InfoSkripta je nastala prema predavanjima odranim na Filozofskom fakultetu u Zadru 2000./2001., 2001./2002. godine (prof. eljka iljkovi). Ovo je posljednja peta verzija te skripte.

SADRAJ SADRAJ .............................................................................................................................1 1. GEOGRAFSKI POLOAJ.............................................................................................2

Granice .....................................................................................................................................................................2 Povrina, oblik i veliina ..........................................................................................................................................3 Poloaj ......................................................................................................................................................................3

2. POVIJESNI RAZVOJ.....................................................................................................3

Otkria Latinske Amerike ........................................................................................................................................3 Naseljavanje i povijest..............................................................................................................................................4

3. PRIRODNO-GEOGRAFSKE OSOBINE.....................................................................8

Klima ........................................................................................................................................................................8 Tipovi klime ...........................................................................................................................................................11 Klimatski pojasevi ..................................................................................................................................................14 Vegetacija ...............................................................................................................................................................15

4. STANOVNITVO..........................................................................................................16

4.1. Indijanci ...........................................................................................................................................................16 4.2. Crnci ................................................................................................................................................................26 4.3. Suvremene demografske karakteristike Latinske Amerike .............................................................................27

5. REGIONALNI PREGLED...........................................................................................29

Srednja Amerika.....................................................................................................................................................29 MEXICO ...............................................................................................................................................................32 PROSTOR PREVLAKE ........................................................................................................................................38 PANAMA...............................................................................................................................................................40 VELIKI I MALI ANTILI, BAHAMI...............................................................................................................43 KUBA .....................................................................................................................................................................44 Juna Amerika ........................................................................................................................................................46 BRAZIL .................................................................................................................................................................50 ARGENTINA .......................................................................................................................................................60

1

1. GEOGRAFSKI POLOAJ Granice Najee se za granicu izmeu Latinske Amerike i Angloamerike uzima rijeka Rio Grande. No postoji vie kriterija za odreivanje granica izmeu Sjeverne, Srednje i June Amerike te su se te granice mijenjale kroz povijest. Po prirodno-geografskom kriteriju granica izmeu Sjeverne i June Amerike je rjeica Atrato na sjeveru Kolumbije jer ona dijeli prevlaku (kopneni most) od Anda. Kasnije se uzeo u obzir drutveno-ekonomski kriterij po kojem se granica smjeta na Darijenski zaljev (granica Paname i Kolumbije), zatim i na Panamski zaljev, te na Tehuantepeku zavalu u srednjem Meksiku (irine 210 km i visine 207 m). Sve su ove granice formalno odreene u razdoblju prvih geografskih upoznavanja tj. starijeg su datuma (16-19.st.). U najnovije vrijeme granica se smjeta na rasjednu liniju juno od Ciudad de Mexica. To je prostor u kojem se mijenjaju mnoge prirodne osobine. Tu je rasjedna linija koja odvaja planine Sierra Madre Occidental i Sierra Madre Oriental na sjeveru od planine Sierra Madre del Sur juno. Planinski lanac presjeen je rijekom Balzas (Rio Balsas o Mezcala). To je takoer tektonski nestabilan prostor s nizom aktivnih (i ugaslih) vulkana (Popocatepetl, Nevado de Colima). U blizini tihooceanska (pacifika) tektonska ploa podilazi pod kontinentalnu (subdukcija) pa je to najnestabilniji dio Srednje Amerike (klizita, potresi). Rasjedna linija koja se prua u smjeru istok-zapad uzrokovala je i promjene u hidrologiji tog prostora: rijeke ne teku u smjeru sjever-jug ve prema Pacifiku ili Meksikom zaljevu, a ovdje postoje i zone visokoplaninskih bazena (endoreiki prostori). Po fiziko-geografskom kriteriju izdvajamo tri cjeline: Sjeverna Amerika sjeverno od

rasjedne linije u Meksiku Srednja Amerika od rasjedne linije

do Darijenskog zaljeva Juna Amerika juno od

Darijenskog zaljeva. Po socijalnom kriteriju nema vrstih granica, a kao granica uzima se rijeka Rio Grande juno je Latinska Amerika, a sjeverno Angloamerika. Ta granica je fiktivna jer je to prijelazni prostor. Prostor sjeverno od rijeke Rio Grande pripadao je sve do 1848. Meksiku (Texas, Nevada, New Mexico, Arizona, California), a danas je to prostor ivih migracija radne snage. I sjeverno od rijeke dominira panjolski jezik i kultura (1/4 stanovnika govori panjolski jezik). Po sociolokom kriteriju Juna i Srednja Amerika pripadaju Latinskoj Americi. Po istom kriteriju otoni prostor (Antili) pripada Latinskoj, a po fiziko-geografskom Sjevernoj Americi. Prostor Latinske Amerike obiljeen je panjolskom, portugalskom i francuskom kulturom.

Podjela Latinske Amerike

2

Latinska se Amerika dijeli na: 1) SREDNJA AMERIKA AMERIKO SREDOZEMLJE (Veliki i

Mali Antili i Bahami) KOPNENI MOST 2) JUNA AMERIKA Povrina, oblik i veliina Povrina Latinske Amerike 20 533 000 km2 Povrina June Amerike 18 900 000 km2 (etvrti kontinent po veliini) Povrina Srednje Amerike 2 480 000 km2 Povrina otonog dijela 238 000 km2 Juna Amerika ima oblik trokuta iji su vrhovi rt Branco u Brazilu, rt Horn na jugu i Darijenski zaljev na sjeveru. Udaljenost krajnji jug krajnji sjever iznosi 7 645 km (7 600 km World Book), a istok zapad u najirem dijelu 5 150 km. Od granice sa Sjevernom Amerikom do Darijenske prevlake udaljenost je 2 000 km. Poloaj Ovo je (relativno) osamljen, izoliran kontinent. Od rta Branco do Dakra ima 3 000 km, a do Libervilla 6 475 km. Od Buenos Airesa do Cape Towna udaljenost je 6 700 km (6 860 km). Najblii dio Azije su Moluki otoci, udaljeni 18 100 km.

Poloaj Latinske Amerike

2. POVIJESNI RAZVOJ Do dolaska Europljana na prostoru Latinske Amerike ivjelo je oko 45 mil stanovnika (po nekim podacima 30 35 mil). Krajem 15.st. poinje razdoblje istraivanja tog prostora od strane Europljanja. Prostor Latinske Amerike najprije su naseljavali panjolci i Portugalci. panjolci su prvo naselili pacifiku obalu pa smjer prodora nije bio istok zapad ve obrnuto (preko Anda u unutranjost). Portugalci su naselili istok pa su panjolci plovili oko rta Horn ili su ili do Paname gdje su brodovi kopnom prenoeni do Pacifika. Ovaj raspored posljedica je sporazuma iz Tordesillasa kojim je papa Aleksandar VI. 1493.1 odredio sfere utjecaja panjolaca i Portugalaca. Granica je ila meridijanom 49 ZGD. Prvi panjolski prodori s istoka bili su 1580., na prostoru Argentine. Crnci su u ovaj prostor doli na dva naina: prvo kao robovi, a zatim kao slobodni radnici nakon to je prestala trgovina robljem. Azijati, u prvom redu Kinezi i Japanci, dolaze kao rudari na pacifiku obalu (Peru). Kasnije dolaze i Indijci i Javanci (u Gvajanu). Otkria Latinske Amerike 1492. s tri broda (Santa Maria, Pinta, Nia) Kristof Kolumbo dolazi do otoka Votlinga (nazvao ga je San Salvador). On je u svoja etiri putovanja (1492., 1494., 1498. i 1501.) istraio vei dio otonog prostora Srednje Amerike i sjeverni dio Venezuele do ua rijeke Orinoco. Na treem putovanju (1498.) otkrio je Trinidad i obalu Venezuele, a na etvrtom (1502-04.) obale Hondurasa, Nikaragve i panamske prevlake. 1499-1500. Ojeda [oheda] i Amerigo Vespucci istrauju sjeverni dio June Amerike, dolaze do Gvajane i donose prve vijesti o uu Amazone.

31 Sporazum je potpisan 1494., godinu dana nakon papina prijedloga.

1500. Pedro Cabral krenuo je rutama Vasca da Game, prema rtu Dobre Nade i Indiji, no ekvatorska ga je struja bacila na zapad pa dolazi do istone obale Brazila. 1501. Coelho i Vespucci pristaju na rtu Sao Agostinho na 35JG. Vespucci je svoja izvjea sa putovanja slao Lorenzu de Mediciju, a ona su dola i do njemakog kartografa Martina Waldsemllera te je on ustvrdio da Vespucci nije doao do Indije ve do novog kontinenta te ve 1507. daje obrise novog kontinenta kojeg je nazvao Amerika. 1501/02. Bastoides i La Casa dolaze do zaljeva Maracaibo i zaljeva Uraba. 1508. Pinzos i Solis trae prolaz za Indiju te dolaze do istone obale Yucatana. 1510. Vasco Nunez de Balboa utemeljuje na Darijenskoj prevlaci prvu koloniju: Santa Maria la Antigua del Darien. 1512/13. Ponce de Leon istrauje Yucatan. 1513. Balboa prelazi praumski prostor Darienske prevlake i dolazi do Pacifika.2 1515-16. Juan Diaz de Solis trai vodeni put do Pacifika te otkriva ue Rio de la Plate. 1516. De Cordobia plovi s otoka Kube, istrauje zapadnu i sjevernu obalu Yucatana te donosi prve vijesti o Mayama. 1517. Grialva istrauje Meksiki zaljev i dolazi do rijeke Panuco. 1519-22. Magellan i Juan Sebastin de Elcano prva plovidba oko svijeta. 1519. Hernan Cortez iskrcava se u Meksiku i osvaja carstvo Asteka.3 1532. Francisco Pizzaro osvaja carstvo Inka. 1541-42. Orellana i Francisco su prvi Europljani koji plove Amazonom i nakon est mjeseci dolaze do njena ua. 1535-37. Mendoza te 1540-44. Cobez de Voce istrauju Argentinu tokovima Parane i Paragvaja i dolaze do jezera Gaiba u sredinjem brazilskom visoju. Naseljavanje i povijest 1493. panjolci grade svoje prve postaje s namjerom da iskoriste leita zlata i srebra, ali i da nau trgovaki put prema Indiji i Kini. Jae naseljavanje panjolaca poinje 1510. 1519. sagraen je grad Panama iz kojega se ilo dalje prema Peruu i prema Meksiku. Meksiko i Peru bili su najvea uporita panjolaca tu su ih privlaili srebro i zlato. Iz Santa Marie i Cartagene irio se panjolski utjecaj, te iz Lime u unutranjost. panjolci 1540. poinju eksploatirati srebro. San Louis Potosi, u sredinjem Meksiku, bio je tada najvei rudnik srebra na svijetu. U njemu su prvo radili Indijanci, a zatim crnci. Do 1560. zlato i srebro bili su glavni izvozni artikli panjolaca iz Latinske Amerike. U Europu su otpremani transatlantskim konvojima uz pratnju vojnih brodova. 1560ih na sjever dolaze Francuzi, a tada i Portugalci poinju jae naseljavati sjeveroistoni Brazil. Oni 1567/68. poinju saditi kavu i eernu trsku na plantaama na kojima rade crnci iz Angole. Crnci su dovoeni samo iz Angole jer su panjolci do 1580. kupovali crnce od Portugalaca. Te godine se te dvije sile udruuju (Sebastijan i Filip II.). 1641-1880. ovdje je ivjelo 25 mil crnaca.

Naseljavanje Latinske Amerike

1588. engleska flota kojom su zapovijedali Lord Howard i Francis Drake porazila je panjolsku nepobjedivu armadu. panjolska je izgubila nekoliko otoka npr. Jamajku s koje su naseljavali Meksiko Nosioci ekspanzije u novom svijetu bili su HIDALGOSI vitezovi avanturisti koji su imali konje, puke i oklope pa im se domoroci nisu mogli suprostaviti. Pojava bijelca na konju, u oklopu, s orujem bila je psiholoki

2 Drugi put do Pacifika otkrili su Magellan i Juan Sebastin de Elcano 1520.

43 Kralj Montezuma II. pustio ga je u grad jer je mislio da je boanstvo.

ok za domoroce nad kojima je izvren masakr. Preivjeli domoroci povukli su se u nepristupanije prostore u kojima su se sauvali do danas kao INDIOSI u Andama od Meksika do Perua te u praumskim prostorima. Oni danas ine veinu stanovnitva u Boliviji, Peruu i Ekvatoru. U otonom prostoru prevladavaju potomci doseljenih robova tj. crnci. U cijeloj Srednjoj Americi veinu ine mestici mjeanci bijelaca i indiosa. Poslije panjolaca i Portugalaca dolaze Francuzi, Talijani i Nijemci koji naseljavaju prostor Argentine, junog Brazila i ile. U tom prostoru dominiraju bijelci. panjolci i Portugalci su, po svom dolasku, imali iskljuivo dva cilja: maksimalno iskoristiti prirodna bogatstva (zlato, srebro) maksimalno iskoristiti domoroce (indiose). panjolci u Novom svijetu formiraju tri skupine ljudi na kojima temelje vlast: aristokracija (svjetovna vlast, ona upravlja novoosnovanim kolonijama) vojska (dri indiose u pokornosti) crkva (psiholoki djeluje na stanovnitvo da razbije ideje o pobuni). Indijanci su prihvaali odreene ideje jer se nisu protivile njihovoj religiji pa Indijanci 250 godina nisu ni pomiljali na pobunu. Na ovom prostoru srednji se vijek produljio u odnosu na Europu. Dva stoljea panjolci su na umjetan nain odravali feudalnu strukturu. 1492. u panjolskoj je zavrena reconquista kojom su protjerani su Arapi i idovi (Serafi), a panjolci su nastojali katoliku vjeru i svijest prenijeti u Novi svijet pa je na podruju panjolske vlasti bilo zabranjeno naseljavanje idova i protestanata. Osim katolianstva panjolci su prenijeli i mediteranski tip gradnje gradova grad utvren bedemima, s pravokutnim rasterom ulica, a u centru je trg s katedralom i upravom. Temelj feudalne strukture bile su HACIENDE plantae tropskih kultura (eerna trska, kakaovac, kava). Na njima su do dolaska crnaca, 1621., radili indiosi. Crnci su bili prilagodljiviji. U Brazilu je etniko mijeanje bilo izraenije dok su na Haitiju, Portoriku, u Dominikanskoj Republici crnci potpuno potisnuli domoroce. panjolci su formirali potkraljevstva (vicekraljevstva): 1) NOVA PANJOLSKA s centrom u Ciudad de Mexicu4 2) PERU s centrom u Limi, a zatim, i: 3) LA PLATTA s centrom u Buenos Airesu 4) NOVA GRENADA sa sreditem u Bogoti. Ovaj tip vlasti odrao se do 1588. Portugalci su sredite imali u Salvadoru (Bahia), a kasnije je to bio Rio de Janeiro (do 1961. glavni grad Brazila). Vrlo vana bila je veza s matinom zemljom koja se ostvarivala morskim putem do Cartagene (Kolumbija) i Vera Cruza (Meksiko), a zatim je kopnom ila do Pacifika. panjolci su tek kasnije poeli uviati (nakon pobjede Velike Britanije) da bogatstvo poiva na novim kulturama, na kakaovcu, kauukovcu, krumpiru, kukuruzu i duhanu. Ove kulture su preporodile panjolsku (a dovoenjem krumpira u Europu prestaje glad). Samo se dvije kulture nisu smjele saditi vinova loza i maslina jer su panjolci eljeli zadrati trite za izvoz vina i maslinova ulja iz panjolske. Do 19.st. u Americi nema masline i vinove loze ve se dopremalo gotovo maslinovo ulje i vino. Tek u 19.st. vinsku kartu Latinske Amerike oblikuju Hrvati, Maari Prva polovica 19.st. je i poetak oslobodilake borbe Latinoamerikanaca od panjolske vlasti. Drutvo je tada bilo podijeljeno u nekoliko stalea: 1. Najviu vlast u Latinskoj Americi su imali PENINSULARESI (poluotoani). To su panjolci koji su roeni

i ivjeli u Europi (na Iberskom poluotoku), a u Latinsku Ameriku su doli s iskljuivim ciljem da upravljaju. Obavljali su vodee funkcije (guverneri, biskupi). Oni imaju pravo na veleposjed (hacienda).

2. Tek potom dolaze stanovnici koji su roeni u tim kolonijama KREOLI koji su uglavnom bili trgovci, plantaeri, obrtnici

3. Zatim dolaze MESTICI, INDIOSI, MULATI i na dnu CRNCI.

54 Grad je izgradio Hernan Cortes po mediteranskom principu.

Najnapredniji sloj stanovnitva bili su kreoli jer su oni, kad su se poeli bogatiti, svoju djecu slali u Sjevernu Ameriku i Europu na kolovanje. Bili su jedino zakinuti u napredovanju. Oni su doli u Europu u doba prosvjetiteljstva (Rousseau, Voltaire), vrijeme amerike i francuske revolucije Posebno poetkom 19.st. pribliili su se idejama sjevernoamerike graanske revolucije (Jefferson). Iste te ideje kreoli su nastojali prenijeti u Novu panjolsku, Peru, Argentinu te su tako postali nosioci ideje nacionalnog osloboenja. Toj tenji za ukidanjem panjolske vlasti povod je pruio Napoleon koji je 1806. i 1807. zavladao panjolskom te je svog brata Josepha postavio za panjolskog kralja (1809.). Peninsularesi su se bojali za svoj poloaj te su podrali Napoleona, ali kreoli su se suprostavili. Smatrali su da nemaju nikakve obveze priznati Francuza za panjolskog kralja te su proglasili nezavisnost vicekraljevstava. Vicekraljevstva se oslobaaju i postaju samostalni teritoriji. Simon Bolivar Indiosi se dugo nisu bunili jer nisu imali vou, ali sada se i oni bune. Tupac Amaru5 je 1783. u Peruu pokuao osloboditi Indiose od ropstva. Borio se za politiku samostalnost Indiosa, ali ustanak nije uspio. Indiosi se okreu novom voi kreola Simonu Bolivaru.6

Simon Bolivar je 1821. pokrenuo kreole na pobunu protiv panjolske vlasti. Pokrenuo je niz oruanih akcija protiv panjolske, od Kolumbije do Gvajane. 9. prosinca 1824. uspio je u Boliviji do nogu poraziti panjolsku vojsku i to je formalno bio kraj panjolske vlasti u Latinskoj Americi. Do II.svjetskog rata smjenjivale su se razne (vojne) diktature koje su na vlast dolazile vojnim udarima. Drugi svjetski rat i razdoblje 1930ih doveli su na prostoru Latinske Amerike do jaanja razliitih komunistikih pokreta to je bilo vezano uz pobjedu socijalizma u Rusiji te uz zaotravanje socijalnih sukoba izmeu peona (bezemljaa) i latifundista (veleposjednika). Prvi komunistiki pokret formiran je 1935. u Brazilu, kada Brazilska komunistika partija rui reim generala Vargasa, a zatim 1944. i u Gvatemali. 1951. novi je gvatemalski predsjednik Jacob Arbenzo Guzman (1951.-54.) uz podrku komunista uspio provesti agrarnu reformu. Meutim tada se upliu SAD koje potiu revoluciju i rue Arbenza. Amerika je vlada u strahu od komunizma poduprla oruani otpor protiv predsjednika Guzmana iz susjednog Hondurasa (1954.). Uslijedilo je novo razdoblje vojne vladavine, politikih nereda i djelovanja ljeviarskih i desniarskih teroristikih skupina, koje su podupirale Kuba i SAD. Amerikanci su svuda intervenirali. Popis njihovih intervencija jako je dug: Meksiko 1846., 1905., 1914., 1917., Nikaragva 1850., 1853., 1854., 1855., 1857., 1909., 1910., 1912., 1926., 1929., 1933., 1934., 1981., 1983., Kuba 1903., 1906., 1912., 1917., 1923., 1933., 1953., 1961., 1996., Haiti 1911., 1915., 1921., El Salvadoru 1931., 1944., 1960., 1968., 1972., 1984., Dominikanska republika 1904., 1916-24., 1930., 1963., 1965., Gvatemala 1921., 1954., 1960., 1963., 1966., 1982., 1983., Panama 1856., 1903., 1908., 1918., 1925., 1941., 1981., 1989., Honduras 1905., 1907., 1911., 1943., 1980., ile 1970., 1973., Bolivija 1952., 1967., Kostarika 1948., Ekvador 1961., Brazil 1962., 1964., Urugvaj 1973., Grenada 1983 Slino kao i u Gvatemali, dogodilo se 1952. i u Boliviji kada je lijeva struja zapoela nacionalizaciju rudnika, banaka, agrarnu reformu i davanje politikih prava indiosima. I ovaj pokuaj zavrio je neuspjeno zbog upletanja SAD-a. 1970. u ileu je na izborima pobijedila ljeviarska narodna fronta Salvadora Allendea. On je planirao izvriti nacionalizaciju eljeznica, pote, rudnika, ali Amerikanci (koji su uloili ogromna sredstva u tu dravu) dravnim udarom na vlast dovode generala Augusta Pinocheta 1973. On je uveo vojnu diktaturu, ubijen je Allende, otvoreni su koncentracioni logori na stadionima...

6

5 Tupakamaru, potomak Inka. Danas je to ime teroristike organizacije. 6 Simon Bolivar je bio kreol iz Venezuele.

Slian sistem bio je u Argentini koja se tek u vrijeme demokracije poela oslobaati nacista. Populistiki pokret u Argentini (Peron) oslanjao se na radnike i sindikate davao im je zdravstveno i socijalno osiguranje. To je bio klasini populistiki pokret na povrini je dobar vladar koji titi siromane, prava radnika, sindikate (samo one koji pristaju na zahtjeve vlasti), ali svime zapravo upravlja vojska. Ona doputa predsjedniku da ojaa do odreene granice koju ona odredi, a tada ga sklanja. Tako je 1955. vojska zbacila Perona s vlasti iako ga je sama dovela na vlast 1944. Peron je bio oduevljen faizmom (naruito Mussolinijevim populistikim pokretom). Nakon to je zbaen, otiao je u panjolsku. Na vlasti je sve do 1972/73. bila vojska, a tada se Peron vratio zajedno s drugom enom Izabelom (1974.). 1976. u Argentini je ukinut populistiki reim i uspostavljena je vojna hunta. Poraz Argentine u Falklandskom ratu doveo je do pada vojne hunte.

Kubanska revolucija

10.3.1952. uspostavljena je na Kubi vojna hunta kada Batista uz pomo SAD-a dolazi na vlast. Skupina vojnih asnika na elu s Fidelom Castrom 26.7.1953. napala je vojarnu u gradu Santiago de Cuba. Pokret je nazvan Pokret 26.srpnja te je doivio neuspjeh. Pobunjenici na elu s Fidelom Castrom su uhvaeni i zatvoreni. Castro je u sklopu ope amnestije dobio pomilovanje te prelazi u Meksiko gdje okuplja novu skupinu. 1956. skupina od 82 ovjeka iskrcala se na Kubi. Batista je znao za to pa ih je doekao te je 70 ljudi poginulo. Preostali su pobjegli u planine. Oni su bili jezgra komunizma na Kubi te su poeli gerilski rat. Dobili su podrku velikog dijela stanovnitva. Amerikanci se odmiu od Batiste, pa Castro kree u ofenzivu. 1959. na Novu godinu Batista je izgubio vlast. Castro je zapoeo agranu reformu. U to vrijeme presjednik SAD-a bio je D.Eisenhower koji je mrzio Ruse. On umjesto da prui podrku Castru u razvoju gospodarstva odbija pruiti pomo to koriste Rusi. Zamjenik predsjednika SSSR-a doao je na Kubu 1959. i obeao pomo u svemu. Uspostavljeni su diplomatski odnosi to je iznerviralo SAD pa je predsjednik uveo eerni embargo na Kubu, a kako je 85% eera Kuba izvozila u SAD time je prekinut jedini izvor prihoda za kubansku dravu. Rusi to koriste za daljnje jaanje odnosa.

Kubanska djeca sa slikom Che Guevare

U sve se umijeala i CIA koja je organizirala iskrcavanje Castrovih protivnika u Zaljev svinja 17. travnja 1961. No Castro ih je sve likvidirao ili uhitio. 2. prosinca 1961. Castro Kubu proglaava socijalistikom republikom. U meuvremenu u SAD-u predsjednik postaje J.F.Kennedy, a u SSSR-u na

7

elo partije dolazi Nikita Hruov. Dolazi do situacije u kojoj hladni rat postaje sve vrui. Naime, Kuba je bila glavni uzronik mogueg izbijanja III.sv.rata zbog instaliranja ruskih raketa na Kubi. Sukob je 1962. zavrio povlaenjem raketa s Kube. Fidel Castro je nastojao proiriti komunizam i izvan granica Kube, u Junu Ameriku. Pod tim izgovorom, Ernesto Che Guevara je otiao u Boliviju gdje je poginuo 1967.7 Iza diktatura po kojima je Latinska Amerika poznata ostaju tisue nestalih i ubijenih (uglavnom mladih). S druge strane u Latinskoj se Americi javljaju brojni gerilski pokreti Tupac Amaru u Boliviji, u Gvatemali, u Meksiku u regiji Chiapas, a nosioci tih pokreta su Indijanci. Postoje i masovna krenja ljudskih prava u zemljama Latinske Amerike, osobito prava djece (Kolumbija). 3. PRIRODNO-GEOGRAFSKE OSOBINE Klima Prostor Latinske Amerike najveim se dijelom nalazi u toplom (arkom) pojasu (osim krajnjeg junog dijela). Tijekom godine nema mjeseca s prosjenom temperaturom manjom od 10C, a u Srednjoj Americi temperature tijekom cijele godine nisu nie od 20C, osim u najviim dijelovima Anda. Razlog visokim temperaturama je tropsko toplo Karipsko more i Meksiki zaljev tj. stalni dotok tople ekvatorske vode topla morska struja i topli vlani sjeveroistoni pasati. Golfska morska struja ulazi u Karipsko more te dodatno zagrijava obalni prostor ime se intenzivira koliina padalina8. Uz Kalifornijski zaljev i poluotok Baja California tee Kalifornijska struja koja sprijeava isparavanje pa je ovo vru, pustinjski i polupustinjski kraj s 500-200 mm padalina godinje.9 Prema jugu Kalifornijska struja slabi, ekvator je blie te se more zbog toga vie zagrijava i isparavanje je vee. Od Kostarike i Paname koliina padalina se poveava na 500-1500 mm/god. Hladna Kalifornijska struja takoer sui zrak i time stvara maglu. Vaan klimatski modifikator je i reljef. Za odreivanje klime vano je pruanje planinskih lanaca. Yucatan prima 1500-5000 mm/god, a sjeverni i zapadni dio Meksike visoravni manje od 500 mm padalina godinje emu je razlog planinska barijera Sierra Madre Oriental bedem koji onemoguava prodor vlanog zraka u unutranjost pa unutranjost ima vruu i suhu klimu. Planinski lanaci predstavljaju granicu izmeu privjetrine i zavjetrine. Sjeverne strane otoka Velikih i Malih Antila su u privjetrini i pod djelovanjem pasata primaju vie padalina, a june strane primaju manje padalina. Srednja godinja

koliina padalina Padaline Najveu koliinu padalina ima prostor Amazone gdje padaju stalne ekvatorske kie, zatim primorje Brazila i to sredinji dio oko Salvadora 4000-5000 mm/god te primorje Kolumbije i do 7000 mm/god. Jedina suna podruja su sjeverni ile i Peru tj. prostor uz koji prolazi hladna Humboldtova struja i prostor Patagonije uz koji prolazi hladna Falklandska struja. Tlak zraka U Junoj Americi u ljetnim mjesecima (sijeanj) je polje niskog tlaka, a nad okolnim morima (Karipsko more, Pacifik, Atlantik) je polje visokog tlaka pa se zrane struje kreu s Atlantika, Pacifika i Karipskog mora prema kontinentalnoj unutranjosti. Sjeverni dio ima obilne padaline, prosjena izoterma od 20C ide na jug gotovo do Rio Negra.10 Samo krajnji jug Patagonija i Ognjena zemlja ima prosjene

temperature od 10C.

7 Pretpostavlja se da ga je Castro svjesno poslao u smrt jer je Che Guevara bio omiljeniji u narodu. 8 Topla morska struja omoguava veliko isparavanje to dovodi do vee vlanosti. 9 Koliina padalina Baja Californie je manja od 200 mm/god. Za usporedbu moemo rei da je biljni svijet uz atlantsku obalu Meksika bogat gotovo kao u Amazoni.

810 Argentina, 40JG. Zimi Rio Negro ima izotermu od 10C.

Zimi je slino stanje nad kontinentom je opet podruje niskog tlaka11 pa unutranjost prima zrane mase sa Atlantika, Pacifika, ali manje je padalina12, a izoterma od 20C se povlai na sjever. Izoterma od 20C je oko Rio de Janeira, od izoterma od 10C do Rio Negra. Nema temperaplaninski lanci Anda imaju E klimu pa predstavljaju najhladniji dio kontinenta.

tura niih od 0C (osim u Andama). Patagonija i

Americi

Raspou L

Americi

djela tlaka atinskoj

Bujice u Srednjoj

9

11 I na Karibima je niski tlak. 12 Juni dijelovi imaju manje padalina zimi zbog hladnih morskih struja (Humboldtova, Falklandska).

Temperature Na prostoru Srednje Amerike (unutar i junije od sjeverne obratnice) sunce je u zenitu dva puta godinje to znai da su temperature tijekom godine jednoline pa je godinja amplituda temperatura 8C, a prema ekvatoru samo 3-4C.

Temperature u Latinskoj Americi

Najvie temperature su u ljetnim mjesecima, a kako je tada i isparavanje najvee, najvee su i koliine padalina. Razlog je i djelovanje prostrane vodene mase koja u Karipsko more ulazi kroz prostor Malih Antila i donosi toplu vodu karipskom moru i dalje Meksikom zaljevu te izlazi u ocean kroz Floridski prolaz. To je Golfska morska struja koja dodatno zagrijava obalni prostor, a temperatura mora je 25-29C. Mora Srednje Amerike imaju temperaturu 25-27C. Na Karipskom prostoru postoji velika razlika izmeu otoka koji su u privjetrini i otoka koji su u zavjetrini. Otoci koji se nalaze u privjetrini dobiju i do 2 000 mm padalina godinje sjeverna i sjeveroistona strana Haitija prima do 2 000 mm/god, a juna do 1 500 mm/god. Sjeverni dijelovi Kube primaju do 2 000 mm padalina, a juni 500-700 mm/god. Juna strana zavjetrinskih otoka prima 500-1 000 mm/god. Tako sjeverne strane s oko 2 000 mm padalina godinje imaju ekvatorsku klimu, a junije stepsko-savansku klimu. Vjetrovi Pasati13 imaju najveu ulogu od svih vjetrova14. Pasati puu sa sjeveroistoka na podruje srednjeg i sjevernog dijela June Amerike i donose obilje padalina 2 000-5 000 mm/god Velikim i Malim Antilima, Srednjoj Americi i sjevernom dijelu June Amerike. Izuzetak su Meksika visoravan i prostor uz koji tee hladna Kalifornijska struja. Pored pasata za cijeli prostor Srednje Amerike vaan je i vjetar norder (nordes), vjetar sa sjevera. Hladi se u Hudsonovu zaljevu te prodire prema Meksikom zaljevu, gdje se navlai pa postaje hladan i kiovit vjetar. Antili i Meksiki zaljev takoer su prostor hurricana [harikena].

13 Kako je u ekvatorijalnom prostoru uvijek niski tlak, a u suptropskom visoki pa iz suptropskog prostora u ekvatorijalni puu slabi, ali stalni vjetrovi PASATI. Zbog rotacije oni skreu na zapad. Antipasati puu na 4 km visine od ekvatora prema sjeveru i jugu te skreu na istok i sputaju se obratno.

1014 Odreuju klimu Srednje Amerike.

Tipovi klime Klima uglavnom ovisi o dva elementa: 1. planinski lanci (nadmorska visina) 2. geografska irina Na istonom dijelu Latinske Amerike vana je geografska irina, a na zapadu nadmorska visina. Prema Kppenovoj klasifikaciji u Latinskoj Americi postoji svih pet tipova klime (A-E). 1. EKVATORSKA KLIMA Niska primorja srednjoamerike prevlake i velika prostranstva na sjeveru June Amerike imaju tropske kine klime (A). Prostor uz tok i ue Amazone, srednjoamerika prevlaka, uski primorski pojas Kolumbije i Ekvadora, sjeveroistona obala June Amerike uz Atlantik Gvajana do sjevernog dijela Brazila i sjeverozapadnog dijela Brazilskog visoja imaju pravu ekvatorijalnu tj. praumsku klimu (tip Af). To je topla i vlana klima s najmanje 2 000 mm/god. Temperature su stalno visoke temperature, preko 25C. Koliina padalina je velika, a uzrok im je razliit (pasati, morske struje). Prostor rijeke Orinoco prima zbog svog poloaja do 4 000 mm padalina, a prostor ua Amazone je pod utjecajem vlanih sjeveroistonih pasata pa prima dodatne koliine. Primorje Kolumbije i Ekvadora su pod utjecajem vlanih pacifikih vjetrova jer sjevernije prestaje djelovanje hladne Kalifornijske struje pa je koliina padalina do 7 000 mm/god. Najvei prostor Af klime je porjeje Amazone, a prauma se iri u priobalje Brazila (oko Bahie i Salvadora) i obuhvaa istono podnoje Anda. U tom zapadnom dijelu je Amazonska prauma najgua. Dijelovi Af klime obuhvaaju i gornje tokove rijeka Orinoco i Parana. Po Kppenu Af klima obuhvaa cijelo podruje srednjoamerike prevlake, istono primorje Anda, podgorje Anda, gornji tok Amazone, sjeveroistoni dio Brazila, brazilsku obalu od Salvadora do Recifea i granini pojas prema Boliviji Vegetacija je tropska prauma selvas15, stepenasta je i, za razliku od Srednje Amerike, ovisi o poloaju prema toku rijeke i vrstoi zemlje. Igapo je stalno plavljena uma. Nalazi se uz samu rijeku i slii na mangrove ume. Tlo je odneeno u vrijeme povlaenja rijeke. Ete je povieni dio ume koji se nalazi iznad zone poplavnih voda i tu postoje dva kata. Prvi kat je varzea uma na prijelazu iznad vie razine poplavnih voda, povremeno izloena utjecaju poplava. To je najkvalitetniji dio ume jer u njemu rastu kauukovac i mahagonij. Drugi kat ini terra firma dio ume van dosega poplavnih voda (nikad nije pod utjecajem rijeke).

Klimatska podruja Latinske Amerike i morske struje

1115 Junoameriki tip prauma.

2. SUBEKVATORSKA KLIMA Subekvatorska klima zauzima prostor uz tok rijeke Orinoco, Gvajansko gorje, najvei dio Brazilskog visoja, prema unutranjosti, Brazilsko primorje do planina Serra do Mar, istoni dio unutranjosti Kolumbije. Temperature su visoke, koliina padalina varira. Veliku koliinu padalina ima prostor Serra do Mar s 4 000 mm/god. Manju koliinu padalina ima prostor Orinoca 1 000-1 500 mm/god. 3. SAVANSKA KLIMA U klasinoj klasifikaciji postoje razlike izmeu subekvatorske i savanske klime. Savansku klimu (Aw) ima prostor junije od praumske klime vei dio Brazila (Brazilsko visoje), Paragvaja i Bolivije. Tu raste biljna zajednica savana koja se naziva campos. Sjevernije od porjeja Amazone Venezuela, Ekvador, Kolumbija rastu savane koje se nazivaju llanosi [ljanosi]. Razlike se oituju u koliini padalina od 1 000 do 2 000 mm/god.16 Tamo gdje je najvei utjecaj pasata koliina padalina je najvea 2 000-4 000 mm/god. Ve smo spomenuli kako u sjevernom dijelu rastu llanosi. To je biljna zajednica visokih trava. Na prostoru savanske klime u Brazilu rastu camposi. To je takoer biljna zajednica visokih trava odnosno neto nie savane, esto mijeane s listopadnim umama (galerijske listopadne ume). U sjevernom dijelu, prijelaz izmeu praume i llanosa je direktniji, a junije od Amazone nije direktan ve postoji prijelazan prostor izmeu selvasa i camposa catingas ili campos cerrados, niska bodljikava stabla koja u sunom periodu gube lie, degradirana dungla. Prostor catingasa je prostor sinijske klime s vruim ljetima (Cwa). 4. HLADNA SUHA KLIMA Suhe klime (B) mogu biti pustinjske (Bw) i stepske (Bs). Suhe klime na prostoru Latinske Amerike zastupljene su pustinjskom vegetacijom uz Pacifiku obalu i suhom stepom Bajom Californije. Patagonija ima Bsh klimu,17 suhu hladnu klimu s manje od 200 mm padalina. Amplituda izmeu najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca iznosi do 5C. 5. SUHA KONTINENTSKA KLIMA Juni dijelovi Brazila, Paragvaj i sjeverni dio Argentine su prostor Gran Chaca niski plato sa specifinom umskom vegetacijom. To su guste niske ume monte koje su vezane uz smjenu kinih i sunih razdoblja. Sastoje se od vrste skupocjenog drva quebracho [kebrao]. To se drvo dugo koristilo za izradu eljeznikih pragova, a danas se destilacijom njegove kore dobija vei dio svjetske proizvodnje tanina (za kemijsku industriju).

Klima June Amerike

16 Venezuelsko primorje (< 500 mm/god).

1217 Po nekim drugim klasifikacijama ova klima (Bsh klima) predstavlja suhu umjerenu klimu.

6. PUSTINJSKA KLIMA Ekvatorska klima na Pacifikoj obali naglo od Guayaquilskog zaljeva (Ekvador) prelazi u pustinjsku klimu (Bwh). Razlog je hladna Humboldtova struja zbog koje taj prostor ima manje od 150 mm padalina godinje18. U pustinji Atacama je naselje Iquique [ikike] sa samo 2 mm padalina godinje. Postoji period od nekoliko godine bez padalina. Ova se klima protee do 30JG, kada poinje sredozemna klima.

Desierto de Atacama

7. SINIJSKA KLIMA (Cwa, vlana kontinentalna klima) Prijelaz izmeu A i B klima u Junoj Americi ine C klime umjereno tople kine klime. U Srednjoj su Americi C klime vezane za nadmorsku visinu vii dijelovi Tiera Templade i nii dijelovi Tierra Frie. Najizrazitija C klima je sinijska klima s vruim ljetima Cwa. Najtopliji mjesec je esto prije kinog razdoblja. Klima ima veliku koliinu padalina (1 000-2 000 mm/god), razlika izmeu najsueg i najkiovitijeg mjeseca je velika. U Junoj Americi na prostoru ove klime rastu dijelom camposi, dijelom catingas. 8. UMJERENO TOPLA KLIMA S VRUIM LJETIMA (Cfa, vlana kontinentalna klima) Umjereno topla vlana klima sa suhim i vruim ljetima protee se od Bahia Blance u Argentini preko La Plate, Urugvaja, Paragvaja do Sao Paula. Dominira listopadna uma i na veim visinama mijeana uma. Temperaturne amplitude se smanjuju zime su hladne, a ljeta svjea. Temperature u sijenju su oko 24C, a koliina padalina iznosi 700-1 500 mm/god (umjereno vlana). U sunijim dijelovima tople klime sa suhom zimom Cw i u umjereno toploj vlanoj klimi Cf rairene su travne stepe (biljna zajednica niskih trava) koje se zovu pampe. 9. SREDOZEMNA KLIMA Izmeu 33 i 39 JG je prostor sredozemne klime Csa etezijska mediteranska klima. To je klima maslina na podruju srednjeg ilea, oko Santiaga. Ljetne temperature su 18-20C, a zimske 10-11C. Kako ljetne temperature nisu previsoke, suhi ljetni period nije jako izraen. 10. HLADNA VLANA OCEANSKA KLIMA Sredozemna klima zbog vlanih vjetrova junije prelazi u vlanu i hladnu oceansku klimu D klima (snjeno-umske klime). To je prostor junog ilea i dijelom Patagonije, gdje s Pacifika djeluju hladni i vlani vjetrovi pa je klima vrlo vlana (preko 5 000 mm/god). 11. PLANINSKA KLIMA Na prostoru Latinske Amerike razlikujemo dva tipa planinske klime: hladna planinska klima tropska planinska klima. Na prostoru Anda klima se mijenja od sjevera prema jugu. Sjeverni dio Anda ima ekvatorijalnu klimu s temperaturama od 13 do 15C, ujednaenim tijekom cijele godine. U prigorju i priobalnom pojasu je praumska vegetacija selvas. U sredinjem dijelu vegetacija je paranos visoke trave. Granica snijega je na 4500 m nadmorske visine. Sredinji dio Anda ima klimu slinu klimi Meksike visoravni. To je prostor manje koliine padalina, slanih stepa i savane. Najsui dio June Amerike su unutranje visoravni Bolivije i Perua.

1318 Hladna morska struja onemoguava isparavanje. Iz dubine oceana die se hladna voda koja hladi zrak i isuuje ga.

June su Ande pod utjecajem stalnih vlanih vjetrova. To je prostor stepa i zaslanjenih kotlina, a rastu i guste etinarske ume, dok je snjena granica na 700 m nadmorske visine. Uz Magellanov prolaz ta je granica na razini mora.

Slana kotlina Salar de Uyuni u Boliviji

Vulkan Parinacotta u ileu

Klimatski pojasevi Ovisno o klimi rasprostranjena je i vegetacija pa imamo ove klimatske pojaseve Anda:

Sjeverni dio Anda sredinje Ande Meksika visoravan Temperature u Meksiku Tierra caliente 800 m 500 m do 1000 m 25C Tierra templada 2000 m 2400 m 1000-3000 m 18-13C Tierra fria 2100 m 2400 m 3000-4500 m 13-9C Tierra helada 3300 m (

TIERRA CALIENTE (ili calida, vrua zemlja) U Srednjoj Americi atlantska obala ima velike koliine padalina i visoke temperature. Vegetacija je praumska, a uz samu obalu su ume mangrova. Na pacifikoj obali izmjenjuje se vegetacija listopadnih uma, savana, stepa i polupustinja.

Koliina padalina je do 500 mm/god, a na poluotoku Baja California 150-200 mm/god. Ovo je zona uzgoja kultiviranih biljaka. Uzgajaju se kakaovac, kauukovac, eerna trska, duhan, banane, a iznad 300 m kava.

Klimatsko-visinska agrarna proizvodnja u Srednjoj Americi

TIERRA TEMPLADA (umjerena zemlja) Na atlantskoj strani je prostor pod direktnim utjecajem sjeveroistonih pasata. Koliina padalina je vea nego u prostoru tierre caliente. I prauma je gua i bujnija. Ovdje dominira uzgoj pamuka (na viim visinama), eerne trske (na niem prostoru), kave (600-1200 m). Glavna kultura, uz ostale itarice, je kukuruz. TIERRA FRIA (hladna zemlja) Tierra fria je prijelaz prema planinskim umama i njeni nii dijelovi predstavljaju glavnu zonu naseljenosti (prostor oko Ciudad de Mexica). To je prostor Cf klime (do 4500 m). U nioj zoni (2000 m) uglavnom raste suptropska uma koja prelazi u listopadne ume, a one u panjake tierra helade. Ovo je ujedno i glavna zona ratarske proizvodnje, glavno podruje uzgoja kukuruza (na 3000 m nadmorske visine), a uzgaja se i voe. Tu raste degradirana crnogorica, hrast, bukovina i klekovina, a iznad 4000 m visokoplaninski panjaci. To je prostor ekstenzivnog stoarstva. TIERRA HELADA Tierra helada je prostor suhe kontinentalne hladne klime iznad 4500 m nadmorske visine. Vegetacija Najvei dio teritorija Latinske Amerike 40% prekrivaju ume i to tropske ume praume. Najvei prostor prauma u Latinskoj Americi je prostor selvasa. Praume su najgue u zapadnom dijelu porjeja Amazone, a obuhvaaju i prigorje Anda (do 1500 m), Brazilsko visoje, jug Gvajanskog visoja, priobalje Gvatemale, Hondurasa, Kolumbije i dio Bolivije. U Amazoniji do sada je registrirano oko 20 000 vrsta razliitih biljaka od ega samo 600 vrsta razliitih paprati, niz orhideja, dijaneda (biljke ljudoderke), kauukovca, bambusa, palmi, viktorija regis... Na sjeveru selvas prelazi u llanos, a na jugu u catingas. Junije je campos biljna zajednica neto niih trava i galerijskih listopadnih uma uz tokove rijeka. Krajnji sjeveroistoni dio Brazila prostor je kserofitne vegetacije sertao, a u zoni Gran Chaca rastu ume monte. Junije su pampe koje ovisno o strujanju pasata mogu biti vlane, polusune i sune.

Biljni pokriva June Amerike

15

4. STANOVNITVO 4.1. Indijanci Prema jednoj teoriji prvi stanovnici Amerike doli su na prostor Amerike prije 12 000 godina iz Azije preko Beringova tjesnaca, no u suprotnosti s tim je nalaz kopaice stare 12 500 godina na nalazitu Monte Verde u junoj Argentini na temelju ega se smatra da su Indijanci trebali doi tisuu godina ranije. Kopaica je naena 1988., a do tada se najstarijom kulturom smatrala kultura naroda ili plemena Clovis u sredinjem dijelu Meksike visoravni Monte Albano iji su nalazi petstotinjak godina mlai. Pretpostavlja se da su dva nalazita otkrivena 1988-1997. jo starija pa se dri da su prvi Indijanci doli prije 13 00014 000 godina. To su nalazita Goya u sjeveroistonom Brazilu i Taima-Taima u Venezueli. Na prostoru Srednje Amerike obitavala su brojna plemena: Asteci, Maje, Mixteci, Olmeci, Tolteci , a na podruju Anda skupine: Atakama, Aimara, imu, Inke, Tarapaka Indijansko drutvo Srednje Amerike i zapadne obale June Amerike prolo je faze pretklasinog, klasinog i postklasinog perioda. U Srednjoj Americi prva skupina Indijanaca za koje postoje dokazi o postojanju su Olmeci iz oko 1300.pr.Kr. Njihova kultura traje do oko 600.pr.Kr. i predstavlja predklasino doba. Klasino doba poinje s Majama, a postklasini period poinje provalom toltekih plemena i zavrava 1500. s Astecima. Plemena Karipskih otoka su istrijebljena dolaskom crnaca. Indijanci tropskog podneblja sauvali su se od Europljana povlaenjem u praume, a Indijanci u Andama su se uspjeli ouvati do danas.

Razmjetaj indiosa i najznaajniji smjerovi naseljavanja

Oko 1500.pr.Kr. neke od plemenskih zajednica Amerike prelaze na sjedilaki nain ivota te su se poeli formirati prvi vei gradski centri sjedinjavanjem iz manjih sela a glavno zanimanje postaje poljoprivreda. U Srednjoj Americi to su Olmeci Meksiki zaljev, oko La Vente, San Lorenza i Zapoteci Monte Alban a u Junoj to je kultura Chavin. INDIJANCI SREDNJE AMERIKE OLMECI Olmeci su prva matina, izvorna civilizacija dananjeg Meksika (1300.pr.Kr.-400.pr.Kr.19). Ime im dolazi od rijei olmek to je naziv koji su ovom plemenu dali Asteci u znaenju ljudi iz zemlje guma. To se odnosi na prostor uz Meksiki zaljev, kraj iz domovine Chico Zapote. Tu raste kauukovac. Kultura im je bila vezana uz obalu Meksikog zaljeva, zapadno od Yucatana, na prostoru dananjih drava Vera Cruz i Tabasco.

Olmeka glava

1619 Microsoft Encarta: 1500-900.pr.Kr.

Sjedita su bila San Lorenzo, Tres Zapotes Grad San Lorenzo je najraniji poznati centar. Razruen je oko 900.pr.Kr. i zamijenio ga je grad La Venta. Kulturu karakteriziraju monumentalne granitne i bazaltne glave do 2,5 m visine koje prikazuju zbijeni tip ovjeka s ispupenim ustima i rairenim nosom. Takav tip lica je poput lica jaguara (ovjek-jaguar) i naziva se tigerface ili babyface. Te su glave napravljene iz jednog komada kamena i u prosjeku su teke nekoliko tona ili desetaka tona. Glava iz nalazita San Lorenzo visoka je 2,75 m. Kako Olmeci nisu poznavali kola i kota jo se ne zna kako su te kamene gromade dopremali iz udaljenih kamenoloma. Pismo im jo nije uvijek odgonetnuto. Olmeci su bili vjerski narod koji je esto obiavao prinositi ljudske rtve. Bili su politeisti prirodne sile kao bogovi. Bog Xipe Totec oguljeni bio je glavni bog, bog ratara (bili su poljoprivredna kultura) i zapada. Njemu su se prinosile rtve mladih djevojaka. Noem od opsidijana im je u jednom potezu, dok su ive, skidana koa koju je zatim na sebe oblaila sveenica. To je bila ast za svakoga ija je ker bila rtvovana. Obred ima svrhu obnavljanja ivota svakog proljetnog solsticija.

Olmeci su znaajni i po najstarijem pronaenom datumu Amerike koji je sauvan uklesan u stijeni: 2.9.31.pr.Kr. Gradovi Maja MAJE20 Olmeke je nasljedila kultura Maja ime zapoinje klasino i najdulje razdoblje. Postojale su ravniarske Maje, Maje na Meksikoj visoravni i Maje na Yucatanu (oko 800-700.). I sama civilizacija Maja prolazi tri faze: predklasinu, klasinu i postklasinu. Maje i do danas velikim dijelom nisu poznate. Izmeu 100. i 300.po.Kr. dogodila se erupcija vulkana Ilopanjo to je dovelo do migracije 30 000 Maja. Maje su imale nekoliko sredita, jer su se sredita civilizacije Maja mijenjala od sredinjeg Meksika gdje poinje

pretklasina kultura Maja, preko prauma Gvatemale i Hondurasa u klasinom periodu do postklasine kulture na Yucatanu. U prvoj fazi Maje su se razvijale pod utjecajem Olmeca u blizini grada Teotihuacana. Taj je grad u pretklasinom periodu najvee vjersko i upravno sredite s preko 250 000 stanovnika (vie od Atene i Rima). Pismo nije u potpunosti odgonetnuto (kombinacija govornog pisma i simbola). Poznavali nulu prije Europljana21, izraunali su mitoloki datum od 90 milijuna godina unatrag.

Hram Sunca u Teotihuacanu

17

20 Danas ivi oko 2 milijuna Maya i govore 24 narjeja. 21 Europljani su nulu upoznali tek posredstvom Arapa.

Glavnu ulogu u prouavanju svemirskih tijela imaju piramide. Najpoznatije piramide su Suneva i Mjeseeva piramida u Teotihuacanu. Raene su kao i sve graevine Maja, od opeke i premazane crvenom bojom. Suneva piramida bila je opservatorij, a baza je bila skladite za itarice. Visoka je 65 m.

Organizacija Maja je nepoznata. Do 600.pr.Kr. Maje imaju dva odvojena

vladara svjetovnog i vjerskog. Vlast sveenika i kneeva dobro funkcionira, ali u postklasino doba jaa svjetovna funkcija.

Bog Tlaloc

Maje su na svim stelama urezivali datume. Kalendar Maja ima 365 dana i imao je vanu ulogu u vjerskom i svakodnevnom ivotu. Godina se dijelila na 18 mjeseci po 20 dana i konani period od 5 dana. Vanu ulogu imala je i igra loptom koja bi se mogla smatrati preteom koarke, ali je imala daleko okrutnije znaenje jer je predstavljala borbu dobra i zla, dana i noi, ivota i smrti. Bila je pod nadzorom sveenika, a cilj je bio ubaciti loptu u ko kukom. Lopta se nije smjela dotaknuti rukom, a igrae koji je izgube ekala je smrt. Poraena momad je takoer smaknuta. Igralite

je bilo okrenuto prema sjeveru i predstavljalo je svemir, a lopta ollin je predstavljala Sunce tj. put Sunca u svemiru. Tako se proricala budunost. Lopta znai i potres. Pronaeno je oko 50 takvih igralita, a najvee je u Copanu, na granici Hondurasa i Gvatemale. No u poetku je kultura Maja bila miroljubljiva. Glavna boanstva ravniarskih Maja bila su dva boga (politeisti): Tlaloc bog kie i Chalchiuhtlicue boginja vode (dama s ogrtaem od nefrita). I u poetku su im prinoene samo biljne i ivotinjske rtve.

Jaguar bog noi

Maje su vjerovale da je svijet trg na ijim kutevima stoje Bacabi bogovi. U podzemlju stoje etiri Pahuatuna koji nadziru Zemlju. Smjerovi i bogovi su obojani. Crveno je istok (najvaniji smjer), crno zapad, bijelo sjever, a uto jug. U centru svijeta je Drvo ivota ije je korijenje u podzemlju, a kronja na nebu. Nebo ima 13 razina, a podzemlje osam. U njemu vlada Jaguar bog noi. U razdoblju klasine civilizacije sredite se seli na podruje Chiapasa, Hondurasa i Gvatemale Tikal, Copan i Bonampak. Tikal je znanstveno sredite za prouavanje astronomskih pojava s najveim piramidama Maja.22 Najvea piramida je Hram 4 s opservatorijem na vrhu. On je glavno sredite i najvei grad. Nalazi se u pokrajini Peten. Copan je kulturno sredite. Bonampak je grad s oslikanim zidovima. Otkriven je 1950ih u Chiapasu kao nalazite s najveim brojem fresaka na oba amerika kontinenta. Vlast Maja se iri prema sjeveru pa je u treoj fazi sredite Maja na Yucatanu. Ovdje poinje renesansa ili postklasina kultura Maja koja je vezana uz nekoliko sredita. To su Uxmal23, Labna i Chichen Itza mijeani gradovi Maya i Tolteca.24

22 Urezan je datum 6.VII.292. 23 Uxmal su Maje itale [ooshMahl]. Drugi primjeri su: Chemax [chay MAHSH] i Ahau [ajan] to znai gospodin.

1824 Tolteci su pokorili Maje, ali su ih Maje apsorbirali jer su bili brojniji.

Ispred zapadne obale Yucatana na otoku Jaina otok mrtvih otkrivena je najvea nekropola Maja. Naeni su grobovi istaknutijih Maja, uglavnom sveenika iji su oi i usta bili prekriveni zlatnim ploicama. Oko 600. svjetovni vladari preuzimaju vlast i tada pored hramova poinje gradnja palaa. Uxmal je grad renesansnih palaa. Postklasino doba zavrava s kulturom u gradu Chichen Itza [ien ica] na sjeveru Yucatana. Kultura Maja je tada ve pod utjecajem Tolteca, plemena koje je dolo sa sredinje Meksike visoravni. Oni su dali ratniku fazu samim Majama. U ovom razdoblju poinje rtvovanje ljudi, i to djevojaka. U gradu Chichen Itzi nalazio se sveti bunar, ispunjen ivim vapnom. U njega bi se ujutro s darovima bacale i mlade djevojke. Ako je djevojka preivjela do zalaska sunca izvlai se iz bunara i ona prenosi poruku bogova. U bunaru su pronaena 42 kostura. Oko 1200. Chichen Itza je naputena.

Chichn Itza na Yucatanu

est je prikaz boanstva Quetzalcoatl pernata zmija. On nije pravi bog, ve je to postao tijekom vremena. On je najstarija poznata stvarna linost Amerike. Bio je peti kralj Tolteca kojeg su njegovi nezadovoljni podanici zbacili, a on je obeao da e se vratiti s istoka kao bijeli bog.25 Maje i Tolteci su izraunali da e se to dogoditi 1519.26, a upravo te godine u Meksiku se pojavio Hernan Cortes.

Bog Quetzalcoatl

25 Povijest Maja do Totoneka, Tolteka, Chichimeka, Olmeca, Zapoteca zapisana je na latinskom u knjizi Kodeks Vindononesis ili Chilam Balama, jednog panjolskog misionara. Prema toj knjizi poznate su dvije osobe: Poglavica etiri aligatora iz 692. prvi tolteki vladar za kojeg nije sigurno je li bio stvarna osoba. Drugi je Quetzalcoatl koji je 998. protjeran iz grada Tula. On je prva potvrna stvarna linost Amerike.

19

26 Maje na Yucatanu panjolci su pokorili 9.11.1546. No prije, sa 8. na 9.11. bila je no punog mjeseca, u majanskom kalendaru 5 CIMI 19 XUL dan Smrti i noi, a kako su Maje bili fatalisti jednostavno se nisu ni borili jer su vjerovali da se ne mogu oduprijeti sudbini.

TOLTECI, ZAPOTECI, MIXTECI, TOTONACI Tolteci27 su putovali Meksikom visoravni sa sjevera i sjeverozapada, te su osvojili sredinji dio visoravni, a oko 900. proirili su se na Yucatan, pokorili Maje i formirali svoje najvee sredite Chiche Itza28. Sa sjevera su oko 1000. provalila plemena Zapoteca29 koja se naseljavaju na mjesto Tolteca. Oni su se razvijali paralelno s drugim plemenima koja su provalila u to vrijeme sa sjevera i sjeverozapada Totoneci, Mixteci i Chichimeci. Zapoteci su veliku panju posveivali tovanju predaka pa su najljepa ostvarenja ostavili u materijalnoj kulturi vezanoj uz grobove i tovanje preminulih urne, grobovi Zapoteke su pokorili Mixteci iz zemlje Montenegro koji su preuzeli vlast na sredinjem dijelu Meksike visoravni. Ostali su samostalni sve do dolaska panjolaca usprkos jakoj dravi Asteka u susjedstvu. Totonaci30 su se naselili uz obalu gdje su sagradili grad El Tajin munja. U njemu je sagraena sedmerokutna piramida sa 365 nia. Neki dre da je to simbol kalendara, a svaki kat predstavlja jedno nebesko tijelo. Posljednji na ovaj prostor dolaze Chitimeci31 [iimeci] koji su se naselili na jezeru Texcoco, oko grada Tule (rogozov grad) koji je postao najvee znanstveno i intelektualno sredite posebno nakon to su sa sjevera doli Asteci sedmo, posljednje pleme Chitimeka.

Asteki piktogram

ASTECI Asteci su posljednje, sedmo pleme Chitimeca Indijanaca i pripadaju skupini Nahuatl Indijanaca. Naziv Asteci dobili su od drugih plemena, a sami su sebe nazivali Mexica Indijanci [mehika]. Oni su sa sobom nosili drveni kip koji im je predstavljao vrhovnog boga, te su se naselili tamo gdje im je taj bog rata i sunca Uitzilopochtli ([uiilo-potli], ljevoruki kolibri) to naredio rijeima: Kad vidite na jezeru otok, na otoku kaktus, na katusu orla koji dri zmiju, tu trebate izgradite va centar32.

Asteci su bili okrueni monijim narodima, no s vremenom su rasli i uspostavili superiornu vojnu i civilnu organizaciju. 1325. sagradili su na mjestu dananjeg Ciudad de Mexica Tenochtitlan najvei grad. Asteci su bili pleme koje se iri. Nisu sklapali savez sa slabima protiv jaih, ve sa jaima da bi svladali slabije, a zatim su zajedno sa svladanim, slabijim napadali jake. Bili su okrutni ratnici. Po legendi njihovog boga sunca i rata, Uitzilopochtlia, rodila je stara ena koja je uvala sveti hram. Ona je na podu nala jednu lopticu od perja te ju je podigla i spremila u prsa. Ostala je trudna, a imala je mnogo sinova i jednu ker koji su je tada htjeli ubiti. Ali iz trbuha je iskoio bog. Kako je on imao gubu odluio se rtvovati i kao bog sunca utopio se u jezeru, ali kako se morao stalno raati za to mu je trebala hrana mladii. Zarobljenici su rtvovani u manje vanim rizualima, a kod vanih ratnici su se dobrovoljno javljali za rtvovanje jer je to uz pogibiju u borbi bila najvea ast. Godinje se rtvovalo i do 5 000 mladia. Pri tome im se jelo srce, a ponekad i

27 Na astekom jeziku koji se naziva i nahuatl to znai veliki graditelji. 28 Tada su Majama prenijeli svoje boanstvo Quetzalcoatl. 29 Kultura Zapoteka se nekad naziva i Monte Alban kultura po njihovom najznaajnijem sreditu. 30 Kultura Totonaka se nekad naziva i Vera Cruz kultura po dravi Vera Cruz koja se u grubo poklapa s prostorom njihove drave. 31 Ime Chitimecs znai pasji narod.

20

32 Njihovo naseljavanje zapravo je posljedica injenice da su doli kao posljednji narod sa sjevera u migracijama koje su nastale nakon nestanka kulture Tolteca ime su bili prisiljeni zauzeti movarni dio zapadno od jezera Texcoco.

tijelo. Vjerovalo se da se mukarci poslije smrti reinkarniraju tj. odlaze u raj kao kolibrii sveta ptica za Asteke. Seljaci su odlazili u raj, a loi, zarobljenici i potlaeni u podzemni svijet. Ti su okrutni ratnici tovali cvijee i ptice. Vana je bila vjetina mirisanja cvijea koja se posebno uila (to je bila vjetina mukaraca). Odgoj Asteka. Obrazovanje je bilo obavezno za sve Asteke. Uili su praktine vjetine, ali i plemenitost, ljubaznost, mirisanje cvijea, hodanje i pjevanje. Nou su odlazili sami na planine. Razlikovalo se nekoliko stupnjeva odgoja: telpochcalli priprema mladia za rat (ratne vjetine) za obian puk calmecac vie obrazovanje za elitu cuicacali centar za glazbu, ples i obrede. Bez obzira na vrstu kole djeaci su obavezno radili na polju, odravali vatru u hramovima. Strogo su se kanjavali i za najmanji prekraj. Po zavretku kole slijedila je enidba. Plemii su mogli imati vie ena. Kad dijete umre zakopa ga se pored kukuruznog polja kako bi titilo polje. Sam porod je borba ime ena postaje ratnica. ena koja umre pri porodu postaje besmrtna. Ona je ratnica ubijena u boju i odlazi u kuu Sunca. Drutvena struktura. U Astekom drutvu postojalo je nekoliko skupina stanovnika: Robovi kanjenici za ratne zloine ili ljudi koji su se sami prodali u roblje. Oni mogu postati slobodni kada

otplate dugove, ako rodbina zauzme njihovo mjesto ili kad vlasnik umre. Djeca robova su slobodna. Seljaci bezemljai tlalmaitl ruke zemlje. Radnici, seljaci, obrtnici macehualtin (glavnina stanovnika). Gospodari, upravitelji gradova, generali teculi ive u palai, ne plaaju porez. Jezik Asteka je nahuatl. Glas c prije a i o prelazi u k, a prije e i i u qu. Ch se ita , a x kao sh. Primjeri: mexica se ita [may SHEE-kah], huitzilopochtli [weets-eel-oh-pohch-tlee], a tenohtitlan [tay-nohch-TEE-tlahn]. Asteci su odravali ciklus velike vatre. Svake 52 godine, kada se zvijee Plejada nalo na sredini neba, na vulkanskoj kupi palila se velika Nova vatra. Time se odravala mo Asteka i nastojao odgoditi povratak protjeranog boga Quetzalcoatla. Vrhovna boanstva su jo Gospodar i Gospodarica dvojnosti koji ive na trinaestom nebu i stvorili su sve bogove, boice, Sunce, Mjesec odnosno vjeno svjetlo.33 Quetzalcoatl se po legendi trebao vratiti s istoka 1519. Asteci su imali nesreu to se tada s pojavio Hernan Cortes pa je vladar Asteka Montezuma II. gnjevni vladar 8. studenog 1519. otvorio vrata Tenochtitlana mislei da je doao sam bog34. Cortez je tako uetao u grad i potpuno ga unitio. Time prestaje period Asteka i poinje vladavina bijelaca.

Rekonstrukcija Tenochtitlana

33 Najvaniji dnevni bogovi su Uitzilopochtli, Coyolxauhqui (boica mjeseca) i Tlaloc (bog kie).

21

34 Bijeli ovjek s bijelom bradom, na konju, u oklopu, a doao je s Istoka preko mora tono kako je stajalo u legendi na toan datum iz legende.

INDIJANCI JUNE AMERIKE Velike kulture Indijanaca u junoj Americi su kulture Chavin, Paracas, Moche35, Tiahuanacu, Huari36, Chimu37, kultura Inka Poeci poljodjeljstva datiraju se u Junoj Americi oko 8000.pr.Kr., a prelazak na sjedilaki nain ivota u 4.tis.pr.Kr. ujedno je i poetak metalnog doba. Prva visoka civilizacija nastaje u 1.tis.pr.Kr. i tada zapravo poinje urbani razvoj June Amerike. To je kultura Chavin.

Artefakt kulture Chavin

KULTURA CHAVIN Kultura Chavin38 nastala je kao i kulture Srednje Amerike te i u njoj vanu ulogu ima prikaz ovjeka-jaguara. Ova kultura osim nekih materijalnih ostataka nije ostavila nita pa je poprilino nepoznata. Kultura je poznata po ostacima trokutastog hrama, reljefnim prikazima ovjeka-jaguara, naseljima s vodovodom i sl. Keramika pokazuje slinost s kulturama zapada. U poetku je jednobojna, a poslije crvena i crna. Iznenada nestaje krajem 1.tis.pr.Kr.

KULTURA PARACAS

Kultura Paracas39 se razvijala junije od kulture Chavin. Ime je dobila po poluotoku koji je bio glavno pokapalite istaknutih lanova drutva. Grobovi su bili usjecani u kamen. Specifinost te kulture je mumificiranje. Pokapanje se vrilo u dvije faze. U prvoj su svi pokojnici bili obueni40 i u zgrenom poloaju. U tkaninama koje su nam se, u suhoj klimi, izvanredno sauvale pronaene su nijanse 190 razliitih boja. U drugoj fazi tijelo se umatalo u nekoliko slojeva platna41. Usta i oi bili su pokriveni zlatnim ploicama, zubi i prsti povezani, a lice je bilo premazano bojama tamnocrvenom i deformirano osobito donja vilica. Kultura Paracas ima tri faze koje su dobile imena prema dolinama u kojima su nastala: Paracas Nazca,42 Paracas Ica i Paracas Pisco. KULTURA NAZCA Za kulturu Nazca karakteristine su cik-cak graevine i veliki reljefni oblici u prostoru koji se vide iz zraka likovi ptica, pauka KULTURA CHAN CHAN Chan Chan je glavni grad drave naroda Chimu na podruju Kolumbije. On u 10.st. predstavlja najvee trgovako sredite June Amerike kao Teotichuacan u Srednjoj Americi s vie od 250 000 stanovnika na 15-18km2 povrine. KULTURA SAN AUGUSTIN Kultura San Augustin razvijala se na prostoru Kolumbije od 1000.pr.Kr. do 800.po.Kr. Do danas je nepoznata i relativno mrana. Na cijelom prostoru Kolumbije sauvani su veliki kipovi ljudi, ivotinja (ovjek-jaguar) i demona (do 4 m visine). Postavljeni su na breuljcima ili u podzemnim kultnim prostorijama. Okrenuti su prema istoku (Suncu). Kultura je, kao i junija kultura Tiahuanacu, naglo nestala pred dolazak Inka.

Reljefni oblici karakteristini za kulturu Nazca

35 Kultura Moche je kultura klasinog perioda sredinjih Anda ija je vojna drava egzistirala uz sjevernu peruansku obalu od 200.pr.Kr. do 700.po.Kr. Ime je dobila po svom ceremonijalnom i upravnom centru. 36 Huari su vojno drutvo koje je egzistiralo od 750. do 1000. u Peruu i sa kulturom Tiahuanacu dijeli religiju i ikonografiju. 37 Ova se kultura nekad naziva i kultura Chan Chan po njihovom glavnom gradu. 38 Kultura Chavin je kultura pretklasinog doba June Amerike i traje od 1200. do 200.pr.Kr. 39 Kultura Paracas je takoer pretklasina kultura koje je egzistirala uz obalu junog Perua od 1100. do 200.pr.Kr. 40 Mukarci su bili obueni u kaputi, imali su maramu oko pasa i turbane na glavi. 41 Umotani su u vie razliitih ovoja, a na vrhu je mantas.

2242 Kultura Nazca se u literaturi obino navodi kao posebna kultura.

KULTURA TIAHUANACU Kultura Tiahuanacu je najvea kultura June Amerike u vremenu prije Inka. Ta je kultura poznata po monolitnim Sunevim vratima. To je ritualno mjesto posveeno bogu sunca (najvee boanstvo). Visoka su 3 m i napravljena su od jednog komada kamena andezita. Kultura je postojala od 300. do 600., a nakon toga je naglo nestala. Egzistirala je na prostoru oko jezera Titicaca. INKE Inke su dole na prostor dananjeg Perua i Ekvadora u 14.st. Ime Inka je zapravo naziv za vrhovni sloj drutva sloj koji potjee od praoca Manco Capac. Ta rije na quetchua jeziku znai princ ili kralj. Inke su stvorile dravu koju neki dre izvornom demokracijom, neki feudalnom dravom, neki socijalistiko-komunistikom dravom tog perioda, a neki diktaturom. U svakom sluaju razvili su jednu od najveih svjetskih civilizacija i kultura. Po legendi Inke je vodio Manco Capac sin sunca kojeg je poslao bog sunca Inti da naui ljude. Kad je to uinio pretvorio se u kameni kip koji je uvan u glavnom hramu Coricancha u Cuzcu. Manco Capac roen je, po legendi, u peini zajedno s tri brata i deset klanova Inka. Inti mu je rekao da osnuje grad tamo gdje uspije ugurati zlatni tap u zemlju dok tap ne nestane. Na tom mjestu osnovan je Cuzco. Mama Kilya je Intijeva ena i sestra i pramajka Inka.

Ceste i prostiranje carstva Inka

Do 14.st. Inke su beznaajno malo pleme. Prva ekspanzija poinje za vrijeme 8. kralja Viracoche [virakoa] i njegova sina Pachacutia. Viracocha je carstvo proirio na oko 40 km oko Cuzca s ime je Pachacuti nastavio. Pachacutia mnogi povjesniari smatraju najveom linosti obje Amerike, jednim od najveih osvajaa i vladara svijeta. On je osvajao, ali je i proveo velike promjene u drutvu. On je prvi veliki reformator. Podijelio je godinu na 12 mjeseci, a ljude na 12 ivotnih doba tj. klasa. Izvrio je prve popise uroda i uveo je porez. Odredio je da 1/3

uroda dobivaju Inke, 1/3 sveenstvo, a 1/3 ide u zajednika skladita. On uvodi kult Viracoche, boga stvoritelja svijeta. Viracocha je prvi svijet napuio kamenim divovima, a uniten je velikom poplavom. Zatim je Viracocha od gline napravio ljude i poslao ih na Zemlju, a zatim je stvorio Sunce, Mjesec i zvijezde. Pachacutijev brat, Topa Inca Yupanqui, bio je jednako sposoban vladar za kojeg dolazi do nove ekspanzije. On 1471. osvaja sjevernu Argentinu i ile. On

centar drave postavlja u Cuzcu. Carstvo je najvei opseg doseglo za njegova sina i nasljednika, Huayna

Capac (1493-1525). Carstvo se tada protezalo od june Kolumbije43, preko Ekvadora, Perua, Bolivije do sjeverne Argentine i ilea44. To je zlatno doba carstva. Nakon njegove smrti dolo je do borbe izmeu njegova dva sina to je oslabilo carstvo45.

Cuzco

43 On osvaja dravu naroda Chimu u Kolumbiji. 44 Carstvo se protezalo u duini od 3 500 km i imalo je izmeu 3,5 i 16 mil stanovnika razliitog plemenskog porijekla.

2345 Borba je zavrila 1532. kada je Atahualpa zarobio Huascara.

15.11.1532. dolazi Francisco Pizzaro sa oko 180 ljudi. On je Atahualpu, koji ga je drao polubogom, napravio zatoenikom u vlastitoj kui. Da bi se otkupio Atahualpa je naredio da se cijela jedna soba napuni zlatom te je preao na kranstvo. Pizzaro mu je stoga ukazao milost tako to ga je ubio davljenjem. Pizzaro je za novi glavni centar 1535. odredio Limu. Dopustio je da Manco Capac, Huascarov brat, preuzme vlast, a on je nakon nekoliko godina digao ustanak protiv panjolaca. Kako je bio poraen morao se povui u planine gdje su ga ubili vlastiti ljudi. Posljednji pretendent na prijestolje Inka bio je njegov najmlai sin, Tupac Amaru, kojem su panjolci odrubili glavu. Inke su bili nenadmani graditelji46. Njihovi zidovi su graeni od nepravilnih oblika kamena bez vezivnog materijala, utiskivanjem jednog kamena u drugi. Kamenje se tako uklapa jedan uz drugog da izmeu njih nije mogue uvui ilet. Gradili su ogromne palae, a izgradili su i ogromni sistem cesta koji se protezao kroz cijelo carstvo. Takoer su imali najrazvijeniji sistem pote bez pisma. Mogli su od sjevera carstva do juga prenijeti poiljku u roku od 24 sata. Nisu poznavali ni glasovno ni slikovno pismo. Postojali su samo quiposi vezice s voriima na pagu. Svaka vezica je predstavljala simbole za odreene rijei. Poruke su iitavane prema ornamentici, boji, veliini i razmjetaju voria. Inke su bili i vrsni tkalci i umjetnici47. Machu Picchu Jedan od njihovih najveih gradova bio je Machu Picchu [mau piu]. Njega je tek 1911. otkrio ameriki istraiva Hiram Bingham. Nalazi se 80 km sjeverozapadno od Cuzca, na hrptu izmeu dva planinska vrha, a 600 m iznad kanjona rijeke Urubambe. Mislilo se da je to izgubljeni grad Inka, njihovo posljednje utoite, ali utvreno je da je to bilo vrhovno svetite posveeno bogu sunca (hramovi, palae, fontane). Krajem 1980ih u praumama zapadne Amazone pronaen je grad Vitkabamba kojeg su Inke naselili nakon dolaska panjolaca. Pravili su kruh od dvije itarice: kukuruza, lobode i avoljeg brana. Nisu bili stoari. ivotinje im nisu sluile kao hrana ve su bile teglee ivotinje te su se koristile za dobivanje vune ili koe, a njihov izmet kao ogrjev (alpake i ljame). INDIJANSKO TOVANJE Indijanci su tovali svetost stabla, vjetra, kria, broja 4 i sna i to je zadrano do danas. Povezani su i sa tovanjem biljaka. Svaka biljka po njima ima etiri moi. One su sadrane u liu, lukovicama, plodovima i sjemenkama. Sve imaju funkciju da ljude hrane i napajaju, da ih lijee, ali i truju, a mogu im posluiti kao zaini ili kao sredstvo za uivanje. Biljke takoer pruaju vizije. Plemena uz rijeke Purus i Jurua poznaju tri takve biljke koje tako djeluju: paticuni (prua vizije), chupa (ini ljude agresivnima) i Yura Yuti (smrtonosna biljka koja slui za neprijatelje). Indijanci posebno tuju stabla. Stablo je simbol broja etiri, doziva vjetar, kiu, ono je ivo bie. Stabla su vrijedna kao i ljudi, i vrijednija. Drvo je po njima os svijeta jer kronjom dodiruje nebo, a korijenom zemlju i tako ujedinjuje kozmike sile. Biljka kukuruz se tovala kao majka, posebno kod Inka. Kukuruzno brano i crvena glina bili su najvei darovi koji su se mogli rtvovati moru. tovali su i ivotinje. ivotinje su dane ljudima na uivanje, ali pod uvjetom da ne ubiju ivotinju majku. U tijelu ivotinja nalaze se duhovi koji odreuju smisao ovjekova ivota na Zemlji. Vladar duha ivotinja odreuje svakom ovjeku broj ivotinja koje smije ubiti. Prekomjerno ubijanje ivotinja je smrtni grijeh.

24

46 Najzagonetniji graditelji do danas. 47 Najvei dio umjetnosti i blaga Inka je nestao jer su panjolci odvezli zlato, a jedan dio je potopljen.

Neke su ivotinje Indijanci vidjeli tek s dolaskom Europljana npr. koko. Indijanci nisu mogli shvatiti da postoji neka toliko glupa ivotinja koja ovjeku slui i nosi mu jaja pa su neka plemena npr. Coniba u Boliviji odbijala koko. Koko je za Indijance bila opasna. Smatrali su da e oslijepiti ako pojedu jaje. Plemena oko rijeke Purus bojala su se goveda jer je dolazak goveda znaio bijes duhova vode, a to znai smrt. Vjerovali su da su ljudi potekli od ivotinja. Sve to se rodi ivo proizlazi iz duha ivotinje. Plemena iz Amazonije su vjerovala da su ljudi nastali iz liinki koje se nalaze u tijelu divova to su potopljeni u velikom potopu. Grand Chaco Indijanci su smatrali da su mali kukci stvoritelji svijeta48. Kornjaa je bila simbol mudrosti. Maye i Asteci su posebno tovali pernate ivotinje: papige, prepelice, purana, kolibria, orla. Kod Asteka mukarci su bili obueni u bogove ptica. Zajedno s pernatim ivotinjama veliku vanost imala je zmija. Maye su tovale boga Kukulcana u obliku zmije sa zelenim perjem. Tog su boga kasnije preuzeli Asteci kao Quetzalcoatla. Indijanci su posebno tovali jaguara od Olmeca do Inka. Postojalo je vjerovanje da su se mrtvaci ponovno pojavljivali na svijetu kao jaguarov duh kako bi se mogli osvetiti. Jaguar odabire amana (vraa). aman49 moe biti samo onaj ovjek kojeg je u djetinjstvu dotakao ili ogrebao jaguar. On se smatra posveenim. Sam aman je u obredu mogao poprimiti oblik jaguara. Izobrazba amana bila je dugotrajna i stroga. amani i danas imaju sposobnost komunikacije s duhom prirode i sposobnost da koriste razne opijate (kaktus pejotl). aman se mogao postavljati i generacijski (nasljedno)50. aman moe komunicirati s duhovima, mora poznavati sve vrste opojnih sredstava, zna istiti selo od zla, lijeiti ljude, tjerati uroke, pomrine Sunca i Mjeseca, ublaiti djelovanje potresa zbog svega toga naobrazba je duga i poinje se dok je osoba jo dijete. Broj 4 je mistini broj. Proizlazi iz snage vjetra, donosi plodonosnu kiu, a dolazi sa etiri strane svijeta. Ljubiti vjetar za Indijance je molitva svim bogovima. Iz slavljenja tog broja i vjetra proizlazi sveti simbol kria. Kri su poznavali i prije dolaska Europljana. Kri se tovao i kod Maya. I Maye i Asteci i drugi Indijanci u svojim su hramovima imali prikaze bogova na zidovima, a oni su u ruci nosili kri. Asteci su imali obiaj u vrijeme proljetnog ekvinocija mlade ratnike pribijati na kri kao rtvu bogova. Veliko znaenje imao je i san. Vjerovali su u snove i morali su se ravnati po njima. San ih je mogao potaknuti na izuzetno velika, nadnaravna djela, ali ih je mogao dovesti i u potpuni fatalizam gdje im je bilo lake trpjeti veliku patnju nego se boriti. San je bio vrijednost kojoj se sve moralo rtvovati. On je objanjavao ponaanje u svakodnevnom ivotu. Tumaenje snova tako je prisililo Indijance na povlaenje pred bijelcima umjesto na borbu jer su smatrali da je svaka borba uzaludna kako su i sanjali. Sa snom je povezano i vjerovanje da ovjek ima dvije due. Jednu ovjek dobiva kad se raa, a druga se razvija s vremenom. Prva je biljna dua, miroljubljiva dua dobrote ili dua leptira, a druga ivotinjska dua, okrutna dua zloe ili dua jaguara. Obje se due nalaze u istom tijelu. Kada ovjek umre, due se razdvajaju. Dua leptira ide na jug, istok i/ili zapad, a dua jaguara odlazi na sjever. JEZINE SKUPINE Postoji nekoliko skupina Indijanaca to je posljedica migracija i irenja Indijanaca. Skupine se izdvajaju po jezicima (jezine skupine). Najznaajnije su: Chon (juna Argentina) Ges (istoni Brazil) Tupi-Guarani (ratrkani su po cijeloj Junoj Americi u osam skupina) Araukijska skupina (od Kube do Bahama i od ua Amazone do Urugvaja) Karipska skupina (Antili Mato Grosso Peru jug Amazonije) Chiheba (prevlaka) Aymara (jezik prije Inka) Quechua (jezik Inka)

48 Slino vjerovanje postojalo je i na Tibetu, kod Sumerana 49 Rije aman dolazi od rijei shraman to je sanskrtska rije za budistikog sveenika ili, to je vjerojatnije, od manurske rijei saman u znaenju uzbueni ovjek.

2550 amani Azije i June Amerike na poloaj dolaze nadnaravnim putem (rjee generacijski).

4.2. Crnci CRNAKA VJEROVANJA Crnci koje su panjolci doselili na Karipske otoke potpuno su potisnuli Indijance. Oni su sa sobom iz Afrike donijeli svoja vjerovanja. Crnci koji su doli s prostora dananjeg Benina (pleme Joruba51, nekadanji Dahomej) donijeli su svoje religije Voodoon [vudun], Orisha [oria] i Santeria. Aida Vedo je bog duge, Baku je zao duh, Inkubi je duh koji dolazi nou opsjeda ljude, Baja Samedi titi grobove, a Dombala je bog zmija. Ezuli je boica ljubavi, Maniza bog kreacija, Ogun bog rata, Leiba muko-enski bog, Emanja boica vode, a Lebi boica ljubavi. Orisha je religija bogova i polubogova. To je oznaka za bogove. tuje polubogove i glavnog boga Orishu. Prinose se rtve u obliku hrane. Voodoon je religija bijele magije za rtvu se prinosi hrana. Naziv dolazi od dahomejske rijei vudun to znai duh. Najrairenija je na Haitiju, a prakticira se i na Kubi, Trinidadu, u Brazilu i na jugu SAD posebno New Orleans. U obredima se koristi glazba bubnjevi ples. U transu houngani [hungan] inicira vjernika. Santeria je religija crne magije rtve su ive ivotinje. Santeria je sinkretistika religija koja se posebno prakticira na Kubi i Puerto Ricu te SAD-u. Uz santeriju se vee pojam zombi. To je tijelo bez due. Houngan, vra ga ili uzdie iz mrtvih ili ivog ovjeka liava due kako bi ga pretvorio u zombija koji e mu sluiti kao rob.52 DOLAZAK CRNACA Crnci su u ovaj prostor doli sluajno53. U Latinskoj Americi provodio se sistem encomiendosa u kojem su panjolci zajedno sa zemljom dobijali i Indijance koji su im postajali robovi. Sveenik Bartolome de Las Casas54 (1474-1566.) je za pomo u nekoliko ekspedicija dobio jednu encomiendu.55 Vidjevi iz prve ruke kako bijelci postupaju s Indijancima, uasnut time Las Casas se poeo boriti za ukinue ropstva i poboljanje uvjeta u kojima ive. 1515. trai od kralja da se dovezu crnci kako bi zamijenili Indiose. U pismu Karlu V. on navodi da je sistem encomiendosa nepravedan i da Indijanci ne mogu izdrati velike napore te predlae da se ponu dovoziti crnci iz Afrike koji su izdrljiviji. 1517. kralj potpisuje odluku da se na podruja pod panjolskom upravom ponu dovoziti crnci. Prvo su crnci bili samo sluge vezane ugovorom. Oni su tada zajedno s bijelcima sudjelovali u osvajanjima i istrebljivanju Indijanaca. Od 1661. oni postaju doivotne sluge, da bi na kraju postali robovi56.

1817. ukinuto je ropstvo u panjolskim posjedima, 1823. ukinuto je Junoj Americi, osim u portugalskim posjedima (Brazilu) gdje je ukinuto 1888.

Rasno mijeanje stanovnitva u Latinskoj Americi bilo je slobodnije nego u SAD-u. Udio mijeanog stanovnitva znatno je vei nego u Sjevernoj Americi. U Sjevernu Ameriku uglavnom su se doseljavale obitelji i to iz konzervativnih dijelova Europe, a u Latinsku Ameriku uglavnom su dolazili samo mukarci, vojnici te robovi iz Afrike. Danas mulati (mjeavina crnaca i bijelaca) i zambosi (cabodos, cafuso; mjeavina crnaca i Indijanaca) ine veinu na srednjoamerikim otocima57. Crnci nisu samo populacijski ve su i kulturoloki odredili prostor Srednje Amerike.

Dovoenje robova 51 Pleme Joruba uspostavilo je u 17.st. jako kraljevstvo Oyo izmeu Dahomeya (dananjeg Benina) i rijeke Niger. 52 Osoba je u transu, pada u kliniku smrt te je sveenik zakopa. Nad grobom pravi krugove ime doziva duhove koji kroz zemlju ulaze u osobu. Kada se grob iskopa osoba se budi iz transa i postaje posluna. 53 Prvi crnci u Novi svijet doli su jo s Kolumbom. Pedro Alonso Nio bio je navigator na Kolumbovu brodu. Crni kolonisti pomogli su Nicolasu de Ovandu da osnuje prvo panjolsko naselje na Hispanioli 1502. Juan Valiente vodio je panjolce u vie bitaka protiv naroda Araucanian na sjeveru ilea izmeu 1540. i 1546. zbog ega je, iako rob, nagraen imanjem sjeverno od Santiaga. Crnci su zajedno sa panjolcima poetkom 16.st. osvojili Gvatemalu, 1527. pruili su glavnu pomo kad su panjolci osvajali Floridu. panjolci su od 1502. do 1518. slali u Novi svijet kao radnike na stotine crnaca, Afrikanaca roenih u panjolskoj koji su se nazivali Ladinosi. 54 Napisao je knjigu Historio de los Indios (1528). 55 Encomienda je imanje s robovima koje daruje kralj.

26

56 U tim novim odnosima dolazi do zbliavanja crnaca i Indijanaca, a tako dolazi i do pribliavanja vjera. Crnci su sa sobom donijeli hai i koku.

4.3. Suvremene demografske karakteristike Latinske Amerike BROJ STANOVNIKA Broj stanovnika Latinske Amerike se brzo mijenja, a kao i kod drugih zemalja u razvoju smanjuje se i natalitet i mortalitet. Latinska Amerika je, pored Afrike, kontinent s najbrim porastom broja stanovnika. Nakon II.sv.rata (1950.) Latinska je Amerika imala 166 mil stanovnika, a 1995. 482 mil. Najvei broj stanovnika imaju Brazil (152 mil), Meksiko (93 mil), Argentina (34,38 mil) i Kuba (11 mil). GODINJI PORAST STANOVNIKA Godinji porast stanovnika je iznad svjetskog prosjeka (1,6%) i iznosi 1,8%. No, stopa rasta nije jednaka u svim dijelovima. Najvei je rast ostvaren u kopnenom dijelu Srednje Amerike sa stopom od 2,2% (Meksiko, Panama; poveanje sa 37 mil stanovnika na 129 mil). Najmanji porast imaju Karipski otoci (1,3%, sa 17 mil na 36 mil stanovnika). U Junoj Americi broj stanovnika poveao se sa 112 mil na 324 mil. NATALITET I MORTALITET Stopa nataliteta June Amerike je 26 , a u Srednjoj Americi natalitet iznosi 29 . Najnii natalitet je na Karibima (22 ), a tu je najvea stopa mortaliteta (8 ). Mortalitet je tipian za nerazvijene zemlje (1995. je u Junoj Americi iznosio 5 , Meksiko 7 ). Prosjena stopa infantilnog mortaliteta u Junoj Americi iznosi 40 (Urugvaj 18 , Bolivija do 71 ). GUSTOA NASELJENOSTI Latinska Amerika je vrlo rijetko naseljen kontinent, samo 23 st/km2. To je posljedica niza prirodnih faktora kao to su ogromni praumski prostori (Amazona, Honduras, Chiapas, Gvatemala), pustinjski prostori (Atacama58, Baja California, sjeverni Meksiko59), hladni prostori (Patagonija). Najmanju gustou naseljenosti ima Juna Amerika sa 18 st/km2, a najveu Karipski otoci sa 152 st/km2.

Gustoa naseljenosti u Junoj Americi

57 Na Kubi ima neto vei udio bijelaca jer je to bila prva baza za naseljavanje Europljana u Latinsku Ameriku. 58 Zbog pustinja uz Pacifik veina gradova i stanovnitva je na samoj obali ili na visoravnima u unutranjosti. U pustinjama su naseljene samo rijetke oaze.

2759 Stanovnitvo je uglavnom vezano uz sredinji dio, Meksiku visoravan.

PROSJENA IVOTNA DOB Prosjena ivotna dob je 68,5 godina dosta velika za nerazvijeni kontinent. Mukarci u prosjeku ive 65 godina, a ene 71,8 godina60.

Prosjena ivotna dob mukarci ene

Srednja Amerika (kopneni dio) 68 74 Juna Amerika 65 72 Karibi 67 71

UDIO URBANOG I SEOSKOG STANOVNITVA Koncentracija stanovnika je uglavnom vezana za gradove. Vrlo je velik udio gradskog stanovnitva u ukupnom broju stanovnika. Urbano stanovnitvo na Haitiju i u Gvatemali ini oko 32% ukupnog broja stanovnika, na Porto Ricu 71%, u Brazilu i na Kubi 75%, u ileu i Venezueli 84%, Urugvaju 90% (3 mil stanovnika). Velik broj stanovnika ivi u glavnom gradu. U Urugvaju je to 50% stanovnitva. Na Bahamima, oko Nassaua koncentrirano je 65% stanovnika. To ne odgovara potrebama jer je gospodarstvo nerazvijeno i grad nema snage da prihvati sve ovo stanovnitvo koje uglavnom ine mladi. Najvei dio stanovnitva unutar gradskih naselja ivi oko sredita i u metropolitanskim regijama (64%). Posljedica toga je da se brojni junoameriki gradovi suoavaju s problemima doseljavanja stanovnitva iz ruralnih podruja koji se naseljavaju u rubne etvrti grada. Nova poboljana struktura latinoamerikih gradova

URBANIZACIJA U LATINSKOJ AMERICI Proces urbanizacije Latinske Amerike traje od razdoblja starih kultura. Za suvremena urbana obiljeja Latinske Amerike vaan je dolazak panjolaca i panjolskog naina gradnje poetkom 16.st. panjolci su tada formirali jezgru gradova koji, za razliku od indijanskih gradova, postoje i danas. Prvo naselje koje su panjolci osnovali je Santo Domingo na Haitiju. On je osnovan 1520. i bio je baza za osvajanje kontinenta. 1521. osnovan je Ciudad de Mexico, 1529. Maracaibo, 1535. San Salvador, 1536. Lima, 1535. Caleo, 1545. Habana, 1546. Monterrey Gradovi Indijanaca su bili otvoreni prema okolnom, ruralnom prostoru i stanovnitvu, dok su panjolski gradovi bili zatvoreni, utvreni zidinama. Portugalci se naseljavaju kasnije kad se pojavila opasnost da njihove posjede zauzmu Francuzi. 1555. na mjestu dananjeg Rio de Janeira Francuzi su podigli naselje, a 1567. otjerali su ih Portugalci koji su tu zatim uspostavili svoje naselje. Gradovi Latinske Amerike imaju veliku stopu imigracije. Stanovnitvo koje doseljava je uglavnom ruralnog porijekla i ini ga siromana, nekvalificirana radna snaga. Ono se doseljava u rubne dijelove grada pa nastaju favele, divlja naselja (villa miseria). To je osobina svih latinoamerikih gradova. Stanovnitvo se ponaa kao i u razvijenijim zemljama sredinje zone naputa visoka klasa, a tu se otvaraju banke i drugi poslovni prostori. Na periferiji ivi sirotinja, a bogati sele van grada. U novije vrijeme nastoji se promijeniti unutranja struktura grada. U dijelove sredita koje naputa visoka klasa naseljava se ruralno stanovnitvo koje dolazi (dok se ne konsolidira), a zatim se ono seli u rubne zone.

28

60 Francuska Gijana: mukarci ak 73 godine, ene 79 godina.

U sreditu grada je CBD. Industrija je suburbanizacijom doivjela promjenu. Ona se koncentrira u vanjskim zonama, na periferiji podijeljenoj na trgovaki (banke, hoteli, trgovine) i poslovni dio. Oko uskog poslovnog dijela je stambena zona koju je napustilo bogato stanovnitvo zona slamova. Iz centra idu tri osovine razvoja prema periferiji gdje su zone industrijskih parkova povezane brojnim brzim cestama, autoputevima... vezano uz glavne eljeznike i cestovne pravce. Ovakav tip grada karakteristian je za gradove koji su nastali dolaskom panjolaca. OSOBINE FAVELA

Ilegalno sagraene, naseljene stanovnitvom nie socio-ekonomske kategorije Gusto izgraene, obitelji imaju esto samo jednu prostoriju Izgraene od kartona, lima, starog eljeza, betonskih cijevi U naselju manjkaju osnovne ivotne potrebe pitka voda, kanalizacija, struja, plin, rasvjeta este su bolesti kolera, dijareja veina stanovnitva loeg je zdravstvenog stanja Izvori pitke vode i kanalizacija neadekvatno su odjeljeni Javne pumpe koriste se vie tisua puta dnevno Zbog blizine smetlita esti su glodavci Javni promet je lo svega nekoliko autobusa dnevno prevozi putnike na posao Ceste su neasfaltirane, nema ni pota, ni telefona Velika je nezaposlenost, obrazovanje je nedovoljno, manjak je lijenika, ivotni vijek je za treinu krai

nego u ostatku grada POZITIVNO NEGATIVNO Domovi ruralnih doseljenika Izgraene ilegalno Jeftino stanovanje za siromane Nezdravi uvjeti stanovanja Jednostavna gradnja Visoka nezaposlenost, sredite masovnog siromatva Velik izvor radne snage za grad Sredite kriminala, nasilja, droge

5. REGIONALNI PREGLED Srednja Amerika Srednja Amerika je prostor izmeu 9 SG i 32 SG. Najveim dijelom nalazi se u tropskom klimatskom pojasu. Reljefno je nastavak Sjeverne Amerike, a klimatski je vie vezan za Junu Ameriku. Ovo je nestabilni teren. Lanci sjeveroamerikih planina se sputaju paralelno prema Junoj Americi. Na prostoru Srednje Amerike, u junom Meksiku planinski lanac mijenja smjer pruanja te se sada prua u smjeru istok-zapad. On se dijeli na vie krakova. Jedan krak ide preko junog Meksika, Gvatemale, Belizea te preko podmorskog grebena na Kubu. Drugi niz ide preko Hondurasa i podmorskih grebena na Jamajku, Haiti i Puerto Rico. Izmeu ova dva kraka nalazi se Bartletov jarak (7 680 m dubine). Trei se niz prua kroz uski dio prevlake, te na sjeveru June Amerike skree prema istoku na Venezuelu (jezero Maracaibo) i otoke Trinidad i Tobago. Posljedica ovakvih tektonskih odnosa su potresi i erupcije vulkana. Meksiko, Honduras, Gvatemala su nestabilna tektonska zona to se vidi u estim erupcijama vulkana kao to su Mont Pele, Montserat

Reljef Srednje Amerike s tri tektonska kraka

29

Od potresa samo emo spomenuti neke 1930. na podruju Maraque dogodio se veliki potres, 1985. dogodila se serija potresa s katastrofalnim potresom u Ciudad de Mexicu, 1997. dogodio se potres na otoku Montserat. Razlozi potresa su sukobi dviju strukturnih osobnosti jedna dolazi iz smjera sjever-jug, a druga iz smjera istok-zapad. To su zone najvee tektonske nestabilnosti i obuhvaaju juni dio Meksike visoravani. Ovaj reljef je nastao tercijarnim nabiranjem u periodu alpske orogeneze. Kasnije sedimentacijom dolazi do stvaranja jedinstvenog reljefa (nizinski reljef): Yucatan zapadni dio Kube Bahami. To je zaravnjena vapnenaka ploa nastala sedimentacijom nakon morskih transgresija. To je prostor izrazitog krkog reljefa s krkom cirkulacijom i crvenicom. Prostor Srednje Amerike se s obzirom na reljef dijeli na tri strukturne jedinice: 1. Meksika visoravan 2. Amerika prevlaka meumorski pojas izmeu Atlantika i Pacifika odnosno zemlje prevlake 3. Antilski otoci

Tektonika June Amerike

1. MEKSIKA VISORAVAN Lanac planina sa sjevera Stjenjak ovdje se rava na dva planinska niza: na zapadu je planinski lanac Sierra Madre Occidental, na istoku Sierra Madre Oriental. Sierra Madre Occidental je nii, zatvoreniji i sui lanac koji se strmo obruava prema Meksikoj visoravni, a Sierra Madre Oriental je vii i otvoreniji zranim strujanjima sa zapada te se blago sputa prema nizini uz more. Na sjeveru je iri lanac. Baja California je nastavak Primorskih planina sa sjevera (Coast Range, zapadni planinski niz Pacifikog obalnog niza). Nizine u ovom prostoru su iz kenozoika i ispunjene su tercijarno-kvartarnim nanosima pa je prostor bogat naftom i zemnim plinom. U ovom prostor prevladavaju visoravni s udolinama na 1 000 m nadmorske visine. Posljedica suavanja planinskih lanaca prema unutranjosti je podjela visoravni na dva dijela Messa del Norte (Sjeverna visoravan) i Messa del Central (Sredinja visoravan). Messa del Norte je, zbog hladne Kalifornijske struje uz obalu i planinskih lanaca, uglavnom suha i rijetko naseljena. To je niski prostor stepa, polupustinja i pustinja. Messa del Central je vlanija, via, tektonski je nestabilna to je glavna vulkanska zona s paralelnim nizom vulkana: Orizaba, Popocatepetl Ovo je glavno podruje naseljenosti. 2. AMERIKA PREVLAKA (meumorski pojas) Ovo je uski pojas izmeu Atlantika i Pacifika te Tehuantepekog zaljeva do Kolumbije. Prostor se sastoji od dvije cjeline: ) SJEVERNI ili ZAPADNI dio je vii, iri i tektonski je nestabilan (aktivan). Stepenasto se sputa na Yucatan, zapadnu Kubu i junu Floridu. ) JUNI ili ISTONI dio poinje u Nikaragvi. Ui je i to je pojas stabilnih stijena (tektonski stabilan). Od Atlantika do Pacifika ovo podruje se sastoji od niza visoravni i udolina. Na zapadu su velike udoline izmeu planinskih lanaca Jezerska udolina u Nikaragvi (najnia toka je na 50 m nadmorske visine), Panamska prevlaka (83 m nadmorske visine). Najvie visine su u sjevernom dijelu, u Hondurasu s oko 1000 m nadmorske visine.

30

3. ANTILSKI OTOCI Antilski otoci (Veliki Antili, Mali Antili, Bahami) se dijele na tri cjeline: Vanjski antilski luk ine Bahami, privjetrinska (zapadna) strana Kube, sjeverna strana Velikih Antila koja je okrenuta prema Atlantiku i Mali Antili. Srednjoantilski luk ine istoni dio Puerto Rica (tj. nastavak vapnenakog niza Floride), dio Kube i Haitija te Jamajka. Unutranji antilski luk je ulaz u Ameriko sredozemlje i usmjeren je prema Karibima. ini ga istoni dio Kube, istoni dio Haitija i Jamajke. KLIMA Na prostoru Srednje Amerike sunce je dva puta godinje u zenitu. Godinje temperaturne amplitude su male. Postoji kratko i ugodno zimsko razdoblje i dugo, vrue ljeto. Zbog injenice da se nalazi unutar tropskog i suptropskog pojasa, vode cijelog prostora zagrijane su tijekom cijele godine. Golfska struja donosi masu tople vode i time dodatno zagrijava vodu Karipskog mora i Meksikog zaljeva. Temperatura mora iznosi 26-27C. Ogromna koliina tople vode omoguuje konstantno, veliko isparavanje, a to dovodi do obilja padalina u velikom dijelu prostora. Pacifika obala je sua od atlantske, a na njenom sjeveru postoje i pustinjska podruja Baje Californie i sjevernog Meksika s koliinom padalina manjom od 150 mm/god. Uzrok tome je hladna Kalifornijska struja koja tee uz pacifiku obalu. Uz samu obalu je pojas vrue zemlje ili tierra calida. Idui prema jugu utjecaj Kalifornijske struje slabi pa se poveava koliina padalina, a poveava se i djelovanje ljetnih pasata posebno na prostoru od Kostarike do Paname. Taj je prostor topliji i ima i do 1500 mm padalina godinje. Padaline i zrana strujanja Srednje Amerike

Zbog pruanja planinskih lanaca, unutranjost ima znatno manje padalina od obalnih prostora. Sierra Madre Oriental ima koliinu padalina od 1500-2000 mm/god, a unutranjost oko 250 mm/god. Pasati imaju dominantno znaenje u sistemu vjetrova. Javljaju se i vjetrovi northes, ali oni ovdje nisu suhi kao u Sjevernoj Americi. Vrlo esti su i tropski uragani ili hurricani61. Oni se javljaju od lipnja do studenog, a najintenzivniji su u kolovozu i rujnu. Ljetni hurricani vezani su za prostor Kube i Jamajke, a jesen