LIST HRVATSKIH KATOLIČKIH MISIJA U AUSTRIJI

GODINA II. BROJ 5. OŽUJAK 2003.

Uvodnik

orizmeno vrijeme drukčije je od svih ostalih liturgijskih K vremena. Ono se može iščitavati iz ljudskih lica. Crkve su nam kroz te dane znatno punije, a samo vjerničko raspoloženje zrelije, pažljivije i suosjećajnije. Kao da se u Kristovom patničkom liku prepoznaju vlastite boli i tjeskobe i kao da nepravda, kriva osuda i patnja nanesena njemu otajstveno oživljuje u likovima koje susrećemo u našoj neposrednoj blizini. Dok navečer petkom u punoj crkvi, umorni od napornog dana, sa znojem koji smo donijeli s radnih mjesta idemo kroz postaje križnog puta nešto posebno prolazi našim dušama. Taj stradalnički "put" oživljuje, likovi postaju prepoznatljivi i mi se na trenutke osjetimo suputnicima te kolone. Korizme nema bez suosjećanja i međusobne solidarnosti kako prema Njemu, tako i prema onima koji nevini pate i stradavaju i za koje je On rekao da su njegova braća.

Dok korizma protiče našim dušama liječeći ih svojim mirom i blagoslovom Krista-Patnika, našu pažnju magnetski odvalače svjetska zbivanja i rat koji se napasnički zavukao u iračku pustinju. Razlozi i retorika kojim se opravdava njegova nužnost sliče nam nekim sličnim poluistinama koje smo osjetili na vlastitoj koži. Nakon dugih godina sankcija koje su odnijele stotine tisuća života nevinih, ponovno će upravo ti maleni i nezaštićeni stradavati od "pametnih bombi". Upravo s njima malenima u podrumima zebst će i naša solidarnost i nada.

Srednja Europa se priprema za Dan katoličanstva (Katholikentag). Osam država uključilo se u taj program: Austrija, BiH, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija. Pripreme su već daleko odmakle i 31. svibnja 2003. započet će vjernička zborovanja koja će trajati godinu dana i svečano završiti zajedničkim hodočašćem u Mariazellu 22. 5. 2004. S osjećajima pripadnosti istoj Crkvi i istom kulturološkom sklopu s nekom posebnom nadom i radošću očekujemo ova zbivanja. Europa koju je kršćanska misao definirala i oblikovala kroz duga stoljeća pokušava se ponovo ujediniti. Mali narodi na njenim jugoistočnim i istočnim bokovima s nestrpljenjem priželjkuju ući u njeno zajedništvo nakon desetljeća nasilne odvojenosti. Dok se u Brusselu Europa definira na neoliberalističkim postavkama i ulazak u njeno zajedništvo za sve države nije isti (za neke i pomalo ponižavajući). Koliko je to jedinstvo krhko, posvjedočuju i nedavna zaoštravanja i podjele oko rata u Iraku. Katholikentag kao da želi reći jednu drugu istinu o Europi i jedinstvu. Tu leže neke nove nade: i za Europu i za nas.

Dok prolaze ovi korizmeni dani i mi u njih stavljamo svoju vjeru i nadanja, svoje patnje i sudbine. Stavljamo to s molitvom da nas korizma iskuša i pročisti, da u njoj sazrijemo za Uskrs svoje crkvene i narodne zrelosti.

Svima Vama, po svim našim Misijama, molimo milost i blagoslov ovoga svetoga vremena i sretan Uskrs!

Fiv

Iz sadržaja:

Korizmeni hod milosrdnomu i uskrslom Kristu 3

Upoznajmo Bibliju 4

Mladi i Biblija 5

Problemi i tjeskobe hrvatske mladeži u dijaspori 6

Odgoj naše djece 8

Priča o miru 9

Povijest HMK-a u Beču 10

Iz HKM-a u Austriji:

Graz 13Feldkirch 14St. Pölten 14Linz 15Salzburg 16Beč 17

Božićni sajam u HKM-u Beč 18

Obnavljanje crkve “Devet anđeoskih korova” -Am Hof 19

Impressum: uređuje i odgovara: Hrvatska katolička misija Beč, (Kroatische katholische Mission) Am Hof, 1010 Wien, Schulhof 1. Tel.(01) 533 81 36; 533 83 94; fax (01) 533 30 19,

fra Ilija Vrdoljak, voditelj. Lektura: dr Marko Lukenda, Tehnička i kompjutorska obrada: mr. Rudolf Mijoč - Birin, Email: rudolf.mijoc@chello.at

2.

Naslovna:Matišić

orizmeno nam vrijeme uvijek dolazi kao poziv i iznenađenje, da je u životu K

potrebno nešto mijenjati. Ovaj poziv pretpostavlja uvijek i povratak, kojeg smo na početku korizme čuli od proroka Joela: „Vratite se Gospodinu Bogu svome, jer on je nježnost sama i milosrðe, spor na ljutnju, a bogat dobrotom..." (Jl 2,13). Svi mi kršćani imamo gorko iskustvo krivo odabranog smjera, ali i milosnog povratka. U tim odrednicama odvija se naš kršćanski život. Tek u osobnom hodu prema Milosrdnome shvaćamo da je on onaj „koji ljubi sva bića... da blago kažnjava prijestupnike... poziva da ostave zloću”. (Mudr 11,24-25)

Sv. je Pavao davno opominjao i zaklinjao Korinćane da uzalud ne primaju milost Božju i ozbiljno upozorio daje „sada vrijeme milosno, vrijeme spasa" (2Kor 6,2).

Kako je ugodno u tišini duše i srca, u tajnosti susreta sa samim sobom, čuti Božji glas i poziv da činimo pravednost pred Bogom, da više molimo, daje nužno naše odricanje i darivanje sebe drugima. U ovo milosno vrijeme, svake godine obna-vljamo svoj korizmeni hod prema onome koji je za nas umro i uskrsnuo. To je zapravo smisao svakog našeg odricanja i darivanja. A nositi strpljivo svaki dan svoj križ, vrhunac je ljudske solidarnosti s Kristom koji u svojoj smrti i uskrsnuću daruje pomirenje i život.

Sve nam to daje snage, da naš nesigurni hod ima i konačni cilj: uskrsnuće i život, kao konačna čežnja i ispunjenje vlastitog čovjekovanja. Iz našeg korizmenog pepela ipak proizlazi nada novog života i konačne proslave. Blagoslov uskrsnog ognja i zapaljene svijeće znakovi su slavnog svjetla uskrslog Krista koji raspršuje tmine naše pameti i srca. Time Isus Krist postaje početak i svršetak, Alfa i Omega ... Okupljeni i ove godine oko divnog svjetla Isusa Krista, u radost nastavljamo korizmeni hod u odricanju i ljubavi. On je za nas platio Adamov dug vječnom Ocu i zadušnicu naših grijeha dokinuo svojom krvlju (iz Vazmenog hvalospjeva). Puninu vazmene radosti i nadu po uskrsnulome Kristu želim svim vjernim čitateljima „Naše riječi".

P. Sebastijan Golenić

KORIZMENI HOD k MILOSRDNOM i USKRSNULOM KRISTU

3.

U crkvi na Am Hofu Foto: Mijoc - Birin

UPOZNAJMO BIBLIJUStari Zavjet ili Savez Prema katoličkom popisu Stari zavjet sadržava 46

knjiga. Sadržajno se dijele na: Savez je ugovor ili sporazum koji sklope dva čovjeka ili dva naroda o međusobnom povezivanju, Povijesnepomaganju, suradnji i suživotu. Primjer saveza jest (Od Knjige Postanka do Knjige o Makabejcima) brak u kojemu svečanim slavljem vjenčanja muž i Te knjige naznačuju kako Bog djeluje u ljudskoj žena obećavaju jedno drugome vjernost, ljubav i povijesti. On je stvorio svijet i izabrao jedan narod , međusobno poštovanje do kraja života. izraelski, da kroz razdoblja povijesti provede svoj Bog je oduvijek htio sklopiti savez s ljudima na naum o spasenju čovječanstva. Tom je narodu dao zemlji. Pokušavao je to u više navrata. Jedan od svoj zakon da ljudi po njemu uobliče svoj život.najznačajnijih saveza jest onaj što ga je Bog zaključio s Abrahamom (oko 1900. godine prije Pjesničke i mudrosneKrista). Taj je savez u temeljima naše vjere i (Od Knjige o Jobu do Knjige Sirahove) temeljima izraelske povijesti. Abrahamu je Bog U njima susrećemo poslovice, zagonetke, obećao čudesno potomstvo, a Abraham Bogu usporedbe i slikovite ćudoredne priče i pouke. U tim vjernost i poslušnost. Od tada je krenulo vrijeme knjigama čitamo najrazličitije ljudske odgovore o Patrijarha: Izaka, Jakova, Josipa. Od Abrahama je Bogu i životu. I očaj i nada i radost, kao i uzaludnost doista nastao velik narod - Izrael. Zbog različitih života bez Boga, gorki gnjev i pobjedonosna vjera - okolnosti dospio je u egipatsko ropstvu, iz kojega ga svaki ljudski osjećaj i svaka ljudska situacija tu se Bog izvodi po Mojsiju, brojnim čudesima (1250. vrednuju u povezanosti s Bogom.prije Krista). Po Mojsiju je narod dobio Deset zapovijedi (Dekalog) na brdu Sinaju. Tada su Proročkesklopili Bog i njegov narod, savez međusobne Proroci bijahu pozvanici Božji. U Božje su ime vjernosti zapečaćen žrtvom i krvlju prinesenih govorili njegovu narodu. Tumačili su prošlost, životinja. podsjećajući na Božje zapovijedi i njegova Narod je često kršio savez, ali je ipak nakon 40 obećanja. Prokazivali su krive korake u sadašnjosti, godina lutanja pustinjom ušao u Kanaan, Obećanu a navješćivali buduće Božje zahvate. Premda se u tih zemlju. Tu izraelski narod organizira svoju državu 17 knjiga često govori o sudu i uništenju, one sa sucima, prorocima i kraljevima. Nakon 500 navješćuju također i buduću nadu, osobito dolazak godina samostalnosti, Izrael je 587. godine prije Mesije i novi suodnos s Bogom.Krista zadesila druga tragedija - babilonsko sužanjstvo. U to vrijeme proroci tješe narod i Stari zavjet je neodvojiv dio Svetog pisma. On naviještaju Mesiju, Spasitelja. Slaba vjera postaje predstavlja povijesno vrijeme priprave i očekivanja sve čvršćom. kad su se nakon 40-godišnjeg ropstva konačne epohe čovječanstva - vremena Isusa Krista. opet vratili u domovinu, započela je obnova. U to Te su knjige od Boga nadahnute i neprolazne vrijeme nastalo je Mojsijevo Petoknjižje (Tora), vrijednosti. Kršćani poštuju Stari zavjet kao pravu Zakon i pisana povijest izraelske zajednice, dok su riječ Božju. Crkva je uvijek odlučno odbacivala ostale knjige Starog zavjeta čekale svoju konačnu namisao da napusti Stari zavjet pod izlikom da ga je redakciju, negdje u prvom stoljeću prije Krista. Novi prevladao.

Prema staroj izreci, Novi se u Starom skriva, a Stari se u Novom otkriva.

"U ovo naše vrijeme, tako nesigurno i izmučeno, koja bi lektira mogla biti prikladnija od Biblije? Knjiga je to stara više tisućljeća, ali je svježija i životnija danas nego ikada. Knjiga je to koja nas jača i razvedruje... Ona nam je kadra vratiti povjerenja u život i u ljudski rod. Pruža nam užitak ljepote najčišćih osjećaja, dragocjeni dar života i uma."

Bonaventura Duda

Priredio: JAKŠA

4.

On živi u raznolikosti svjetonazora Bogom kao osobom, nego za duho-(Weltanschauungen) kao nikad do sada. vnošću kao hranom koja će odmah utažiti Ako su se prije različiti svjetonazori držali glad, ili lijekom koji će odmah izliječiti svaki u svojim granicama ili konti- suvremenog čovjeka, gladnoga duho-nentima, više to nije slučaj. Svijet je vnosti. Sjetimo se sada karizmatskih odavno postao malo selo na čijoj su seminara na kojima se ozdravljenje tržnici ponuđeni različiti svjetonazori. događa odmah. Pri tom se čak izgovaraju Zato je moguće da, primjerice, mladi imena osoba koje odmah ozdravljaju. a poticaj Međunarodne biblijske čovjek zapadne kulture prihvati zapa- Biblija nasuprot, ne daje brza rješenja na Nudruge ove su godine vjernici dnjačkom načinu razmišljanja i življenja trenutačne čovjekove probleme. I širom svijeta pozvani ponovno otkriti potpuno stranu istočnjačku sektu. Ona sumnjičava je prema uspjesima koji će se važnost i vrijednost Biblije. Sve što nam mu je bila ponuđena na velikoj tržnici vidjeti odmah. Uspjeh nije niti jedno od je Bog htio reći o sebi, o svijetu i o svjetonazora i religija. Zato i Biblija više Božjih imena (M. Buber). Biblijska čovjeku, rekao nam je u Bibliji. Zato je danas nije tako zanimljiva, jer je stara poruka računa s dužim vremenom. ona za kršćane nezaobilazno vrelo debela knjiga, a pravi izazov danas više Prema Markovu Evanđelju novozavjetna vjerskih sadržaja i duhovnosti. No, koliko nije u vjernosti starome, nego u otkri- objava počinje riječima: Obratite se i interesa današnji čovjek pokazuje za vanju novoga. vjerujete Evanđelju (usp. Mk 1, 14 - 15). Bibliju i kako je doživljavaju naši mladi?

Nesumnjivo je prva predodžba koja se u T a k a v njihovoj glavi rodi, kada se spomene riječ mentali tet , u Biblija, to da je Biblija jedna debela kojem je moguće knjiga puna riječi bez slika. Razlog tomu sve birati po leži u činjenici da naši mladi pripadaju vlastitoj želji i vizualnoj generaciji i da puno više volji, prenesen je pozornosti posvećuju slici nego riječi. naravno i na Sjetimo se samo koliko vremena provode područje vjere. pred televizorom, kompjuterom i na Vjernici su počeli internetu. Nerado pristupaju riječi jer se prisvajati samo za nju treba puno više koncentrirati, ona izdvojene sastojke zahtijeva više vremena i razmišljanja. kršćanstva pa ih Slika, naprotiv, ne zahtijeva veliku zato ono više ne koncentraciju, ali je radi toga i prije oblikuje, nego oni zaboravimo. Zato je moguće da se bolje kršćanstvo u sjećamo nekog romana kojeg smo dijelovima izabiru

Pritom izvornu grčku riječ metanoiete - pročitali, nego li filma kojeg smo i zasnivaju po vlastitom ukusu ili potrebi. obratite se, zdrava je kršćanska tradicija pogledali. Jer kad čitamo neku knjigu, Prihvaćaju se fragmenti, a ne cijeli polog uvijek shvaćala kao dugi put obraćanja, onda sami stvaramo predodžbe i slike o vjere. Tako vjernici troše religiju, umjesto uzvisina i padova, rasta i sazrijevanja te onome što smo pročitali. da je žive. Od zauzete religioznosti prešli neprestanog orijentiranja vjernikovog smo na konzumiranje vjere. To Još je jedna činjenica koja života prema evanđeoskim vrije-konzumiranje vjere danas je izrazito nužno utječe na slab interes naših mladih dnostima. Ovome ide u prilog i jedno naglašeno u različitim karizmatskim za Bibliju, a to je jezik. Oni koji su ovdje svakodnevno općeljudsko iskustvo: sve pokretima i seminarima. Mentalitet rođeni, slabo znaju hrvatski jezik, tako da što čovjek postigne i što najviše na životu konzuma je na tom području, čini se, nije čudo da jedna ili dvije riječi pokvare cijeni, zna da nije dobio preko noći, nego pronašao najplodnije tlo. Danas se sve cijeli tekst, tj. da se cijeli tekst ne razumije se za to morao namučiti i za to je trebalo može dobiti odmah i danas se sve može radi riječi koja je bila ključna za razumi-vremena. kupiti. Mladi je čovjek danas orijentiran jevanje. S time se vjerujem svakodnevno

na traženje trenutačnih zadovoljena Dakle, samo ukoliko je vjernik susrećemo, kako na vjeronauku, tako i na svojih trenutačnih potreba, a ne na sprema na dugi put istraživanja i življenja našim susretima mladih. Sjećam se obećanja nekog vječnog života u vječnoj biblijske poruke, može mu ona dati jednog susreta mladih u duhovskom radosti o čemu Biblija govori. smisao i odgovore na životna pitanja. Jer vremenu. Kad sam zapazio da baš ne Suvremeno društvo zadovoljava jedino Biblija i jest skup svjedočanstava ljudi i razumiju temu susreta, objasnio sam im ono što može imati odmah i to barem bez njihova života s Bogom, izraženih u da se pod nazivom Duhovi krije velikih napora. slikama, usporedbama i simbolima. Ona njemačka riječ Pfingsten, a ne samo

je knjiga životnih drama, zapletaja i Geister. Ovaj i slični primjeri su A kad zasićenost konzumom padova, neuspjeha, ali i trajno prisutne svakodnevica s kojom mora računati probudi glad za duhovnošću, onda će nade i čudesnih obrata, kad god je čovjek svaki koji želi nešto pokrenuti s mladima tako nastala duhovnost biti iznad svega ozbiljno računao s Bogom.u našim Misijama. duhovni konzumizam. Sve će se htjeti

postići, bolje reći dobiti na brzinu. To Nadalje, čini mi se važnim fra Vjekoslav Lazićproizlazi iz toga što glad za duhovnim spomenuti još jedan razlog zašto je

nije proizašla iz gladi za susretom, za Biblija današnjem čovjeku tako daleka.

Mladi i biblija

5.

UVOD

Izgradnja osobnoga identiteta

Između dvaju identiteta

Učenje hrvatskog jezika

između sebe govore hrvatskim Ante bistar mladić i da će se naš jezikom. S druge strane, za jezik i dijalog nastaviti.Svestrani razvoj čovjeka i njegova kulturu zemlje u kojoj žive znaju da socijalna integracija pred-stavljaju to nije njihov jezik i kultura.jedan od ključnih ciljeva odgojno-

Polazi tako moj Ante od spoznaje da Tu tjeskobu, dezorijenti-obrazovne politike. Kad se radi o je za punu integraciju ličnosti u ranost mladih ljudi s kojima sam, kao hrvatskoj dejci koja žive u dijaspori, socijalni milje i nužan osjećaj prosvjetni radnik, stalno u kontaktu ti se ciljevi ne mogu postići, pored identiteta, te nastavlja svoja doživljavam svakodnevno. Kad sam ostaloga, i bez uvažavanja i razvi-razmišljanja. "To znači da se taj jednoga našeg studenta, koji je rođen janja elemenata interkulturalnosti i identitet o kojemu Vi stalno govorite u Austriji pitao: "Ante, reci mi pravo, multikulturalnosti. Budući da je postiže kod djece kojoj njemački koji identitet ti kao dijete hrvatskih veliki broj naše djece rođen u jezik nije materinski jezik, paralel-roditelja koje je rođeno u Austriji, Austriji, sasvim je normalno da su ta nim učenjem njemačkog i materin-osjećaš u sebi?" Ante me je malo djeca, počevši od dječijeg vrtića pa skog jezika, upoznavanjem s vredno-zamišljeno pogledao, nasmiješio se, do sveučilišta, povezan s njemačkim tama i kulturom zemlje u kojoj dijete pokušavajući tako odvratiti moju jezikom, te bivaju kroz godine uči i boravi, ali i upoznavanjem pozornost od očiju koje su mu se školovanja detaljno upoznata s djeteta s jezikom i kulturom zemlje iz navlažile. "Profesore, pravo da Vam vrednotama i kulturom zemlje u koje dijete dolazi." "Upravo to" - kažem, osjećam se kao ,bosanska kojoj žive. Polazeći od spoznaje, da potvrđujem ja sav sretan što je Ante marka'. Istini za volju, neku je za punu integraciju mladoga shvatio problematiku "nigdje-vrijednost ima, ali je nitko ne smatra čovjeka potrebno poznavanje jezika i nepripadnosti", i ujedno se ljutim da svojom." Osjetio sam kako se bojao kulture zemlje u kojoj djeca žive, Ante nakon toliko godina još uvijek da li će mu uspjeti svoju misao samo jedna strana medalje koja je nije pronašao svoj identitet i da ne prenijeti na hrvatskom jeziku, a onda nužno potrebna, ali ipak samo jedna zna tko je on. Pokušavam uvjeriti je s određenom gorčinom, kroz strana medalje koja ne čini medalju Antu kako postoji mogućnost i u njemu karakterističan vječno žalosni cjelovitom, te je potrebno pronaći austrijskim školama naučiti materin-smijeh, s glasom koji mu je titrao i u mogućnosti oblikovanja i druge ski jezik citirajući mu neke odredbe mladenačkom žargonu, na njema-strane medalje. Najveći broj naše austrijskog ministarstva za prosvjetu čkom jeziku rekao: "Ehrlich gesagt, djece, tijekom boravka u inoze-i kulturu: Der Muttersprachliche Herr Professor, was fur ein 'Dings' mstvu, uspije bez većih poteškoća Unterricht soll Hitfeleistung bei der bin ich - ich weiß es nicht?!" E moj jednu stranu medalje uobličiti. Integration und Identitätsbildung Ante, pomislih u sebi, vjerojatno nisi Nažalost, druga strana medalje, a to ....bieten....Ziel des Muttersprach-ni svjestan kako si na sasvim je upoznavnaje djeteta s jezikom i lichen Unterrichts in der Haupt-jednostavan način pogodio srž kulturom zemlje iz koje dijete dolazi, schule ist die Vertiefung und Verbrei-problematike, kako ti je fenomen odnosno njegovi roditelji, koja je isto tung der muttersprachlichen Kennt-tuđine i iseljeničke stvarnosti, tako nužno potrebna, ostaje ne-nisse zur Herstellung von Kontinuität fenomen "nigdje-nepripadnosti", uobličena, često puta potpuno und zur Stützung der Persönlich-osjećaj opće neisgurnosti, neizvje-prazna.keitsentwicklung..." (Bgbl.für R.Ö. snosti i bespomoćnosti duboko ušao Vom 27 Aug. 1992. Art. 1, str.2174).pod kožu. Iako je Ante vrlo uljudan

mladić postavio mi je jedno provo-Za punu integraciju mladoga čovjeka kativno pitanje kako bi me doveo u u jedan socijalni milje neophodno je

Uvjeravam ja tako moga Antu kako u dilemu. "Pa koji identitet ima onda prona-laženje osobnog identiteta. austrijskim školama postoji dodatna netko tko napr. već 30 gidina živi i Izgradnja i očuvanje identiteta nastava na "materinskom jeziku", te radi u inozemstvu, netko tko se već mladoga čovjeka je jedan od uvjeta pokušavam svu krivnju prebaciti na ,integrirao'?" Naravno da mi je bilo za pronalaženje samoga sebe. Tu već Antu, predbacujući mu kako je jasno da se pitanje odnosi na moju počimaju psihosocijalni problemi današnja mladež nezainteresirana, da malenkost, jer Ante zna da ja već mladih ljudi jer se osjećaju "razapeti" živi bez ideala i ciljeva, da se odala tridesetak godina živim i radim u između jezika i tradicije roditeljske alkoholu, seksu i drogama, da misli Ausriji. Kao što je Ante na moje kuće i miljea u kojemu žive. Za samo na materijalna dobra i da je pitanje odgovorio spontano i moj vrijednosti materinskog jezika, izgubila smisao za bilo kakve odgovor je bio spontan i bez dugog povijesti i kulture često puta nemaju duhovne vrednote. "Oprostite razmišljanja. "Znaš, moj Ante, za nikakvog osjećaja jer im nismo profesore" - skoči Ante zažarenog vrijeme bivše Jugoslavije ja sam bio nikada omogućili sustavno upozna-lica - "Vi ili namjerno provocirate, ili Hrvat s jugoslavenskim državlja-vnje hrvatskog jezika i kulture. živite u oblacima, ili želite neuspjehe nstvom, danas sam Hrvat s aus-Nažalost, i onaj minimum kojega bi vas starijih prekriti, svaljujući tako trijskim državljanstvom." Ante je trebala dati roditeljska kuća, često svu krivnju na nas mlade. Pogledajte, shvatio da sam ja imao mogućnost na puta se izbjegava, pa se u roditeljskoj dok se slovenskoj, mađarskoj, vrijeme pronaći svoj identitet, da kući govori njemački, roditelji ne turskoj, češkoj, slovačkoj i drugoj fenomen "nigdje-nepripadnosti" za upozoravaju djecu da barem u kući i djeci omogućuje učenje materin-mene nije postojao. Vidim ja da je

PROBLEMI I TJESKOBE HRVATSKE MLADEŽI U DIJASPORI

6.

skog jezika i upoznavanje s kultu- državu, svoja ministarstva? Za kama˝ i počnemo, ˝hrvatovati˝ kako rom zemlje podrijetla roditelja na vrijeme domovinskog rata i nakon bi dali oduška frustraciji koju osjeća materinskom jeziku, nama kojima je osamostaljenja i međunarodnog svaki mladi čovjek u svojoj duši. materinski jezik hrvatski ta je priznanja Republike Hrvatske sva- Zavičajne klubove smo imali i prije. mogućnost uskraćena. Ja sam kog mjeseca su nas posjećivali Istini za volju, manje grupe entuzi-pohađao takozvanu dodatnu nastavu hrvatski političari, obećavajući nam jasta su pokušale učiniti nešto na na "materinskom jeziku", i pravo da "kule i gradove", dok su naši sveopćoj razini za boljitak hrvatskog Vam kažem bio sam uvijek iza toga roditelji, koji su dobar dio svoga čovjeka u dijaspori, oslobodivši se frustriran, jer nam se pod plaštem života proveli u tuđini i svoj krvavo uskogrudnog lokalpatriotizma, osni-"materinskog jezika" prodavala i još zarađeni novac slali i pomagali vajući hrvatske udruge koje su uvijek prodaje neka normativno izgradnju razrušene Domovine. pokušale nešto promijeniti, imajući u nepostojeća i neprihvatljiva jezična vidu u prvom redu nas mlade, mješavina u grupama u kojima sjede i pokušavajući pronaći jedan hrvatski hrvatska i srpska, te u zadnje vrijeme dom koji bi se sastojao od više

Nažalost, u nekoliko zadnjih godina, i bošnjačka djeca, djeca kojoj se pod manjih i većih prostorija u kojima bi a pogotovo sadašnja hrvatska vlast plaštem "materinskog jezika", iako u se npr. mogla smjestiti jedna mala ne samo da nas je zaboravila nego nas zadnje vrijeme, nešto profinjenije, biblioteka s čitaonicom, mala prosto-i odbacuje kao neko strano tijelo. Mi prodaje neka jezična mješavina i rija za šah, stolni tenis, mala dvorana mladi ljudi koji smo rođeni u Austriji neka hibridna Jugo-kultura. Barem gdje bi naši studenti u miru mogli znamo što je demokracija, znamo da Vama kao prosvjetnom radniku vježbati na instrumentima, te jedna je dobro da ima više političkih moralo bi biti jasno da se time nanosi velika dvorana s pozornicom za pri-stranaka, znamo da se vlast i vlade velika nepravda i hrvatskoj i srpskoj i godne svečanosti s kulturno-zaba-mijenjaju, ali znamo i to da interesi bošnjačkoj djeci, i da nijedna vnim programom od sveopćeg nacio-političkih stranaka nikada ne smiju nacionalna skupina neće biti upo- nalnog i državnog interesa, dvorana u biti iznad interesa Domivine. Hrvat-znata s autentičnim materinskim kojoj bi se mogli održavati seminari, ska državnost i dobrobit svakog jezikom i kulturom svoga naroda. predavanja iz povijesti i kulture i hrvatskog čovjeka, pa bio on u Naši roditelji, koji su najvećim slično. Nažalost i taj pokušaj je pro-Domovini ili izvan Domovine, mo-dijelom “obični” radnici očekuju s pao jer ti ljudi, koji su imali i volju i raju imati prioritet ispred svih ostalih pravom da njihovoj djeci hrvatski znanje, nisu imali podršku od služ-stranačkih interesa. Koliko se sada-jezik predaju osobe koje bi, po mome benih hrvatskih institucija s jedne šnja hrvatska vlada brine za svoga mišljenju, bile preporučene od mini- strane, te s druge strane, zbog podme-čovjeka - na to pitanje neka odgovori starstva prosvjete Republike Hrvat- ćanja ˝klipova˝ pod noge od nekih svaki pošteni Hrvat samome sebi! Mi ske, osobe koje tu kulturu ne samo kojima, sve ono što bi služilo opće mladi se još uvijek osjećamo kao poznaju, nego tu kulturu vole i nacionalnim interesima, nikada nije "prognani sinovi Evini", imamo uvažavaju. Često sam na toj dodatnoj mirisalo.osjećaj da nas je iznevjerio ideal nastavi doživljavao te osobe, čast Eto, moj profesore, mislim da Vam je slobode, ideal vjere, ideal ljubavi. iznimkama, kao nepoznavatelje, a sada jasno zašto se osjećam kao Ostala nam je samo nada..!? pokoji put i kao ignorante, hrvatskog ,bosanska marka' koja ima neku Pokušavam pronaći barem neku jezika i kulture. Kao učenik bilježio vrijednost ali je nitko ne smatra bitnu promjenu koja bi išla u prilog sam neke riječi i izraze "naših" svojom."nama mladima u dijaspori nakon učitelja, uspoređivao ih s izrazima u Osjetio sam da u ovom momentu bilo osamostaljenja, nažalost, ja je ne svakodnevnom govoru svojih rodi- kakvi protuargumenti ne bi urodili vidim. Tu i tamo okupljamo se oko telja, i vidio sam da tu postoji velika nikakvim plodom, pa sam samo hrvatske katoličke misije, koja, ako razlika. Tada sam još kao dječak kratko rekao: „Živio ti meni, moj ništa drugo, ima barem otvoreno uho mislio: pa moji roditelji nemaju neku Ante i nemoj izgubiti nadu...! Tako je za probleme hrvatskog čovjeka u višu izobrazbu pa ne znaju hrvatski završio moj dijalog s jednim od dijaspori, te u granicama svojih jezik, a danas mi je jasno da moji mojih studenata.skromnih mogućnosti nastoji, roditelji uglavnom govore pravilno pratarkoliko-toliko, ispuniti prazninu koja svojim materinskim jezikom. Pitam zjapi. Ne možemo očekivati od Vas profesore, gdje su ti hrvatski dvojice-trojice svećenika da budu intelektualci? Što rade naša Velepo-istovremeno i svećenici, i učitelji i slanstva, naši kulturni atašei? Što su socijalni radnici, što na našu sreću, učinili za nas mlade? Što je poduzelo silom prilika počesto i jesu. Hrvatsku Hrvatsko ministarstvo za prosvjetu i katoličku misiju smo imali i onda kulturu? Prije su se uvijek opravda-kada nismo imali svoju državu. vali da se tu ne može ništa učiniti, jer Sastanemo se tu i tamo u nekim to su stvari koje se rješavaju na hrvatskim zavičajnim klubovima državnim razinama, na razini koji su uglavnom smješteni u ministarstava, a mi tada nismo imali zadimljenim ̋ ubijemo˝ malo dosadu, svoju državu, nismo imali svoja te kad nam se pred očima malo ministarstva. Koje opravdanje ˝zamagli˝, raspalimo po ˝sevdalin-nalazite danas kad imamo svoju

Briga o Hrvatima u dijaspori

7.

POSLUŠNO DIJETE

LAŽI

društvu s vršnjakinjama koje u svojoj majci izlizanim trapericama idu na plasne postajao sve tečajeve, osjeća izričito nelagodno? teži. Sve dotle, Treba li dijete učiti slušati?To je jedan primjer na koji će mnogi dok i sam nije roditelji reći: »Tako staromodni baš počeo lagati. nogim je roditeljema poslu-nismo!« Priznajem: u plesnim Sada je postalo M šnost najvažniji odgojni cilj: školama su traperice prihvaćene. jasno: postao je Dijete treba pojesti sve iz tanjura, u Većina roditelja se s tim pomirila. No ipak kao i nje-odredjeno vrijeme ići u krevet, nema li u svakodnevnom životu s gov otac. Laž je ostaviti oca na miru dok čita novine, djecom uvijek još dovoljno situacija, naslijedio od ne gledati svaku TV-emisiju, napisati u kojima roditelji traže poslušnost njega. Da li je domaću zadaću, prati se, ne ostati samo zbog poslušnosti? Na pitanje, Martin to za-dugo vani ... Ako dijete čini sve to što da li dijete treba slušati ili ne, ista? Majka vje-se od njega zahtijeva, onda je dobro, odgovor glasi: Da, ali samo onda, ruje da dokaze poslušno dijete, dobro odgojeno, na ako dijete time ne postaje tek pasivni za to osjeća na sebi, no ipak se vara.koje roditelji mogu biti ponosni. izvršiteij naredbi. Nije cilj da se Nepoštenje se ne nasljedjuje. Pod Roditelji se raduju svom uspjehu. poslušno dijete podredi, nego svrsta sasvim odredjenim uvjetima može-Rođaci i znanci im čestitaju na dobro u društvo u kojemu od svakog mo postati nepoštenima. Martin nije odgojenom sinu, na pristojnoj čovjeka treba očekivati izvijesnu počeo varati zato što je sličio na oca, kćerci. Tko se ne raduje ovakvim sposobnost prilagođivanja. nego što je osjetio, kako se majka komplimentima? I tko može izdrža Prekomjerne zapovijedi i zabrane pred njim začahurila i kako joj ništa, da ih ne ocijeni kao dokaz osobnih sprečavaju dijete da bude samo- ama baš ništa, nije mogao učiniti po odgojiteljskih sposobnosti?stalno i da osobne interese samo volji. A to zbog toga što je osjetio zastupa. Prevše prisile izazvat će kod premalo priznanja i ljubavi. Susret s djeteta ili malodušnost ili otpor. okolinom formira karakter. Naslje-Roditelji se trebaju truditi, svojem dstvo, koje nam je dano, oblikuje se djetetu ne samo sve zabranjivati, tek kroz pozitivna ili negativna nego umjesto toga češće ponuditi iskustva. Nitko ne mora biti kao otac alternative. Ako je igranje pištoljem ili majka, svatko je jedinstvena na vodu zabranjeno u dnevnoj sobi, mješavina nasljedja iz krvi oca i dijete će se vjerojatno te zabrane majke i svatko stiče svoja, osobna lakše držati, ako zna, da cvijće na iskustva sa svojim svijetom. To balkonu može prskati do mile volje, takodje znači, da ni jedno dijete nije

Na kraju krajeva roditelji, ili ako se s pištoljem smije igrati u neopozivo nepošteno: mi roditelji koji svoju djecu odgajaju u poslu- kadi. moramo mijenjanjem njegove šnosti, imaju časnu tradiciju. Simbol okoline djetetu pomoći da bude figura za to je Janko Raščupanko. pošteno. Pitanje je: kako? Koji Već mnogim gerneracijama djece je motivi mogu stajati iza laži? Laganje nije nasljedoulio strah pred nepoštivanjem Pokušajmo si to razjasniti:roditeljskih naređenja i zabrana. Zar dijete još uvijek ne može Martinovi roditelji bili su Odrezat će mu palac, umrijet će od dovoljno razlikovati snove od razvedeni. Otac je s istinom uvijek gladi, izgorjet će kuća, ako dijete čini stvarnosti? (s time moramo računati stajao na ratnoj nozi, i svoju ženu što hoće, a ne čini što treba. Tko ne sve do školske dobi). Njegove često varao. Nikakvo čudo da može čuti, mora osjetiti. Možda mogućnosti za razumijevanje pomisao na njega Martinovu majku bismo kod previše poslušne djece vremena, brojeva, prostora i potrebe uopće nije radovala. To gore, jer je trebali biti nepovjerljivi i kritički daleko jače utječu na ono što govori, Martin, što je bivao stariji, sve više osvijetliti odgojne ciljeve roditelja. nego kod odraslih, tako da su zabune ličio ocu. Da li će i on jednoga dana Milijuni majki, koje su uvijek uredno prilikom pričanja razumljive. Mora postati kao njegov otac? Isto tako odjevene išle u plesnu školu, sigurno li dijete možda "pretjerati", "grdno lagati i varati? Strah od toga bio je će se boriti, da i njihove kćerke idu na smastiti", zato što so osjeća kriv što se njegova majka od njega plesne tečajeve uredno odjevene. zanemarenim, zapostavljenim ili sve više povlačila, te je to povla-Mnoge majke su tu »borbu oko premalo važnim? (na pr. u odnosu na čenje osje-suknje« dobile. Time su ipak svom braću ili sestre?).tio svakim odgojnom idealu - poslušnost i lijepi Boji li se dijete kazne ili drugih danom sve odgoj - pridale veće značenje negoli neugodnih posljedica, pa se poku-više.shvaćanju svoje kćerke. Nije li tim šava na taj način obraniti?Konačno je majkama nikada prošla glavom Da li su naša traženja i očekivanja M a r t i n misao, da se njihova kćerka u prevelika, tako da dijete tjeramo u

O D G O J N A Š E D J E C E

Obiteljska stranica

8.

konfliktnu situaciju, u kojoj neispra-vno reagira, da bi nas poštedjelo od razočaranje?

Da li dijete nešto prešuti, zato što ima premalo povjerenja da bi roditelji u toj teškoj i neugodnoj situaciji sve to mogli razumjeti i pomoći mu?

Ne inzistiramo li mi našim stalnim ispitivanjima upravo na neiskrenom odgovoru? Ne laže li samo zato, da mi prestanemo sa svojim ispitivanjem (recimo, ako ne želi odati prijatelja).

I kako stoji s našim osobnim poštenjem? Ne doživljava li dijete prečesto da mi lažemo zbog potrebe, ućtivosti ili u nedoumici? Nismo li mi upravo model nepoštenog ponašanja? (recimo ako se pretvaramo na telefonu).

Zaista su to neugodna pitanja, ali od nas se traži da pošteno odgo-vorimo. Samo tako ćemo naći put kako da pomognemo "nepoštenom" djetetu. Mi to možemo: time što ćemo pokazati za njega više interesa i razumijevanja, time što ćemo ga odgajati manje kaznom a više pohvalama, više isticati pozitivne strane djeteta, time što ćemo

smanjiti naša traženja i pre-ispitati naše poštenje. Ali izmedju osta-log je važno, na laži ne rea-girati pani-kom i strogom i z o l a c i j o m djeteta.

Shvatimo laž kao upozorenje, da se naše dijete nalazi u teškoj situaciji. To se uvijek ponavlja, a naslijediti se ne može isto kao ni nepoštenje.

priredio fra Ilija

ć č ga u kuhinjski ormar, gdje sam Sada u vam ispri ati jednu č čula ga svaki dan mogla vidjeti. Tu kratku pri u, koju sam

ž Ivan p je le ao, dok je narastao. rije nekoliko godina od jedne ć Lopov nije postao. To sam rado stare bake i mislim da je ne u

ćč htjela re i mojoj susjedi, ali je nikada zaboraviti. Pri a ide ćć ona ve dugo odselila". ovako, ako se dobro sje am:

"U to vrijeme sam bila mlada, kad su skoro svi roditelji tukli svoju djecu. Mislili su da je potrebno tući djecu; trebali su uljudni i poslušni postati. Sve mame i tate su trebali tući svoju djecu, čim su nešto učinili, što su roditelji mislili, da djeca to ne smiju raditi. Moj mali sin, Ivan, bio je uljudan i veseo dječak, i ja ga nisam htjela tući. Jednoga je dana došla susjeda k meni u kuću i rekla da je Ivan bio u njenu vrtu i ukrao jagode i Da, to mi je stara žena ako ga mater ne istuče, on će ispričala kad sam bila mlada. biti za cijeli život lopov. S Znam još što sam mislila; ja majkama je to tako; dođe im svoju djecu isto neću tući, ako strah i stide se kad netko dođe i ih budem imala. Dobila sam protiv njihove djece se buni. dvoje djece. Nisam ih nikada I ja sam mislila: možda ima tukla. Pa ipak su postali dobri pravo, sada moram Ivana ljudi. I oni ne tuku svoju djecu. dobro istući. Ivan je tu sjedio i Zašto vam ja to pričam? Još igrao se s kockama. Tad je uvijek ima puno mama i tata na imao tek pet godina. Kad sam svijetu, koji tuku svoju djecu i ušla, rekla sam mu da ću ga sad misle, da je to dobro. Oni misle istući i da on ide sam ubrati - kad ih tuku - da će postat šibu. Počeo je plakati i otišao. uljudni i poslušni. Ali umjesto Ja sam sjedila u kuhinji i toga, postat će takvi ljudi koji čekala. Trajalo je dugo, dok je će druge isto tući, kad narastu. došao. Plakao je još uvijek kad Kako može netko koji se u je polako ušao kroz vrata. Nije djetinjstvu načio na tuču, imao šibu kod sebe. postati miran čovjek? I kako "Mama", rekao je plačući, može mir biti u svijetu, ako "Nisam mogao naći šibu, ali nema miroljubivih ljudi? Kod evo ti kamen, koji možeš na kuće, u stanu, tu mora početi mene baciti!" On mi je dao mir. Ja mislim, da bi bilo dobro, kamen, najveći, koliki je da u cijelom svijetu stoji mogao nositi u maloj ruci. kamen na kuhinjskom ormaru, Onda sam i ja počela plakati jer za uspomenu: dosta nasilju!sam razumjela šta je mislio: Ja poznajem puno Moja majka me želi udariti da državnika i političara, koji bi me boli, a to može bolje s trebali imati kamen na kuhi-kamenom. Ja sam se sramila, i njskom ormaru. Ali oni bi uzela sam ga za ruke. Plakali možda sami uzeli kamen, izašli smo zajedno koliko smo mogli. vani i jedan drugome razbili Ja sam u sebi rekla, da ja glave. Ako se misli na nasilje, nikada, neću tući svoju djecu. onda se to i radi!Da to nikada ne zaboravim Mateja Lovrić,uzela sam kamen i stavila sam Stockerau .

Priča o miru

9.

P. EFREM KUJUNDŽIĆ I POČETAK KOORDINIRANOG

RADA U HRVATSKIM KAToličkim MISIJAMA U

AUSTRIJI

SASTANAK 1971. U BEČU - DOGOVOR O

ZAJEDNIČKOM RADU

Crkve za iseljenu braću. Taj rad Biskupska Konferencija imala znači i proširivanje odgovornosti i dovoljno mudrosti da stvar produbljivanje dosadašnjih preuzme u svoje ruke. U rasvje-metoda, te traženje novih putova i tljavanju ovoga proteklog vre-rješenja u hrvatskoj iseljeničkoj mana i zbivanja u njemu svakako pastvi" treba imati na umu sličnosti, ali i

menovanjem p. Efrema posebnosti u u radu naših Misija u N a š a I Kujundžića voditeljem HKM- pojednim Europskim državama.Biskupska konfe-a u Beču i delegatom (naddušo-rencija imala je brižnikom) hrvatskih misionara u više razloga za Austriji odlukom Biskupske ovaj korak. Ponaj-konferencije u ožujku 1971. prije su je na to godine započelo je novo razdoblje obvezivale smje- P. Efrem dolazi 12. lipnja 1971. u pastoralne i socijalne skrbi za naše

rnice Svete Stolice "De pastorali HKM-u u Beč. 1. 7. ga Biskupska ljude s boravkom u Austriji. Tim migratorum cura" kojima se davala konferencija službeno postavlja imenovanjem odlučila se domaća zadaća kako domaćoj-iseljeničkoj, voditeljem HKM-a i istovremeno Crkva uspostaviti strukturu rada u tako i stranoj-useljeničkoj Crkvi da naddušobrižnikom hrvatskih Misijama u Austriji, stvoriti preuzme i organizira pastoralnu i svećenika u Austriji. Kao nad-međusobnu koorinaciju među socijalnu skrb o migrantima. Drugi dušobrižnik sazvao je p. Efrem 19. razlog bilo je otvaranje granica i listopada 1971. godine sve hrvat-veliki broj naših radnika koji je u ske svećenike i socijalne radnike drugoj polovici 60-tih godina na zajednički sastanak u Beč. pošao u zapadne zemlje na Sastanak je bio pod okriljem "privremeni rad". Treći razlog bilo Bečke nadbiskupije u osobi ravna-je pomanjkanje pastoralnog telja pastoralnog ureda Bečke nad-osoblja koje bi se brinulo o tim biskupije p. J. Zeiningera. Sastan-ljudima. Naši svećenici koji su se ku su prisustvovali svi svećenici i poslije 1945. do 1965. Brinuli o socijalni radnici, osim soc. radnice našim ljudima, uglavnom o našoj iz Vorarlberga koja radi prometne političkoj emigraciji, jer do 1964. u nezgode nije mogla doći na Austriji nije ni bilo "Gastarbei- sastanak. U Zapisniku sas-tanka su tera", nisu bili u dovoljnom broju navedeni: p. Efrem Kujundžić, dr. za ovaj posao, a osim toga Mirko Čović, vlč. Vilim Cece-lja, jugoslavenske vlasti su svim Antun Mrakovčić, p. Stjepan

Misijama i hrvatskim misiona- silama i sredstvima sprječavali Pavić, p. Mansvet Toplak, Alfons rima u Austriji, te i sama biti više njihov rad i mnoge naše radnike je Kupres, vlč. Ivan Olujić, p. Pero uključena u taj rad. To će se strah držao daleko od naših Skopljak, p. Mirko Tomas, posebno vidjeti iz sljedećeg svećenika. Četvrti razlog treba vlč. Marko Arabadžić, p. Hugo koraka Biskupske konferencije tražiti u samoj boljoj koordinaciji, Zajac, p. Filip Johler i socijalne kojim će 1972. osnovati "Vijeće suradnji i unaprijeđenju samoga radnice: Margareta Bihar, Pavica Biskupske konferencije za pastoralnog rada s našim ljudima. Hepp, s. Ambrozija Bernatović i hrvatsku migraciju" u koje je kao Može se nabrojiti još poneki gosp. Ivan Šardi. Na sastanku se predstavnik za Austriju imenovan razlog, no ovi su svakako najbi- trebalo dogovoriti o nekim p. Efrem. Zadaća ovoga Vijeća tniji. Neki pojedinci koji su se temeljnim stvarima:jest, kao što stoji u dekretu. bavili ovom problematikom poku-"koordinirati i unaprijediti naš šavali su ovdje vidjeti uvlačiti i – Osnivanju crkvenih odboradušobrižnički rad u inozemstvu". neke druge uzroke i povode koji- – vođenju matica krštenih i Na prvom sastanku "Vijeća" 5. 7. ma su dokazivali svoje teze, a koji vjenčanih1972. u Zagrebu označio je se mogu vrlo lako okrenuti u argu-

– jedinstvenom žigu naših ravnatelj inozemnog dušobri- mente koji ruše njihovu glavnu uredažništva dr. Vladimir Stanković, tezu. Bilo bi naivno reći da se

– vjeronauku za djecu naših osnutak vijeća i početak njegova ovdje nisu vodile nekakve igre i da radnikarada "vrlo značajnim datumom i su još neke strane imale svoje

– dopunskoj školi za našu djecunovom etapom u radu hrvatske planove, interese i igrače i da je

POVIJEST HRVATSKE KATOLIČKE MISIJE U BEČU

Nastavak 3.

10.

Zapisnik otkriva i bojazni – osnivanje centara (župnih Te godine su naši radnici hodočastili pojedinih sudionika u pojedinim dvorana za okupljanje naših 14/15. 8. u Marija Bistricu na točkama o kojima se raspravljalo i ljudi) Marijanski svjetski kongres. 18. 1. dileme pred kojima se stajalo, ali i – osnivanje posebnih društava u proslavljen je "Tag der Nationen" u polet i želju jednoga novoga sklopu centara Votivkirche na kojem su nastupili

naši pjevači i folkloraši. Za Zapisnik ovoga sastanka nam Nikolinje su podijeljeni pokazuje nekoliko važnih stvari. On darovi za našu djecu i pokazuje ponajprije svijest da se o održana božićna priredba. zajedničkim stvarima treba razgo- Božić je te godine proslavljen varati i dogovarati zajednički. On polnoćkom u 24 h u crkvi am pokazuje da se provodi u djelo Hof. odluka Biskupske konferencije o Zaključci sa zajedničkog koordiniranom radu i o potrebi osobe sastanka su se već provodili u naddušobrižnika koja je zadužena za nmogim točkama. Uveden je tu koordinaciju. Zapisnik, nadalje, vjeronauk za djecu nedjeljom nabraja zajedničke točke koje su u 10 sati (prije mise). važne za hrvatsko iseljeničko Započela je radom knjižnica s dušobrižništvo u tom trenutku. posudbom knjiga za naše Bilježeći tijek sjednice i ozračje u ljude. Osnovan je crkveni kojem je vođena osjeća se veliko pjevački zbor, oformljena jedinstvo između svećenika- folklorna grupa, započeli emigranata (p. Mirka Č. i vlč. Vilima tečajevi učenja njemačkog C.) i ostalih svećenika. Posebno je jezika, prikazivali su se zadivljujuća je dobronamjernost filmovi za naše radnike. vlč. Cecelje na na toj sjednici, koju Novoosnovano Kulturno potvrđuju i njegovi kasniji dopisi pastoralnoga tima koji je spremno društvo "Kotromanić" aktivno se p. Efremu u kojima s poštovanjem ulazio u jedno novo razdoblje. uključilo svojim radom i prire-prihvaća njegovu ulogu i odgovara đivanjem priredaba za naše ljude.najiskrenijom suradnjom. Ono što su 1971. godina donijela je neki pokušali osporiti svećenicima- mnogo za hrvatski iIseljnički emigrantima u Njemačkoj nipošto se pastoral, posebno u Austriji. ne može i ne smije pripisati p. Mirku U ljeto 1971. premješten je Koraci Biskupske konferencije i vlč. Vilimu. Njih dvojica, koji su fra Mato Božić iz Beča u Njemačku oko s t ruktur i ranja n jenog svojim dugogodišnjim nesebičnim u Ulm. U HKM-u u Beču djeluju iseljeničkog dušobrižništva i radom sebi stekli veliki ugled, bez trojica svećenika: p. Efrem Marijanski kongres u Marija imalo zavisti, sumnje, ljubomore ili Kujundžić, p. Mirko Čović i Bistrici koji je okupio preko 150 osjećaja zapostavljenosti ponovno su p. Stjepan Pavić. U Misiji djeluju i 000 vjernika osokolio je u pravi bili spremni staviti se bez zadrške u 4 sestre franjevke: s. Zdravka, trenutak hrvatskog vjernika i posao koji je čekao. Obojica su vrlo s. Ambrozija, s. Mladena i s. Ljerka. njegovu Crkvu, u samo predve-mudro sami opažali potrebu U jesen 1971. dolazi u Beč čerje političkih događanja koji-određenoga držanja po strani radi p. Mansvet Toplak koji preuzima ma se to nije sviđalo i koji će pritisaka jugoslavenskih vlasti i radi Misiju u St. Pöltenu i brigu za rezultirati krvavim gušenjem dobra same Crkve u Domovini, kao i hrvatske vjernike na području "Hrvatskog proljeća" i uvođe-naših ljudi koje je posebno pratila biskupije Donje Austrije. On će ui njem diktarure i posebnih mjera tajna služba. Treba priznati da to nije siječnju 1972. preseliti u St. Pölten. kojima će biti praćeno sve ono lako i su ova dvojica hrvatskih što je hrvatsko. Hrvatske Misije U jesen 1971. su preselili svećenika uistinu bili veliki i u Austriji su prije samog svećenici koji su stanovali na izgrađeni ljudi. S druge strane sveć- nadolaska te oluje bile utvrđene i Judenplatzu u prostorije Misije u enici "pasošari" bez rezerve su pri- spremne na nju. Ptice koje su je Seitzergasse 5 na 1. katu. Misna hvatili p. Mirka i vlč. Vilima. Njiho- navještale, poput predsjednika slavlja su se slavila nedjeljom u crkvi vo jasno zajedništvo vrlo je hrabro vjerske komisije Zlatka Frida, Am Hof u 11 i u 18 sati. Misna odjeknulo u zajedničkoj javnoj izjavi već su 1971. hodale po Austriji i slavlja su se služila i u Filijalama u sa samog sastanka u kojoj su se pravile svoja gnjezda.Möllersdorfu, Bad Vöslau, Tullnu svrstali uz svećenike-emigrante koje

(subotom u 18 h) i u St. Pöletnu Nastavlja se..je u radioemisiji napao Zlatko Frid, (nedjeljom u 16 sati). fra Ilija Vrdoljak. predsjednik vjerske komisije SRH.

NAJVAŽNIJA ZBIVANJA U 1971. GODINI

Faksimil zajedničkog protesnog pisma

11.

Što govore ljudi o Njemu?

Lažljivci kažu: On je lažljivacpjesnici kažu: On je pjesnikproroci kažu: On je prorokrevolucionari kažu: On je jedan od nassveci kažu: On je svetacMoćnici kažu: On je opasanveleposjednici kažu: On je komunistoni koji nemaju što reći - šuteGrađani se osjećaju uznemirenizaljubljeni kažu: On ćuti isto k*o i miizgubljeni kažu: On nas je pronašaogladni kažu: On je naš kruhslijepi kažu: mi opet vidimonijemi kažu: sad i mi možemo otvoriti ustagluhi kažu: isplati se slušati ga

Lažljivci kažu: mislio je na naspjesnici kažu ...proroci kažu ...

Ipak, čini se, da moćniciimaju - k*o i uvijek zadnju riječ,ili možda predzadnju - nije uopće bitnou svakom slučaju, oni kažui tako neka bude izvršeno- treba ga smaknuti!

Glasnik nade

Hrvatska katolička misija GRAZFranziskanerplatz 14, 3100 Graz

Tel.: (0316) 82 40 92, fax: 4,Email: HKM.graz@Lion.cc

Voditelj: fra Sebastijan GolenićPast. suradnik: Đurica Perković

Križni put Kapfenberg 6. i 13. travnja 2003.

Graz: 17.00 sati - Heilige FamiliePetkom u korizmi u 19.00 sati u Barmherzigenkirche Na ostalim filijalama bit će na-

Leoben: knadno određeni termini i jav-USKRSNI PONEDJELJAK

Nedjeljom, 15,45 sati ljeni vjernicima.11.00 s. u Barmherzigemkirche

u LerchenfeldkircheKapfenberg;

Nedjeljom, 17,45 sati Ostali termini:

u crkvi Heilige Familie VELIKI ČETVRTAK 19.00 sati - Jakobikapelle 23. 3. 2003. Tečaj priprave za brak

Korizmene ispovijediVELIKI PETAK

Graz: 11. 5. 2003. Prva pričest19.00 sati - Franziskanerkirche5. i 12. travnja 2003. 17.00 s.

VELIKA SUBOTAu Barmherzigenkirche. 23. 5. 2003. Susret bračnih parova 21.00 satiLeoben u Frohnleitenu sa zajedničkom

u Franziskanerkirche, 6. i 13. travnja 2003. misom i druženjem zu jelo i nakon obreda blagoslov jela.14.00 sati-Lerchenfeldkirche. piće.

VELIKI TJEDAN

USKRS11.00 sati

Barmherzigenkirche

Ukratko iz naše Misije Komorni glazbeni sastav u Misiji

Budući da ima dosta velik broj mladih studenata d Božića do sada odvijao se svakidašnji glazbe u Grazu, dogovorili smo da u sklopu Misije život u Misiji. Pastoralni asistent obavljao je oblikujemo manji zbor koji bi prigodno nastupao u redovite poslove u Misiji dok je župnik imao O događajima naše Misije. Još mu moramo naći

blagoslov stanova. Ono što bi izdvojili kao važnije odgovarajuće ime.događaje u Misiji, bila je izložba dječjih radova na temu Božića u prostorijama Misije. Bili su to radovi U sklopu naše Misije djeluju i dva KUD-a, a to su djece hrvatskih škola iz Amerike, Kanade, „Napredak“ i „Posavsko kolo“ koji gaje folklorne Njemačke, Švicarske i drugih zemalja. Izložbu smo običaje iz naše domovine. otvorili na blagdan Triju Kraljeva, 06.01.2003. nakon zajedničke mise u Grazu. Na početku je veliki broj vjernika pozdravio P. Sebastijan a proces organizacije i ostvarenja izložbe, iznijela je autorica Blaženka Perković. Na otvorenju je bila prisutna i jedna od najmlađih autorica božićnih radova Ljiljana Vrdoljak s roditeljima iz Klagenfurta. Glazbeni dio izvele su mala Manuela Nikolić iz Graza i Janja Vukina, studentica glazbe u Grazu, uz glazbenu suradnju studenta glazbe Višeslava Jaklin.

Na blagdan Isusova krštenja prisustvovala su pro-šlogodišnja krštena djeca s roditeljima na glavnoj misi u Grazu. Uz prigodno bogoslužje na kraju su svoj djeci podijeljena licitarska srca. Druženja je nastavljeno poslije mise u prostorijama Misije uz jelo i piće koje su priredile članice župskog vijeća: Slavica Kljajić, Mira Pašalić i Slađana Andričić.

Na blagdan Krštenja Isusova u crkvi u Grazu

Važniji termini u Misiji

Zonik Franjevačke crkveu kojoj se okupljaju

Hrvati iz Graza.

13.

Razmišljanje o Križu i Uskrsnuću

mog križa obrušavaju se suze, ublažavajuči bol i Spatnju... Iz njega miriše ljubav koju želim darivati. Moj

križ pruža ruke prijateljstva, koje želim zasaditi po cijelom svijetu....Sličan je školjki biserici... Kada u nju uđe zrno pijeska ono šulja i muči, ali ona se ne tuži, ne očajava... Svoju bol preobražava u biser koji će otrti suze i pružiti osmijeh... Uskrs je blagdan vječnog života. Vjerovati u uskrsnućže, znači vjerovati u život, u oproštenje grijeha, znači vjerovati u Boga koji je

LJUBAV. E. K.

SV. MISE I DUHOVNA PRIPRAVA:Rankweil, St. Peter (kod “Vinomnasaal”)

1.i 3. subote u mjesecu u 18.00 satiBludenz, Franziskanerkloster

2. i 4. subote u mjesecu u 18.00 satiDornbirn-Haselstauden nedjeljom u 11.00 satiLech-župna crkva u 15.00 sati

Vjeronauk za krizmenikeSvake subote u 14.00 sati u Rankweilu,St. Peter

SUSRET MLADEŽI: Nedjeljom u Dornbirnu-Haselstauden 17.00 -18.00 s.

KRIŽNI PUT: Prije svake svete mise

Duhovni razgovori pojedinačno za one koji imaju zapreku za sakramenat sv. Ispovijedi ili osjećaju da su im križevi života preteški:

subotom iz sv. misa od 19.00 do 20.00 satinedjeljom, Dornbirn od 18.00 do 19.00 sati

KORIZMENA SV. ISPOVIJED 15. 04. 2003. Rankweil: 16.30 do 18.00 sati St. Peter

Dornbirn, Haselstauden: 18.30 BLAGOSLOV HRANE:

Na Veliku subotu u 11.00 sati u Feldkirchu, kap. Crkva u noći u Dornbirnu, Haselstauden.

OBREDI U VELIKOM TJEDNU:

Veliki četvrtak: 17.45 sati Dornbirn, HaselstraudenVeliki petak: 17.00 sati u Dornbirnu, Haselstauden Velika subota: 22.30 sati u Dornbirnu, HaselstaudenU S K R S : 16.00 sati u Rankweil St. PeterUskrsni pon.: 11.00 sati u Dornbirnu, Haselstauden

Pobožnost Križnog puta: St.Pölten: svake nedjelje u 15.00 satiTulln: prije svke sv. mise u 11.00 sati

Sveta korizmena ispovijed: Na filijalama prije svete miseTulln, petak, 11. 4. u 18. 00 satiSt.Pölten, nedjelja, 13. 4. u 14.00 sati

Uskrsne ispovijedi

USKRS

Amstetten: 5. 4. u 16.00 satiAschbach 12. 4. u 16.00 satiSt. Pölten 13. 4. u 15.00 satiTulln 13. 4. u 11.00 sati

Veliki četvrtak: 18.00 sati Misa večere Gospodnje u Beču

Veliki petak:. 17.00 satiSpomena Kristove muke u St. Pöltenu.

Velika subota: 20.30 sati Vazmeno bdijenje u

St.Pöltenu.

12.00 sati sveta misa u St. Pöltenu za cijelu Misiju.

Blagoslov jela je 19. 4. 2003. u St. Pöltenu nakon uskrsnog bdjenja i pod misom na sam Uskrs.

VELIKO TRODNEVLJE

HRVATSKA KATOLIČKA MISIJA ST. PÖLTEN

Rathausplatz 12, 3100 St. Pöltentel.: (02742) 352 62 11, fax 352 62 14

Voditelj: fra Josip Pasariček

HRVATSKA KATOLIČKA MISIJA FELDKIRCHHerreng. 2, 6800 Feldkirch

Tel.: 05522/73 168, Mob.:0676/604 91 93Suradnica: prof. Eleonora KamenjarinSocijalni radnik: Pavo Nikolić, Bahnhofstr. 13, tel. 05522/85 122, email: paul.nikolic@kath-kirche.voralberg.at

Voditelj: Vlč. Juraj Kostelac

14.

Crkva sv. Kvirina u Linzu

HRVATSKA KATOLIČKA MISIJA LINZ 4020 Linz, Pillweinstr. 11, tel. 0732/65 02 62; fax 4

email. Hkm.linz@utanet.at

fra Josip Tretnjak, voditeljfra Vjekoslav Lazić

RASPORED BOGOSLUŽJA

Cvjetnica, 13.04.2003.Nedjelja Muke Gospodnje(Misa s blagoslovom grančica)Linz: u 11,00 sati (pjevana Muka)Wels: u 13,00 satiKremsmmünster: u 15,00 satiSteyr: u 17,00 satiVöcklabruck: u 17,00 sati

Veliki petak, 18.04.2003. Linz - Križni put (od Petrinuma) u 16,00 sati.

Velika subota, 19.04.2003.Vazmeno bdjenje

Wels: (samo blagoslov jela) u 17,00 sati

Vöcklabruck: (Dorflkirche) u 19,30 satiLinz: u 22,30 sati

NB! Ponesite svijeće!Poslije bdjenja - blagolsov jela.

USKRS, 20.04.2003.Linz: u 11,00 satiWels: u 13,00 satiKremsmünster u 15,00 satiSteyr: u 17,00 satiVöcklabruck: u 17,00 sati.

Uskrsni ponedjeljak, 21.04.2003.Linz: u 11,00 satiWels: u 13,00 sati

Ne zaboravite na uskrsnu ispovijed!

"Vratite se Gospodinu Bogu svome, jer on je nježnost sama i milosrđe, spor na ljutnju a bogat dobrotom!”

(Joel 2,13)

Seminar za obitelji, 02. - 04. svibnja 2003.SAMOBOR - KUĆA "TABOR"

Voditelj: fra Nikola VUKOJA

Prva pričest, 11.05.2003.Linz u 11,00 sati

Sveta potvrda (Krizma) 29.05.2003.

Linz u 11,00 sati

Djelitelj: Dr. Ratko PERIĆ, biskup mostarski

Tečaj priprave za kršćanski brak02. - 04. lipnja 2003.

Linz - misijska dvorana: u 19,00 s.

Svi koji se žele crkveno vjenčati obvezni su sudjelovati na tečaju. To nije vjeronauk kako neki misle. Tu se temeljito iznosi problematika zajedničkog života muža i žene kao i obitelji. Tu je također i preispitivanje ispravnosti odluke za budućeg ženidbenog partnera. Izbor partnera od izuzetne je važnosti za budući život.

Otvarenje "Katoličkog dana"(Zajedno s domaćim vjernicima)

Linz - Katedrala, 01.06.2003., u 10,00 satiPredvoditelj: Maximilian Aichern, biskup

SVIMA ŽELIMO RADOSNE USKRSNE BLAGDANE

Vaši dušobrižnici

U S U S R E T U S K R S U

Razdoblje od Pepelnice do Uskrsa je putovanje iz pustinje

u vrt, iz smrti u život, iz tame u svjetlost, iz posta u gozbu, iz

oskudice u obilje, iz žeđi u osvježenje, od

stabla smrti do stabla života, od odluke za okret do

cilja.

15.

HRVATSKA KATOLIČKA MISIJA SALZBURG

Mirabellplatz 5, 5020 Salzburg Tel. i fax: 0622 / 87 30 06; Mobitel: 0664 212 01 99

Voditelj Misije: fra Vjenceslav Tunjo JanjićSuradnici: fra Nenad Meter s. Mihaela Slakoper, orguljašica i vjeroučiteljica

Crkva “St. Andrä” u kojoj se okupljaju

Hrvati Salzbuga i okolice

Crkva u Radstadtu.Nedjeljno okupljalište Hrvata

iz pokrajine Salzburg i Štajerske

VELIKI tjedanSalzburg: 7.30 sati rana misaSalzburg: Cvjetnica h procesija i misa12.00 sati velika misa 12.00Veliki četvrtak: h zajednička misa s 14.30 sati nedjeljom i blagdanom 20.00Radstadt

domaćinima, a potom Križni put prema Golling 17.30 sati nedjeljom i blagdanomKapuzinerbergu.Kufstein 11.00 sati nedjeljem i blagdanom

Veliki petak: h obredi Velikog petka U drugim mjestima po dogovoru. 21.00 Velika subota: 21.00 h Vazmeno bdijenje.

Mogućnost za uskrsnu ispovijed:Nakon obreda blagoslov jela.

U Salzburgu: svakog korizmenog petka i svake nedjelje. Velika ispovijed - više svećenika - ponedjeljak, 14. travnja

Uskrsni ponedjeljak: misa kao nedjeljom.u 19.00 sati zajednička priprava za pojedinačnu ispovijed.Dva važna termina:

U Radstadtu i Gollingu: 6 i 13. travnja za vrijeme svete mise. Prva pričest: u nedjelju, 4. svibnja 2003. U Kufsteinu prema dogovoru s dušobružnikom. Krizma: u subotu 17. Svibnja 2003.

USKRS: Mise kao i nedjeljom

Ramski križ

niti izgovorio imena trojice “Glas u dvoranom se promolio burni Rami ču žalosnice jer su jedni silom, a drugi

pjesak. “Imamo Hrvatsku državu, ali se, plač i milom napustili ramski kraj. nismo završili sve bitke. Predstoji jauk Salzburg je jedino od mjesta gdje ih nam bitka da na čelo države dođu mnogi, to živi nekoliko tisuća. ljudi koji vole svoj narod.” Oduše-za djecom Potom su pozornicom vljenju nije bilo kraja. Oko pet stotina Rahela zagospodarili članovi skupine prisutnih stalo je na noge. Dugo se tuži, neu- ”Fortuna” sa Širokog Brijega. pljeskalo. “Dio onih koji su Vas tješena što Dovoljo je reći da ih njihovi špijunirali i progonili i danas su u ih nema.” simpatizeri nazivaju “Hercegova-

(Mt 2, 18) hrvatskoj vlasti. Vrijeme je da im čkim bećarima”. Pjevalo se i igralo poručimo sad je dosta!”do sitnih sati. A pjesme ni veselja

Ovim riječima don Anto Jelić Sutradan su gosti iz Rame nema bez vrsne hercegovačke ravnatelj Hrvatskoga katoličkog pribivali svetoj misi u crkvi u kojoj se kapljice, pršuta, ramske šljive i dobrotvornog društva ogranak okupljaju Hrvati katolici svake pečenih janjaca. Za to se pobrinuo Prozor Rama pozrdavio iseljene nedjelje i blagdana.Joza Dragić, srce i duša ove ramske Hrvate koji žive u Salzburgu i okolici. Kad su se pokrili svi troškovi boravka večeri, uz pomoć svojih vrijednih Bilo je to u sklopu “Ramske večeri” dragih gostiju iz Domovine gospodin suradnika. U tome mu je zdušno po-održane 15. veljače u župnom Joza Dragić je sa zadovoljstvom magao Ivan Pavlović i kršni momci pastoralnom centru Taxham u predao dar u iznosu od 2.400 Eura pripadnici UNK-a “Raduša 72”.Salzburgu. Potom je govorila don Anti Jeliću za potrebe Društva.U sklopu zabave pred-

predvoditeljica KUD-a “Rama” stavljena je i knjiga Bože Vukušića fra Vjenceslav JanjićMarica Barišić što je sve ovo “Tajni rat udbe protiv dobrotvorno društvo činilo i što još Hrvatskih iseljenika iz uvijek čini. Društvo je pomagalo u BiH”. Knjigu je pred-liječenju ranjenih branitelja, dijelilo stavio sam autor, a o hranu gladnima, zbr injavalo trenutnoj političkoj situ-prognane. Danas se skrbi za djecu aciji u Hrvatskoj govorio poginulih branitelja i školovanje je stožerni brigadir Ante nadarenijih studenata. Kotromanović, alkarski

Nakon pozdravnih riječi vojvoda i proslavljeni uslijedio je konzert KUD-a “”Rama” ratnik s Južnog bojišta. koje djeluje u sklopu Društva. Mnogi “Prenosim Vam pozdrave od prisutnih su zagangali i zaigrali h rva t sk ih genera la : omiljenu trusu. Istini za volju treba Bobetka, Gotovine i reći da su nekima potekle i suze Norca.” Još govornik nije

U RAMI SE JAUK ČUJE

Najrevniji misijski suradnici

Rasporedi svetih Misa

16.

Bogoslužje u Velikom tjednu

USKRS

Cvjetnica: Sv. Mise: 9, 11 (pjevanje Muke)18 sati (križni put u 17.30 sati)

Veliki četvrtak: 18.30 sati Misa Večere Gospodnje

Veliki petak: 18.30 sati Obredi Velikog petka

Velika subota: 19.00 sati Vazmeno bdijenje (s blagoslovom jela)

Svete mise: 9, 11 (s blagoslovom jela) i 18 sati

Uskrsni ponedjeljak: Svete mise: 9, 11 i 18 s.

Glavni oltar u crkvi Am Hof

HRVATSKA KATOLIČKA MISIJA BEČSchulhof 1, 1010 Wien, tel.: 533 81 36, fax: 533 30 19

fra Ilija Vrdoljak, voditeljfra Daroslav Miklaušić, fra Franjo Jurinec

s. Zvonimira Zubak, s. Augustina Sušas. Viktorija Jukić, s Mira Bliznac

Pročelje crkve Am Hof

Raspored Bogoslužja kroz korizmeno vri jeme

MISNA SLAVLJA:Nedjeljom: 9, 11. i 18 satiRadnim danima: 7 i 18 sati

KRIŽNI PUT:Petkom u 18 satiNedjeljom u 17.30 sati

KORIZMENE ISPOVIJEDI:Nedjeljom: pola sata prije misnog slavljaRadnim danima: od 17 do 18.30 sati

VELIKA ISPOVIJED:Cvjetnica, 13. ožujka je od 8 do 12 sati i 17 do 19 satiVeliki tjedan (osim Velikog četvrtka):od 17 do19 sati

Ispovijedi po filijalama: Prema stalnim rasporedima

KORIZMENA DUHOVNA OBNOVAod 10. - 13. 4. 2003.

Voditelj: P. Zvjezdan Linić

Četvrtak, 10. travnja:18.00 sati Uvodno predavanje19.00 sati Sveta misa i propovijed20.00 sati Klanjanje i molitva pred Presvetim

Petak, 11. travnja10 - 12 sati: prigoda za razgovor i ispovijed17 sati Predavanje18 sati Križni put19 sati Sveta misa i propovijed20 sati Klanjanje i molitva za ozdravljnje

Subota, 12. travnja10 - 12 sati: Predavanje i molitva17.00 sati Pokorničko bogoslužje18.30 sati Sveta misa i propovijed19.30 sati Klanjanje i molitva za oslobođenje

Fra Zvjezdan Vjekoslav Linić rođen je 1. ožujka 1941. u Svilnom, u blizini Gospina svetišta Majke Milosti na Trsatu. Svoj pastoralni svećenički život posvetio je najviše mla-dima i Franjevačkom svje-tovnom redu. Velikom broju mladih pomogao je da k roz s ak ramen te

kršćanske inicijacije uđu u Crkvu, da upoznaju Krista Spasitelja. Njegov glavni svećenički posao bio je navještanje Evanđelja i to kroz redovite propovijedi radnim danom, a osobito nedjeljom u crkvi sv. Franje na Kaptolu a potom i kroz brojne vjeronaučne susrete s mladimma i manje mladima. Tu se razvija njegov osjećaj za riječ Božju.

Prva pričest: 25. 5. u 8.00 satiKrizma: 31. 5. u 17.00 sati i

1. 6. u 11.00 sati

Sjednica ŽPV-a: 5. 5. 2003. u 19.00 sati

Tečaj priprave za brak: 28. 4. - 8. 5. (U župnoj dvorani)

Obiteljski susret u Samoboru: 2. do 4. svibnja 2003.

17.

¼ stolarske radove, raspolaganju za redovna okuplja-rađevinske aktivnosti na ½ te poslove čišćenja i nja na molitvu, krštenja, vjen-obnavljanju crkve Am Hof G održavanja. čanja i dr. Sigurno je da će doći do traju, uz manje prekide već

Sama dinamikra radova bit određenih izmjena i impro-10-ak godina. Započeli smo sa će podijeljena u četiri faze, i to: vizacija u načinu i mogućnosti sanacijom krova, potom preu-Ä Faza 1. - aktivnosti na korištenja crkvenog prostora za redili dio stambenog prostora i obnavljanju glavne lađe (od vrijeme trajanja radova. Korisni ured, da bismo u posljednjoj fazi glavnog ulaza do središnjeg prostor će biti smanjen i ogra-radova obnovili fasadu na cijeloj oltara), uključujući predvorje ničen, određenu smetnju pred-crkvi. Ostalo je još urediti crkve na glavnom ulazu. stavljat će građevinska skela i unutrašnjost crkve, te u potpu-Predviđeno vrijeme trajanja ove zaštita radnih ploha, te stoga već nosti dovrši obnavljanje stam-faze je 12 mjeseci. sada sve vjernike pozivamo na benog dijela. Kao sljedeću

suradnju, razumijevanje i aktivnost započet ćemo radove Ä Faza 2. - aktivnosti na strpljenje.na obnavljanju unutrašnjosti obnavljanju male lađe (od

crkve. Trenutno traje evaluacija (procjena) prispjelih ponuda za P rema dostupnim poslove ustupanja i namje-infomacijama unutrašnjost štanja građevinske skele. crkve Am Hof posljednji je put Stručni restauratorski i konzer-obnavljana između dvaju vatorski poslovi djelomično su Svjetskih ratova, točnije raspisani, dok će preostali između 1930. i 1935. godine. poslovi biti raspisivani su-Rezultati tako dugog procesa kladno dinamici radova. Valja ne obnavljanja i djelimično ne još reći da će u okviru predvi-brige svima su nam vidljivi: đenih poslova biti poboljšani orunjeni i zaprljani zidovi, rasvjeta i ozvučenje, te će biti napuknute i oštećene figure, izrađen novi središnji oltar.pukotine na stropu, uništene

Financiranje će, kao i u pozlate itd.ranijim fazama, biti podije-Pripremni radovi za ljeno između Hrvatske kat-

ovaj posao traju već duže oličke misije, Bečke nad-

vremena. U protekloj godini biskupije i Grada Beča. Prema

obavljena su potrebna predi-procjenama napravljenim na

straživanja s ciljem utvrđi-osnovi prethodno urađenih

vanja stvarnog stanja, te istraživanja vrijednost predvi-

određivanja metode, načina i đenih poslova će se kretati

dinamike predstojećih radova. između 1,4 i 1,6 milijuna eura.

Na osnovi provedenih istraži-Cijeli pripremni proces, te

vanja, u suradnji s građevin-koordinacija i nadzor samog

središnjeg oltara do svetišta). skim odsjekom Bečke nad-tijeka poslova bit će realiziran u

Predviđeno je da će i ova faza biskupije, izrađen je koncept suradnji Hrvatske katoličke

trajati 12 mjeseci.sanacije i restauracije unutra-misije i Bečke nadbiskupije.

Ä Faza 3. - obuhvaća aktivnosti šnjosti crkve Am Hof. Aktivnosti Dragi vjernici, pred

na obnavljanju osam bočnih koje nam predstoje moguće je nama je jedan velik i zahtijevan

kapela (oltara). Predviđeno razvrstati na sljedeće vrste projekt. Stoga Vas sve pozivamo

vrijeme trajanja za ovu fazu poslova: i molimo za razumijevanje,

iznosit će između 8 i 12 mjeseci.· postavljanje građevinske strpljenje i suradnju. Nadamo se

Ä Faza 4. - prdviđa obnavljanje skele uključujući zaštitu da ćemo ovaj posao, uz Božju

kapele u predvorju crkve, sakri-prostora i objekata, pomoć, kao i sve ranije uspješno

stije i sakristijskog predvorja. ¸ restauratorske i konzerva-privesti kraju

Dinamika radova za ovu fazu bit torske radove, će naknadno utvrđena.¹ elektro-instalacijske

Mir i dobroCrkva će za cijelo vrijeme radove,

trajanja radova biti u funkciji i º molerske radove, inž. Ivica Budišastajat će svima nama na Dopredsjednik ŽPV-a» kamenorezačke radove,

Obnavljanje crkve "Devet anđeoskih korova" - Am Hof

19.

io je ožujak prošle godine. Za večernje mise u prostorijama naše najbolji način našu Misiju. Brojni B ručkom u poduzeću mi je Misije i početi s radom. Našoj grupi pokali o osvojenim prvenstvima i pripovijedala kolegica kako pripre- su se priključile: Mirjana Sesar, kupovima govore najbolje o njima maju radnu grupu za božični sajam. Ljubica Grgić, Jadranka Horeško- tko su i koliko vrijede. Oni su bili U meni se rodila ideja da bismo vski, Ljilja Ćorić, Đurđica Vučko- zaduženi za božični punč.takvo što mogli mi napraviti u našoj vić, Dragica Anić, Nada Sopek, U nedjelju, 8. 12. stajale Misiji: Božični sajam za dobro- Lidija Lovrić, Josipa Teklić, Snje-

smo u župnoj dvorani uz stolove tvorne svrhe. U to je vrijeme u našoj žana Kelam, Jelena Kutnjak,

pune nakita i kolača, a naši muškarci Misiji bio u tijeku Izbor za novo s. Augustina, s. Zvonimira i

uz stolove s punčom. Mnogi su nas ŽPV-o i odlučila sam, ako ponovno s. Viktorija.

posjetiti, tako da smo i ono što smo Započele smo s božičnim pripremile rasprodale tijekom dana. čestitkama koje nam je Od prodanih stvari prikupili smo pokazala s. Mira: vezli smo i 1.500 Eura. Taj novac uz nešto crtali, rezali i bojili različite slatkiša sam predala u ravnateljstvo božićne motive. Nastavile doma “Stančič” u Dugom Selu prije smo rad s voskom u koji nas Božića, kada smo moj muž i ja išli je uvela s. Mira. Trudile smo kući za božične blagdane.se da i naše ruže i svijeće budu lijepe kao i one od Sajam koji smo pripremale s. Mire, što nije bilo lako.

je iza nas. Od njega nam je ostalo Poslije smo prešle na rad u

prijateljstvo, povezanost i puno “Serwietten-Technik” koja

lijepih doživljaja. Naša nastojanja u se meni najviše svidjela.

Odboru za obitelj našega ŽPV-a da Lijepili smo motive sa

napravimo “večer za žene” ostvarila salveta na svijeće i kuglice.

su se na najbolji način. Dok ovo Nosile smo materijal i kući i

pišem traju takva ista sastajanja kod kuće smo radile i

petkom u Misiji gdje naše žene opet donosile na naše sastanke

pripremaju uskrsne čestitke za uvijek nove čestitke i

pomoć jednoj našoj obitelji s broj-svijeće, kuglice, zvijezdice i

nom djecom. Svim ženama se zahva-anđele, ponekad služeći se i

ljujem jer je ovaj rad nas obogatio, a idejama iz bilježnica naše

nadamo se i djeci u “Stančiću” vratio djece.

smijeh i radost na lice.Uz zajednički rad počele

smo se družiti i razgovarati. Između uđem u Župno pastoralno vijeće u Anica Krtalićnas se počelo stvarati povjerenje i mi Odbor za pastoral obitelji, organi-smo se počele otvarati jedne zirat ću taj božični sajam. Kod kuće drugima. Razgovarale smo o svojim sam svoju ideju rekla svome mužu problemima i poteškoćama, upozna-Josipu i zajedno smo napravili plan vale jedna drugu, a često smo se kako to ostvariti. Razgovarala sam o šalile i smijale od svega srca i glasno tome s fra Ilijom, Ivicom Budiša, da smo morale zatvarati vrata da nas dopredsjednikom ŽPV, njegovom ne čuju u kući. Fra Ilija bi nas obišao suprugom Jelenom, Slavicom Brkić i oko 22 sata ispratio kućama. Naš i s. Mirom. Njima se svima svidjela rad trajao je do 5. studenog. Izradile ova ideja. Na zajedničkom sastanku smo mnoštvo čestitki, svijeća i dogovorili smo sve što je trebalo. različitog božičnog nakita. Dogovo-Dogovorile smo se da će svaka od rile smo se da će svaka od nas nas pozvati još koju ženu da se napraviti kod kuće i božični keks i uključi u rad koji je trebao početi donijeti na sajam koji smo zakazala 10. 9. Odlučili smo da prikupljenim za 8. prosinca u Centru naše Misije.prilozima pomognemo djeci u domu

“Stančić” u Dugom Selu. Uz nas, Božičnom sajmu su se priključili i naši nogometaši iz Početkom rujna susre-misijskog kluba “Croatia”. Htjele ćemo se još jednom Jelena, Slavica, smo da i oni budu uz nas i da na s. Mira, moja sestra Julija i ja kod sajmu i njih predstavimo, jer i oni mene i potvrđujemo naš dogovor. svojim igrama u nogometnoj ligi Dogovorile smo se da ćemo se Bečke nadbiskupije predstavljaju na sastajati svakoga utorka poslije

BOŽIĆNI SAJAM U MISIJI U BEČU

Svijeće sa božićnog sajma

18.

Uskrsna čestika