnološkog nazivlja iz engleskog jezika, odnosno prevedenica je

izraza smartphone koji je korišten prvi put 1997. go-dine kada je Ericsson predstavio koncept telefon GS 88 Penelope.

Obični telefoni su dobri: maleni, brzi ,lagani, itd. no pametni telefoni su posve druga sfera. Ra-

zlikuju se po tome što se obični telefoni ne mogu dograđivati, a često ni prilagoditi potrebama nji-hovih vlasnika. Današnji modeli pametnih telefona služe za kombiniranje funkcija prijenosnih mediapla-yera, low-end kompaktne digitalne kamere, pocket video-kamere i GPS navigacijske jedinice. Također uključuju zaslon visoke razlučivosti osjetljiv na dodir, preglednike koji mogu pristupiti i pravilno prikazati standardne internetske stranice, a ne samo stranice optimizirane za mobilne uređaje, i high-speed pris-tup podacima putem Wi-Fi te mobilni širokopojasni pristup.

Glavna snaga i moć ovih mobitela je u njihovim aplikacijama. Moderni operacijski sustavi

omogućavaju instalaciju mnogobrojnih korisnih i zabavnih aplikacije. Dobro je sto su većina aplikacija besplatne, čak i ako nisu besplatne koštaju svega par dolara. Svaki proizvođač ima svoju virtualnu trgovinu (market ili store) u kojoj korisnici kupuju aplikacije. Apple ima iPhone App Store, Googleov je Android Market, a Microsoft ima Windows Phone 7 Market-

place. Appleov App Store broji preko 350.000 ap-likacija, dok ih Googleov Android Market ima preko 230.000. Pametni telefon bez aplikacija i trajne veze s internetom postaje „beskorisniji“ od običnog mobil-nog telefona.Jasno je da su sigurnosni rizici na pametnim telefoni-ma sigurno veći nego na običnim mobilnim uređajima, a pri tom ne mislim na klasičan gubitak ili krađu mo-bitela. Naime, pametni telefon je neprestano spojen na internet i upravo zbog toga je instalacija nekakvog virusa često udaljena samo jedan klik. Primjerice, An-droid Market je sve češće izvor zaraženih aplikacija sa ugrađenom funkcionalnošću trojanaca.

Što se tiče fizičke otpornosti pametnog telefona na vanjske uvjete tipa niska ili visoka tempera-

tura, Apple tvrdi da se iPhone može koristiti samo na temperaturama od 0 do 35°C. Drugim riječima, ako iznesete svoj iPhone van na temperaturu ispod nule, to radite na vlastitu odgovornost jer garancija ne pokriva ekstremnu hladnoću. HTC i Nokia ne spo-minju ništa o vremenskim uvjetima u korisničkim uputama. Međutim, iz Samsunga tvrde da njihovi telefoni mogu podnijeti temperature od -20 do 50 °C. U svakom slučaju, većina pametnih telefona ne može podnijeti temperature niže od -15 ili -20°C. Čak i ako se ne ugase sami od sebe, to će se dogoditi čim ih pokušate koristiti.

Pametni telefoni postali su poželjniji od novog računala. Oni su i svojevrstan statusni sim-bol, pogotovo među tinejdžerskom populacijom kojoj i mi pripadamo. Zbog čega su tako posebni?

Zašto su pametni telefoni uistinu pametni?

Napisao: Antonio Grgošević, 2. ogbFotografija: internet


// english corner

The first time I heard her well-known song „Someone like you“ was way before she became this famous. I was stunned by the beauty of her lyrics. Her songs sound remarkabIy. I thought I will listen it unitl I get bored, but I never did. As you can assume, I’m talking about Adele.Her real name is Adele Laurie Blue Adkins and she was born on 5th May in 1988. Adele is an English singer, songwriter and musician. Her way to fame started when her friend posted her demo on My Space in 2006. Soon after that, Adele was offered a recording contract by XL Recordings. Everything else is a history. Her debut album 19 was released in 2008. At the 2009. Grammy Award, Adele received awards for the Best New Artist and the Best Female Pop Vocale Performance. In early 2011. she released her second album 21 which was well received among critics and surpassed the success of her debut. Album 21 helped Adele earn six Grammy Awards in 2012.Songs from her second album are more famous. Songs like Rolling in the Deep, Someone like you, Set Fire to the Rain, Turning Tables, Hometown Glory are listened by thousands of people all over the world.Everybody talks about Adele, but can anyone say what is so remark-able about her ? I can. Adele is a special creature with the most specific voice. While listening to her, it feels like she is giving part of herself in her songs. The sadness, sorrow and grief make strong impression on a listener. She has made a huge success and won awards that most of her colleagues never will. Some people make a mistake, saying that Adele is listened only by broken-hearted girls. I think that’s not true because

her songs can be understood and listened by everyone. If you haven’t heard any of her songs, do it right now! But be careful - she is going to take your breath away.

One in a million

Written by: Helena Žutak, 2. ogb

The Dog’s Diary8:00 am - Dog food! My favorite thing!9:30 am - A car ride! My favorite thing!9:40 am - A walk in the park! My favorite thing! 10:30 am - Got rubbed and petted! My fa-vorite thing!12:00 pm - Milk bones! My favorite thing!1:00 pm - Played in the yard! My favorite thing!3:00 pm - Wagged my tail! My favorite thing!5:00 pm - Dinner! My favorite thing!7:00 pm - Got to play ball! My favorite thing!8:00 pm - Wow! Watched TV with the peo-ple! My favorite thing!11:00 pm - Sleeping on the bed! My favorite thing!

The Cat’s DiaryDay 983 of My Captivity My captors continue to taunt me with bizarre little dangling objects. They dine lavishly on fresh meat, while the other inmates and I are fed hash or some sort of dry nuggets. Although I make my contempt for the rations perfectly clear, I nevertheless must eat something in order to keep up my strength. The only thing that keeps me going is my dream of escape. In an attempt to disgust them, I once again vomit on the carpet. Today I decapi-tated a mouse and dropped its headless body at their feet. I had hoped this would strike fear into their hearts, since it clearly demonstrates my capabilities. However, they merely made condescending comments about what a “good little hunter” I am. Bastards! There was some sort of assembly of their accomplices tonight. I was placed in solitary confinement for the duration of the event. However, I could hear the noises and smell the food. I overheard that my confine-ment was due to the power of “allergies.” I must learn what this means, and how to use it to my advantage. Today I was almost successful in an attempt to assassinate one of my tormentors by weaving around his feet as he was walking. I must try this again tomorrow, but at the top of the stairs. I am convinced that the other prisoners here are flunkies and snitches. The dog receives special privileges. He is regularly released, and seems to be more than willing to return. He is obviously retarded. The bird must be an informant. I observe him communicate with the guards regularly. I am certain that he reports my every move. My captors have arranged protective custody for him in an elevated cell, so he is safe. For now ...

// za kraj...

Tko je čovjek?

“Čovjek je jedino stvorenje koje odbija da bude ono što jest.”(Albert Camus)

“Samo su dvije stvari na svijetu beskonačne, svemir i ljudska glu-post, samo što za svemir nisam siguran“ (Albert Einstein)

“Svaki čovjek po prirodi teži znanju.” (Aristotel)

“Nakon dugog razmišljanja došao sam do uvjerenja da će čovjek koji ima dubok cilj taj cilj i ostvariti, te da se ništa ne može suprotstav-iti volji koja je spremna za njegovo ostvarenje položiti čak i život.” (Benjamin Disraeli)

“Čovjek je po prirodi lakovjeran i sumnjičav, bojažljiv i neustrašiv.” (Blaise Pascal)

“Kad je čovjek sam uvijek je u lošem društvu.” (Franz Kafka)

“Nesreća oblikuje čovjeka i prisiljava ga da upozna samoga sebe.”(J. W. Goethe)

“Sudbina je ista za čovjeka ako se povlači i ako se snažno bori. Čovjek umire koji nije napravio ništa, kao i onaj koji je napravio puno.”(Homer)

“Čovjek često postaje ono što o sebi misli. Ako budem stalno po-navljao kako neke stvari ne mogu napraviti, vjerojatno je da i neću moći. Suprotno tome, ako vjerujem da mogu, sigurno ću steći spo-sobnost da to i napravim.”(Mahatma Gandhi)

“Ako prihvatiš izgladnjela psa i nahraniš ga, on te neće ujesti. To je razlika između psa i čovjeka.”(Mark Twain)

“Nikako ne mogu dokučiti je li čovjek ukras svijeta ili greška prirode.”(Mihail Mihajlovič Zoščenko)

“Čovjek s lakoćom podnosi samo jednu bol, to je bol drugih.”(René Leriche)

“Čovjek je sretan onoliko koliko je sposoban usrećiti druge.”(kineska poslovica)

“U srcu svakog čovjeka skriven je lav.”(turska poslovica)

“Dokle god čovjek ima na ramenu glavu, ništa za njega nije izgubljeno.”(vijetnamska poslovica)


Izbor: Karla Ambruš, 2. ogb

Pronađite osam razlika na slici ispod! ;)


http://www.ss-dugo-selo.skole.hr

Documents

List Srednje škole Dugo Selo Martee n · završavao je i božićni sajam koji je trajao tri dana, a na njemu su se prodavali razni proizvodi koje su marljivo izrađivali učenici