144

ReSid Hafizovic

LABUDI PJEVBOSANSKOJ OSEBNOSTI

Tekst pod naslovom Labudi pjev bosanskoj osebnosti temeljno se raspituje0 tome koliko danas ima smisla govoriti 0 bosanskom identitetu i njegovimkomroverzama, kada je Bosna daoas raspeta, s jedne strane, izmedusvjetskog procesa globalizacije i, s druge strane, totalne pomemje unmtenju onog religijskog 0 onog dnevnopolitickog.

v

Sta znaCi danas brinuti 0 vlastitom identitetu i njegovati ga u

njegovoj ukorijenjenosti u vlastitom religijskom, kulturnom,

civilizacijskom i nacional-politickom tkivu i tlu? Skoliko smislato pregnuce je danas vrijedno i isplativo dok je na djelu sve jace i svebrZeglobalizirajuCival kao stanoviti i neizbjdni planetarni, a u skorojbuducnosti, mozda, i meduplanetarni i meducivilizacijski proces,

snagom kojega tzv. svjetska kultura, univerzalna ili perenijalna

religioznost i transnacionalni civilizacijski kod sve vise se razlijevaju iprelijevaju preko regionalnih i uskolokalnih ograda, dvorista, torovai avlija tzv. lokalne kulture, partikularne religioznosti i provincijalnecivilizacijskeodezde? Da Iije obrana svogvlastitog i visedimenzionalno

nijansiranog identiteta danas moguca na naCin podizanja fizickih,mentalnih, ideoloskih i nacionalnih bedema i gradenja vlastitih kula-

strazara i domaCih prezida svake vrste pred najezdom religioznog,

LABUDI PIJEV BOSANSKOJ OSOBENOSTI 145

kulturnog i civilizacijskog genija drugog i drugaCijeg, pa makar se tanajezda, u domacoj politickoj upotrebi tumaCila kao ideoloski

isprojektirana svijest i strah od asimiliranja i utapanja u drugo i

drugaCije,danas oslovljavala u smislu nepretrgnutog akulturirajuceg iinkulturirajucegglobalnogfenomena?1 Muslimanskiteozof,hijeratiki rnisticni filozof Sihabuddin YahyaSuhrawardi al-Maqtul je priznao i

u to duboko vjerovao, i takovrsnu svoju vjeru zivotom posvjedoCio,kako je jedino smisleno i mogucno, snagom metafizicke i onroloske

urodenosti, podizati utvrdu u pustopoljini svoje vlastite inrime,

aludirajuCi na razudeni genij svake pojedinacne, pO mogucnosti

njegovane ljudske duse iz koje izvire primordijalno osjeeanjereligioznog i cutanje perenijaliteta zasadenog u svakom segmenruljudskoga bitka. I jedino ta utvrda, zato jer je po sebi sukus onoguniverzalnog i vrlo bezuvjetne slobode i slobodne otvorenosti spramuniverzalnog, odolijeva pred navalom univerzalnog ili planetarnogvala svjetske i svjetovne, nepretrgnuto globalizirajuce kulture icivilizacije koje svojim tokom nose svjetski priznate metafizicke,

ontoloske, eticke, esteticke, i drustvene vrednote i tecevine.2 Stoga,sarno ono od iskonskih vrijednosti sto u sebi smiruje egzistencijalna isapijencijalna utvrda ljudskoga srca i duse ne moze biti i ne biva

rasprseno pred udarima tog svjetskog globalnog kulturno-civilizacijskog talasanja jer ono dolazi iz prostora ljudske slobode ibozanskog neizmjernog darivanja, doCimsve druge vrijednosti, osobito

one drustveno-politicke i ideoloske naravi ne sarno da mogu bitirastaljivane i rasprsivane nego je vrlo cesto i pozeljno da se to desi,

IAkbar S. Ahmed i Hastings Donnan, Islam, Globalization and Postmodernity, London- New York, 1995, pp. 1-18.

2 Sihabuddin Yahya Suhrawardi, L:Archange empourpre, Paris, 1975.

146 RESID HAFIZOVIC

buduCi da jednournnost i okostala "tradieionalnost" takovrsnih

vrijednosti nije dobra za ejelodnevno ljudsko zivljenje.

Danas u Bosni gornja zapitanost gotovo dosde tacku usijanja i

skora zorno treperi koliko u nutrini protagonista za uspostavupovoljnije ljestviee drustveno-politickih i kulturno-eivilizaeijskihvrijednosti i svjetogleda, toliko i u najsurovijoj zbilji ovdasnjegsvakodnevlja. Ovdje u Bosni kraz takozvanu "bosansku paradigrnu"

sa rnilenijskorn saddinskorn podlogorn satkanorn od najautenticnijihglosolalskih rodoslovlja u srnislu razliCitih religijskih predanja,kulturnih strujanja, eivilizaeijskih odora i duhovnosti sa Citavim

duginirn spektrarn najboljih duhovnih gena izvijenih iz razliCitih

svetOjezickih izvorista, svetOpovijesnih straniea i periodizaeija,svetOgeografskih toposa, od onih oCitovanih u jasnirn tragovimarnilenijskog svetog podzernlja Bosne do onih najbjelodanijih na

raskosnorn lieu Bosne, koji se krunski dovrsuju u znaeirna i sirnbolimasestrinskog, prirnordijalno-abraharnovskog religijskog trolista. SvabrernenitOst egzisteneijalnog pregnuca oko podizanja, njegovanja i

cuvanja vlastitog, individualnog i kornunitarnog identiteta u kontekstuglobalizirajuCih strujanja danasnjiee bitno se, ovdje u Bosni, prelarna irazbrernenjuje kroz suodnosnost religijski neizrnjerljivog i politickisasvirnvidljivog i izrnjerljivog,unutar koje suodnosnosti, usljed totalno

izrnjenjenih uloga i pririeanja onog rnjerljivog i viljivog religijskom

geniju, a onog neizrnjerljivog i transeendentnog politickorn geniju u

nas, nastala je potpuna pornetnja ,ikonfuzija koja najizravnije utjecena kvalitetu duhovnog i fizickog zivljenja naroda i gradana u Bosni.3

1 Francine Friedman, The Bosnian Muslims, denial of a nation, Westview Press, Colo-rado, 1996.

LABUDI PIJEV BOSANSKO] OSOBENOSTI 147

Unatoc svim specifikumima koji prate Bosnu i bremenitost zivljenjau njoj, uzroka takovrsnoj pometnji valja najprije traziti u onomdrevnom i razornom virisu poznatom u literaturi pod naslovomnicejskisindrom koji se radio 325 godine i nastavio kroz nadolazeca

stoljeca ljudske povijesti zivjeti i uspostavljati svadbeni vez izmedu

ddave i Crkve, religije i nacije, nacije i nacionalizma, ideje i ideologije,

CineCida svaki put takovrsni svadbeni vez donosi na svijet vjestiCijejaje, skleroticnu nedonoscad i nakazno" duhovno potomstvo tipainkvizicije,fasizma, nacizma, pragona vjestica i pravincijalizme svake

vrste kao patuljaste forme izmozdena, izvlastena i iznevjerenareligijskog, kulturnog i civilizacijskog duha ljudskoga roda ili

pojedinacnih Ijudskih zajednica. Gornji nicejski sindrom i opasniduhovni virus kojeg je on oslobodio da divlja i bjesni ljudskom

povijescui ljudskim zajednicama kod nas u Bosni je zadobio i posebnu

inaCicu u smislu inverzije uloge politicara i uloge religijskogpredstavnika ili sluzbenog poslanika religijske poruke u nas: kod nas,nairne, kao rijetko gdje u svijetu, politicari govore kao religijskidostojanstvenici, a religijske glavesine govore kao politicari. Tako

bOZanska istina ili religijska istina uopce u ustima vjerskog

dostojansrvenika postaje neka vrsta politickog interesa, vrlo uzanog ikrajnjeegzistencijalno reduciranog do samozivosti; politicari, zauzvrat,

cjelodnevni politicki interes, ukoliko znaju sta on jest u ime gradana,a ne u ime jednog naciona ili u ime jedne vladajuce oligarhije, prenose

na plan religijskeistine, tako da religijskaistina biva tek ono sto politicarmisli da ona jest i, gore od toga, temeljna volja i htijenje bozanskoga

Nauma biva Citano parametrima politickog hira i saobrazno

pragmaticnoj i cesto nedemokraticnoj volji politicara. Nije vise bitno

stOBog "misli" 0 svijetu i covjeku, presudno je to sto ja kao politicar

mislim da Bog misli. Kao potkrjepa tome je vrlo ucestala praksa uratnim i poratnim godinama u Bosni da se unutar sve tri religijske

---

148 RESID HAFIZOVIC

zajednice ozivljavaju negdasnji svetogeografski toposi kao lokalna

mjesta hodocascenja i kultnog okupljanja kojom prilikom politiearivode glavnu rijec i oni, uz vidnu nazocnost vjerkih dostojanstvenika,

govore vjerujuCim sta je istina i pravda, sta ljepota i krijepost, sta Ii

blazenstvo i sreca, doCimvjerskim dostojanstvenicima preostaje ulogaonih koji na sve to izgovore onaj suplikativni zazivalacki poklic: - Nekatako bude!

S druge strane, gotovo istovjetne stvari se deSavaju nasim vjerskimpredstavnicima unutar sve tri velike religijske zajednice. ani su tu da

svakom prigodom vjernicima kazu sta je njihov politicki interes, stakulturna samobitnost, sta nacionalni identitet, sta temeljne drustvene

vrijednosti namijenjene sarno za njih, a uskracene za druge. Svodostojanstvo, istina, pravda, sve religijske, kulturne, civilizacijskevrijednosti i sve politicke i drustvene tekovine pripadaju sarno covjeku

svoje drustvene grupe i svog religijskog identiteta. ani tesko pristajuna pomisao i eksplicitan izrijek 0 tome da ista prava, iste tekovine i istidarovi Duha Bozijeg pripadaju svakom krunskom bOZanskomstvorenju, svejedno ka kojoj religijskoj formi i ka kojem kulturno-

civilizacijskom krugu to krunsko stvorenje, taj covjek Bozijipripadao.SudeCi0 covjeku, oni najprije gledaju u njegovu izvanjsku, tradicijsku,povijesnu odoru koja obavija njegov cjelodnevni zivotni bitak, ne

hajuCiza njegovu nutrinu, za ono sto se zove iskonskim ademovskim,rajskim duhom u svakoj pojedinacnoj ljudskoj osobnosti. ani ne mare

iIi, mozda, uopce i ne znaju sta je to Kristos angelos, Metatron,preegzistentni Ahmed ili Nebeski covjek u nama 4, ta neistrosiva

bozanska bastina zasadena u intimu svakog pojedinacnog ljudskog

4 Annemarie Schimmel, Mystical dimensions of Islam, Chapel Hill, North Carolina,1975, pp. 213-227.

LABUDI PIJEV BOSANSKOJ OSOBENOSTI 149

lika, bastina koju valja respektirati ponad svega drugoga i prije svegadrugoga, i bastina koja povezuje sve ljude svijeta i snagorn koje svaki

iskreno vjerujuCi zna da rnu je svaki bastinik takovrsnog pologa tajninjegov bliznji, svejedno pod hladovinorn kojeg religijskog sirnbolanjegova dusa soptala za Bogorn.55ta su njirna univerzalni sveti gradovi

kakva je Mekka, Jerusalirn, Lurd, planina Atos i drugi svetogeografski

tOposi u kojirna se usatorila svjedost Duha Bozijeg, sta su, dakle, oni

njirnau poredenju sa Ajvatovicorn, Medugorjern, Marijorn Bistricorn,sa ilindanskirn i vidovdanskirn okupljalistirna, Ciji se povijesni

kontinuitet i religijskiidentitet vrlo cestOpreplice sa rnitorn i legendorn?Sve sto nosi nacionalni predznak i pripada vlastitorn zernljovidnornataru, za zvanicne crkve u Bosni je vazno i irna neupitnu prednost i

validnost u odnosu na ono sto je sarna bozanska Volja doznaCila iobznanila kao univerzalnu perspektivu u koju trebaju uvirati

pokoljenja, kulture, tradicije i sveta predanja rna gdje i rna kadapostojali pod zvijezdarna.

Dok su nekoc na djelu bili duhovni i kulturni susreti najvise vrste,

kod kojih je evropski genij irnao priliku osjetiti najprofinjenije duhovneuplive rnuslirnanske ucenosti razljevene kroz sva polja covjekovamisleceg duha6, a asvijet islarna, s druge strane, duhovna i kulturna

zapljuskivanja evropskog brernenitog rnentaliteta, dode danas u Bosnu

kao prijelornnicu Istoka i Zapada, kao zna~ajnu i krajnje raskosnu ruzu

najugodnijih duhovnih strujanja i kao paradigrnu za kulturnu,religijsku i povijesno-civilizacijsku poliformnost ulaze vrlo sumnjiviernisari sa Istoka i Zap ada, sa razliCitirn religijskirn i kulturnirn

; Annemarie Shimmel, My Soul is a Woman, New York, 1997, pp. 69-81.nAlberHourani, Islam in Europeanthought, CambridgeUnoversityPress,Cambridge,

1991, pp. 7-61.

150 RESIDHAFIZOVIC

predznakorn, i u drevno, rnilenijsko stablo Bosne ucjepljuju cudne

hibridne rnladarke kvazikulture i kvazireligioznosti, tako da danasBosna ne sarno da zernljovidno ne posjeduje svoje prepoznatljivofizicko lice nego i njena duhovna i kulturna fizionornija sve rnanjeodjekuje sazvucjirna tradicionalne bosanske duhovnosti, religiozne

kulturalnosti i kulture izvornog bosanskog tla.

ABSTRACf

The text entitled Swansong to Bosnian Individuality goes to the heart ofthe question whether there is any sense today in speaking of Bosnianidentity and its controversies, when Bosnia today is being torn between,on the one hand, the world-wide process of globalization and, on theother, the total confusion on offer of the religious and the mundanepolitical.

~