Lewis Dennis - Tao prirodnog disanja.pdf

8/10/2019 Lewis Dennis - Tao prirodnog disanja.pdf

1/155

TAOPRIRODNOG

DISANJAU potrazi za zdravljem, sreom

i duhovnim napretkom

Dennis Lewis


2/155

Isprazni se od svih sadraja.

Neka ti um miruje.

Des et tisua stvari ustaje i rui se dok Ja stv o pro m

njihov povratak.

Rastu i cvjetaju a potom se vraaju svom izvoru.

Povratak izvoru stvara tiinu koja je put prirode ...

Lao Tse, Tao Te King


3/155

Moglo bi se rei da trenutano raste interes za uenja koja

zdravlje i duhovni razvitak dovode u svezu s disanjem. Na alost, mali

broj prakt iara tehnika disanja shvaa vanost "pri rodnog disanja". Rije

je o sp onta nom i cjelovi tom disanju, koje mo emo primijetit i kod tek

roenih beba i male djece. Umjesto da naue kako disati posve spontano,

oni razlii tim sloeni m t e h n i k a ma disanja samo jo vie oteavaju svoje

ve ionako otea no disanje. Svi naini nepravil nog disanja su neuskl aeni

s psiholokih i fiziolokim zakonitostima uma i tijela. Oni se, isto tako,

kose i s Taom.

Prirodno ili priroeno disanje je integralni dio Taoa. Tisuama godina

taoistiki su uitelji chi kunga, tai chia i slinih meditativnih, iscjeljujuih

i znanstvenih metoda upuivali svoje uenike na to da diu posve

prirodno. Putem prirodnog disanja i mi moemo poboljati svoje

trenutano zdravlje. Ono nam moe pomoi da poboljamo rad svog srca,

svojih plua i ostalih unutarnjih organa i sustava. Isto tako, prirodno nam

disanje moe pomoi da uravnoteimo svoje osjeaje. Pravilnim disanjem

moemo od energije, koja potie od naih stresova i negativnosti, stvoriti

energiju samoiscjeljenja i samorazvoja. Napokon, takvo disanje izdvaja i

uva energiju nunu za nae duhovno sazrijevanje i osloboenje.

Proteklih nekoliko godina pojavilo se mnotvo knjiga o razliitim

metodama disanja. Niti jedna meu njima nije obuhvatila znaaj i

metodologiju prirodnog disanja poput ove izvrsne knjige Dennisa Lewisa.

Uvodna rije 11


4/155

Nakon vie godina prouavnja razliitih tradicija i disciplina, ukljuujui

"Tao sustav lijeenja", Lewis iznosi pred nas novu psihosomatsku viziju,

novu znanstvenu metodu preko koje se moemo upoznati sa snagom

prirodnog disanja, pomladiti se i openito poboljati svoj ivot.

Tao prirodnog disanja obrazlae na koji nain disanje utjee na nae ivote.

Bez obzira na dosadanja iskustva, svaki e itatelj ovog djela zasigurno

stei nova saznanja o tome kako die i na koji nain to disanje esto

ugroava njegovo zdravlje i integritet. Saznat e da prirodno disanje ne

ovisi toliko o svladavanju nekih novih tehnika disanja, ve vie o onome

to Lewis naziva "preodgajanjem" samoga sebe. Upravo taj preodgoj, koji

polazi od zapaanja unutarnje strukture i finih energija uma i tijela,

odreuje taoistiki pristup ozdravljenju i duhovnom razvoju.

MAJSTOR MANTAK CHIA

Internacionalni Tao sustav lijeenja

Chiang Mai, Tajland


5/155

P R O L O G

Wil li am Blake je napisao: "Postoj i pukotina u svemu to je

Bog stvori o". Ja sam svoju pukotinu, taj prolaz kroz koji nove i vanije

stvari ulaze u nae ivote, pronaao 1990. godine, kada sam osjeao

potpunu tjelesnu, mentalnu i duhovnu iscrpljenost, koju je pratio stalan

otar bol u predjelu podrebri ce. Jo neoporavl jen od toga to sam vlastitu

agenciju za odnose s javnou morao prodati jednoj poznatoj britanskoj

tvrtki, dvije sam godine naporno radio na tome da, prema direktivama

novih vlasnika, povisim prodajnu cijenu svoje bive agencije. Ve sam due

osjeao probavne smetnje i imao dijagnozu da bolujem od kolitisa ve

nekoliko godina, no ova je bol bila drugaija. Posjeivao sam razne

lijenike, masere i ostale terapeute koji se se bavili ovakvim smetnjama,

no bez uspjeha. Te godine upoznao sam se sa sljedbenikom taoistikog

majstora Mant ak Chia, Gille som Mar in om, uiteljem te praktiara Chi

Nei Tsanga (CNT), taoist ike iscjeljujue prakse koja ukljuuje chi (itaj :

i) masau organa i tehnike disanja koje smanjuju tenzije u tijelu i

proiuju tjelesne energije.

Kada je Gilles prvi put poloio svoje ruke na moj trbuh i poeo s masaom

mojih organa, usporedo traei od mene da diem u sve dijelove sebe, na

nain kako to do tada nisam nikad inio, nisam niti slutio na kakvu sam

se avanturu bi o uputio. Gil les mi je objanjavao da je CNT samo dio

kompleksnijeg iscjeljujueg i duhovnog sustava nazvanog "Tao sustav

lijeenja", koji je promovirao Majstor Chia, no moja tadanja briga bila

Prolog 73


6/155

je jedino kak o se rijeiti bol ova. Sma tr ao sam da je moj duhovni put ve

odreen; sve to mi je tada trebalo bilo je ozdravljenje.

Ozdravljenje! Rije kojoj nisam posveivao dovoljno pozornosti u svom

ivotu. No, nakon to me Gilles podvrgao intenzivnijoj terapiji i nakon

to mi je postalo sasvim jasno da ozdravljenje trai moju svjesnost, shvatio

sam da izrazi "ozdraviti" i "postati potpun" imaju isti korijen. Fizika se

bol povukla ve nakon neko li ko tret mana i osj eao sam se mnog o bol je,

no tada se pojavila nova, dublja, duevna bol koju mi je donijelo saznanje

koliko, u stvari, usprkos dugogodinjem samopromatranju i naporu da se

duevno razvijem, malo znam o mentalnim, osjeajnim i duhovnim

energijama koje postoje u svima nama. Kako su Gillesovi tretmani

odmicali, a moj dah sve dublje prodirao u mene, poeo sam primjeivati,

sloj po sloj, kako napetosti, ljutnje, strahovi i tuga sve oitije, izvirui iz

podsvjesnog, vibriraju u mom abdomenu i oduzimaju mi energiju koja

mi je potrebna da bih bio zdrav i mogao uspjeno ispunjavati svoje ivotne

obveze. Nakon to je ova spoznaja izronila iz dubine mog bia, nestali su

posve bolovi u mom elucu, a ja sam odluio iznova preispitati svoj ivot

i iskoristiti novootkrivene potencijale svog bia u cilju daljnjeg

napredovanja, postizanja cjelovitosti svog bia i duhovnog ispunjenja.

Brzo sam se uvjerio da je Chi Nei Tsang (CNT), kao sredstvo

manipuliranja tjelesnim i mentalnim energijama kroz dodir i disanje,

doista djelotvoran nain samopomoi, te sam, nakon to sam se bolje

upoz nao s njegovim djelovanjem, poe o kod Gillesa ozbilj nije izuavati

ovu metodu i polako upuivati u nju svoje prijatelje. Usporedo sam

obilazio teajeve na kojima sam se susretao s ostalim tehnikama disanja

Tao sustava lijeenja kao to je, na primjer, chi kung. Nakon vie godinaizuavanja CNTa i mnogih sati klinike prakse, Majstor Chia me konano

uputio u profesionalni CNT. Tek nakon to sam se doista podrobno

upoznao s Tao sustavom lijeenja, majstor Chia me ovlastio da druge


7/155

upuujem u Tao sustav lijeenja. Od tada koristio sam vrlo esto metode

CNTa na svojim klijentima, kao i na klinici Kineske medicine u San

Franciscu, a odrao sam i niz seminara i teajeva o Tao sustavu lijeenja

na kojima sam se trudio polaznicima objasniti zato je prirodno disanje

toliko vano.

Prouavajui Tao metodu lijeenja, kao i neke sline metode, kao to su

metode koje preporuaju Gurdjieffova kola i kola Advaita Vedante,

uvidio sam dvije bitne injenice koje su potvrivale da je disanje povezano

sa zdravljem i duhovnim sazrijevanjem. Prvo: da nismo poeli pogreno

disati samo stoga to si nismo znali objasniti poruke koje nam je slao na

psihosomatski mehanizam, odnosno jer nismo svjesni svoje unutarnje

strukture, ve da takva disanja zduno podravaju nai ego zatitni

mehanizmi koji nas na taj nain ele potediti suoavanja s naim

najdubljim traumama i strahovima. Moemo stoga rei da nam povrno

disanje prua povrni doivljaj nas samih. Drugo: da kada bismo disali

prirodno, barem djelomino tijekom neto vie od 15,000 udaha koje

nainimo tijekom dana, znatno bismo manje pobolijevali od uobiajenih

tjelesnih i psihikih bolesti i usporedo bismo stvorili bolje uvjete za

duhovno sazrijevanje iji cilj je da shvatimo tko smo i to smo doista,odnosno to je nae sutinsko bie. Moja je nada da e ideje i praksa ovog

djela uiniti to moguim.


8/155

postojanja i upozorenje

Proces disanja, pokreti udaha i izdana, jedno je od veih

uda postojanja. Kroz disanje ne samo da nastaje ivotna energija, ve ono

isto tako omoguava ozdravljujuim snagama prodor do same sri naeg

bi a. Nesmet an im du bo ki m ud aho m popu nj uj emo se i vo tn om

energijom i nadahnjujemo se; potpunim se izdisanjem praznimo,

otvaramo ka nepoznatom i izvlaimo iz sebe. Promatrajui dinamini

ritam ovog ivotnog procesa, nalazimo svoje unutarnje iscjeljujue snage;

snage koje proizlaze iz nae cjelovitosti.

Dah je iv. Disati potpuno znai ivjeti potpuno, ispoljavati u potpunosti

svoju priroenu ivost kroz sve to dodirnemo, osjetimo, zamislimo itd.

Na alost, malo tko od nas die potpuno. Izgubili smo mo "priroenog

disanja", koju smo imali netom poslije roenja i kao mala djeca. Nae

povrno disanje smanjuje kapacitet naeg dinog aparata na njegovu

treinu, usporava izmjenu plinova i obnavljanje energije u naim

stanicama i tako nas liava ozdravljujuih uinaka koje prirodno disanje

ima na organe, te poinjemo pobolijevati.

to je prirodno disanje? Kako takvo disanje moe izmijeniti nae ivote i

poboljati nae zdravlje? Da bismo pronali odgovore na ta pitanja,moramo poduzeti niz pokusa s disanjem u laboratoriju naeg tijela.


9/155

Iznimno je vano da shvatimo na koji je nain na dah povezan s

energijama u nama, s razliitim aspektima naeg bia, odnosno koliko

disanje utjee na zdravlje naeg tkiva, naih organa, miia, hormona i

nae krvi, te kako ga modificiraju nae misli, nai stavovi, osjeaji i

konano naa svijest. Mora nam biti jasno da od toga kako diemo zavisi

hoemo li biti obdareni iscjeljujuim i ostalim moima bez kojih je

nezamisliv psihiki i duhovni razvoj ili neemo.

Od svih drevnih i modernih tradicija, koje su izuavale disanje, taoizam

kineska duhovna tradicija koja je vie nain ivota nego religija, nudi

najbolji program postizanja zdravlja i sree putem disanja. Taoizam je

karektiristian po tome to, od poetka svog nastanka, u vrijeme vladavine

utog cara (Huanga Tia), 2700. godine prije nove ere, nije odjeljivao ideale

zdravog ivota i dugovjenosti od ideala duhovne evolucije i besmrtnosti.

Taoisti su oduvijek smatrali da je dug, vitalan i zdrav ivot, osim to je

razuman cilj sam po sebi, ujedno i preduvjet duhovnog rasta i osloboenja.

Izuavajui vie od 40 00 godina to se dogaa s ovje kov im fizikim,

psihikim i duhovnim energijama dok sjedi u nekoj pozi, pokree se,

masira se, vjeba svoju vizualizaciju, meditira na zvuk ili drugaije ili posti,

Taoisti su uoili da upravo prirodno disanje, disanje koje je posve

sukladno zakonitostima ljudskog organizma, vie od bilo ega drugog

utjee na kvalitetu i kvantitetu tih energija a time i na na ivot. Sam Tao

moemo definirati jedino kao "put", kao sukus zakona prirode i svemira;

zakona stvaranja i evolucije. Tko ivi u skladu s tim zakonima moe

oekivati da e otkriti i ispuniti smjernice svoje fizike, psiholoke i

duhovne sudbine.

U djelu Tao prirodnog disanja predstavljene su sve kljune taoistike tehnike

disanja, posebice one u koje me uputio taoistiki uitelj Mantak Chia, sosvrtom na neke druge metode s kojima sam se imao prilike susresti u

proteklih 30 godina tijekom kojih sam osim taoizma pratio Gurdjieffov


10/155

rad, dosege Advaita Vedante, rad Feldenkrasa i Ilse Meddendorf, te

saznanja vezana uz materiju do kojih sam doao izuavajui anatomiju

ljudskog tijela, psihologiju i neurologiju. Moje je iskustvo da svaki ozbiljan

rad s tehnikama disanja zahtijeva vie od puke prakse. Istodobno, on

zahtijeva "znanstveni pristup" ljudskom tijelu i osvjeivanje vlastite

nutrine kroz percipiranje samoga sebe iznutra.

O P A S N O S T I K O J E K R I J U V J E B E D I S A N J A

Veliki duhovni uit elj G.I. Gur dj ie ff jed no m je rekao da "be z izvjebanog

disanja nita ne moe biti izvjebano"1. Istodobno on nas je upozorio da

bez pot punij eg pozna vanja vlasti tog organi zma , posebice veza koje pos toj e

izmeu razliitih organa, pokuaji da se promijeni disanje mogu biti vrlo

naporni. Oito je da su tehnike disanja, posebice napredne yoga tehnike

(pranayama), dostupne na Zapadu putem teajeva i knjiga, na neki nain

opasne.

U djelu Hara: vitalni centar ovjeka, Grof Karlfried Durckheim, jedan od

prvih istraivaa moguih integracija tjela, uma i duha, objanjava

preciznije zbog ega vjebe yogistikog disanja mogu biti opasne za

zapadnjake. On upozorava da su mnoge od tih vjebi, koje se uglavnom

"baziraju na voljnim naporima", namijenjene ponajprije Indijcima koji

su skloni odreenoj "pasivnosti". Zapadnjaci, s druge strane, pate i bez

takvih vjebi od "previe naprezanja... previe htijenja da neto uine".

Prema Durckheimu, pokuaji uitelja yoge na Zapadu da svoje uenike

dovoljno opuste, da ih na brzinu naue kako da se "preputaju", kako bi

mogli ne omet ano pro vodit i takve vjebe disanja uzaludni su, jer takvi se

rezultati postiu "iskljuivo nakon dugotrajne prakse". Praktiar takvih

vjebi disanja, is tie Durc kh ei m, na taj se nai n sa mo do da tn o napree,

to mu dodue moe donijeti "osjeanje nove vitalnosti" ... no njega


11/155

najee prati osjeaj iscrpljenosti zbog kojeg praktiar konano odustaje

od daljnjih napora i prestaje s praksom" 2. Moje je iskustvo, i ne samo

moje, da se zapadnjaci koji se nisu vie mjeseci (ili ak godina) intenzivno

bavili metodama samopromatranja i samoosvjeivanja, nisu u stanju

dovoljno opustiti, pa nema nikakvog smisla da se uputaju u neku viu

praksu disanja bilo yogistiku, taoistiku ili neku treu. Tehnike disanja

koje ukljuuju komplicirane vjebe, alternativne naine disanja na

nosnice, obrnuto disanje, zadravanje daha, hiperventi laciju

3

itd.namijenjene su osobama koje ve diu prirodno, koje su nauile disati

cijelim tijelom. Uvidjet ete da je prirodno disanje ve samo po sebi vrlo

mono iscjeljujue sredstvo. Trudio sam se stoga u ovom djelu vjebe

disanja objasniti to podrobnije, obrazlaui do najsitnijih detalja njihove

aspekte, kako bi svaki itatelj, ma koliko bio duhovno iskusan, lako

prepoznao bilo koji nastali problem, rijeio ga i ostvario sebe kroz te vjebe

u potpunosti. Tone su tvrdnje koje istiu mnogi uitelji da prirodno

disanje mora biti posve spontano i da stoga svaki napor da se die na

odreen nain promauje svrhu i djeluje kontraproduktivno. Oni istiu

da nakon to na um postane miran i prazan, prirodno disanje nastupa

samo po sebi4. Ako i prihvatimo da je tome tako, neemo time rijeiti ovaj

problem, ve emo stati pred novu dilemu: na koji nain moemo imati

miran i prazan um? Kakav rad na sebi je za to potreban? Nita neemo

postii pokuamo li rijeiti taj problem iskljuivo tjelesnim ili mentalnim

vjebama. Da bis mo ga rijeili, mor amo se, naime, ukljuiti i tjelesno i

mentalno. Da bismo nauili prirodno disati, nije presudno to emo initi

da u tome uspijemo, ve je vanije kako emo to initi. Ako pristupite

vjebama opi sanima u ovoj knjizi kao vjebama koje zahtijevaju voljni

napor, promait ete svrhu. Ako im pak priete kao posve prirodnom

nainu istraivanja fiziolokih i psiholokih zakonitosti naeg uma i tijela

kroz unutarnje vienje, brzo e vam postati jasno kako se isti i smiruje

um. Bez obzira kako ivimo i to radimo (ili ne radimo), uvijek inimo

20 Tao Prirodnog Disanja


12/155

neto; uvijek neto prakticiramo; ako mehaniki stvaramo loe tjelesne i

mentalne navike to e se odraziti na na ivot. Da biste dobili

maksimalnu korist od vjebi iz ove knjige, morate im prii koliko god ste

u stanju ozbiljno, pokuati proniknuti u njihovu bit, osjetiti njihov duh

i stalno pratiti kakav uinak one imaju na vas.

D U B L J I D O I V L J A J S A M O G S E B E

Vjebe op is an e u ov om dj el u kr ei ra ne su la ko da na m om og u av aj u no va

iskustva koja e nam dati poticaj da odbacimo ogranienja koja smo si

nametnuli i pogrene odnose koje smo uspostavili sa sobom i svijetom;

odnose koji nam u svakom domenu ivota donose samo krize i druge

probleme. Nai pogreni stavovi, duboko ukorijenjeni u naem umu, srcu

i tijelu, manifestirani i podrani kroz nae disanje, zamuuju nau

percepciju, slabe nau ivotnu snagu i spreavaju nas da ivimo svjesno,

zdravo, u skladu sa sobom, s drugima i okruenjem u kome ivimo.

Sreom, ne moramo se baviti svakim od tih stavova posebno to je

uostalom nemogu zadatak za jedan ivot. Poput preki koje izviru iz

sredinje osovine kotaa, nai pogreni stavovi izviru iz centralne krive

pred odbe koju i ma mo o sebi, svom "J a" iz kojeg pot iu sve nae misli ,

svaki na osjeaj i svaka naa akcija. Kao to je naglaavao Lao Tse, da

bi sm o pr od ub il i do i vl ja j se be m o r a m o na u it i ka ko dj el ovati iz

cjelokupnog bia i tada e mnogi nai problemi nestati sami po sebi:

Sto se misli pod time da je najvei teret koji ovjek

nosi njegova svijest o njemu samome s kojom ivi?

Ljudi su opsjednuti tolikim brigama jer ograniavaju

svoje postojanje. Kada bi odbacili ogranienu svijest

o sebi koju imaju i ivjeli potpuno, to bi im vie bio

teret5?


13/155

Da bismo mogli odbaciti "ograniene predodbe koju imamo o sebi",

moramo se otvoriti prema snagama ozdravljenja i energijama koje nosimo

u sebi; otkriti na koji su nain povezane alkemijske fizike tvari i magijske

ideje uma, upoznati ples yina i yanga; dinamikih polariteta suprotnosti

iz kojih izvire sav ivot. Moramo prieljkivati, ovdje i sada, svoj povratak

izvoru, sveprisutnoj nitavnosti i tiini "wu chia", teiti sveproimajuoj

cjelovitosti iz koje izvire nae istinsko bie i u kojoj se nalazi naa istinska

srea. Na dah mora nam biti vodi na tom velianstvenom putu ka sebi.


14/155

ME H A N I Z A M D I S A N J A

Sh v a t i mo l i t o p r o ce s d i sa n j a

z n a i z a n a i vo t, s h va ti t e m o

n a k o j i n a i n m o e m o o t p u s t i t i o n o

st a r o i p r i h v a t i t i n o v o .


15/155

Proces disanja pokazuje nam na koji nain moemo proiriti svoju

ogranienu svijest i doi u doticaj s iscjeljujuom energijom koja se nalazi

i u nama i izvan nas. Svaki put kada udahnemo unosimo u sebe nekih

1022 nova atoma, na neki nain, vie od milijun onih istih atoma koje su

udisali Lao Tse, Buda, Krist i svi drugi koji su ikad ivjeli na Zemlji. Svaki

put kada izdahnemo, vraamo te atome u atmosferu u kojoj ostaju na

usluzi sadanjem i buduem narataju. Svaki put kada udahnemo,

unosimo u sebe kisik koji u atmosferi nastaje kao "potroni proizvod"

bi lj aka . Sv aki pu t kad a i zd ah ne mo izb ac uj em o iz seb e u at mo sf er u uglj i ni

dioksid kao na "potroni produkt" koji kasnije upotrijebi neka biljka. U

prirodi se nita ne baca. Nae disanje je karika u lancu kozmike ekologije,

u procesima ouvanja, preobrazbe i izmjene supstanci u sloenom

metabo lizmu prirode. Zahvaljujui disanju, tije kom kojeg biljei mo

izmjenjivanje yinga i yanga, negativnog i pozitivnog, stanja praznine i

stanja punine, nae se bie nalazi u stalnom doticaju s vanjskim svijetom,

sa Zemljom i njezinom atmosferom, kao i sa svakim ivuim stvorom.

Shvatimo li to proces disanja znai za na ivot, shvatit emo na koji

nain moemo otpustiti ono staro i prihvatiti novo. Disanje nam ujedno

otkriva tko i to smo doista. Pokazuje nam put do cjelovitosti i sree.

M O J E O S O B N O I S K U S T V O

Osobno sam se uvjerio u to koliko je vano kako diemo znatno prije

nego sam se ozbiljnije pozabavio ovom tematikom. Kao dijete sam


16/155

neizmjerno uivao u tome da zadravam dah. Leei na krevetu, esto bih

zadravao dah dvije minute ili due, sve dok dok vie ne bih izdrao bez

zraka. Nakon to sam uao u mladenaku dob i poeo nositi odijela, uoio

sam da mi ovratnici i kravate izazivaju prilinu nelagodu. Ve sam uao

u tridesete godine kada mi je majka otkrila da sam roen u krivom

poloaju i da su lijenici oekivali da u iz maternice izai mrtav, zaguen

pupanom vrpcom koja mi se omotala oko vrata. Sreom po mene, i s

pupanom vrpcom oko vrata ipak sam nekako dolazio do zraka.

Danas mi je jasno da je moja tridesetosatna borba da dosegnem svjetlost

i udahnem prvi put, ostavila duboke tragove u mom tijelu i ivanom

sustavu i uzrokovala to to sam esto bio nesiguran i bojalji v. J as no mi

je takoer da sam upra vo zbog tog iskustva vjerovao kao mladi da se srea

u ivotu moe ostvariti iskljuivo kroz trajnu borbu i da sam u toj vjeri

znaajno otetio svoje zdravlje i usporio svoje sazrijevanje. Shvatio sam to

im sam nauio disati cijelim svojim biem i prestao disati optereen

predodbama koje sam imao o sebi, irei se u jednoj novoj cjelovitosti.

B I S T A R U M I S A M O P R O M A T R A N J E

Koje su stvarne veze izmeu disanja i naeg poimanja sebe, naeg zdravlja

i zadovoljstva? Na koji je nain nae disanje povezano s naom tenjom

za spoznajom ili samoostvarenjem? Da bi se pronali odgovori na ova

pitanja i postigli neki trajni rezultati, nije dovoljno sudjelovati na nekom

od vikend teajeva Preporaanja ili Intenzivna disanja, niti nam u tome

mogu pomoi tehnike disanja opisane u literaturi.

Zbog sloenosti snanih i suptilnih veza, koje postoje izmeu uma i tijela,

neophodno je, ako teimo stvarnom progresu, imati posve jasno znanje

o tome to prirodno disanje jest i koji su konkretno uinci koje ono ima

na nae tijelo i na um.


17/155

Nita neemo postii dok nam nisu jasni obrasci procesa disanja. Kada

nam oni jednom postanu jasni, lako je uoiti uinke bilo kojih

psihosomatskih procesa na na ivot, pa tako i uinke koje su ti procesi

imali neko na nas. Moemo, na primjer, uoiti na koje naine upravo

kroz disanje spreavamo iskustva i sjeanja koja su suvie bolna za nas da

prodru u nau svijest. Ovakva saznanja koja nas osvjeuju neophodna su

nam da bismo upoznali stvarnu snagu "prirodnog disanja" i uvidjeli

koliko o njemu ovisi nae zdravlje i openito na ivot.

A N A T O MI J A D I S A N J A

Ve ina ljudi udahne i iz dahne u minu ti dvanaest do et rnaest puta u

bu dn om stanju i est do os am put a u snu. Mal e bebe diu po pri lici dva

puta bre. Ritam disanja se naravno mijenja zavisno od toga to radimo

ili proivljavamo u odreenom trenutku.

U stanjima izriitog fizikog napora ili tekog stresa, ovjek udie i do sto

puta u minuti. S druge strane, iskusni praktiari tehnika disanja, koji su

nauili kako trebaju disati da bi dobivali vie kisika i bre se rjeavaliugljinog dioksida, u stanju su svoje disanje usporiti na etiri do osam

udisaja u minuti.

Grudni ko i plua

Proces disanja zapaamo najee na rebrima grudnog koa (koja se gibaju

prilikom disanja), po pokretima meurebranih miia i dijafragme (slika

1). Unutar grudnog koa nalaze se srce i dva pluna krila. Oba djelomino

imaju piramidalni oblik s time da desno pluno krilo ima tri renja, a

lijevo samo dva. Ovi renjevi nalik su ogromnoj konici koja bi ako bismoje izvadil i i posve spl jo ti li , zauzela prostor od 30 kvadr at nih metara. Sama


18/155

S pogledom na rebra

i miie

S pogledom na oit

sprijeda

S pogledom na oit

sa strane

Grudni ko

S l i k a 1


19/155

plua su zatiena porebricom, tankom seroznom opnom koja oblae

unutarnju stranu plune upljine iznad dijafragme.

Plua su vrlo elastina i mogu se iriti na sve strane osim prema prostoru

koji zauzimaju ile dunika i srca. Premda plua imaju kapacitet i do 5000

mililitara, obino udahnuti zrak nema vie od 500 mililitara. Kao to ete

kasnije vidjeti, ovjek se moe izvjebati u tome da izdie znatno vie zraka,

jer ma kako du bo ko iz dahnuli , plu a zadravaj u ok o 10 00 mil il it ara zraka

kako se ne bi posve ispuhala. Veina nas ne iskoritava, ukratko, nitipriblino stvarni kapacitet plua. Pojedinac obino ne obraa pozornost

na svoje disanje tijekom dana, no ako to uini, primjeuje da ono izaziva

nadimanje i sputanje grudnog koa. Tijekom udisaja meurebrani miii

se ire, rebra se razmiu, prsne kosti se lagano podiu, a oit sputa. Ovaj

proces stvara prazan prostor u kome se rasteu pluna krila, upirui se

prema zidovima grudnog koa i oitu, u koja se usisava zrak (slika 2).

Zrak koji udie mo sadi oko 2 0 % kisika, 0.3 % ugli nog dioksida, a ostalo

je dui k. Kod izdisaja grudni mi i i se opu taju, prsne kos ti se sputaju,

dijafragma se podie (poprimajui svoj puni oblik), plua se ispuhavaju i

iz njih izlazi zrak (slika 3). Izdahnuti zrak sadi oko 16% kisika i 4%

ugljinog dioksida. Istovremeno je zasien parom koja nastaje tijekom

metabolikog procesa.

Kretanje zraka kroz dine puteve

Zrak prvo ulazi u nae nosnice u kojima ga proiuju dlaice u nosu. U

nosnicama zrak se grije i vlai pored septuma nosa koji pregrauje nosnice.

Kada se na sluznici nosa skupi previe neistoa iz zraka, poinjemo kihati

da bismo ih izbacili.

U pravilu, zrak ne prolazi kroz obje nosnice istodobno. Kada je lijeva

nosnica otvorena, desna je obino zatvorena i obrnuto. Ovaj proces


20/155

uzrokuje krv, koja tee u oba smjera pored nosnica. Ritam se mijenja

svakih sat i pol do dva6. Nakon to ude u nas, zrak prolazi kroz nae

drijelo, upljinu koja nos povezuje s ustima, koje koordinira gutanje i

disanje (pod rukovodstvom centara u donjem dijelu mozga).

U pozadini vrata zrak dolazi u dodir s limfnim lijezdama, "treim

krajnikom" i krajnicima koji spreavaju ulazak virusa i bakterija u

organizam. Potom zrak dotie grkljan, organ koji je vokalnim solistima

osobito vaan, sputa se niz dunik i napokon ulazi u bronhije koje ga

vo de do pl u a (sl ika 4) .

I dunik i bronhiji pokuavaju sprijeiti neistoe i bakterije, koje su se

dovde probile, da udu u plua. Tu funkciju u bronhijima obavljaju limfne

ilice koje sve neistoe tjeraju natrag gore prema drijelu, grkljanu i

je dn ja ku. Kada se u br on hij ima na ku pi pre vie e st ic a, ke mi kali ja i dr ugi h

nakupina, bronhiji svojim kontrakcijama stvaraju zranu struju "jakupoput tornada", koja ove toksine materijale tjera van.

U pluima se bronhiji inae dijele ne mnotvo manjih ogranaka. Obloeni

su vezivnim tkivom koje spreava da kontrakcije izazovu prevelik otjecaj


21/155

zraka, a sadre i nekih 400 milijuna mjehuria zvanih alveole. Alveole su

zaduene za izmjenu plinova u pluima, koja treba omoguiti krvi da

dobije nove koliine kisika i rijei se nakupljenog ugljinog dioksida.

F A Z E D I S A N J A

Zavisno od toga to inimo (leimo, sjedimo, eemo ili trimo) te kakvo

nam je trenutano duevno stanje (jesmo li mirni, ljuti, pod stresom ili

sretni) nae e disanje biti sporije ili bre, plie ili dublje, te naglaeno

dijafragmino, prsno ili klavikularno. Tijekom dubokog disanja, kakvo je

na primjer "yogsko potpuno disanje", diemo i s t o v r e m e n o na sva ova

tri naina.

Potpuni udah, tumai nam jedan od poznatih istraivaa dinog sustava,

kardiovaskularni kirurg Alan Hymes, "zapoinje kontrakcijom oita, koja

iri donja rebra i abdomen omoguavajui zraku da dosegne najnie

dijelove plua. U sljedeoj fazi udisaja zrak puni sredinji dio plua to

izaziva irenje grudnog koa. U posljednjoj fazi, zrak ulazi u gornje

dijelove plua koji podiu kljune kosti. Promatrano parcijalno, svakomfazom udisanja ispunjava se jedan dio plua." 7

Moda ste ve primijetili da, bez obzira na to u kakvom stanju se nalazili,

uglavnom diete prsno i klavikularno, a vrlo rijetko trbuno. To nije dobro

jer up ra vo kr oz tr bu n o di sanj e a lj em o zr ak do na jni i h di jelov a pl ua

gdje mnotvo krvi eka nov kisik.

U N U T A R N J I D A H

Neovisno o nainu disanja, procesi koji se zbivaju tijekom disanja u naem

organizmu su uvijek isti. Stanice naeg tijela trae kisik, koji hemoglobin

nosi kroz tijelo, a vraaju ugljini dioksid.


22/155

Slika 4

Prolaz zraka ka pluima

rebra plua


23/155

U stanicama, tonije mitohondrijima, udahnuti kisik pomae preobrazbi

hranjivih tvari u bioloku energiju. Do ove preobrazbe dolazi u

svojevrsnom poaru koji izaziva susret kisika i ugljika. Energija koja se

pritom oslobaa skuplja se u za to predviene molekule, tzv. ATP

molekule (adenosine triphosphate). Otpadni ugljini dioksid krv alje u

plua, koja ga izbacuju u atmosferu.

C E N T A R D I S A N J A

Proces disanja, koji stvara energiju nunu za ivot tijela, ne nalazi se pod

naom voljnom kontrolom. Njime upravlja centar disanja u ivanom

sustavu, tzv. vagus nucleus smjeten u produenoj modini (slika 5). Dini

centar, koji se, dakle, nalazi na mjestu gdje se kraljenica susree s

lubanjom, alje naredbe preko ivaca do oita i miia koji izravno

upravljaju disanjem. Osjetna vlakna vagusa nareuju pluima da se ire

kako bi zapoeo udah, dajui im svako malo otpust kako bi mogao

nastupiti izdisaj.

Dini sustav povezan je s veinom drugih sustava u tijelu, te otud bilokakva nagla promjena u bilo kojem drugom sustavu automatski ubrzava

ili usporava nae disanje, a moe ga ak i zaustaviti. Pogled na neto

iznimno lijepo moe nam istog trena "oduzeti dah", dok bol, napetost i

stres ubrzavaju nae disanje i ine ga plitkim. ovjek moe voljom zadrati

zrak u pluima, disati bre ili sporije, plie ili dublje. U takvom sluaju u

mozgu nastaju impulsi, koji se kreu ivcima za svjesnu kontrolu miia.

Kiselost i lunatosti krvi

Jedan od zadataka dinog centra jest i taj da se brine za pravilan omjerkiselosti i lunatosti u krvi. Stanice u jezgri modine odmah reagiraju


24/155

ukoliko on biva poremeen. Da bismo bili zdravi, krv bi nam trebala biti

blago lu nat a (pH 7.4). Sva ko ods tup anj e od standar da mo e biti op as no

za nas. Ubrzavanje kemijskih aktivnosti u tijelu, do kojeg dolazi ako se

napreemo, nalazimo se pod stresom ili ako smo izloeni snanim

nadraajima, pridonosi stvaranju veih koliina ugljinog dioksida i

kiselina u naem tijelu. Kada se to dogodi, dini sustav automatski

poveava ritam disanja. Ubrzano disanje omoguava bri dotok novog

kisika i bre izbacivanje ugljinog dioksida iz krvi. Kada se odmaramo i

oputeni smo, kemijski procesi u tijelu se uspore te tako usporavaju i nae

disanje.8

Ne moemo izravno utjecati na kemijske procese u naem tijelu, no

moemo posredno. Posredno utjeemo na procese svaki put kada

pokuavamo ukloniti napetosti koji se javljaju u odreenom poloaju

tijela, kod odreenih pokreta i radnji. Svaka napetost izaziva dodatnu

kontrakciju miia koja uzrokuje porast koliine kiselina i ugljinog


25/155

dioksida u naoj krvi. Time to se pokuavamo opustiti smanjujemo

koliinu ovih tetnih proizvoda u naoj krvi i ujedno tijelo potedujemo

toga da samo iznae izlaz. U oputenom stanju, takoer, znatno bolje

koordiniraju meusobno svi mehanizmi ukljueni u disanje. Dotok kisika

i otjecanje ugljinog dioksida teku nesmetano i tijelu nita ne nedostaje.

M I I I D I S A N J A

mii male zdjelice

Pravilno disanje umnogome pomae naim rebranim miiima, trbunim

miiima i oitu, no i mnogim drugim miiima u tijelu. Od takvog

disanja koristi imaju, na primjer, i leni miii kao i miii male zdjelice

koji donje kraljeke uvruju uz zdjelicu i bedrene kosti, a proteu se i

preko bedra i preko pregiba (slika 6). Svaka suvina napetost u miiima

ramena, grudnog koa, trbuha,

vrata i zdjelice, bez obz ir a na

to je li njez in uzr ok neki lo

osjeaj, fiziki ili psihiki stres,

trauma, ozljeda ili loe

dranje, povisuju postotak

ugljinog dioksida u naoj krvi

te se tako uplie u na dini

proces. Suvine napetosti

preoptereuju takoer na

ivani senzorni sustav i time,

kao to e kasnije biti

objanjeno, ometaju praktino

svako nae djelovanje.

Slika 6


26/155

Oit "spiritualni mii"

Od svih miia, ukljuenih u proces disanja, oit ima za nae zdravlje

presudnu vanost. Malo tko od nas dovoljno koristi taj mii, bez ije

asistencije nije mogue pravilno disati. Nalik velikom svodu, dijafragma,

tj. oit, prote e se ispod grudne uplj ine a nadvisuj e trbu nu upl jin u

(slika 7). Povezan je s nekoliko drugih vanih dijelova tijela, kao to su

je dn ja k (koj i hr an u alj e u e lu da c) , aor ta (i z koj e iz laz e art er ije ve li ko g

krvnog optoka koje opskrbljuju sve organe osim plua), zatim vena cava

(vena kojom prolazi krv iz leda prema srcu), te razliiti ivci ukljuujui

vagus , ij a osj et na vl akna izl aze iz pr od u en e mo d ine . Iak o m o e m o

disati i onda kada nam oit ne funkcionira kako treba, ritmike

kontr akci je oita iz ni mno su vane za disanje, te tako i za nae fizi ko i

psihiko zdravlje.

Kada udiemo, oit klizi nanie. Njegov svod se sputa ka trbunim

organima, a miii grudnog koa se ire i lagano ga podiu. U proirenom

grudnom kou nastaje vakum koji zrak uvlai u plua. Kada izdiemo,

oit poveava duplo ili ak troduplo svoj volumen i tako, izravno iliposredno, vri unutarnju masau naeg trbuha, jetre, guterae, crijeva i

bubre ga, i me uj ed no utj ee i na to k krvi i li mfe . I na jm an ji p om ak oi ta

nanie, blagotvorno utjee na spomenute organe i usporedo s pluima

omoguava da unesu vie zraka. Pomicanje oita za samo jedan milimetar

omoguava pluima da udahnu 250 do 300 mililitara zraka vie.

Istraivanja provedena u Kini pokazala su da ovjek, koji to vjeba

dvanaest mjeseci, moe svoj oit spustiti za etiri ili est milimetara. Dakle,

vj e bo m, koj a traj e go di nu ili manj e, mo emo po st i i da u pl ua unos i mo

ak 1000 mililitara zraka vie. 9 Kod udisanja sputenim oitom, trbuni

se miii zateu i tako spreavaju pretjerano rastezanje plua.

Kod izdisaja, oit se podie i pomae pluima da izbace zrak. Kod punog

izdisaja oit se pripija uz plua i srce i tako im pomae u radu. Nije


27/155

neobino to je majstor Mantak Chia nazvao taj mii spiritualnim

miiem. "Miii oita, osim to masiraju nae srce, takoer poboljavaju

nau probavu i djelotvornost metabolizma uope, te je neosporno da o

njihovoj aktivnosti ovisi nae zdravlje, naa vitalnost i srea." 10

Sputani oit

Na alost, veina nas ne koristi dovoljno taj "spiritualni mii". Dva su

razloga za to. Kao prvo, oit ne moe funkcionirati kako treba ako je na

ivani sustav oteen stresovima, strahovima i loim ivotom (o

ivanom sustavu raspravljat u detaljnije u iduem poglavlju). Kao drugo,


28/155

rad oita sputavaju sve tenzije nakupljene u naim miiima, tetivama i

ligamentima, a smeta mu i svaka deformacija kostiju. Za razliku od veine

miia u tijelu, koji su svi vezani za krute, bazine kosti ili one pomine,

oit nije. On je umetnut izmeu donjih rebara i kraljenice, neposredno

uz psoas mii, no ne oblae niti jednu kost posebno. Pridrava ga njegova

sredinja tetiva, smjetena odmah ispod srca (slika 8). Da bi oit

funkcionirao kako treba, ne samo da psihiki moramo biti neoptereeni,

ve na m i kral je nica , kao i zdjelica, mora ju bit i posve zdravi i pokret ni

a dranje pravilno. Najnepovoljnije na oit utjeu napetosti oko organa

koji se nalaze u naem trbuhu. I ove napetosti nastaju kao posljedica stresa,

potiskivanja i loih

navika u ivotu, a mogu

se pojaviti i kod osoba

koje imaju prevrst i

plosnat trbuh, kakve

susreemo na naslovnim

Oit s pogledom na

sredinju tetivu

stranicama

asopisa te po fitness

klubovima. Previe

zategnut trbuh spreava

rad oita. Kod osoba koje

imaju prevrst trbuh,

disanje uspravlja

centralnu tetivu oita vie

prema grudnom kou i

kraljenici pa im se stoga

rebra vie ire kada udiu.

modnih


29/155

Disanje sputanim oi tom

Zbog slabog rada oita i zgrenosti trbunih miia esto nam nedostaje

kisika, posebice u trenucima fizikog i psihikog naprezanja (koja

zahtijeva vie energije), pa smo prinueni disati aktivnije, poveati opseg

naeg plunog i klavikularnog disanja (ime se izlaemo hiperventilaciji i

afektivnim stresovima). Zbog toga to su prsa i kljune kosti djelomino

krute, takvo disanja zahtijeva dodatno naprezanje miia i dodatnu

energiju, i uz sve to takvo nam disanje jo uvijek ne omoguuje da potpuno

zadovoljimo nau potrebu za kisikom. Kada bi nas netko zamolio da

duboko udahnemo, mi bismo napeli trbuh, isprsili se koliko moemo i

podignuli ramena, to i inae inimo kada diemo (slika 9). To jo uvijek

nije duboko disanje. Kod dubokog disanja, to e kasnije detaljno biti

obrazloeno, trbuh se izbacuje i

na taj nain omoguava oitu da

se spusti nie to i pluima

omoguava da uine isto. Tono

je da podizanj e ra mena do da tn o

prorjeduje rebra, pa tako gornji

dijelovi plua dobivaju vie

prostora za istezanje, no problem

je u to me to je pot encij al gor njeg

dijela plua znatno manji od

potencijala koje imaju donji

dijelovi plua. Naprezanje

gornjeg dijela grudnog koa i

podizanje ramena moda

olakava disanje osobama iji

oit, rebrani i trbuni miii nisu

dovoljno elastini, te osobama

Disanje gornjim djelom plua

Slika 9


30/155

koje boluju od astme ili emfizeme, no u pravilu, prosjenom ovjeku takvo

disanje teti i ugroava njegovo zdravlje i njegovu vitalnost.

P O S L J E D I C E P O G R E N O G N A I N A D I S A N J A

Opisano disanje, bez stvarne potpore oita tijekom kojeg miii, organi i

tetive trbuha ne mogu uspostaviti pravilne rit mik e pokrete, vrlo ]e tetn o

za na organizam. Ono umanjuje djelotvornost plua pa stanice u naem

organizmu ne dobivaju dovoljno kisika. Time to diemo na opisani nain

kako bismo doli do vie zraka, umjesto da ga uzimamo putem prirodnog

trbunog disanja, dodatno troimo energiju i nepotrebno ubrzavamo

disanje i rad srca. Time ujedno odugovlaimo protok krvi koja tjera tetne

tvari ka bubrezima i pluima kako ne bi otetile organizam. (Ovdje treba

spo menu ti da ovjek ak 7 0 % tetn ih tvari izbacuje disan jem, a svega 30 %

urinom, fekalijama i kroz kou.) Takvim disanjem onemoguavamo

pravilan rad limfnih lijezda, koje imaju zadatak da unite bakterije i

virus e koj i u t o m slua ju do biva ju ve u pr il ik u da iz azovu bol es t. O n o ,

nadalje, umanjuje koliinu digestivnih sokova u organizmu, posebice

pepsin enzima, odgovornih za probavu, te propustljivost tankog i debelog

crijeva.

Zbog toga se u probavnom traktu skuplja sve vie toksinih tvari. Ukratko,

pogreno disanje slabi i uneravnoteuje praktino sve vanije funkcije

organizma i tako nas ini podlonima raznim kroninim i akutnim

bo le st ima i sm et nj am a: kao t o su in fe kcij e, zae pl je no st , bol es ti di n ih

puteva, probavne smetnje, umor, glavobolje, slaba cirkulacija, prerano

starenje itd. Istraivanja dokazuju da pogreno disanje uzrokuje ak i

kobne bolesti kao to su karcinom ili arteriosklerozu. Ugodne i prirodne

vjeb e, op is an e u o vom djelu, mo gu na m p o mo i da uk lon i mo po gr e ke


31/155

u disanju i budemo iznova zdravi, vitalni i zadovoljni kao to i

zasluujemo.

P R A K S A

Morate imate jasno predstavu to je to prirodno disanje i koje su njegove

fizioloke "pretpostavke". Pokuajte bistrog uma vlastito disanje upoznatito bolje. Osvjestite na koje naine diete. Proitajte, neka to bude vaa

prva vjeba, izn ova ovo poglavl je i poku aj te pre poz nat i kod sebe opi sa ne

mehanizme disanja. Ne mjenjajte zasad nita; samo promatrajte i

izuavajte na koji nain diete. U sljedeem poglavlju biti e opisane vjebe

pomou kojih ete moi ui dublje u cijeli proces disanja, o kojem ovisi

toliko vae zdravlje.


32/155

D I S A N J E , O S J E A J I I

U M I J E E S A M O P O S M A T R A N J A

. . . v j e b e d i s a n j a z a p o i n j u

u o a v a n j e m a t m o s f e r e k o j a v l a d a u n a m a ,

d u e v n o g s t a n j a

i z k o j e g s a g l e d a v a m o s e b e

i

s v i j e t o k o s e b e .


33/155

Da bi mogli integrirati prirodno disanje u svoj ivot moramo stei jednu

potpuniju i toniju sliku o sebi, postati svjesni itavog svog tijela. Moramo

biti svjesni svog otjelovlj enja, imat i potp uni daivl jaj sebe, da bi smo mogl i

dokuiti organsku sloenost i "logiku" naeg organizma. Veina nas nema

jasnu sliku o svom tijelu, ve sli ku koj a je dj el omi na i nesreena. I osoba ,

koja smatra da poznaje svoje tijelo, na primjer, najee ne uvia koliko

su razliiti mentalni i emocionalni sklopovi iz prolosti sudjelovali u

oblikovanju njenog tijela. I trenutno nae tijelo se jo uvijek oblikuje, a

da mi nismo svijesni kako.

U N U T A R N J E V I E N J E

Termin "unutarnje vienje" popularizirali su 1960ih godina u Americi

radovi Charlotte Selver (koja svoje radionice u Americi vodi od 1938.) i

Charlesa Brooksa, drugog velikog istraivaa nepoznatih ovjekovih

potencijala.11 U svoji m rad ovi ma on i raspravljaju o to me to je to

prirodno funkciniranje kao i o faktorima koji nas otvaraju ili zatvaraju

prema spoznaji realnosti kao takve.

Svatko tko tei zdravlju, srei i duhovnim vrijednostima morao bi se

pozabaviti ovim temama, odnosno stei kakvo vlastito iskustvo koje

dovodi do nekih zakljuaka. Psiholoka istraivanja razliitih istonjakih

tradicija, kao to su zen budizam, tibetanski budizam i taoizam, poput

onih provedenih 1960ih i 1970ih na Esalen institutu u Big Suru,


34/155

Kalifornija, pokazala su da osjetilno vienje predstavlja jedan posve nov

model zbliavanja sa samim sobom i vlastitim energijama. Unutarnje se

videnje, koje nam treba omo gui ti da up oz na mo sebe do same sri nae

svijesti, uspostavlja preko unutarnjih i vanjskih ula.

Svaka osoba koja tei unutarnjem vienju, moe brzo uoiti dvije

neosporne injenice. Prva je da prosjean ovjek ivi u nekom stanju

"somatske amnezije", u kome ne prima poruke koje mu alje vlastito tijelo.

Nae poimanje vlastitog tijela je nepotpuno, a ukljuuje i mnoge posve

pogrene predodbe, na koje nam moe ukazati svaki iskusan terapeut.

Drugo, da ovu somatsku amneziju prati i "emocionalna amnezija", naa

nesposobnost da uoimo vlastite osjeajne i mentalne sklopove koji nas

usmjeruju u ivotu. Tko, dakle, nema svijest o vlastitom tijelu, nije samo

tjelesno neosvijeten ve i mentalno i emocionalno neosvijeten. Zbog te

neosvijetenosti, kako nam ivot odmie, nae djelovanje postaje postupno

sve neusklaenije i, to je jo traginije, sve vie gubimo kontakt sa sobom

i unutarnjim potencijalima koji bi nam mogli omoguiti da se dalje

razvijamo.

ak i mi koji se bavimo tjelesnim vjebama i borilakim vjetinama

obino nismo doista svjesni svog tijela, doivljavamo ga samo izvana i

svjesni smo ga najvie kada je aktivno, kada se napree ili ponavlja neke

pokrete. Slogan "da bih uspio, moram se naprezati do boli" ekstremni je

oblik tog stava.

S V I J E T U T I J E L U

Prema uenju taoizma i tradicionalne kineske medicine, naa oskudna

integralna svjesnost naruava nae zdravlje. Ona nas takoer udaljuje od

ideala psihike i duhovne evolucije. Izreka "kako je gore, tako je dolje"

temeljna je istina taoista. Toj istini podlijee i nae tijelo (raunajui i


35/155

mozak), koje je svojevrsni mikrokozmos u velikom kozmosu. Ne samo da

se nae tijelo nalazi "u svijetu", ve postoji i svijet "unutar naeg tijela",

koji ne moemo upoznati dok ga ne osvijestimo. Senzibilne osobe, osobe

koje su u stanju sebe doivjeti potpuno, unutarnji svijet nije nita manje

zanimljiv od vanjskog u kome nalazimo rijeke, jezera, oceane, plimu i

oseku, polja, planine, pustinje, peine, ume itd. Kao to, prema

taoistikom uenju, u vanjskom svijetu postoji pet "sutinskih elemenata";

vatra, zemlja, metal, voda i drvo, nae ti jel o ima pet glavnih organa. Tosu: srce, slezena, plua, bubrezi i jetra. Pojave koje nalazimo u vanjskoj

atmosferi, kao to su vjetar, kia, oluja, vruina, hladnoa, vlanost ili sua,

na neki nain nalazimo i u svojoj unutarnjoj atmosferi. Postojanost

kozmikog metabolizma, preobrazbe koje se u njemu zbivaju, energetske

korelacije koje postoje izmeu Zemlje, atmosfere, Sunca, Mjeseca ili

zvijezda, uoljive su i u naem tjelesnom metabolizmu u kome se zbiva

preobrazba hrane, zraka i energija.

Da bismo spoznali koje su to energije, prema kojim zakonitostima ivimo,

moramo istraiti kako organi u naem tijelu utjeu jedni na druge, koji

su njihovi ritmiki ciklusi, znati to se zbiva na naoj koi, u miiima, u

kostima, tkivu, ivcima, sa sokovima u naem tijelu, s hormonima,

razumjeti kako funkcionira na psihiki aparat. Kao to je rekao Lao Tse:

"Premda nije napustio kuu, upoznao je cijeli svijet. Bez pogleda kroz

prozor, uoio je putove koji vode ka Nebu!".

Bilo da se mi slaemo ili ne slaemo s ovakvom vizijom naeg organizma,

kao mikrokozmosa univerzuma, rad na samodoivljavanju dokazuje nam

da ritmovi disanja udisaja i izdisaja lee u sri naeg tjelesnog,

emocionalnog i spiritualnog ivota. Vidjet emo da kroz osjetilnu

percepciju ovih ritmova moemo produbiti nau unutarnju svjesnost i

senzitivnost te se poeti na taj nain otvoriti ka vlastitim moima

unutarnjeg iscjeljenja stvaralakim moima prirode kao takve. No, da bi


36/155

se to moglo zbiti, nae disanje se treba promijeniti od "normalnog" ka

"naravnom", treba postati prirodno, slobodno od nesvjesnih motivacija i

zastiranja naih lanih predodbi koje imamo o sebi.

P E R C E P T U A L N I P R E O D G O J I C J E L O V I T O S T

Loe navike u disanju stjeu se tijekom dugog niza godina a ovise o

identifikaciji koju imamo o sebi, kao i o tome koliko smo obmanuti,

koliko potiskujemo i zaboravljamo. Zbog toga one ne mogu biti uklonjene

iskljuivo nekom tehnikom. Ne moemo jednostavno otii

psihoterapeutu ili bioterapeutu da od njih nauimo kako se ispravno die,

kao to moemo otii automehaniaru i zatraiti od njega da nam popravi

rasplinja ili elektropokreta na autu.

Da bismo ih uklonili, moramo poeti doivljavati sebe na posve nov

nain, preodgojiti se. Etimologija termin ozdraviti povezuje s terminom

bit i cjelovi t.

Da bismo postali cjeloviti moramo prvo shvatiti, kao to istie Gurdjieff,

da nismo cijeli, da nismo zdravi, usklaeni sa sobom, da smo rascjepkani,

u zabludi, konfuzni i bez spoznaje tko smo doista. Da bismo mogli

iscijeliti sami sebe, moramo biti svjesni toga "gdje smo sada", u kakvom

se psihosomatskom stanju nalazimo i toga na koji nain kemijski, fiziki

i duevni procesi, koji se odvijaju u nama, odreuju nae misli, naa

osjeanja i iskustva. Istinu o tome "to se zbiva" ne moemo istjerati silom.

Da bismo je pronali, moramo posegnuti u onaj dio nas koji je jo uvijek

bistar i ist , dio koji ne poznaje ocj ene, kri tike i analize. Ta bis trina, koj u

Gurdjieff zove "prisutnost", s jedne je strane preduvjet koji moramo

zadovoljavati ako se mislimo baviti tehnikama disanja, a ujedno i rezultat

koji one donose.


37/155

V A N O S T P R A E N J A D A HA

Je dna od prvih zadaa na tom putu, koju ni tko ne treba preskakati ,

nauiti kako "pratiti" disanje bez upletanja na bilo koji nain. Takvom

praksom, koju na alost zapostavljaju mnogi uitelji i terapeuti, stjeemo

unutarnje vienje razliitih mehanizama ukljuenih u disanje, kao i

emocionalnih i mentalnih senzacija koje ih prate. Kao to istie Ilse

Middendorf, koja vrlo dugo provodi terapije disanjem, promatrajui

disanje ovjek otkriva prolaz k svojoj podsvijesti i moe osvijestiti cijelo

svoje bie. 12 Dodao bih da, prema mom iskustvu, ovjek moe osvijestiti

i u potpunosti "prihvatiti" ono to doista jest, samo ako je dovoljno

oputen, ako posjeduje unutarnji mir koji pomuuju predodbe koje ima

o sebi, napetosti, strahovi, stresovi i ostale smetnje. Upravo kroz to

"samoprihvaanje" ovjek napokon postaje cjelovit i doista zdrav.

S L U A N J E T I J E L A

Da bismo uoili mehanizme disanja, kao i na koji nain razni fiziki,

emocionalni i mentalni podraaji utjeu na disanje, moramo poeti

osjeati sebe, sluati se, oslukivati to se zbiva u nama. Ponekad to inimo

spontano, no vrlo rijetko.

Da bismo znali to se zbiva u nama, moramo istodobno biti usmjereni u

dva pravca: prema van, gdje se oituju akcije koje inimo, i prema unutra,

gdje se raaju nae misli, naa osjeanja i ostalo to ini na unutarnji

svijet. Samo tako moemo osvijestiti odjednom i vanjski i unutarnji aspekt

nas samih, nadii se iznad sadanjih predodbi koje imamo o sebi i

upoznati se sa svim silama koje djeluju u nama. Nauiti "sluati" poruke

koje nam tijelo stalno alje, nije jednostavno. Neemo ih uti ako ivimo

u svojim snovima i svojoj mati, ve iskljuivo ako ivimo u realnosti

sadanjeg trenutka.


38/155

Kao to istie psihoanalitiar Rollo May: "ivot nas primorava da pratimo

to se zbiva u naem tijelu i budemo otvoreni prema svim porukama koje

nam ono alje". May je to uvidio 1940ih godina, nakon to je doznao da

boluje od tuberkuloze . Da bi se oporavio, "mo rao se pu no odma rati , no

i esto vjebati... Tada sam shvatio koliko je vano oslukivati ono to se

zbiva u tijelu. Do k sam bio svjestan tijela, dobivao bih jasne znakove je

li vrijeme da se odmaram ili da vjebam, to mi je omoguavalo da se

osjeam relativno dobro. im bi mi svijest o tome to se zbiva u tijelu bila

bloki rana... osj eao sam se loe." 13

S A M O P R O M A T R A N J E P O E T A K

S A M O U P O Z N A V A N J A I S A M O O S T V A R E N J A

Putem samopromatranja ostvarujemo bolji odnos sa sobom,

prepoznajemo svoje stvarne potrebe i otkrivamo kako zapravo reagiramo

na unutarnje i vanjske podraaje. On o takoer povo lj no utjee na na

ivani sustav, korigira ga i time nam omoguava da bolje funkcioniramo

i da se razvijamo. Da biste shvatili na koji nain se to zbiva, morate znati

da u ovjekovu mozgu ima nekih 100 bili juna neu rona, od koji h se svaki

nalazi u doticaju s prosjeno 10.000 drugih neurona. Ti neuroni usklauju

rad itavog organi zma. O ni reagiraju na on o to se zbiva u tijelu. Dakle,

izmeu njih i organizma postoji povratna sprega. Mozak, kako to

objanjava znanost, prima podraaje od ula i samog organizma na koje

adekvatno reagira.

Ako bi sm o sebe poeli doi vljavat i potpuni je, poeli bi smo uoavat i na

koji nain podraaji uvjetuju nae reakcije. Uoili bismo, na primjer, kako

centri u kori mozga, koji izmeu ostalog upravljaju muskulaturom i svim

pokretima, reagiraju na povratne informacije koje primaju od tijela.


39/155

ivani centri u mozgu, dakle, ne reagiraju samo na podraaje koji stiu

od ula, kao to su vid, njuh, sluh ili ulo dodira, ve i na podraaje koji

dolaze iznutra. Kinestetske reakcije potiu tako impulse koje alju nai

miii, ligamenti i nae tetive, dok organske reakcije ovise o porukama

koje alju ivci povezani s naim organima, tkivom ili koom. Da bi se

izbjegli bilo kakvi nesporazumi na toj relaciji, nesporazumi koji bi mogli

osujetiti nae zdravlje i djelovanje, centri u kori mozga moraju dobivati

tone i potpune informacije. Samopromatranje je jedan od naina da se

osigura protok tonih i potpunih informacija. Samopromatranje nam

omoguava da registriramo sve potrebe svojeg tijela i takoer na koji nain

naa psihika stanja utjeu na nae disanje, a time i na nae zdravlje.

Promatrajui senzacije koje se zbivaju u naem tijelu, posebice svaku koja

je poveza na s disan jem, u st anj ima kada sm o smi reni ili napeti, moe mo

uoiti ono to obino previamo, a to je na koji nain razliiti dijelovi

naeg bia utjeu jedni na druge.

Da bismo dobili potpuniju sliku o tome na koji nain je disanje povezano

s cijelim naim biem, mora nam biti jasno ne samo na koji se nain nae

disanje mijenja zavisno od toga kako smo raspoloeni, ve i kako se ono

mijenja zavisno od toga to trenutano mislimo, kako se trenutano

drimo ili to osjeamo. Ako smo upoznati s time to se stvarno zbiva u

nama i na mozak i ivani sustav bit e dobro obavijeteni o svemu, te

se vie nee moi pojavljivati smetnje koje se javljaju kada nije tako. Putem

samoosvjeivanja mi, dakle, pomaemo neuronima i ivanom sustavu

da bolje funkcioniraju. Istodobno postajemo senzibilniji i otvoreniji.

TR I N A I N A DI S A N J A

Za poetak e biti dovoljno da znate kako postoje tri naina disanja. Prvi,

koji zapaamo najee, jest tzv. usklaeno disanje, u kome postoji sklad


40/155

izmeu udaha i izdaha, yanga i yina, simpatikog i parasimpatikog

nervnog sustava. Takvo disanje odrava nas, svejedno bilo plitko ili

duboko, u jednom uobiajenom stanju. Drugi nain disanja jest tzv.

proiavajue disanje tijekom kojeg izdiemo intenzivnije nego to

udiemo. O n o se obi no javlja u stanjima poveane toksinos ti u tijelu ili

psihike napetosti. Dui izdah pomae nam u tim trenucima da se

saberemo i rjeimo se djelomino nakupljenih toksina, posebice ugljinog

dioksida.

Trei nain je tzv. energetsko disanje tijekom kojeg udiemo intenzivnije

nego to izdiemo. Ovaj nain disanja javlja se spontano kada smo umorni

ili se dosaujemo. Dugaak, dubok udah osigurava nam vie kisika i

energije koja nas potom moe motivirati.

K V A L I T E T A N A E G D I S A N J A

Reeno je ve da nain na koji diemo otkriva u kojem se psihikom stanju

trenutano nalazimo. Moemo, na primjer, uoiti kako istodobno dok

udiemo duboko i slobodno u nama postoji odlunost da neto uinimo

u svom ivotu i kako dok izdiemo na isti nain istodobno u nama raste

povjerenje u ivot.

Isto tako, moemo primijetiti kako nam se gre dijelovi tijela vani za

disanje, koje tada postaje plitko, svaki put kada osjeamo strah ili smo

izloeni nekom drugom neugodnom osjeaju, jer tada disanje proizvodi

manje energije, izmeu ostalog dijela energije koja nama je potrebna da

bi smo imali dub oka osjeanj a, te kako smo sretni kada di emo dubl je jer

elimo tom osjeaju dati to vie energije kako bi potrajalo.


41/155

Hiperventilacija i tjeskoba

Moda ste primijetili da i ak kada se odmarate udiete i izdiete prebrzo,

nekih 12 do 14 puta u minuti. ovjek, naime, esto, a da to i ne shvaa,

"hiperventilira", odnosno die vrlo brzo samo gornjim dijelovima plua.

To brzo, plitko disanje smanjuje postotak ugljinog dioksida u naoj krvi.

Takvo disanje primorava arterije, izmeu ostalog arterije koje krv dovode

u mozak, da uspore svoje protoke. U takvom sluaju u krvi e nedostajati

kisika bez obzira na svu koliinu kisika koja ulazi u plua. Nedostatak

kisika blokira na simpatiki ivani sustav i tako postajemo napeti,

tjeskobni i razdraljivi. Nismo vie u stanju razborito misliti, te na um

opsjedaju prisilne misli i slike. Mnogi strunjaci za ovo podruje stoga

smatraju da kronina hiperventilacija stvara psihike smetnje, izlae nas

strahovanjima, poveava nau tjeskobu i tjera nas da se povlaimo u sebe

optereeni brigama, oekivanjima i strahovima. 14

Topografija osjeaja i disanje

Kako budemo dublje osjeali sebe, rast e nae spoznaje o impresijama

koje nastaju u sprezi osjeaja i daha i tome kako one manipuliraju naim

ivotima. Svjesni sebe lako moemo, na primjer, uoiti kako nam disanje

kada smo ljuti postaje plitko, kako nam je izdah isforsiran i kako takvo

disanje izaziva napetosti u naem vratu, u vilici, prsima i rukama. Moemo

uoiti kako, dok osjeamo strah, nae disanje postaje brzo, plitko i

isprekidano i kako nam se gri donji dio trbuha. Moemo, nadalje, uoiti

kako dok smo tuni diemo u gru, ridajui i povrno i istodobno

osjeamo prazninu u trbuhu. Moemo uoiti kako dok smo nestrpljivi

diemo kratko, trzavo i neuravnoteeno i kako to stanje izaziva napetost

u naim grudima koju prati snanije lupanje srca. Osjeaj krivice moemo

povezati s ogranienim, priguenim disanjem i osjeajem propadanja u


42/155

zemlju. Dosaivanje plitkim, beivotnim disanjem i nedostatkom svijesti

o sebi. Moemo isto tako uoiti da osjeaji kao to su ljubav, suosjeanje,

njenost i uenje prati duboko i slobodno disanje i dojam kako nam je

cijelo tijelo nabijeno energijom.

Svako od nas mogao bi, naravno, dodati ili oduzeti neto u ovoj topografiji

osjeaja i psihikih stanja.

" S T A N J E U U M U O D G O V A R A S T A N J U

I M U N O L O K O G S U S T A V A "

Ova opservacija pomae nam da jo bolje upoznamo semi sebe, a moe

bit i vana i za nae zdravlje. Premda su taoi zam, kao i neke srodne

tradicije, odavno isticale da postoji snana veza izmeu uma i tijela, da

osjeaji, misli i tijelo utjeu jedni na druge, na Zapadu su, u stvari, prvi

put objelodanjeni znanstveni rezultati koji to doista potvruju.

Na predavanju kojem sam prisustvovao u travnju 1995. godine, odranom

u Kalifornijskom medicinskom sveuilitu u San Franciscu, Candace Pert,

priznata neurologinja, iznijela je tvrdnju kako postoje jasni dokazi "da je

svako stanje uma odreeno stanjem imunolokog sustava". Izmeu

ostalog spomenula je "molekule glasnike", tzv. neuropeptide koji prenose

informacije iz mozga u tijelo i obrnuto, to omoguava kolanje energije

u organizmu. Naglasila je kako te molekule sadre endorfine, kemijske

spojeve koji su neka vrsta "biokemijskog pandana osjeajima" koji bitno

utjeu na nae zdravlje.15

Upitana bi li joj to saznanje znailo neto ako bi morala biti podvrgnuta

operaciji, odgovorila je da bi ako bi prethodno podrobno izuila koji

zahvati e biti provedeni na njoj. Naime, kao to je istaknula, svijest o

tome to se dogaa u naem tijelu i vizualizacija toga u ovjeku oslobaa

neuropeptide koji omoguavaju bre ozdravljenje.


43/155

Svijest o sebi poboljava zdravlje

Svejedno da li stvari promatrali iz taoistike ili znanstvene perspektive,

oig ledno je da sa moosvj ei vanje ima utjecaj na zdravlje. Da bi smo posta li

samoosvijeteni, prepoznali koje mentalne, emocionalne i fizike snage

utjeu na nae zdravlje, mor am o bolj e upoznat i svoje tijelo, mii e,

organe, kosti, tkiva itd. Moramo nauiti kako moemo brzo "usnimiti"

to se dogaa u naem organizmu. Samo tako moemo razjasniti kako

funkcionira na psihosomatski sustav kao i na koji nain naa psiha preko

njega odreuje nae zdravlje. Moramo promatrati kako mentalno i

emocionalno reagiramo na stres, te kako podsvjesno reagiramo na svaku

promjenu. To je vrlo vano, jer se smatra da svaku bolest 50 do 80%

uzrokuje stres.

Stresovi uzrokuju prehlade, umor, srane smetnje, pojavu ireva, trbune

smetnje, depresiju, artritis, nesanicu, neke vrste karcinoma itd. Stres,

izmeu ostaloga, poveava koliinu hormona kortizona u naem

organizmu koji oteuje na imunoloki sustav. U jednom od brojeva The

New Englan d Jo ur nal of Me di ci ne opisan je pokus, obavljen r anih 1990ih

godina, koji potvruje da zdrav ovjek, ovisno o tome koliko je trenutano

izloen stresu, pobolijeva ili ne pobolijeva nakon to doe u kontakt s

virusom gripe. Doda tn e studije pokaz ale su da stresovi, popra eni st ra ho m

i anksioznou, uzrokuju i bolesti kao to su multipla skleroza i

reumatoidni artritis.16

Kako budete sebe vie osvjeivali, otkrit ete da nije uvijek stres sam po

sebi problem, da tovie stres moe u odreenim okolnostima dovesti do

poboljanja zdravlja, ve da je problem u tome kako obino reagiramo na

stres. Nai osjeaji imaju u tome vrlo vanu ulogu.


44/155

O S J E A J I I A U T O M A T S K I I V A N I S U S T A V

Samoosvjeivanje moe nam pomoi da uoimo na koji nain su nai

osjeaji povezani s automatskim ivanim sustavom koji upravlja glatkim

miiima i lijezdama u naem organizmu. Ovaj sustav moe potaknuti

ili usporiti proces izluivanja u naem tijelu. Da bismo mogli razumjeti

zato nae tijelo upada u afekte, moramo biti upoznati s vezama koje

postoje izmeu naih strahova, ljutnje koju osjeamo ili naeg

nezadovoljstva i naeg simpatikog automatskog ivanog sustava.Simpa ti ki sustav u "si mpati ji " je s nai m osjeaj ima, posebice osjeajem

straha, ljutnje i uzbuenja. Neki smatraju da on potie znojenje i suhost

u ustima i sline simptome "uzbuenja". Ovaj sustav, iji se ogranci

proteu do grudi i preko leda, povezuje mozak s ostatkom tijela preko

glavnih ivaca koji se proteu du kraljenice. Ogranci ovih ivaca prenose

impulse do razliitih organa u tijelu. Ti impulsi potiu aktivnosti

probavnog trakta, lupanje srca, odreuju krvni tlak, otvaraju dine kanale,

brinu se za mijenu eera u jet ri, te omo guuju nadbubr enoj li jezdi da

proizvodi adrenalin, tako da se potie cirkulacija krvi i dostupnost

energije.

Negativni osjeaji i preivljavanje

Razliiti tzv. "negativni osjeaji" omoguuju nam, u izvjesnim

okolnostima, da preivimo nedae koje nas snalaze. Mnogi osjeaji samo

su, naime, upozoravajui signali da neto ne valja s nama ili da bismo

trebali obustaviti neke svoje postupke ako ne elimo snositi njihove

posljedice. Brige, koje uenici imaju pred ispit ili poslovni ljudi u svom

poslu, mogu biti vrlo stimulativne ako ne predu u oaj u kome slabi

ovjekova koncentracija. eni, koju fiziki ili psihiki zlostavlja mukaracs kojim je u vezi, ljutnja moe pomoi da raskine tu vezu i zapone novu


45/155

prije nego sama postane nasilna. Majka, koja je zabrinuta zbog toga to

jo j ki izbiv a do ka sn o iz ku e, po ku a t ce zb og tog a us post av it i no vu i

bol ju kom uni ka ci ju sa sv oj om k er ko m. i vo t je pun sl i ni h pr imjera

koji ukazuju na to kako nas esto nai negativni osjeaji, prije nego

postanu pretjerani, upozoravaju na probleme koje imamo kako bismo

mogli na vrijeme intervenirati na vlastito, no esto i na zadovoljstvo ljudi

oko nas. Na alost, nai negativni osjeaji obino brzo prelaze prag iza

kojeg nam vie ne mogu pomoi na taj nain, niti vie vidimo kako bismo

ih mogli obuzdati. Takvi osjeaji pritiu nae srce, prenapreu nae

miie, oslabljuju nau probavu, uzrokuju zaepljenost itd. Ove smetnje,

koje vremenom postaju kronine, troe nau energiju koja nam je vana

za ouvanje zdravlja i duhovnog napredovanja. Kada postanu kronine,

parasimpatika vlakna automatskog ivanog sustava, zaduena da nam

donose olakanje, blokiraju svoj rad a to moemo sprijeiti jedino

nauimo li kako se ovaj ivani sustav ukljuuje na due vrijeme.

Ukljuivanje parasimpatikog ivanog sustava

Da bismo mogli dodatno aktivirati parasimpatiki ivani sustav,

moramo znati neto o tome kako je on organiziran. Vlakna ovog sustava

nalazimo u vie ivaca, kao to je vagus ivac, smjeten u mozgu i uz gornji

dio kraljenice, koji prenosi podraaje iz svih organa. Vlakna

parasimpatikog sustava se ne proteu niz samu kraljenicu, ve su

okupljena oko organa na koja imaju utjecaj. Impulsi ovih vlakana mogu

usporiti rad naeg srca, proiriti nam krvne ile, poboljati probavu,

usporiti dini proces i tako tijelu omoguiti da malo uspori i obnovi

snagu.

Na koji nain moemo postii da ovaj sustav bolje funkcionira bez pomoi

psihologa, masera itd? Tajna je u pozornosti. Moda ste primijetili da naa


46/155

pozornost (funkcija kojom dirigira parasimpatiki sustav), kada smo pod

stresom, automatski skree ka uzrocima napetosti, mislima i osjeajima

koji prate to stanje i ka svim ostalim simptomima koji se tada javljaju. U

takvom stanju suava se naa svijest pa nismo u stanju iznai izlaz iz takvog

stanja. Da bi smo se ipak mogli opust iti u tak vom stanju, mor am o znat i

upravljati svojom pozornou kako bismo mogli u pomo pozvati snage

koje nisu izravno ugroene takvim stanjem. U tome moemo uspjeti kroz

samoosvjeivanje. Evo savjeta koji nam daje Ernest Rossi, slavni istraiva

ovjekovih skrivenih potencijala: "Jednostavno zatvorite oi u usmjerite

pozornost ka onim djelovima tijela u kojima osjeate najveu ugodu.

Dopustite ugodi da postupno prome cijelo vae tijelo. Ugoda je neto

vie od ob i nog komfora. To to sve vie osjeat e ugo du znai da ste

svjesno ukljuili svoj parasimpatiki sustav koji vam omoguava

oporavak."17 Kao to ete kasnije imati priliku uvjeriti se, upravo prirodno

disanje omogua va nam da se "posve prepus timo ugo di" i kroz svijest o

sebi zaustavimo sve tetne uplive naeg ivanog sustava.18 Takoer,

prirodno disanje time to masira nau utrobu i leda dodatno pospjeuje

rad parasimpatikih vlakana u tim prostorima. Na alost, veina nas ne

zna kako osvijestiti sebe i nema jasno saznanje o tome na koji nain

strahovi, ljutnja i tjeskoba u nama utjeu na nae raspoloenje i ponaanje.

Navikli smo se na vrlo neugodne osjeaje kao da su neto "normalno", te

ne primjeujemo koliko oni tete naem zdravlju. Zbog buke stresova ne

uje mo unutarnji zov naeg bia. Ka ko nam on o ne moe pomoi ,

pomaemo si kako znamo: pijemo, drogiramo se, puimo, pijemo kavu,

prederavamo se, traimo seksualno rastereenje, buljimo u televizor ili

slino. Svako malo ipak postanemo svjesni svog stanja, pa traimo

razumne naine putem kojih bismo se mogli osloboditi stresa. Obino

na um ne nalazi dovoljno snage da rijei taj problem, izmeu ostalog tzato to ivimo u "dobro obavijetenom drutvu" koje nas stalno

bombardir a lo i m vijesti ma iz cijelog svijeta. Tako pos ta jemo sve vie


47/155

napeti, sve vie osjeamo bezizlaznost situacije, izraavamo sve vie

simptoma bolesnog stanja koji nisu svi izazvani samo stresom, ve se

mnogi javljaju zbog naeg htijenja da izbjegnemo stres.

Obra unavanj e sa st resom ne nudi izl az

U nemogunosti da izbjegnemo stres, esto se pokuavamo "obraunati"

s njime kako bi nam to manje naudio. Neki od nas, na primjer, vlastitim

negativnim osjeajima, kao to je ljutnja, optereujemo druge jer mislimo

da nam to pomae. Istraivanja pak pokazuju da takav oduak samo stvara

novu ljutnju, dakle samo jo vie teti naem zdravlju. 19 Naravno, takvim

ponaanje takoer razdraujemo druge ljude. Svakako da je lake izraavati

negativne osjeaje, nego ih suzbiti. Dok smo bili djeca, sluili smo se

matom i potiskivanjem kako bismo mogli podnijeti pritiske roditelja,

koji se nisu mogli pomiriti s time da budemo kakvi jesmo, ve su od nas

zahtijevali da budemo "onakvi kakvi bi oni eljeli da budemo".

U mladenakoj dobi bili smo prinueni "gutati" razliita nepovoljna

iskustva trudei se drati se onih koja su nam odgovarala. Morali smo

pronai naine kako da odagnamo negativne osjeaje kako bismo bili u

stanju ponaati se sukladno slici koju smo imali o sebi. No, kao to znamo

iz znanosti, energija, pa tako i neurokemijska energija osjeaja, ne moe

bit i uni tena, ve sa mo subl imir ana u neku drugu. Kon kr et no , negat ivna

energija naih osjeaja pretvara se obino u kinetiku i mehaniku energiju

koja poto m, bez naeg znanj a, utjee na nae miie, pokret e, naa tkiva

i nau konstrukciju. Napetosti, koje uzrokuje potiskivanje osjeaja, ne

odraavaju se samo na povrini, u naim pokretima, ve prodiru duboko

u nas, te time temel ji to ugroavaj u nae fiziko i psi hi ko zdravlje. Da

bi smo, mal o po mal o, os lo bodi li iz nae pods vij est i raz ne negat ivne

osjeaje, kao to su strahovi, brige ili ljutnja, potrebno je da u potpunosti


48/155

osvijestimo te napetosti. Njih se ne moemo rijeiti samo tako, no naemo

li hrabrosti da se s njima suoimo, one e same ugasiti u naoj svijesti.

Prema tvrdnjama taoista, nakon to u potpunosti osvijestimo takve

negativne osjeaje, bez tendencije da se s njima sukobljavamo ili ih

otjeramo, oni se automatski pretvaraju u pozitivnu energiju i snagu. Stoga

taoisti govore da su "kia i nevrijeme jednako vani za na razvoj kao i

sunano vrijeme i toplina. Priroda, u kojoj ne postoji balans izmeu ovih

uvjeta, postaje jalova". Prirodno disanje je put kojim moemo slian

balans uspos taviti u sebi. Kr oz du bo ko , lagano, pr ir od no dis anje mi

aktiviramo parasimpatetiki nervni sustav i time i proces iscjeljenja.

V A N O S T " I N T E N C I J E B E Z N A P O R A "

Kao to moemo vidjeti, vjebe disanja zapoinju uoavanjem atmosfere

koja vlada u nama, duevnog stanja iz kojeg sagledavamo sebe i svijet oko

sebe. Kada sam tek zapoeo prakticirati tehnike disanja, brzo sam zapazio

da je moje "nastojanje" da ih svladam optereeno naprezanjima i voljnim

nastojanjima i da umjesto da suraujem sa zakonima prirodnog disanja,

ja im se supr otstavljam. Pok ua o sam kor istiti svoj si mpati ki sustav kako

bih ukl ju io svoj par asi mpat ik i sustav. Sve dok sam se "t ru di o" disati

pri rod no, nisam postizao nita. Za mene je ovo zapaanj e bilo vrlo vano,

jer sa m na isti nai n pokuavao pos tii i sve drugo emu sam tei o u

ivotu. Moji su mi uitelji skretali pozornost na to da je trik u "intenciji

bez napo ra" , da je vani je bit i nego initi , no sve dok ni sa m poeo dubl je

osjeati sebe, prepoznavati u sebi psiholoke i biokemijske procese s

kojima sam bio teoretski upoznat, nisam to bio u stanju svladati. Nakon

to sam jednom svladao "intenciju bez napora" shvatio sam kako sam

esto u ivotu vlastitom intencijom da neto postignem ne samonepotrebno naprezao svoje miie ve uzburkivao svoj krvotok suvinim


49/155

adrenalinom. Svaka napetost stvara toplinu, "zagrijavanje" pred nekim

ciljem samo ubrzava rad naeg srca i disanje. Jo gore je to to suvine

napetosti podiu uzbunu u osjetilnom sustavu, koji potom alje

zbunjujue impul se mozgu. S to sam se u poe tku vie napr ezao, moz ak

se vie umarao od pokuaja da nade rjeenje. To preoptereenje mozga

samo me osujeivalo drugim aktivnostima. to vie budete svjesni sebe,

posebice svog disanja, uoit ete kako vam kada se suvie napreete, tijelo

alje signale upozorenja da neto ne radite "kako treba" i da gubite vezu

sa sobom. U tim trenucima ne krite nikakav moralni zakon, ve

jed no st av no po st up at e ko nt ra pr od uk t ivno , m i m o pr iro dn ih za ko ni to st i

vaeg or ga ni zm a. Svaki po gr e ni nap or os uj e uj e na e di sanj e, bl ok ira na e

energije i uzrokuje efekte koje nismo zapravo eljeli postii. Kao to istie

Mosha Feldenkrais, "takvi se napori pretvaraju u gubljenje vremena...

odnosno to su napori koji donose neto drugo od oekivanog". 2 0 Danas

mi je jasno da, elim li ostvariti neki cilj i biti zdrav, moram vodstvo

prepustiti unutarnjoj mudrosti svog tijela i uma.

"Pravi lo n ajman jeg n apora"

Da bismo mogli shvatiti zato se stvari odvijaju upravo tako, moramo

shvatiti da na mozak najbolje ui i funkcionira onda kada

upotrebljavamo najmanji mogui napor kako bismo izvrili neki zadatak.

Taoisti su znali da je to tako prije vie tisua godina te su gledali da tijekom

bi lo koj eg ps ihi k og i me nt al no g tr en in ga ne ko ri st e vie od 60 do 7 0 %

svojih kapaciteta. Spomenimo ovdje tzv. WeberFecherovu psiholoku

zakonitost prema kojoj "intenzitet osjeta raste sporije od intenziteta

podraaja".27 Kada neto pokuavamo izvesti "silom", ulaemo

nepotreban napor koji tijelo ini napetim. Zbog te napetosti mozak i

ivani sustav nisu u stanju razaznati suptilnije impresije koju nau


50/155

intenciju ine kreativnom. Naravno, "pravilo najmanjeg napora" ne smije

nam postati izlikom za lijenost. Da bismo bili zdravi, sretni te da bismo

se mogli razvijati, trebamo nai pravu mjeru izmeu napora i oputenosti,

yanga i yina. M oramo se is trenirati u to me da preko vanjskih i unutarnji h

ula tono nasluujemo koje akcije moramo poduzimati, a koje nisu

nune. Izraavajui se kroz onaj dio nas samih koji je spokojan, ugodan

i bez napetosti, otkrivamo napokon svoje pravo lice. Senzacije, koje nastaju

u tom oputenom dijelu nas samih ujedno nam otkrivaju na koji nain

moemo opustiti one dijelove sebe koji su jo uvijek napeti. Ukratko,

djelotvorna akcija zahtijeva oputeno stanje. Oputanje ne smije

ukljuivati "iskljuivanje" tijela i svijesti. Mora biti nalik onom koji

primjeujemo kod maaka kada se posve umire, no istodobno budno

vrebaju. Ta nam budnost omo gu uje da bu de mo oput eni a ujedno

spremni da se suoimo sa svakom situacijom.

S N A G A S L O B O D N E P E R C E P C I J E

Vie je razloga zbog koj ih bi smo trebali teit i to me da bu de mo leerni , no

jedan je po se bno vaan, a taj je to leernost omogu ava naem mozg u da

percipira suptilnije impresije. "Slobodna percepcija" moe nam uvelike

pomoi da budemo zdravi jer preko nje mozak i ostali sustavi u tijelu

mogu maksimalno iskoritavati svoje potencijale pri rjeavanju problema.

Ona omoguuje mozgu da proizvodi dovoljno hormona, enzima,

endorfina, Tstanica i neuropeptida koji nam omoguavaju neogranieno

izraavanje i mo da utjeemo na svoje tijelo. U takvoj situaciji nae

energije vie ne blokiraju organiavajue predodbe te se one ukljuuju

prema potrebi.

Postoji jedna lijepa taoistika pria koja naglaava vanost slobodne

percepcije. J ed ni m pranjavim putem teturao je ovjek koji je no sio tap


51/155

na kraju kojeg je bila objeena sva njegova imovina. Putem je naiao voza

konjske zaprege i ponudio mu da ga poveze na zaelju kola. ovjek sa

zahvalnou pristade. Vozei kvrgavim putem, voza zauje neku lupu iza

sebe. Okrene se i primijeti kako ovjek, kojeg je povezao, i dalje vrsto

dri teki tap sa svojim stvarima koje su ga zanosile s jedne strane kola

na drugu. "Zato ne ispusti taj tap t odmori se malo?" upita ga voza.

"Ne elim dodatno opteretiti tvoja ve ionako nakrcana kola", odgovori

ovjek i dalje s mukom pokuavajui odrati ravnoteu. Svatko tko je

trenirao borilake vjetine, poput tai chia, zna da je tijelo sposobno

reagirati iznimno lako i pouzdano im ga oslobodimo suvinih tenzija.

Postoji legenda o jednom tai chi majstoru koji je nauio biti tako oputen,

tako osjetljiv na svaku silu iznutra ili izvana, da bi se poeo njihati kada

bi mu muha sletjela na rame. Jed na druga legenda sp omi nj e majstora koj i

je ot je rao pt icu, koj a je sletjela na njegov dlan, na taj na in da se dlan

toliko opustio da je ptica izgubila svaki oslonac. Ma koliko te legende

zvuile kao fantastika, svima nam je dana prilika da usred bilo koje akcije

ostanemo senzibilni, da se opustimo kako bismo mogli registrirati

suptilna zbivanja koja prate nae djelovanje i nae osjeaje. Prirodno

disanje najsigurniji je put do slobodne percepcije, do zaetka iskustva

zdrave senzualnosti, blagostanja i slobode.

PRAKSA

Naite prostor za vjebu u kome neete biti uznemirivani. Premda je

preporuka da vjebate ujutro, moete provoditi ovu praksu kad god vam

odgovara, osim sat vremena nakon jela. Budite jednostavno obueni, po

mogunosti bez nakita na sebi. Neka vam odjea bude komotna, osobito

oko struka i zdjelice. Ne vjebajte izvan kue ako je vani prohladno ili


52/155

ja ko pue. Ne razmil jaj te o rez ult at ima vjebe. Rezult at i e doi nako n

to ponete disati u sve dijelove tijela najee onda kada to najmanje

oekujete. Vjebe su uglavnom rasporeene po stupnjevima. Svaki novi

stupanj nadograuje se na onaj prethodni. Ne prelazite na vie stupnjeve

dok ne svladate nie.

Osnovni poloaj

Sve vjebe, opisane u ovo] knjizi, u kojima se stoji, izvode se u osnovnom

poloaju. Neka vas ne zabrinjava ako u poetku budete smatrali da ga

izvodite nezgrapno. Nakon nekog vremena, tijelo e shvatiti to od njega

oekujete i nauit ete kako da se u ovom poloaju opustite vie nego to

ste obino oputeni dok stojite. On e vam takoer pomoi da se uvrstite

na tlu.

Stanite uspravno, neka vam koljena budu lagano savijena, stopala

paralelna jedno s drugim (po prilici u ravni s ramenima) i opustite ruke

uz tijelo (slika 10). Lagano izvucite naprijed kria (trokutasta kost koja

povezuje leda sa zdjelicom) kako bi bila usmjerena i ispravite leda (ona

ne smiju biti iskrivljena u luk). Neka vam i koljena budu lagano izvuena

naprijed. U toj pozi otvaraju se centri u vaoj meici (prostor izmeu

anusa i spolnog organa) i preponama. Opustite ramena i zamislite kako

neka sila povlai vau glavu navie kako biste ispravili svoj vrat.

Koncentraci ja

Pokuajte u ovom poloaju biti svjesni svih dijelova tijela. Posebnu

pozornost posvetite svojim stopalima. Pokuajte osjetiti dijelove stopala,

svoje prste, jastuie, petu i svaki drugi dio. Nakon to opustite stopala,

primijetit ete kako su oteala i kako ih privlai zemljana sila. Nakon to


53/155

Slika 10

steknete dojam kao da tonete u tlo, zanjiite se nekoliko puta prebacujui

teinu s pete na none prste. Promatrajte kako se razliiti miii napreu

ili oputaju dok se njiete. Pokuajte istodobno otkriti to se dogaa s

va im leima, vai m gr ud ni m koe m i vr at om. Pon it e zati m pre bac ivati

teinu s lijeve na desnu nogu. Promatrajte kako se naizmjenino jedna

noga napree dok se druga oputa. Pokuajte uoiti svaku senzaciju koja

se u vama zbiva tijekom vjebe. Neka vjeba traje barem 5 minuta. Ostanite

minutu ili dvije posve mirni promatrajui na koji nain sada sebe

doivljavate.Uoite svaku promjenu do koje moe doi.

3 Osnovna sjedea poza

Sjednite na stolac ili na jastuk na podu prekrienih nogu, zatvorite oi i

bud it e svjesni sa mi sebe. Prov jerite je li va m kralj enica, koja se ne smije


54/155

oslanjati ni na to, ravna i oputena. Provjerite takoer omoguuje li vam

stolac ili jastuk, na kojem sjedite, da vam bedra budu iznad koljena.

Zanjiite se nekoliko puta lagano naprijed i nazad dok ne osjetite kako

vam sjedenje omogu ava pos tojan pol oa j. Ne nji ite se pre jako kako ne

biste vril i pri tisak na kria. U kri ima se nalaze vrl o vane energetske

toke. Pritisak na te toke moe nepovoljno utjecati na vae zdravlje i vau

svijest. Ako osjetite umor u leima jednostavno prebacite na trenutak

teinu na jednu od preponskih kostiju na kojima sjedite.

4 Produblj ivanj e doivljaja

Nakon to uspijete nai uspravljen, no oputen sjedei poloaj, pokuaje

umiriti svoje misli i svoje osjeaje. Zaokupite se onime to se zbiva u tijelu

i tako ete lako postii smirivanje uma. Osjetite svoju teinu. Osvijestite

u potpunosti kako vas ona pritie za stolac ili pod. Nakon toga postanite

svjesni svoje koe. Nakon to osjetite kakljanje ili trnce na koi, potrudite

se osvijestiti itavo svoje tijelo. Sjedei tako, u vama e jaati svijest o

kinetikim i organskim procesima u vaem tijelu. Nakon nekog vremena

stei ete dojam da su sve senzacije u vama povezane s kolanjem razliitih

energija u vama.

5 Pridruivanje misli i osjeaja

Nakon to izotrite svoju unutarnju percepciju bit ete u stanju promatrati

koje oblike poprimaju misli i osjeaji prije nego posve zaokupe nau

pozornost. Neka dolaze i odlaze kako ele, ne okupirajte se njima, ne

analizirajte ih niti procjenjujte. Jednostavno ih prihvatite kao sastavni dio

sebe. Ukljuite ih kao dio stvarnosti trenutka.


55/155

Ukljuenje daha

Nakon to nauite sebe doivljavati potpunije, ponite vie pozornosti

posveivati disanju. Pratite svjesno svoj dah. Uoite svaki osjet koji izaziva

disanje. Osjetite kako udiete i izdiete kao i ogranienja koja vas sputavaju

da diete dublje. Pokuajte dokuiti na koji nain disanje uvjetuje

doivaljaje koje imate o sebi. Ne mijenjajte zasad svoju naviku disanja.

Ova vjeba neka traje 15 minuta ili due. Prije nego se prihvatite daljnje

prakse, bilo bi dobro da ovu vjebu vjebate ujutro i naveer tjedan ili

dva.

S V I J E S T O V L A S T I T O J N U T R I N I

Kao to smo rekli u prvom poglavlju, disanje ima utjecaj na sve vanije

organe u tijelu. Veina nas nije dovoljno svjesna organa u svom tijelu.

Neki medu nama ak ne znaju niti lokaciju nekih organa u tijelu niti

obino nai lijenici imaju neku potrebu da nam pokazuju gdje se oni

nalaze. Osobno, ve sam prilino uao u etrdesete kada sam shvatio da

postoji razlika izmeu debelog i tankog crijeva i gdje se ona uope nalaze.

Ak o pripadate oni m i ta oc im a koj i ne zna ju gdje im se nalaze organi,

pogledajte sliku 11. Prouite je podrobno i pokuajte locirati sve nacrtane

organe u svom tijelu.

Va n o je znat i da su svi ti organi ob lo e ni i vci ma koj i ne reagi raju tak o

oito, kao ivci blie povrini, posebice oni na koi. Bol u nekom organu


56/155


57/155

stoga se esto prenosi prema ivcima koji burnije reagiraju, pa moemo

imati osjeaj da bol dolazi odnekud ispod koe. Poznato je tako da se

problemi sa srcem najee prvo mogu evidentirati u rukama, ramenima

i vratu; manje je znano da maternica i guteraa bol alju u lumbago;

bu br ez i u pr ep on e; oi t u ra me na .

PRAKSA

1 Vizualizaci ja unutarnjih or gan a

Sjednite u osnovni poloaj. Zamislite i pokuajte osjetiti svaki svoj organ.

Pokuajte rukom njeno dotaknuti neki od dostupnijih organa. Pokuajte

s organom koje najlake moete pronai: tanko crijevo u trbuhu. Usmjerite

pozornost potom na svoju jetru (s desne strane grudnog koa), pa eludac,

guterau i slezenu (organe smjetene s lijeve strane grudnog koa).

Pokuajte sada nai svoj debelo crijevo. (Debelo crijevo, koje okruuje jetru

unutar rebara, izlazi iz tankog crijeva negdje kod bedrene kosti na desnoj

strani trbuha. Protee se od prsne kosti do pupka. Kod lijevog bedra

usmjeruje se ka sredini a zavrava u tzv. zadnjem crijevu). Napipajte sada

svoje srce (smjeteno u sredini grudnog koa), svoja plua (s obje strane

srca) i bubrege (koje tite najnia rebra s obje strane grudi). D ok nje no

dodirujete te organe, pokuajte osjetiti kako se miii i tkiva oko tih organa

oputaju. Barem nekoliko minuta posvetite svakom od organa.


58/155

2 Promatr anj e vanjskih kretanj a disanja

Stavite sada ruku na srednji dio grudnog koa dodirujui donjim rubom

dlanova donja rebra tako da vam se prsti dodiruju kod sternuma. Na tom

dijelu oit dodiruje rebra. Sredinji dio oita zapravo je smjeten neto

vie, negdje u ravnin i bradavica.

Promatrajte svoje disanje. Pokuajte uoiti kako vam se oit pomie

tijekom udana i izdaha. Ne napreite se dok diete. Ne inite nita. Samo

promatrajte to se dogaa. Sad stavite ruke na pupak. Postoji li neka

aktivnost u trbuhu dok diete? Stavite iznova ruke na sredinji dio grudnog

koa. Sto se zbiva dok ud

Documents

Lewis Dennis - Tao prirodnog disanja.pdf