Filozofski fakultet SarajevoOdsjek za komparativnu knjievnost i bibliotekarstvoOpa povijest knjievnosti 1- Antiki period Prof. Muhamed Delilovi Studentica: Karavdi Nejra

Seminarski rad Lik Fedre u Euripidovom Hipolitu

Sarajevo, 16.1.2014.

SADRAJ:

Apstrakt ............................................................................................ 2 1. Pisac ............................................................................................ 3 2. O Hipolitu ........................................................................................ 5 3. Lik Fedre ........................................................................................ 6 3.1. Fedra i Hipolit Mitologija ........................................................ 8 3.2. Sarkofag Fedre i Hipolita ............................................................ 9 4. Literatura ......................................................................................... 10

APSTRAKT :U ovom seminarskom radu, pokuat u objasniti lik Fedre, ene velikog junaka Tezeja, majke Akamantova i Demofonova.Potajno se zaljubila i gajila incestuoznu poudu prema Hipolitu, vanbranom sinu Tezeja i amazonske kraljice Antiope.Protiv ljubavne strasti, grene naklonosti prema pastorku, ona nema volje ni moralne snage, jer joj je dua slaba, ali ima stida i dostojanstva, i zato vodi rauna o svom ugledu i ugledu kue, bojei se sramote ako se sve otkrije, poini samoubistvo.Pjesnik je izvrsno prikazao s jedne strane strastvenu, patoloku ljubav ene koja pazi na svoj dobar glas, a s druge je sjajno ocrtao znaaj nepokvarenog, ponosnog i pravdoljubivog mladia.

1. PisacEuripid (; otok Salamina, 480. pr. Kr. - Aretusa, Makedonija, 405. pr. Kr.) bio je starogrki dramatiar. Dio je velike trojice, uz Eshila i Sofokla. Smatralo ga se i sljedbenikom sofista.Napisao je oko 90 drama. Na natjecanjima je pobijedio etiri puta i jednom posmrtno. Njegov je istoimeni sin prikazao tetralogiju i poslije oeve smrti te je njome jo jednom pobijedio. Sastojala se od djela Ifigenija u Aulidi, Alkmeon u Korintu (nesauvano djelo) i Bakhantice (Bakhe). Sauvano je 17 njegovih tragedija, a autentinost osamnaeste tragedije Res nije potvrena:-Alkestida-Andromaha-Bakhantice-Elektra-Feniani-Hekaba-Helena-Heraklo-Heraklide (Heraklova djeca)-Hiketide (Pribjegarke)-Hipolit-Ifigenija meu Taurijcima-Ifigenija u Aulidi-Ijon-Mahniti Heraklo-Medeja-Orest-Trojanke-ResKod Euripida radnjom ne upravljaju bogovi, nego neobrazloeni i esto okrutni postupci bogova. Euripid se suprotstavlja tradicionalnim i antropomorfnim bogovima koji su moralno nedosljedni i prevrtljivi te ne mogu ni biti moralni uzor ljudima. Euripid najvie panje posveuje psihologizaciji likova te se smatra zaetnikom psiholoke drame.Traginu radnju Euripidovih drama pokreu iracionalne sile strasti koje obuzimaju njegove junake. Prikazuje kako osjeaji postupno prerastaju u strasti koje junaci vie ne mogu kontrolirati. Prvi na pozornici prikazuje traginu ljubav sa svim njenim strastima. Otkrivajui ljudsku duu prikazuje i njene tamne strane, njenu patologiju. Euripid govori da se borba za sreu odvija u ovjeku, a ne izvan njega. Za Euripida je Sofoklo rekao da prikazuje ljude kakvima jesu, a da ih on sam prikazuje kakvima bi trebali biti.Grau preuzima iz mitologije; njegovi su junaci mitski kraljevi i kraljice i ljudi visokog roda. No, lieni su mitske snage i veliine te su prikazani kao obini ljudi, slini Euripidovim suvremenicima, sa svim manama i vrlinama. U mitsku grau unosi graanske probleme te tako svojim dramama daje aktualnu socijalnu i politiku dimenziju i pokree religiozna i etika pitanja.Citati :Djeca su za sve ljude njihov ivot.Nema goreg zla od loe ene, a nita nije bolje stvoreno od dobre ene.Nikad se nemoj zamoriti u davanju domovini.

2. O HipolituHipolit ( ) je drama koja je dobila ime po tome toHipolitu prvom prizoru nosi vjenacArtemidi, a prikazana je 428. godine. Pjesnik je ovom dramom postigao pobjedu.Afroditaljuta to jojTezejevsin Hipolit, strastven lovac i potovalac Artemide, ne iskazuje dunu poast, pobudi uFedri, drugoj Tezejevoj eni, strastvenu ljubav prema njenom pastorku Hipolitu. Uzalud se Fedra trudi da obuzda svoja oseanja; napokon otkrije svoju tajnu staroj dadilji, a ona posreduje kod Hipolita. Mladi je, meutim, grubo odbija, a Fedra, bojei se sramote ako se sve otkrije, poini samoubistvo. U ruci mrtve ene nalazi Tezej list u kome ona za svoju smrt okrivljuje Hipolita. Tezej zamoliPosejdona, koji mu je jednom obeao da e mu ispuniti tri elje, da mu ubije sina. Kad je Hipolit, branei se, odbio da iznese pravu istinu i tako dokae svoju nevinost, poalje ga otac u progonstvo. Na putu, dok se vozio kraj mora, poalje Posejdon stranu neman, te su se konji uplaili, a Hipolit ispadne iz kola i zadobije smrtne rane. U tom sama Artemida otkrije Tezeju pravu istinu; otac se gorko kaje za svoj prenagljeni in, a Hipolit, koga teko ranjena donose na pozornicu, umirui oprata ocu.Pjesnik je izvrsno prikazao s jedne strane strastvenu,patolokuljubav ene koja pazi na svoj dobar glas, a s druge je sjajno ocrtao znaaj nepokvarenog, ponosnog i pravdoljubivog mladia. Protiv ljubavne strasti, grene naklonosti prema pastorku, ona nema volje nimoralnesnage, jer joj je dua slaba, ali ima stida i dostojanstva, i zato vodi rauna o svom ugledu i ugledu kue

Euripid je napisao dva Hipolita. U prvom, nesauvanom, Fedra se usudila iskazati mladiu svoju ljubavnu strast te je gotovo pomahnitala od svojih uzaludnih pokuaja. Na tu mranu tragiku, datu bez moralnih predrasuda, publika je estoko reagovala smatrajui pjesnikovu koncepciju tragedije nemoralnom. Stoga je Euripid napisao i drugu verziju, ovu koja nam je sauvana, u kojoj su Fedrine ljubavne patnje ocrtane mnogo veom snagom, a ona sama predstavljena kako im se pokuava snano oduprijeti. Rimski knjievnik Seneka u svojoj je Fedri blii prvoj Euripidovoj redakciji. Senekina Fedra zajedno s drugom, sauvanom redakcijom Euripidovog Hipolita posluila je kao uzor za Racinovu Fedru, jednu od najboljih tragedija francuskog klasicizma.

3. Lik FedreFedra , ena velikog junaka Tezeja, majka Akamantova i Demofonova potajno se zaljubila i gajila incestuoznu poudu prema Hipolitu (od konja prestraenih po Athumanunhu) vanbranom sinu Tezeja i amazonske kraljice Antiope.Dakle, u poetku Fedra nikome nije povjerila svoju incestuoznu poudu, ali je sve manje jela, loe je spavala i postala toliko slaba da je to zabrinulo njezinu staru dadilju koja je naposljetku spoznala istinu. Dadilja je savjetovala Fedri da Hipolitu napie pismo i prizna mu njezinu poudu prema njemu.

Fedrino pismo Hipolitu : Mi, ene s kretskog dvora, nesumnjivo smo predodreene da budemo obeaene u ljubavi. Sjeti se samo moje bake Europe, moje majke Pasifaje ili pak moje sestre Arijadne! Joj nesretna Arijadna, naputena je od tvojega bezvjernoga oca Tezeja koji pak je ubio tvoju majku kraljicu Antiopu. Zato tebe Furije nisu kaznile poradi pokazivanja nesinovske ravnodunosti prema sudbini vlastite majke? Tako e Tezej jednoga dana ubiti i mene. Ne bismo li nas dvoje mogli otii i ivjeti neko vrijeme zajedno navodei kao razlog nau obostranu strast prema lovu? U meuvremenu nitko ne bi posumnjao u nau naklonost jedno prema drugom, pa ve smo ivjeli pod istim krovom, a ja sam ti pomajka

Naime, kada je Hipolit proitao pismo bio je uasnut i odmah ga spalio, te pourio u odaje Fedre ne bi li je ukorio u njenom naumu. Meutim, kada je Fedra shvatila da Hipolit ne pristaje na njezinu ponudu ona je bre-bolje strgala svoju odjeu i glasno stala vikati straarima: Pomo! Pomo! Silovana sam! .To joj jo nije bilo dovoljno, pa se kasnije i objesila ostavivi optuno pismo Tezeju u kojem za sve krivi Hipolita.

Prizori Fedrine udnje suhi su, prazni. ini se da Fedra ima tek problem ene ratnog trofeja, koja svoju seksualnu udnju i ljubav prema suprugu transferira na pastorka, ne inei time traginu pogreku zbog koje je kanjena, ve podnosei rtvu poniavajui se kako bi ispunila trenutnu udnju. Snaga seksualnog nagona nadilazi nas, nau mo, nae odluke. Fedra se zbog toga objesila.

3.1. Fedra i Hipolit Mitologija

Sl.1. Fedra i Hipolit, mramorni sarkofag, 3. stoljee,Louvre

Prva inaica mita govori o tome da je Hipolit ismijao Afroditu te je ona za kaznu natjerala Fedru da se zaljubi u njega.Druga, Euripidova inaica mita govori da je Fedrina dadilja rekla Hipolitu da se Fedra zaljubila u njega, ali da on ne smije odati tko mu je to rekao. Kako bi se osigurala da e dostojanstveno umrijeti, Fedra je pisala Tezeju da ju je Hipolit silovao prije nego to se objesio. Tezej joj je povjerovao te je iskoristio jednu od svoje tri elje koje je dobio od Posejdona. Kletva je uzrokovala da se Hipolitovi konji uplae morskog udovita i da odvedu svog jahaa u smrt. Artemida je poslije Tezeju rekla istinu.Trea inaica mita govori da je Fedra rekla Tezeju da ju je Hipolit silovao, a Tezej ga je potom ubio. Fedra je zatim poinila samoubistvo zbog grinje savjesti jer nije htjela da Hipolit umre.U posljednjoj inaici, Fedra je rekla Tezeju da ju je Hipolit silovao, ali se nije ubila, Dioniz je poslao divljeg bika koji je preplaio Hipolitove konje.

3.2. Sarkofag Fedre i Hipolita

Sl.2. Sakrofag Fedre i Hipolita-kraj 3. st.-Salona,Manastirine,-rimska radionica,-klesani taski mramor,-du. 236 cm,-vis. 96 cm,-ir. 87 cmNa prednjoj strani sarkofaga prikazan je mit o Hipolitu i Fedri: lijevo stoji Fedra okruena dvorkinjama, u sredini Hipolit prima ljubavno pismo, a desno je prikazan tuni Tezej. Na bonim stranama je prikaz golog mladia s konjem i kopljem u ruci, te filozof sa svitkom.

4. Literatura

1. Euripid, HipolitInternet izvori :Wikipedia - Euripid - http://hr.wikipedia.org/wiki/EuripidWikipedia - Fedra - http://en.wikipedia.org/wiki/Phaedra_(mythology)Pristupila internet izvoru : 16.1.2014. 10