RATU BOSANSKOJPOSAVINI 1992.JERKO ZOVAK

Knjigu posveujem Zvonimiru uljku borcu 4./3./108. br. ZNG HV poginulom 03. rujna 1992. godine u Gornjim Kolibama Nakladnici: Posavska Hrvatska d.o.o. Grad Slavonski Brod Za nakladnike: Branko Peni dr. Mirko Duspara Urednik: Domagoj Zovak, prof. Recenzent: dr.sc. Ivica Mikulin Pogovor: Stoerni general, u mirovini Petar Stipeti Lektorica: Katarina Aladrovi, prof. Prijevod na engleski jezik: Ana Matkovi, prof. Grafiki urednik: Branimir Zovak Tisak: Gradska tiskara Osijek d.d. Naklada: 2000 CIP - Katalogizacija u publikaciji UDK 355.1 (497.6-3 Posavina)1992 ZOVAK JerkoRat u Bosanskoj Posavini 1992./ Jerko Zovak, -Slavonski Brod; Posavska Hrvatska; Grad Slavonski Brod, 2009. - 770 str.: fotogr.: 24 cm ISBN 978-953-6357-86-4 RATU BOSANSKOJPOSAVINI 1992.JERKO ZOVAKSlavonski Brod, 07. listopada 2009. SADRAJ PREDGOVOR .............................................................................................................. 11 UVOD ........................................................................................................................... 13 I. UZROCI RATOVA NA PROSTORU BIVE JUGOSLAVIJI 1991. - 1995. IDEOLOGIJA VELIKE SRBIJE ................................................................................... 21 Projekt Velika Srbija u Drugom svjetskom ratu ....................................................... 27 Projekt Velika Srbija u SFR Jugoslaviji ................................................................... 30 Memorandum SANU 1986. godine .......................................................................... 32 RASPAD SOCIJALISTIKE FEDERATIVNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE ........ 40 DOGOVORI SRBA I HRVATA O MEUSOBNOJ PODJELI BiH.......................... 46 O podjeli Bosne i Hercegovine - rekli su .................................................................. 47 Stenogrami o podjeli Bosne i Hercegovine .............................................................. 55 II. PRIPREMA RATA U BOSANSKOJ POSAVINI 1992. SEDAM KLJUNIH POJMOVA ................................................................................ 71 SRPSKE ORGANIZACIJSKO-KADROVSKE PRIPREME ZA RAT UBOSNI I HERCEGOVINI ............................................................................................ 74 HRVATSKO-MUSLIMANSKE PRIPREME ZA RAT U POSAVINI ....................... 76 USTROJAVANJE POSTROJBI U OG ISTONA POSAVINA ............................. 78 OPERATIVNI RASPORED SNAGA .......................................................................... 80 Raspored srpskih snaga ............................................................................................. 81 Raspored hrvatsko-muslimanskih snaga ................................................................... 88 Zemljovid, obostrani raspored snaga 01. svibnja 1992. god ..................................... 94 PRIPREME ZA ORUANU BORBU ......................................................................... 96 Odluka o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosna (18.11.1991.) ...................... 97 Deklaracija o proglaenju Republike srpskog naroda BiH ....................................... 98 Nacionalna struktura stanovnitva .......................................................................... 101 Zapisnik sastanaka Ministra obrane RH Gojka uka i predstavnikaopina Bosanske Posavine (23.01.1992.) ............................................................... 105 Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine .................................................. 110 Ruenje mostova na rijeci Savi ............................................................................... 111 Lisabonski pregovori nacionalnih BiH lidera ......................................................... 114 Tko su neprijatelji, tko BiH snage, a tko snage solidarnosti? ................................. 116 UVODNI PREGLED ORUANE BORBE ............................................................... 120 PLANOVI O UNUTARNJOJ PODJELI BiH ............................................................ 126 Cutillierov plan o unutarnjoj podjeli BiH (22.02.1992.) ........................................ 126 Demografska povijest BiH ..................................................................................... 129 PREDSJEDNITVO BiH O RATU U BiH I BOSANSKOJ POSAVINI ................. 131 Odluka o objedinjavanju svih naoruanih snaga BiH (09.04.1992.) ...................... 134

Odluka o proglaenju ratnog stanja u BiH (20.06.1992.) ....................................... 138 IZVOD IZ HRVATSKO-SRPSKIH POLITIKIH ODNOSA U BiH ...................... 139 Priopenje za javnost sa bilateralnog sastanka dvojice predsjednika drava u dravi, R. Karadia i M. Bobana u Grazu (06.05.1992.) .................... 140 IZVOD IZ HRVATSKO-MUSLIMANSKIH POLITIKIH ODNOSA U BiH ....... 144 HVO HZ HB ne priznaje odluke Predsjednitva BiH (08.05.1992.) .......................... 148 HOS BiH ne priznaje odluke HVO HZHB (09.05.1992.) .......................................... 149 Izetbegovi: (Hrvatski) no u (Muslimanska) lea (03.07.1992.) ...................... 155 Sporazum o prijateljstvu i suradnji izmeu Republike Bosne i Hercegovinei Republike Hrvatske ............................................................................................ 159 IZVOD IZ SRPSKO-MUSLIMANSKIH POLITIKIH ODNOSA U BiH .............. 163 Kljuni dogaaji za poetakrata u Bosanskoj Posavini ........................................ 168 III. KRONOLOGIJA PRVE ORUANE BORBE (03.03.1992.) ................................................................. 171 Zemljovid, obostrani raspored snaga (03.03.1992.) ............................................... 174 PRVA ETAPA NAPADNIH AKTIVNOSTI VRS .................................................... 178 Zapovijed OGIP-a za prva zauzimanja naseljenih mjesta ...................................... 188 VRS osvojila Bosanski amac (17.04.1992.) ......................................................... 195 Smijenjen zapovjednik OG Istona Posavina ..................................................... 198 Broani u sukobu sa vrhovnitvom, ili? ................................................................. 205 VRS osvojila Brko (07.05.1992.).......................................................................... 209 PROTUNAPAD HRVATSKO-MUSLIMANSKIH SNAGA .................................... 213 Zemljovid, obostrani raspored snaga (08.05.1992.) ............................................... 214 Frakcijske borbe u Bosanskoj Posavini .................................................................. 219 Sporazum Boban - Karadi uvod u komadanje Bosne ...................................... 223 Hrvatsko-muslimanskesnage osvojile: Lijee, Vinsku, Donja Vrela,Gornji Svilaj, Kadar (13.05.1992.) ..................................................................... 224 Zemljovid, obostrani raspored snaga (20.05.1992.) ............................................... 228 Vei prostor, vee frakcijske borbe, vee pljake................................................... 230 JNA postala VRS (15.05.1992.) ............................................................................. 231 Hrvatsko-muslimanske snage osvojile Modriu (30.05.1992.) .............................. 237 Zemljovid, obostrani raspored snaga (30.05.1992.) ............................................... 238 VRS zaustavila protunapad HV-a i HVO-a ............................................................ 240 MUP tzv. RSK u Doboju (10.06.1992.) ................................................................. 244 DRUGA ETAPA NAPADNIH AKTIVNOSTI VRS ................................................ 247 Operacija Koridor - 92 ........................................................................................ 247 Zemljovid obostrani raspored snaga (14.06.1992.) ................................................ 256 Zemljovid obostrani raspored snaga (24.06.1992.) ................................................ 264 VRS probila koridor (26.06.1992.) ......................................................................... 269 Zemljovid, obostrani raspored snaga (26.06.1992.) ............................................... 272 Kruljac odbio Basarevu zapovijed - za povlaenje ............................................... 279 VRS osvojila Modriu (28.06.1992.)...................................................................... 281 I opet Basarac ......................................................................................................... 284 Zemljovid, obostrani raspored snaga (28.06.1992.) ............................................... 286 Neizvravanje zapovijedi od strane 106., 107. i 132. br. HV ................................. 291 VRS osvojila Derventu (04.07.1992.) .................................................................... 293 Zemljovid, obostrani raspored snaga (04.07.1992.) ............................................... 296 Uvoenje jakih snaga HV-a ................................................................................ 298 Uputa ministra obrane RH svim zapovjednitvima hrvatske vojske ...................... 303 Hrvatsko-muslimanske snage na Obodnom kanalu (11.07.1992.) ......................... 308 Brigadir Vrbanac - borbeni komandant ................................................................ 312 VRS osvojila Odak (14.07.1992.) ......................................................................... 315 Zemljovid, obostrani raspored snaga (15.07.1992.) ............................................... 316 Milju, rijeju, djelom i propustom ........................................................................ 320 U VRS takoer dvostruka linija zapovijedanja ....................................................... 322 Zapovjednik OG Istona Posavina upozorava Zapovjednika Slavonskog bojita (20.07.1992.) ........................................................................ 324 Lisica: Ii napred do smrti ................................................................................... 329 Lisica: Spas su karaule na rijeci Savi .................................................................. 331 Brigadir Ivo Petri zna: tko? to? koga? ................................................................. 333 Neuspjean posljednji ozbiljniji pokuaj protunapadahrvatsko-muslimanskih snaga (06.08.1992.) .......................................................... 341 TREA ETAPA NAPADNIH AKTIVNOSTI VRS.................................................. 351 VRS zauzela Gradac, Bijelo Brdo i Kostre ........................................................... 351 Zemljovid, obostrani raspored snaga (26.08.1992.) ............................................... 354 Praljak: Posavinu branite s plaenicima ................................................................. 359 Inspekcijski nalaz generala zbora Martina pegelja (26.08.1992.) ........................ 363 Konspirativni Iko Stani ......................................................................................... 374 Tus - protiv ukove upute ..................................................................................... 374 Samovolja postrojbi HV ili? ................................................................................... 379 Podjela ratnog plijena meu srpskim borcima....................................................... 382 Maksimalno gaenje 108. br. HV (17.09.1992.) ................................................. 386 Posljednja borbena zapovijed OGIP-a - 108. br. HV, za zonu B (27.09.1991.) . 397 Osam dana prije pada Bosanskog Broda (28.09.1992.) .......................................... 397 Sedam dana prije pada Bosanskog Broda (29.09.1992.) ........................................ 399 est dana prije pada Bosanskog Broda (30.09.1992.) ............................................ 401 Zemljovid obostrani raspored snaga 30.09.'92. u 07,00 sati ................................... 406 Zemljovid obostrani raspored snaga 30.09.'92. u 13,10 sati ................................... 408 Zemljovid obostrani raspored snaga 30.09.'92. u 17,00 sati ................................... 410 Zemljovid obostrani raspored snaga 30.09.'92. u 19,00 sati ................................... 412 Pet dana prije pada Bosanskog Broda (01.10.1992.) .............................................. 414 Zemljovid obostrani raspored snaga 01.10.'92. u 03,05 sati ................................... 416 Zemljovid obostrani raspored snaga 01.10.'92. u 16,00 sati ................................... 418 Lisica: Moramo zauzeti Brod, jer je u pitanju cela Posavina .............................. 420 Zapovjednik 108. br. HV trai zamjenu za izvuene postrojbe (01.10.1992.) ....... 423 etiri dana prije pada Bosanskog Broda (02.10.1992.) .......................................... 428

Zemljovid obostrani raspored snaga 02.10.'92. u 10,00 sati ................................... 430 Zemljovid obostrani raspored snaga 02.10.'92. u 15,30 sati ................................... 434 Zemljovid obostrani raspored snaga 02.10.'92. u 19,00 sati ................................... 438 Tri dana prije pada Bosanskog Broda (03.10.1992.) .............................................. 443 Zemljovid obostrani raspored snaga 03.10.'92. u 19,00 sati ................................... 446 Dva dana prije pada Bosanskog Broda (04.10.1992.) ............................................ 448 Zemljovid obostrani raspored snaga 04.10.'92. u 15,30 sati ................................... 450 Zemljovid obostrani raspored snaga 04.10.'92. u 18,00 sati ................................... 452 Zemljovid obostrani raspored snaga 04.10.'92. u 19,00 sati ................................... 456 Zemljovid obostrani raspored snaga 04.10.'92. u 20,00 sati ................................... 458 Posljednje upozorenje 3./108. br.HV (04.10.1992. u 20,15 sati) ............................ 460 Zemljovid obostrani raspored snaga 04.10.'92. u 21,00 sati ................................... 462 Jedan dan prije pada Bosanskog Broda (05.10.1992.) ............................................ 467 Zemljovid obostrani raspored snaga 05.10.'92. u 08,00 sati ................................... 470 Zemljovid obostrani raspored snaga 05.10.'92. u 09,00 sati ................................... 472 Zemljovid obostrani raspored snaga 05.10.'92. u 17,00 sati ................................... 476 VRS osvojila Bosanski Brod (06.10.1992.) ............................................................ 481 Alibi zapovijedi brigadira Vinka Vrbanca .............................................................. 481 Zemljovid obostrani raspored snaga 06.10.'92. u 14,00 sati ................................... 484 Zemljovid obostrani raspored snaga 06.10.'92. u 18,00 sati ................................... 490 Nemojte dirati most. Treba za budunost djece .................................................. 497 Prvo traganje za krivcima ....................................................................................... 500 Sruen most na rijeci Savi (07.10.1992.) ................................................................ 502 Zemljovid, obostrani raspored snaga, Bosanski Brod 07.10.'92. u 10,00 sati ........ 504 Smijenjen zapovjednik 108. br. ZNG HV, puk. Stanislav Sori (07.10.1992.) ...... 506 Smijenjen zapovjednik TG-3 1.K.K. VRS, puk. Slavko Lisica .............................. 510 Zemljovid, obostrani raspored snaga, Bosanska Posavina (07.10.1992.) ............... 512 BOSANSKA POSAVINA NAJKRVAVIJE BOJITE HRVATSKIH SNAGA ...... 515 Podaci o stradalima u Bosanskoj Posavini ............................................................. 515 Sanitetska sluba OG Istona Posavina .............................................................. 515 Informacijsko dokumentacijski centra (IDC) Sarajevo .......................................... 517 Podaci koje je, iz vie izvora, prikupio autor .......................................................... 519 Teko je stradao i Slavonski Brod .......................................................................... 520 Bolnica na prvoj crti bojita .................................................................................... 522 Na marginama rata Veliki Hrvati male pameti ................................................... 523 Kljuni dogaaji za tijek i posljedce rata u Bosanskoj Posavini ............................ 525 IV. SLUBENI STAVOVI O GUBITKU BOSANSKE POSAVINE MINISTAR OBRANE RH, GOJKO UAK ............................................................ 529 KOMISIJA OPERATIVNE ZONE OSIJEK .............................................................. 530 Izjava v.d. zapovjednika 1/108. br. HV, satnika, Mate Lackovia ......................... 530 Izjava v.d. zapovjednika 2/108. br. HV, bojnika, Zlatka Prebega .......................... 531 Izjava v.d. zapovjednika 3/108. br. HV, natporunika, Zdravka Tolia ................. 532 Izjava zapovjednika 36. sam. mtr.b. HV, bojnika, Zdravka imunovia ............... 533 Izjava naelnika 108.br. HV, pukovnika Stjepana Orekovia ............................ 534 Izjava zapovjednika 108. br. HV, pukovnika Stanislava Soria ............................. 535 Postrojavanje 108. br. ZNG HV u Kindrovu, listopad 1992. god. ......................... 539 Izvjee IZM-2 OG Istona Posavina ................................................................. 542 Izvjee sektora Zapad OG Istona Posavina .................................................. 545 Izvjee operativne i borbene situacije u zoni OG IP Zapad .............................. 549 IPD OZ Osijek - izvjee za period 29.09.-10.10. 1992. ........................................ 552 Komisija Operativne zone Osijek - Izvjee o 3.A br. HV. .............................. 555 Komisija Operativne zone Osijek - Izvjee o 108. br. HV. ................................... 556 OZ OSIJEK - IZVJEE O PADU BOSANSKE POSAVINE brigadir Vinko Vrbanac .......................................................................................... 558 SLAVONSKO BOJITE - ANALIZA I ZAKLJUCIO BOJNOMDJELOVANJU NA BRODSKO-DERVENTSKOM RATITU U PERIODUOD 28.09. DO 07.10.1992. gen.boj. Petar Stipeti ................................................. 560 O istom dvije godine kasnije - gen.boj. Petar Stipeti. ............................................... 564 POM. MINISTRA OBRANE ZA SIS - IZVJEE I., brig. Josip Perkovi ............. 568 POM. MINISTRA OBRANE ZA SIS - IZVJEE II., brig. Josip Perkovi ............ 570 KOMISIJA VIJEA NARODNE OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE ................ 576 Izjava zapovjednika 3/3 A br. HV, boj. Dragana Dikanovia ............................. 578 Izjava zapovjednika 101. br. HVO, Zlatka Hrkaa - igija ................................... 580 Izjava naelnika inenjerije 157. br. HV, sat. Franje tokovia ............................. 584 Izjava pomonika zapovjednika108. br. za logistiku pukovnikaPave Sokovia...................................................................................................... 587 Izjava naelnika stoera 108. br. HV, puk. Stjepana Orekovia ........................... 595 Izjava naelnika inenjerije OG I. Posavina, boj. Stjepana Jurjevia ................. 602 Izjava zapovjednika OG I. Posavina, puk. Vinka tefaneka ............................... 605 Izjava potpredsjednika Skuptine opine Slavonski Brod, predsjednika HDZ-a opine Slavonski Brod, naelnika SIS-a 108. br. HV, tajnika Hrvatskog Vijea Obrane Bosanske Posavine, pomonika direktora uro akovi,djelatnog natporunika, Zdravka Sokovia ........................................................... 613 Izjava predsjednika SO Slavonski Brod, dr. Joze Metera ....................................... 624 IZVJEE KOMISIJE VIJEA NARODNE OBRANE RH, gen. Ivan ermak ..... 632 Tablica istine.......................................................................................................... 642 V. NAKON SVEGA PREDSJEDNIE, IZGUBILA SAM DOM, ALI SAM DOBILA DOMOVINU ..... 647 Temeljna odluka o uspostavi i proglaenju Hrvatske Republike Herceg-Bosna... 650 Opi okvirni Sporazum za mir u Bosni i Hercegovini Dayton, 21.11.1995., Pariz, 14.12.1995 ................................................................. 652 O Daytonskom mirovnom sporazumu rekli su ....................................................... 657

VI.TRINAEST TEZA S ZAKLJUKOM TRINAEST TEZA ...................................................................................................... 663 ZAKLJUAK ............................................................................................................. 665 THIRTEEN THESES ................................................................................................. 678 CONCLUSION .......................................................................................................... 680 POGOVOR, stoerni general, u mirovini Petar Stipeti ............................................ 695 RECENZIJA, dr. sc. Ivica Mikulin ........................................................................... 697 Kratice ........................................................................................................................ 702 Popis postrojbi ............................................................................................................ 706 Popis zemljovida ......................................................................................................... 709 Popis fotografija ......................................................................................................... 710 Popis dokumenata ....................................................................................................... 712 Popis tablica ............................................................................................................... 714 Popis skica .................................................................................................................. 715 Popis shema ................................................................................................................ 715 Kazalo postrojbi ......................................................................................................... 715 Kazalo osobnih imena ................................................................................................ 716 Kazalo zemljopisnih pojmova ..................................................................................... 723 Literatura .................................................................................................................... 730 Izvori ........................................................................................................................... 732 PRILOG Popis poginulih i nestalih boraca - ehida HVO za period od03. oujka do 07. listopada 1992. godine ................................................................... 737 Biljeka o autoru ......................................................................................................... 769 JERKO ZOVAK11

PREDGOVOR Postojivierazlogazbog kojihnebihtrebaopisatioratuuBosanskojPosavini,odnosno gubitku Bosanskog Broda i cijelog mostobrana. Prvo, moglo bi mi se spo-itnutikakokaoaktivnisudionikdogaanja,odprvebitkehrvatsko-muslimanskih snaga za Bosanski Brod, do posljednjih borbi za ouvanje mostobrana i samog Bosan-skog Broda - ne mogu biti objektivan. Drugo, moji suborci, a osobito zapovjednici, to zbog gorine koju nose u sebi jer su oklevetani, to zbog straha kako njihovo vienje dogaajaneebitishvaenokaoobjektivnaistina,neradosvjedoeosvommjestui ulozi za vrijeme 200 dnevnog rata za Bosansku Posavinu. Tree, svi pisani izvori nu-ni za saimanje podataka koji bi vjerno i u cijelosti oslikali dogaanja, jo nisu dostu-pni.etvrto,praviratnicianalizuivrednovanjenjihovihbitakapreputajustrucii povjesniarima Kao to postoje uvjerljivi razlozi, za ne pisanje, postoje jo uvjerljiviji, za pisanje.Prvo,slubenistavzapovjednikaSlavonskogbojitageneralbojnikaPetraStipetia, iznesenunjegovojAnaliziizakljucimaobojnomdjelovanjunabrodsko-derventskombojituuperioduod28.09.do07.10.1992.god.kojiglasi:Poocjeni zapovjednitvaSlavonskogbojita,osnovniuzrokgubitkaBosanskogBrodaicijelog mostobrana jeste samovolja zapovjednitva 108. i 3. A br. HV i 101. br. HVO koje nisu postupile po zapovijedima nadreenih zapovjednitava i samovoljno su bez prisi-leodstraneneprijatelja,teopravdanihrazloga,napustilebojiteitakonajizravnije utjecalenaovakavrazvojsituacije.1Drugo,slubenistavKomisijezaispitivanje okolnosti pod kojima su angairani dio 3. A br. i 108. br. HV izvrili svoju borbenu zadau. Naime, komisija je nepobitno utvrdila da je zapovjednik 108. br. HV pukov-nikSoriStanislavodgovoranzanavedenepropustekojisudoprinijelineuspjehu brigadenabojinici,tedatrebaprimijenitimjereprotivnjegapremapropisnikuo vojnojstezi.2Tree,slubenistavzapovjednikaOperativnezoneOsijek,brigadira VinkaVrbanca,kojiglasi:Osobnosesmatramodgovornim,akaovojakpostieni popljuvan, jer nismo izgubili Brod u krvi i znoju ve u bezglavom povlaenju.3 etvr-to, moji suborci iz 108. i drugih brigada HV (i HVO), koji zasluuju duboko potova-nje, a ne osudu, za sve to su kao ratnici uinili - od ulaska u Bosanski Brod (i Bosan-sku Posavinu) do njegova organiziranog naputanja. Peto, moji sinovi Domagoj, Bra-nimir, Kreimir i Trpimir te unuk Borna, koji imaju pravo na istinu o oevom (djedo-vom) ratnom putu. Dakle, odluio sam pokazati kako slubeni stavovi zapovjednika Slavonskog bo-jita,generalaPetraStipetia,zapovjednikaOperativnezoneOsijek,brigadiraVinka Vrbanca,KomisijeOperativnezoneOsijekiKomisijeVijeanarodneobraneRH,te naosnovutihslubenihstavova,putemmedijastvorenoiusvojenojavnomiljenje-

1Zapovjednitvo Slav. bojita, Kl.: 032-01/92-01 Ur.br.: 1076/5-01-92-205,akovo, 12.10.1992.god. 2Zapovjednitvo OZ Osijek, Klasa:035-01/92-01, Ur.br:1076-02-92-8, od 09.10.1992. god. 3 Zapovjednitvo OZ Osijek, Klasa:035-01/92-01/01, Ur.broj.:1076-01-92-53, od 13.10.1992. god. 12 RAT U BOSANSKOJ POSAVINI 1992. ne odgovaraju istini. Odnosno, kako 108. i 3. 'A' br. HV., te 101. br. HVO nisu os-novniuzrokgubitkaBosanskogBrodaicijelogmostobrana.Knjigomkojudriteu rukama, imam namjeru pokazati kako ove tri brigade nisu ni taktikipovod, a kamoli operativni ili strateki uzrok gubitka Bosanskog Broda.Dreikakojeuzroksvihratova1991.-1995.naprostorubiveSFRJ,patakoi ovog u Bosanskoj Posavini - velikosrpski hegemonizam, u uvodnim poglavljima tele-grafski prenosim povijest razvoja projekta Velike Srbije, te pripremu i poetak obrane od tog projekta, s poetnim rasporedom snaga na prostoru Bosanske Posavine.U sredinjem dijelu knjige, kronoloki navodim dokumente koji govore o poet-ku, tijeku i zavretku borbi za Bosansku Posavinu, posebno istiui one koji svjedoe oprobojukoridora,teoposljednjihosamdanaborbezaBosanskiBrod.Sadrajdo-kumenatasamvrlorijetkoprepriavaonastojeitoviesauvatinjihovuizvornosti na taj nain itatelju predstaviti agoniju hrvatsko-muslimanskih snaga iz tog vremena i prostora.Zakljuke Komisije OZ Osijek, Zapovjednika Slavonskog bojita i Zapovjednika OZ Osijek, te Komisije Vijea narodne obrane RH, kao i druge nedvojbeno optuuju-edokumentezapripadniketrinavedenepostrojbe,donosimprikrajuknjige-kao rekapitulaciju optubi, a svoje teze sa zakljukom, kojima pobijam te optube, iznosim na samom kraju.Rekonstruiranje situacija na zemljovidima radio sam, primarno, temeljem slube-nih zapovijedi i izvjea, te je njihova tonost u izravnoj korelaciji s tonou tih do-kumenata.Dokumente,zakojenenavodimizvor,pronaaosamnastraniciwww. slobodanpraljak.com,akopijesenalazeumomarhivu.Autentinostkoritenihdo-kumenataprovjeravaosamkodnjihovihautoranpr.UHVkodstoernoggenerala PetraStipetia,brigadnoggeneralaVinkatefanekaidr.,teuVRSkodgeneralpu-kovnika Novice Simia, general majora Slavka Lisice i dr. U citiranim tekstovima nisu vrene nikakve lektorske niti korektorske intervencije kako bi se sauvao izvorni sadraj i jezini oblik.Nakon vlastitog istraivanja, objavljujem popis poginulih i nestalih boraca-ehida 101.-108. br. HVO Bosanske Posavine.4

Svima koji su mi pomogli kako bi sadraj ove knjige bio to vjerodostojniji, po-sebnonavedenimkonzultantima,kaoionimakojiemiukazatinapropusteunjoj, iskreno zahvaljujem. Dobro sam potkovan u svojoj nesigurnosti. Mea Selimovi

4 Popise poginulih pripadnika HV vidi u: Heroji ne umiru (I i II knjiga), urednik, mr.sc. Dinko UTU-RA, Hrvatska zajednica udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Republike Hrvatske, Zagreb, 2009., Poginuli branitelji Domovinskog rata, glavni urednik Ivan CINDRI, Udruga roditelja poginulihbraniteljaDomovinskogrataSlavonskiBrodiPosavskaHrvatskad.o.o.SlavonskiBrod, Slavonskibrod,2009.,MarioKEVO,StradalniciBrodsko-posavskeupanijeuDomovinskomratu, SlavonskiBrod,Hrvatskiinstitutzapovijest-podrunicazapovijestSlavonije,SrijemaiBaranje, 2006.JERKO ZOVAK13

UVOD Tijekometverogodinjeg rata(1991.- 1995.)zanacionalnoosloboenjeSlove-naca,Hrvata,Bonjaka,AlbanacaidrugihnesrpskihnarodasprostoraSocijalistike Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) od velikosrpskog hegemonizma, voene su brojne krvave bitke, ali niti jedna nije bila tako krvava, tako duga i tako mistina5 kao bitka za Bosansku Posavinu. AgresijomJugoslavenskeNarodneArmije(JNA),srpskihpripadnikaTeritorijal-ne Obrane (TO), te domaih i iz Srbije i Crne Gore angairanih paravojnih formacija, na opinu Bosanski Brod, 03. oujka 1992. godine - poeo je rat na prostoru Bosanske Posavine, a samim time i u Bosni i Hercegovini, jer je po prvi put dolo do otvorenog sukoba izmeu hrvatsko-muslimanskih i srpskih snaga. .TemeljemiskustvaizratasistimneprijateljemuHrvatskoj,venasamompo-etku je bilo jasno kako su ciljevi agresora uspostavljanje veze sa Semberijom i Srbi-jom,teizbijanjenarijekuSavuiuspostavljanjesjevernihgranicaSrpskeRepublike BiH.6 Pod uspostavljanje veze sa Semberijom, te izbijanje na rijeku Savu, srpski ge-neral Slavko Lisica je podrazumijevao kako mora s prostora Bosanske Posavine (oko 2650km2),uime100.252(27,76%)7stanovnikasrpskenacionalnosti,etniki,od nesrba, oistiti 260.848 (72,23 %)8 Posavljaka. Jer, po njegovu miljenju, to je bila i ostae srpska zemlja i nemaju (Hrvati i Muslimani) razloga da tu budu!9 S ciljem spreavanja ostvarenja velikosrpskog plana, Hrvati i Muslimani, u skla-du sa svojim ne velikim vojnim materijalnim i strunim kapacitetima, u poetku spon-tano, a kasnije sve organiziranije - spremaju se za obranu. KakoBosanskaPosavina(ukojojje1991.god.ivjelo128.741,odnosno35,65 % Hrvata)10 granii s Republikom Hrvatskom, postojali su politiki i vojni razlozi da se Hrvatska drava aktivno ukljui u pripremu, organizaciju i voenje obrane tog pros-torainaroda.Razlozisu:prvo,sukladnimeunarodnompravuoobranizemljeod neprijateljakojivriagresijusteritorijadrugedrave,11drugo,sukladnibilateralnom SporazumuoprijateljstvuisuradnjiizmeuRepublikeBiHiRepublikeHrvatske (toka6.i8.),Zagreb,21.srpnja1992.god.iDodatkasporazumu(toka3.),New York, 23. rujna 1992. god.,12 tree, sukladni odredbama lanka 10. Ustava Republike

5Tajanstvena, zagonetna, nerazumljiva, neshvatljiva, nerazjanjiva 6Slavko LISICA, Komandant bez potrebe, Banja Luka, Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, 2000. god., str. 16.) 7Dr. Marko BABI, Owen-Stoltenbergovo i meunarodno diplomatsko legaliziranje srpske okupacije i zloina u Bosanskoj Posavini, Vidovice-Zagreb, Croatan, Zagreb, 1994. str. 59. 8Isto 9LISICA, n.d., str. 34. 10BABI, n.d., str. 59. 11Konvencija (IV) o zakonima i obiajima rata na kopnu iPravilnik uz Konvenciju, Haag 107. 12Sporazum o prijateljstvu i suradnji i Dodatak sporazumu RH i BiH nalaze se na 159-161 stranici. 14 RAT U BOSANSKOJ POSAVINI 1992. Hrvatske13,kojimsedijelovimahrvatskognarodaudrugimdravamajamiosobita skrb i zatita. A kako je Hrvatsko vrhovnitvo14 reagiralo? Koliko je blagovremeno, sveobuhva-tno, otvoreno i jasno artikuliralo hrvatske politike i vojne interese u bosanskoj Posa-vini, te koliko je pritom mislilo ozbiljno i bilo dosljedno? O tome najbolje moe svje-doitiprvizapovjednikOperativnegrupeIstonaPosavina(OGIP)15,porunikIvo Petri. On to, nehotice, i ini prvom reenicom svog prvog izvjea Glavnom stoeru Hrvatske vojske (GS HV), 27. veljae 1992. god. navodei kako: Ovo zapovjedni-tvo, u nedostatku detaljnih uputa, a na osnovu kadrovskih, financijskih i materijal-nih mogunosti, te posebno imajui u vidu politiku i vojnu situaciju u zoni odgo-vornosti i ire, odredilo je kao osnovne zadatke djelovanja16 Dakle, ni vrhovnitvo RH (predsjednik RH i vrhovni zapovjednik HV dr. Franjo Tuman,ministar obrane RH Gojko uak i dr.) koje, ne zaboravimo, odreuje ratne ciljeve,niGlavnistoerHV(Naelnik,generalAntonTusidr.)kojiodreujeratnu strategiju, ni Zapovjednitvo slavonskog bojita (general Petar Stipeti i dr.) koje od-reujeoperativneplanove,negoetvrtiuhijerarhijirukovoenjaizapovijedanjaHr-vatskom vojskom, (oni na taktikoj razini) zapovjednik OG Istona Posavina (poru-nikIvoPetri)odreujeosnovnestrateke,operativneitaktikezadatkedjelovanja (sic!). U kojoj mjeri su zadae, koje je sam sebi zadavao porunik Ivo Petri, korespon-diralesastrategijomvrhovnitva,teukojojmjerisurealiziraneprofesionalno,nije predmetrazmatranjaoveknjige.Tek,impresioniransampovjerenjemkojejeuivao kodpredsjednikadrave,ministraobraneinaelnikaGSHV,tekoliinomzadaa koje je taj porunik primio na svoja krhka plea. Naime, on je dva naroda (hrvatski i muslimanski) u osam BiH opina, u kratkom vremenu morao, politiki homogenizira-ti, vojno ustrojiti, materijalno opremiti i organizirano suprotstaviti viestruko nadmo-nijem neprijatelju. Pritom od svog osnivaa GS HV, osim generalne zadae, nije dobio nikakve upute, instrukcije, operativni plan i zapovijedi, materijalna sredstvazadjelo-vanje, nego je morao sam, sa svojih petnaestak ljudi u Zapovjednitvu OGIP, odredi-ti osnovne zadatke djelovanja. IlijevrhovnitvoRH(Tuman,uakidr.)sBosanskomPosavinomimalopo-sebneplanove,zakojepolitikoivojnovodstvoosambosansko-posavskihopinai Slavonskog Broda - nije znalo.

13Od 22. 12. 1990.14Vrhovnitvo - vrh, elo, ukupnost politike, zakonodavne i izvrne vlasti. (http://hjp.srce.hr) Predsje-dnik Republike Hrvatske, dr. Franjo Tuman i njegovi najblii suradnici, tijekom rata, arhaino su, od strane podreenih, titulirani kao - vrhovnitvo. Sami vrhovnicu su takoer tako titulirali tijela kojima su pripadali.15OperativnugrupuIstonaPosavina(OGIP)ustrojiojeGlavnistoerHV28.11.1991.god.anjena zadaajebilaustrojavanjepostrojbiinaoruavanjeHrvataBosanskePosavinesciljemobrane 'hrvatskih'prostora,teonemoguavanjedjelovanjaJNApopostrojbamaHVugraninomprostoru RH, kao i onemoguavanje njihovog eventulanog prebacivanja u RH. Prvi zapovjednik je bio poru-nik Ivo Petri, a njegov zamjenik, pukovnik Mirko Lonarevi. 16OGIP, Zapovjednik, porunik, Ivo Petri - GS HV - Izvjetaj o radu i prijedlozi , Str.pov. Broj: 50-1, Slavonski Brod, 27.02.1992. JERKO ZOVAK15

Ili vrhovnitvo nije niti znalo to s bosanskom Posavinom, pa je inicijativu za or-ganizaciju ivota na tom prostoru, naoruavanje i ustrojstvo postrojbi, te voenje rata prepustilo svojim ljudima na nioj razini. Jer Odlukom o uspostavi Hrvatske zajedni-ceHerceg-Bosnaod18.studenog1991.god.predvienojedausastavtezajednice ue 30 opina BiH, ali ne i osam opina Bosanske-Posavine. I ne bi to bilo prvi put da vrhovnitvonetonezna.Takonijeznalonitosvlakovimakojimajevelikosrpski generaltab JNA, golorukim Hrvatima ispred nosa, odvozio njihovo naoruanje u BiH iSrbiju,alijeznaloizrijekomstrogozabranitidasetivlakovizaustavljajuiiznjih uzima naoruanje. Takoer nije znalo to s vojarnama, iz kojih su civilima i embrionu HV prijetili do zuba naoruana velikosrpska JNA i etnici, ali su znali izrijekom zab-raniti da se vojarne napadnu. IlijevrhovnitvoBosanskuPosavinutretiralokaomonetuzapodkusurivanje, trudeise,dakako,utomprostoru,politiki,teritorijalnoimaterijalnojamititoje mogue vie. Usvakomsluaju,izdostupnihdokumenatajevidljivokakojevrhovnitvona prostoruBosanskePosavinevodiloilidvostrukupolitikuiimalodvostrukulinijuza-povijedanja,ilikonfuznuioportunistikupolitiku,kojusuestoprovodilipolitiki podobni poltroni i ratni profiteri, a ne vojno kvalificirani profesionalci odnosno sposo-bni i hrabri domoljubi. Dajetapolitikabila(i)konfuznanajboljesvjedoi,sjednestranejavnoUput-stvo (zapovijed) ministra obrane RH, Gojka uka, kako nije dozvoljeno ni jednom zapovjednikuslanjeiliupotrebaHrvatskevojskeizvangranicaRepublikeHrvatske 17, (dakle, ni za obranu Bosanske Posavine od etnikog ienja,niti za spreavanje svakodnevnog nemilosrdnog neprijateljskog granatiranja prisavskih slavonskih grado-vaisela),asdrugestraneMORH,GSHV,IZMGSHVuakovu,OZOsijekiOG Istona Posavina u Slavonskom Brodu, izdaju zapovijedi koje se odnose na uporabu postrojbiiMTS-auBosanskojPosavini.Dakle,zapovijedipostrojbamaHrvatske vojske,anedragovoljcimakojisuseprikljuilihrvatsko-muslimanskimsnagama (HVO), kako bi im pomogli u obrani od velikosrpske invazije na Bosansku Posavinu.Pravdati se kako je vrijeme bilo teko, kako se politika morala usklaivati s zah-tjevimameunarodnihimbenikaiodnosomvojnih snaganaterenu,samojedjelo-mino mogue. Naime, glavni problem je bio u tome to vrhovnitvo nije jasno, vrsto i otvoreno artikuliralo temeljna naela hrvatske politike u nametnutom ratu. Tako jas-no, vrsto i istrajno da to postane jasno i zadnjem borcu u rovu. Pa kada se ta politika usklaujesameunarodnimimbenicimaiodnosomvojnihsnaganaterenu,da svaki vojnik i graanin RH zna - tko to, s kim i sa im usklauje?Je li to usklaivanje velikosrpske sa velikohrvatskom politikom? Je li to usklaivanje ustaoidnog dijela hrvatske civilne i vojne oligarhije sa dru-govima velikosrpske odnosno etnike provenijencije, a sve na raun treih - balija? Je li to usklaivanje planova, interesa i akcija hrvatskih, srpskih i bonjakih rat-nih profitera i inog kriminalnog smea?

17 MO RH, Ministar obrane, Gojko uak, Uputa Ministra obrane RH od 07.07.1992. god. 16 RAT U BOSANSKOJ POSAVINI 1992. Ilijetousklaenje,svakomhrvatskom(iBiH)graaninuivojnikupoznatihte-meljnih naela hrvatske ratne politike, sa sumnjivim predstavnicima svjetskih politi-kih centara moi, velikosrpskim imperijalistima i odnosom snaga na bojitu. Iako bi se moglo rei kako su se, nakon petogodinjeg gubitnikog ratnog pohoda po bivoj Jugoslaviji, Miloevievi ratnici uglavnom vratili kui - u Smederevski san-dak18, alias, Beogradski paaluk, jedna od njihovih (i genocidnih) tvorevina, Republi-ka srpska, ivi na 49 % prostora BiH.U Bosanskom Brodu i tom dijelu sjeverne BiH, ta tvorevina ivi i zbog toga to su 3. 'A' br. i 108. br. HV, te 101. br. HVO koncem 1992. godine samovoljno, bez prisileodstraneneprijatelja,teopravdanihrazloga,napustilebojite,kakotvrdi ondanji zapovjednik Slavonskog bojita, general Petar Stipeti. Dakle, da su ove pos-trojbepostupilepozapovijedimanadreenihzapovjednitava,sjevernagranica Republike srpske19 bi bila junije od rijeke Save, a veina stanovnitva s tih prostora (HrvatiiBonjaci)ivjelibinasvojimognjitima(zajednosaSrbima,dakako),te ogromne rtve ovih naroda, datih za slobodu Bosanske Posavine, ne bi bile uzaludne.Je li to tako?Jesu li zaista ove tri postrojbe osnovni uzrok gubitka Bosanskog Broda i cijelog mostobranailiseradioneemdrugom?Tojetemeljnopitanje,nakojebiodgovor trebao dati sadraj ove knjige. Kako bih doao do tog odgovora prikupljao sam podat-keidokumentekojibi,tojemoguevjerodostojnije,odgovorilinaovihtrinaest pitanja: 1.JeliHrvatskaimalajedinstvenu,cjelovitu,principijelnu,dosljednu,transparen-tno oblikovanu i javno obznanjenu politiku prema Bosanskoj Posavini? 2.Je li temeljem te i takve politike utvrdila ratne ciljeve, i usvojila ratnu strategi-ju? 3.JelitemeljemtakousvojeneratnestrategijeGSHV-IZMakovo(Zapovjedni-tvo Slavonskog bojita) izradilo operativne planove? 4.JeliZapovjednitvoOperativnegrupeIstonaPosavina,uskladusoperativ-nimplanovima,nataktikojrazini,djelovalosamostalno,uzpunupotporupret-postavljenih zapovjednitava i propisanu subordinaciju? 5.Je li zapovjednik Operativne zone (OZ) Osijek, brigadir Vinko Vrbanac, kvalite-tnosnabdijevao(servisirao)postrojbamaimaterijalnotehnikimsredstvima OperativnugrupuIstonaPosavina(OGIP)iZapovjednitvoIzmjetenogza-povjednog mjesta Glavnog stoera Hrvatske vojske u akovu (IZM GSHV)? 6.Je li postojalo jedinstvo i profesionalizam u sustavu zapovijedanja? 7.Je li GSHV, u skladu s zadaom i pravilima struke, Zapovjednitvu OG Istona Posavina dodijelilo potreban broj postrojbi na uporabu - do izvrenja zapovijedi,

18Krajem18.stoljeaSmederevskisandaksedijeliou12nahija,kojeeostatidoizbijanjaPrvog srpskogustanka:beogradsku,smederevsku,poarevaku,uprijsku,jagodinsku, kragujevaku,ui-ku, valjevsku, abaku, rudniku, sokosku i boraviku. U ovoj, makar i uskoj samoupravi, vebali su se Srbi za samostalnu dravnu upravu, a u nastavljanju vojnikog rada odravala su preanje i stva-ralinoveelementezasamostalnunarodnuvojsku.(DrVasiljPopovi:Istonopitanje,feljton,Glas javnosti, Beograd, 16. 2. 2008.) 19LISICA, n.d. str. 14.JERKO ZOVAK17

ili je petljao, (u skladu s ad hoc odlukama vrhovnitva) toliko da su se branitelji Modrie, Dervente i Odaka (i ne samo oni) osjeali izdanim?8.Jelibiloneovlatenogmijeanjauzapovjednilanac,(uskladuspartikularnim interesimarazliitihpolitikih,vojnihiratno-profiterskihlobija)itakoizravno utjecalo na moral boraca? 9.Je li hrvatsko vrhovnitvo, pored dvostruke linije zapovijedanja, imalo i dvostru-ke kriterije prilikom vrednovanja boraca na bojitima u RH i BiH? 10.Je li odnos suprotstavljenih snaga na bojitu bio ravnopravan? 11.Jesu li borci 108. i 3. A br. HV i 101. br. HVO - kukavice?12.Je li Oraje obranjeno iskljuivo zahvaljujui odsudnoj obrani branitelja? 13.Jesu li tri optuene postrojbe osnovni uzrok gubitka Bosanskog Broda i cijelog mostobrana ili se osnovni uzrok krije negdje drugdje? Odgovarajuinatainjimaslinapitanja,kronolokimpraenjemdostupnihau-tentinih slubenih politikih stavova najvanijih faktora RH i BiH, te vojnih, policij-skihiobavjetajnihzapovijediiizvjeanadlenihzapovjednitavaiinstitucijaHVi VRS, elim doi do, to je mogue cjelovitije, istine o tome; zato je uistinu Hrvatska vojska poetkom 1992. godine, hrabro, borbom, ula na prostor Bosanske Posavine te zato je pola godine kasnije taj prostor, pognute glave, napustila? Je li prostor napu-ten nakon viednevne (viemjesene) neravnopravne i beznadne borbe ili bez prisile od strane neprijatelja, u bezglavom povlaenju? Zato su hrvatsko-muslimanske snage izgubile cjelovitu Bosansku Posavinu? Bosanska Posavina jeste izgubljena u ratu, ali, za sada jo nije pouzdano utvreno tkojezatokriv-ratniciilinjihovinaredbodavci-politiari?Sadrajoveknjigebi trebao pomoi u rasvjetljavanju te enigme.Iako metodologija kojom je pisana ova knjiga, nije znanstvena, njen sadraj nije ni apologija hrvatsko-muslimanskim, niti sud srpskim snagama, nego pokuaj dolaska do istine putem raspoloivih izvornih dokumenata i svjedoka, vanih za vrijeme i pro-stor o kojem piem.

I. UZROCIRATOVA NA PROSTORU BIVE JUGOSLAVIJE OD 1991. DO 1995. GODINE Blago onim, koji se mogu ponositi svojim porazi; a teko onim, koji se moraju stidjeti svojih pobjeda. August Harambai

I. UZROCIRATOVA NA PROSTORU BIVE JUGOSLAVIJE OD 1991. DO 1995. GODINE21

S.Miloevi IDEOLOGIJA VELIKE SRBIJE

Uzroci svih ratova 1991.-1995. na prostoru bive SFRJ lee u dvjestogodinjem,aposlijeTitovesmrti1980.god.neobuzdava-nom,velikosrpskomhegemonizmu.Uideji,kojajeprogramski cjelovitopredoena1986.god.-objavomMemorandumaSANUi njegovoj viegodinjoj artikulaciji putem javnih medija i dogaa-njanaroda,nausmjeravanimmasovnimmitinzimaanti-birokratskerevolucije.Odravanjemitinganaprostorimazami-ljeneVelikeSrbijeuokviruAVNOJ-skeJugoslavije,bilojeutira-nje puta crtanju novih granica, topovima. Iako je rat nastavak politike drugim, nasilnim, sredstvima20, politikasetakoernastavljatijekomrata.21Zbogtogajenunorazumjeti,sjedne strane onu politiku koja je uzrokovala rat, a s druge, onu politiku koja se vodi tijekom rata, kako bismo razumjeli njegov poetak, tijek, okonanje i dakako, posljedice. BosanskaPosavinajetijekomrata1992.god.,bilahodnikKrleinebalkanske krmeukojojjevelikosrpskihegemonistSlobodanMiloevi,nasamomkraju20. stoljea-ugasiosvjetlo.GaenjemsvjetlaubivojJugoslaviji,tajdespotjeimao ambiciju ui u srpsku povijest kao oivotvoritelj stoljetnog sna o Drang nach Westen22 ikonanomoblikovanjuVelikeSrbijenarazvalinamaJugoslavije,akojemogue, crtom Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica.Meutim, to nije bila ekskluzivna ideja balkanskog krvnika Slobodana Miloe-via. On je, kao predvodnik srpske politike i vojne oligarhije i profesionalnih oficira stavljenihunjihovufunkciju,samohtioiskoristitimeunarodnatektonskapolitika gibanja nastala padom sovjetskog komunizma i Berlinskog zida, te za zamiljenu Veli-ku Srbiju zgrabiti koliko je mogue teritorija. Ozbiljna tenja za stvaranje Velike Srbije, iako ne pod tim imenom, javlja se prije 200 godina, nakon prvoga srpskoga ustanka 1804. godine. Primarno, bio je to program nacionalne integracije i stvaranja nacionalne drave u maksimalnim granicama, to je bila uobiajena pojava poetkom 19. stoljea i nije nikakva rijetkost meu europskim narodimakojisunacionalnobuenjedoivjeliurazdobljutokomiposlijeFrancuske revolucije (1789.-1795.). U onoj mjeri u kojoj je to bila prirodna borba srpskog naroda za njihovo pravo na ouvanje nacionalnog i kulturnog identiteta, nema im se to zam-jeriti.Alikadanjihovanastojanjaimajupolitiko-teritorijalnepretenzijepremanaro-dima i nacionalnim zajednicama iz okruenja, onda to prelazi okvire borbe za vlastita graanska i nacionalna prava i prelazi u agresiju. Upravoupretenzijamapremakulturnomipolitikomdignitetuiteritorijalnom integritetudrugihnaroda,zrcalilaseidejaVelikeSrbije,tesuseprepoznavalinjeni

20 Carl von CLAUSEWITZ 21 Vladimir Ilji Lenjin u svom tekstu o separatnom miru (http://www.hrvatski-vojnik.hr) 22 Na njemakom jeziku Prodor na zapad; parafrazirajui Drang nach Osten - prodor na istok, to je bio njemaki politiki i vojni cilj u 2. svjetskom ratu, kako bi bio proiren njihov, njemaki, ivotni prostor - lebensraum). 22 RAT U BOSANSKOJ POSAVINI 1992. zagovorniciinositelji.Svojekulturneipolitikestavove,zagovorniciVelikeSrbije, nisu niti krili. Dapae, svoje ideje iznosili su u pisanim radovima i javnim nastupima.Kako VelikaSrbija nije predmet razmatranja ove knjige, nego samo nuno kon-tekstualiziranje,telegrafskiunavestitekglavnenositeljeideje,tenjihovetemeljne politike i vojne stavove. Jovan Raji (1726.-1801.)monah koji u svom radu Istorija raznih slovenskihnarodov,najpaeBolgar,Horvatov,iSerbov,napisa-nom 1786., a objavljenom 1794. god. u Beu, Dalmaciju, Slavoniju i Bosnu i Hercegovinu ubraja u srpske zemlje.23 DositejObradovi(1739.-1811.),kolovaniodgajanzamonaha,a predodreenzaprosvjetitelja,poliglot,kojijeuZagrebustudirao latinski, i Karaorev ministar prosvjete, koji se zalagao za jedinstvo Junih Slavena, nije odolio velikosrpskoj ideji. U svom Pismu Hara-lampiju, objavljenom 1783., on konstatira, da svi Juni Slaveni, osim SlovenacaiBugara,govoreistimjezikom,hrvatskimisrpskim,pa zakljuuje,dasusvikojitimjezikomgovoreistisrbiodnosno braa Srblji.24 Sava Tekelija (1761.-1842.) srpski kulturni i politiki radnik iz dru-gepolovice18.iprvepolovice19.stoljea,zastupnikuTemivar-skom i Pounskom saboru, borac za prava Srba jednaka onima koja su imali Maari, izdao je 1806. kartu u kojoj su Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Dalmacija i Dubrovnik ukljueni u srpske zemlje.25

DimitrijeDavidovi(1789.-1838.),knjievnikipovjesniar,srpski ministarprosvjeteiunutarnjihposlova,1818.jekaouredniklista Novineserbske(kojesuizlazileuBeuod1813.do1821.god.) objaviolanakpodnaslovomPametodostojnidaniSrbimaZagrep-cima u kojemu se sugerira da su Zagrepani Srbi odnosno Zagrebsrpskigrad.26

VukStefanoviKaradi(1787.-1864.)jeprvivelikosrpskojideji daocjelovitijuteorijskuosnovuiproiriojeEuropomsvogvreme-na. Ona je sadrana u njegovoj izreci Srbi svi i svuda!, kojomje naslovio i lanak objavljen u Koveiu za istoriju, jezik i obiaje Srba sva tri zakona, napisan 1836., a objavljen 1849.

23Boidar JAVOROVI, Velikosrpska najezda i obrana Hrvatske, Zagreb, Defimi, 1995. str.69. 24Isto 25Isto 26Isto I. UZR

Teme Pdruge Vuka,prosto Ilija poslovlade politi Te

27Isto28Isto29TemCzduhpojstvROCIRATOVA N

eljni stavovi su:SviJuniSlsve su to "brpozakonu(muslimani suvoncima,Bonom" su Srbna rimskoga Hrvati kao nkarpatskijeh pasejedninDalmaciji, a Po Vuku su njiHrvatiu kao prijelaz "meu SloveProglaavajuiHstvaraoceinjih, nije toliko pridornim dosezima.Garaanin(18vaod1843.,mod1861.,svoki program za emeljni stavovi trebastvoriti "priljubiti svetrebaobnovitstvoriti monunovojdravprovincija, jetreba poduzimvima pod Aujom.29

o o meljni nacrt, koji jzartoryskoga bitno jhu panslavizma jujamjuniSlaveni voren je velikosrpskNA PROSTORU BI aveni,osimBuraa Srblji". Ra(religiji)dijelinu Srbi, ali misleosancima,Dalmbi rimskoga zakonee Srbi da zonarod ne postojegora u prvoj ponamjestiliudandrugi ostali u Psamo ovi, koji varmeizagreiz kranjskoga unce idu". Svi koHrvateSrbima hovadjelasvrstdonio velikosrpst 812.-1874.)srpministarvanjskojim"Naertanstvaranje Veliksu: velikusrpskude narode srpske ktiDuanovocarna drava, "koja vitrebaosiguraer je ona "prirodnmati razne primjustrijom), kako b

je nastao na ideji je izmijenjen u Ganoslavenske provesustavnoidokrajaki. Zbog toga su NIVE JUGOSLAV

ugaraiSlovenaadi se o narodu natroje":pravoe da su Turci, amatincima,Dubona. Svi su oni ovu." e. Oni se jesu "uolovini sedmognanjojHrvatskPanoniji izmeugovore "a" umepskoj,varadinu srpski", a kojioji govore "to"zakonarimskogtaousrpska.Nitvu, ni po dubinpskipolitiar,mkihposlovaod nijem",objavljeke Srbije.dravuizmeuAkoji ju okruavarstvoinastaviti e se moi meutinasljednoknena pokroviteljicajerene mjere u dbi se tamonji Slekog politikoga araaninovom Naenijencije, GaraanazamijenjensrpskNaertanije, plagijVIJE OD 1991. DO acagovoreistim"koji govori jedoslavciuSrbiji a katolici, koji sbrovanimaili dakle Srbi, samu nae krajeve da vijeka" i tu sekojgraniciiutu Drave i Save".mjesto "to" i "nskojikrievai umjesto "to"" ili "ta" su po ga,Vukjesveitkokaopojedinni ni po obujmu, ministarunutar1852.,predsjedenim1844.daAustrijeiRusijeaju."tamogdjejeou Austrijom i RuseevstvoSrbije, a sviju turski Slodrugim dravamalaveni pridobili zidealista Frantisekertaniju: dok su pninov je tekst opeskimimenom.Odjuat. 1995. GODINE mjezikom-srpdnijem jezikom, iizvannjesue inae nazivaju"bogznaijimmo to se "Srbi doselili odnekue "razdijelili nadturskojHrvatsk."ta", Hrvati; "dkoj,kojijehjei "ta" govore Vuku isti Srbiehrvatskeknjienac,niprijenipa ni po vremenrnjih dnik oje e,aSrbijazatoonstao,jeresesijom odrati." anesusjednih ovena";28 a (prije svega u za sjedinjenje saa Zacha i poljskogprvotne formulacijesrpski program u kounoslavenskogap23 pskim; ali se uSrbi; u Sla-mime-zako-da iza dvoje, kojiu dana-ejezik "kaj", i.27 evnei poslije skim i otreba etako Srbai kraje-a Srbi-ga grofa e bile u ojem je projekta 24 RAT U BOSANSKOJ POSAVINI 1992. Nikola Stojanovi (1880.-1964.) srpski politiar i novinar nastavio je s razradom ve-likosrpske ideje. Njegove osnovne velikosrpske i protuhrvatske teze, izloene su 1902. god. u lanku "Do istrage nae ili vae". Temeljni stavovi su: "Hrvatinisunizavremesamostalnosti,nizaujedinjenjasMaarskomimali razvijene nacionalne svesti ni shvaanja zajednice interesa svih Hrvata." "Hrvati niti imaju posebnog jezika, niti zajednice obiaja, ni vrstog jedinstva ivota, ni, to je glavno, svesti o meusobnoj pripadnosti, i stoga ne mogu biti posebna narodnost... Oni se nalaze na prelazu iz plemena u narodnost, ali bez nadedaesainjavatiikadaposebnunarodnostHrvati,daklenisuine mogu biti posebna narodnost, ali su na putu da postanu - srpska narodnost." SrbiiHrvatisuudananjemizdanju-dvepolitikestranke.USrpstvuse oliavasloboda,napredak,vrlina;uHrvatstvupokornost,podanitvotuinu, uslunostinazadnjatvo.Uborbitihstranakanemoebitigovoraoslogi, jer su naela njihova iz osnova protivna, i jer su Hrvati tuinska avangarda, a SrbipredstavniciprincipaBalkan-balkanskimnarodimaTaseborba mora voditi "do istrage nae ili vae".30

JovanCviji(1865-1927)jeistaknutisrpskiznanstvenik,geograf sveuiliniprofesor.OnotojeVukStefanoviKaradiznaio velikosrpstvu u podruju jezika i knjievnosti, to je u podruju geog-rafijeiantropogeografijeznaioJovanCviji.Cvijievaantropo-geografijaBalkanafaktinojepodupiralaiargumentiralaveliko-srpske pretenzije Kraljevine Srbije prema svim susjednim zemljama. Bitno je tu naglasiti da je Cvijievo naelno polazite teza da su Srbi povijesno,etnolokiiantropogeografskinajvrednije stanovnitvo ijezgraBalkansko-gapoluotoka,tedastoga'imajupravo'usvojudravuukljuitisvezemljegdjeima Srba i, dakako, vladati njima.31 Temeljni stavovi su: SrbisunajrasprostranjenijinarodnaBalkanuinarodsnajjaomnacional-nom sveu na Balkanu. Zato Svet treba da zna i da se uveri, da Srbija mo-edaoperiesmnogoveomcelinom,notojenjenateritorija.OdSrbije mogudapounajveeteritorijalnetransformacije.Netrebaprezatiodtoga da se taj strah ulije u svet, ako je korisno za nae nacionalne interese.Pod srpskim zemljama Cviji prije svega smatra:

30Ovaj lanak je pod naslovom "Srbi i Hrvati" najprije objavljen u Srpskom knjievnom glasniku, koji je u Beogradu izlazio od 1901., a potom u zagrebakom Srbobranu, glasilu Srpske samostalne stranke uTrojednici,podnazivom"Doistragenaeilivae",toje1902.izazvalouZagrebuprotusrpske demonstracije.NikolaStojanovijezavriouetnikompokretuDraeMihailoviakaolanCen-tralnog nacionalnog komiteta, zajedno sa Stevanom Moljeviem i drugima. (Vidi: Javorovi, n.d. str. 72.) 31JAVOROVI, n.d. str. 72. I. UZR

Vasa kond1937.nastupradu pkuraBosnepanzij

32 Isto33 IstoROCIRATOVA N

Bosnu i Herctiistesrpskejezgro jednogVojvodinu bi,katolikoji su dobMakedoniju njima se morSjevernu AlbKosovom i MAlbanije ...na Jadranskbilo dobijanjCrnu Goru -dijelove HrvSrbija ima prvuznanost, Albanije. CvijivrlorBosneiHervori o katolinpr. svi Bosakao i stanovnDragvelikstvarradosrpstsvimSrbijborbubrilovi(1drugogsvjetsko. godine najdetapanja, u svom ppod nazivom Iazradio,doslovne i Hercegovineje od poetka s

o o NA PROSTORU BI cegovinu-Oerase...nesmga naroda, jer -ukojojnema kostanovnitvro sauvali trad -jerdolineMra stvoriti jednabaniju- ...oblMetohijom, a ge Srbija mora zko More i jedanjem ekonomskihcijelu; vatske - ukljuujravo i mora izaposebnodokazrijetkospominjecegovineicjelocima, dajui naanci i Bonjacinici DubrovnikagutinDimitrijkosrpskeideje ranjemtajneteromnjenogUstatvaistvaranje mteritorijamanje.Revolucionabu svim sredstv897.-1990.)srpogrataministaraljnije razradio predavanju u SrIseljavanje ArnnosuSrbiprime 1991. - 1995. tvaranja prve s

IVE JUGOSLAV

Opte je poznatomesedatituinuto znae Bosna Hrvata,jertamvosrpskogjezidiciju balkanskiMoraveiVardaa drava"; lasti oko Drima eografski su sasvzbog svoje ekonn deo arbanakeh i komunikaciojui Dubrovnikai na more. CvizujuipravoizlerijeHrvat,nokupnog dinarsa znanje da su m(Muslimani) i Ha. 32 eviApis(187pokuaopoetroristikeorganava1911.godivelikesrpske nakojimaive arnuborbuon vima.33 pskipovjesniaruvladiFNRJstrategiju i takrpskom kulturnnauta. Sve to mijeniliuratu god. Najvearpske drave paVIJE OD 1991. DO o da su Bosna iu,stranoj dravi Hercegovina moivekatoliika,katolikiih Srba isl.; arainejednu Mae ine jednvim strane oblanomske samostae obale: bilo zaonih prava na tu. iji je, da bi to askaSrbijena naroitokadagoskogpodruja.Umnogi od njih SrHercegovci, Bu77.-1917.)je tkom20.stoljenizacije"Ujedinne.Ciljorganidrave.ZatosSrbitj.srpskimpretpostavljakaripolitiar,a JilanSANUktiku velikosrpsknom klubu u Beje on u tome lprotivHrvatska snaga srpske ea na ovamo, jo1995. GODINE i Hercegovina ovi,centralnaobza srpski narodikiipravoslaviSrbi,Bunjegeografskucelnu prirodnu celiastima srednje i alnosti dobiti pauzimanjem teriu oblast.; dokazao, razviomoreprekosjeovoriostanovnUmjestotogaorbi. Tako su za unjevci i okci -borbuzaostvaeaoperacionalnjenjeilismrt" izacijejeujedinseonaorganizimpokrajinama kulturnoj,aodona-U,je kog eog-lan-kei eks- od 25 oblas-blasti d; vniSr-evci, linu,u inu sa june pristup itorija o ita-everne nicima ongo-njega - Srbi, arenje lizirati iraz-njenje irana izvan obrava 26 RAT U BOSANSKOJ POSAVINI 1992. devetog veka, leala je uvek u kontinuitetu te ekspanzije i starih rakih zemalja u svim pravcima pa i prema jugu.U svom arsenalu metoda on navodi i ucjene, prijetnje, fiziko nasilje, podjelu oruja srpskimkolonistima,etnikeakcije,izazivanjesukoba,vjerskeprovokacije,pritisak dravnog aparata, izazivanje lokalnih buna itd. ubrilovi navodi jasan razlog etni-kog ienja: Osigurati se moe u XX. veku samo ona zemlja, koja je naseljena svo-jim vlastitim narodom; zato je imperativna dunost svih nas da tako vane strategijske poloaje ne pustimo da u rukama dri nama neprijateljski i strani elemenat () Jedini nainijedinosredstvotojebrutalnasilajedneorganizovanedravnevlasti,uemu smo mi bili uvek iznad njih.34

NikolaPai(1845.-1926.)jetakoerpredlagaoamputacijuHrvats-keitoradikalnijeoddrugih.PaisvodiHrvatskusamonaZagre-bakuoblastiMeimurje,dakle,napodrujeizmeuMurenasje-veru i Kupe na jugu, te izmeu slovenske granice na zapadu i pribli-no rijeke azme i Moslavake gore na istoku. Pai i Karaorevii, kaoisvidrugivelikosrbi,eljelisuJugoslavijusamokaoVeliku biju,anekaozajednicuJunihSlavena-ravnopravnihnaroda.Iot-kako je Jugoslavija 1918. stvorena pa sve do njezinog nestanka 1991. velikosrbi su je smatrali svojim prostorom. U njoj su do 1941. suve-reno vladali, podvrgavajui svojim interesima i volji ukupan drutveni, politiki i priv-redni ivot i meunarodne odnose.35

LondonskiugovorjebiotajnidokumentkojegjeAntanta36ponudilanapotpis Kraljevini Srbiji 26. travnja 1915. godine. Ugovor se odnosio na stvaranje Velike Srbi-je.SaveznicisunudiliSrbijiBosnuiHercegovinu,Slavoniju,Srijem,Baku,junu DalmacijuisjevernuAlbaniju,alibezMakedonijeidijelaBanata.Zaulazakurati izdajuSredinjihsila,SaveznicisuItalijiponudiliIstruiveidioDalmacije,(toje realizirano 1920. god. Ugovorom u Rapallu i 1941. Rimskim Ugovorom), Rumu-nijiBanat,aBugarskojMakedoniju.KakoseSrbijanijeeljelaodreiMakedonije- odbacila je ugovor.

34Isto 35 Isto 36 Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija. Povezivanje izmeu Francuske iRusijestvaranojetijekom1891.-1894.godinepotpisivanjemnizasporazumaosuradnji.Godine 1904. Francuska i Velika Britanija sklopile su ugovor poznat pod imenom Entente cordiale to znai Srdani sporazum; odatle i dolazi naziv - antanta. Njime su se dogovorili o podjeli zona utjecaja, ma-homuAfriciteozajednikojpoliticiprotivNjemake.PosljednjaetapaunastankublokaAntanta zbila se 1907. godine kad su se Rusi i Britanci dogovorili o podjeli interesnih zona u Perziji (danjanji Iran). Tada je i Rusija ula u savez s dvije zapadnoeuropske sile. I. UZR

SJugosovog javljekim Ontn1t2tpkZROCIRATOVA N

ProjekStevan Moljevislaviji,1941.-19srpskog banjaluenom u crnogorsprogonima, taj Osnovna greka unice Srbije. Ta seti, i one moraju dna more za sve sr1) Na istoku i jugtova za osloboen2)Najugu(Crnateritorija Zetske bpa do Ploa, ukljkonjiki ceo; od mZemljovid br. 1 VeNA PROSTORU BI kt Velika Srbi (1888.-1959.945.,programVukog advokataskom gradu Nikideolog, savjetnu naem dravnoe greka mora ispda uhvate celo etnrpske oblasti kojegoistoku (Srbijanje, i njih valja saaGoraiHercegobanovine: a) sva iuivo sa pojasommostarskog srezaelika Srbija prema LIVE JUGOSLAV

bija u Drugo) Tijekom meuVelikeSrbijeje a, naslovljenogakiu 30. lipnjanik etnikog voom ureenju bila jraviti, danas ili nniko podruje nae su na domak moi Juna Srbija) sramo pojaati Vidovina)valjadauistona Hercegovm koji bi tu prugua optine: MostarLondonskom ugovoVIJE OD 1991. DO om svjetskomunacionalnog isdobiokonanua Homogena Sa 1941., kamo jeoe Drae Mihaje to 1918. god.nikad. Te se grania kome Srbi iveora. rpske su granice dinom i CustendiluJugozapadnusrvina sa eleznikou zatiivao, takograd, Bijelo Poljoru (http://www.go1995. GODINE m ratu strebljivakoga uformulacijuuSrbija. U tekste pobjegao predailovia, pie: . nisu bile udarenice danas moraju sa slobodnim izlobeleene ishodolom. rpskuoblastuuom prugom od Ko da bi u nju uaje, Blagaj i itomoogle.hr, 21.7.200927 rata u udjelu tu ob-d usta-ne gra-udari-lazima om ra-pored Konjica ao srez mislii; 9) 28 RAT U BOSANSKOJ POSAVINI 1992. srezstolakiceo;aodmetkovikogsrezaPloeisvepodrucjejunoodPloe;teDub-rovnik kome bi se imao dati poseban status. b) severni deo Albanije, ukoliko Albanija ne bi dobila autonomiju. 3)NazapaduvaljadauZapadnusrpskuoblastuu,poredVrbaskebanovine,Severna Dalmacija, srpski deo Like, Korduna, Banije i deo Slavonije, tako da toj oblasti pripadnu likaeleznikaprugaodPlakogdoibenikaisevernaeleznikaprugaodOkuana preko Sunje do Kostajnice. U tu bi oblast uao na jednoj strani srez bugojanski osim Gor-njiVakuf,aodsrezalijevanjskogoptine:LijevnoiDonjePolje,anadrugojstraniod sreza ibenikog optine: ibenik i Skradin; od kninskog sreza; optina Knin i srpski deo optineDrnisasvomteritorijomprekokojeprelazieleznikaprugaKnin-ibenik,te eventualno srpskim delom optine Vrlika u sinjskom srezu; srez benkovaki ceo; srez bi-ogradski ceo; srez Preko ceo; tako do granica Zapadne srpske oblasti ide Velebitskim Ka-nalom i obuhvata Zadar sa svim ostrvima pred njim, od sreza gospikog optine: Gospi, Liki Osik i Medak; od sreza peruikog istoni deo, preko koga prelazi eleznika pruga; od sreza otoakog optine: Dabar, kare i Vrhovine; od sreza ogulinskog optine; Dre-nica,Gomirje,Gor.DubravaiPlaki;srezvojnikiosimoptineBarilovi;srezVrgin-most ceo; srez glinski osim optina Buice i Stankovac; od sreza petrinjskog optine: Bli-nja, Gradua, Jabukovac i Sunja; srez kostajniki osim optine Bobovac; od sreza Novske optine:JasenovaciVanjskaNovska,alioveoptinevaljaporuititakodaeleznika pruga ostane na teritoriji ovih dveju optina; srez okuanski ceo; srez pakraki osim op-tina: Antunovac, Gaj i Poljana; od sreza poekog optina Veli Selo; srez Daruvar, Gru-binoPoljeiSlatina;zatimbosanskisrezoviDerventaiGradaac.Razumesedauovu oblast ulaze i svi drugi srezovi unutar navedenih granica. Za ovu zapadnu srpsku oblast, koja bi imala 46 srezova sa blizu milion i po dua, na kojoj je celo preduzee ipada, i ve-liki gvozdeni rudnik Ljubija, preko koje prelazi Jadranska pruga Valjevo - Banja Luka - ibenik, valjalo bi obezbediti Zadar s okolinom i ostrva koja su pred njim radi zatite nje-nog izlaska na more.4) Sjevernoj srpskoj oblasti valja dati, uz teritoriju Dunavske banovine, oduzete joj srp-skesrezoveVukovar,idiIlok,iodvinkovakogsrezaoptine:Vinkovci,Plaze,Mir-kovci i Novi Jankovci; srez i grad Osijek ceo; Ovoj oblasti valja obezbediti Baranju s Pe-ujom i istoni Banat s Temivarom i Resicama. 5) Sredinjoj srpskoj oblasti - Drinskoj banovini - imaju se povratiti oduzeti joj bosanski srezovi: Brko, Travnik i Fojnica. Dalmacija, koja bi obuhvatala Jadransku obalu od Plo-apadoibenika,teodbosanskohercegovakihsrezova:Prozor,Ljubuki,Duvno;za-padne delove mostarskog i livanjskog sreza, te delove kninskog i ibenikog sreza na se-veru,imadaueusastavSrbijeidadobijezasebanautonomanpoloaj.Rimokatolika crkva u Dalmaciji bie priznata i od drave pomagana, ali rad crkve i rimokatolikog sve-tenstva u narodu mora biti na korist drave i pod njenom kontrolom.37

Iz gore navedenoga je jasno kako se radi o planu koji eli oko 70% podruja Hr-vatskeukljuitiuVelikuSrbiju,tesostatcimaHrvatskeisaSlovenijomnapraviti Jugoslavijupovelikosrpskimplanovima.istoetnikibonjakiihrvatskikrajevi, ukljuuju se u Veliku Srbiju kao autonomne oblasti- u teoriji i samo vjerski,ali ne i nacionalno tolerirane.

37ZdravkoDIZDAR,PreuivanietnikizloiniuHrvatskojiuBosniiHercegovini1941.-1945., koautorsdr.MihaelomSobolevskim,HrvatskiinstitutzapovijestiDomisvijet,Zagreb,1999.i http://www.hic.hr I. UZROCIRATOVA NA PROSTORU BIVE JUGOSLAVIJE OD 1991. DO 1995. GODINE29

D.Mihailovi Poetkom 1942. godine, Moljevi pie Dragii Vasiu, drugom savjetniku etni-koga zapovjednika Dragoljuba-Drae Mihailovia: to se tie naeg razgranienja sa Hrvatima, tu drimo da treba odmah, im se ukae prili-ka, prikupiti sve snage i stvoriti sebi svren in: a) zaposesti na karti oznaenu teritoriju,b) oistiti je prije nego li se iko pribere Zaposedanje bi se moglo izvriti samo tako ako bi se jakim odredima zaposela cela glavna vorita, i to: Osijek, Vinkovci, Slavonski Brod, Sunja, Karlovac, Knin, ibenik, te Mos-tar, Metkovi, a onda iznutra pristupiti ienju zemlje od svih nesrpskih elemenata. Kriv-cimabitrebalootvoritiput-HrvatimauHrvatsku,aBonjacimauTursku(iliAlbani-ju)...38 Nekedilemekojesusejavljaleujesen1941.godineuetni-kimtabovima,nastalepodutjecajemprokomunistikihelemenata, DraaMihailovijeotklonioposebnomInstrukcijom20.prosinca 1941. godine.39 Ona je upuena, ne sluajno, komandantu etnikih odreda u Crnoj Goriikomandantulimsko-etnikihodredaorijuLasiuikape-tanuPavluuriiu,etnikimstarjeinamapodrujanakojemse nalazio velik broj Muslimana. U tom dokumentu, izmeu ostalog, naglaavaju se i ovi zadaci etnikog pokreta: Stvoriti veliku Jugoslaviju i u njoj Veliku Srbiju, etniki istu u granicama Srbije-Crne Gore-Bosne i Hercegovine-Srema-Banata i Bake. Borba za ukljuenje u na dravni ivot i svih jo neosloboenih teritorija pod Italija-nimaiNemcima(Trst-Gorica-IstraiKoruka)kaoiBugarske,severneAlbanijesa Skadrom. ienje dravne teritorije od svih narodnih manjina i nenacionalnih elemenata. Stvo-riti neposredne zajednike granice izmeu Srbije i Crne Gore, kao i Srbije i Slovena-ke, ienjem Sandaka od muslimanskog ivlja, a Bosne od muslimanskog i katoli-kog ivlja... U krajevima oienim od narodnih manjina i nenacionalnih elemenata, naseliti Crno-gorce (u obzir dolaze siromane i nacionalno ispravne i potene porodice). 40 UzmeliseuobzirdajeMoljevibioglavnikartografuMihailovievom tabu, moe se zakljuiti da je velikosrpski geopolitiki plan bio politiko-nacionalnim temeljemetnikogapokreta.TvrdnjekojesekatkadjavljajudajeMihailovievet-nikipokretbiozaobnovuJugoslavijesunutranjimgranicamakakvesubileuoi rata 1941., nemaju uporita u stvarnosti. ProjektVelikeSrbijeu2.svjetskomratudoiviojekatastrofuislompobjedom komunistikihpartizanaiuspostavomestfederalnihrepublika,testvaranjemdvije autonomne pokrajine u samoj Srbiji.

38Isto 39Vidi, tp://www.network 54.com 40Isto 30 Zemlj Uprovoblike rukovpokaznalo ne ostdravjovid br. 2 Zemljovu SocijalistiU Federativnoj oditi velikosrpskkaonacionalnevodstvima,tepzalovrlovisok bezbroj putovatvarenju srpske vi, nego i vladavid Velika Srbija prProjeikoj FederaNarodnoj Repuku politiku negoefederalnejedipredstavnicima stupanjsposoba, oblika i metohegemonije u Jali tom dravom rema Stevanu Molj ekt Velika Srativnoj Repu ublici Jugoslavijo u Kraljevini Jinicesvlastitimusaveznimorbnostiprilagoaoda promicanja Jugoslaviji, kakm. RAT U BOSANjeviu (http://imagerbija ublici Jugoslaji (FNRJ), kasnJugoslaviji, jer smteritorijima,uganima.Meutavanjanovimusvoje ideologijko bi, ne samo bNSKOJ POSAVINes.google.hr, 21.07aviji (SFRJ) nije SFRJ, bilo jsu ustanovljene ustavima,zakontim,velikosrpstuvjetima.Onojee i politike, usmbili svi Srbi u jNI 1992. 7.209.) e tee repu-nimai tvoje epro-mjere-jednoj I. UZROCIRATOVA NA PROSTORU BIVE JUGOSLAVIJE OD 1991. DO 1995. GODINE31

Najuoljiviji i najtrajniji oblici velikosrpskog djelovanja u bivoj SFRJ bili su sljedei: omalovaavanje uloge ostalih naroda u antifaistikom pokretu i narodnooslo-bodilakom ratu 1941-1945., a isticanje i uveliavanje uloge Srba i Srbije; preuveliavanjebrojasrpskihipodcjenjivanjertavadrugihnarodauII. svjetskom ratu;posebnopreuveliavanjesrpskihrtavaustakogreimatestimuvezi stvaranjeirazvijanjejasenovakogmitaiirenjeistineonjemudiljem svijeta i meu novim generacijama svih naroda u Jugoslaviji; osveta masovnim ubojstvom (bez suda, suenja i presuda) zarobljenih ustaa, domobrana i civila 1945. (rtve Bleiburga) i zatakavanje toga zloina tijekom cijelog postojanja SFRJ; irenje fame o ugroenosti Srba u Jugoslaviji, a posebno u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu; stvaranje, irenje i razvijanje fame o Hrvatima kao genocidnom narodu, optu-ujuicijelihrvatskinarodzaustakezloine,pokuavajuimunametnuti komplekspovijesnekrivnjeitakogablokiratiusuprotstavljanjuveliko-srpstvu; tenja za vrstom federacijom, to podrazumijeva etatizaciju i centralizaciju vlastiiupravljanjasvimoblastimadravnogidrutvenogivotaJugoslavije, jer to odgovara velikosrpskim ekonomskim i politikim interesima i prua ve-e mogunosti za dominaciju; nastojanjedaseovladastrukturamamoiisileuJugoslaviji,posebnovoj-skom,policijom,carinom,diplomacijom,bankama,sredstvimajavnoginfor-miranja i sl.; velikosrpskiutjecajnaraseljavanje(naseljavanje)Srbaudrugapodrujaina njihovu kadrovsku distribuciju u vitalnim institucijama i djelatnostima; sputavanjerazvojaiizraavanjanacionalnesvijestikodsvihnesrpskih,apo-sebno hrvatskog naroda; sputavanjedemokratskihprocesanaprostorucijeleJugoslavije,spreavanje republika i naroda u njima da se, u skladu s usvojenim ustavom, razvijaju kao suverene dravne zajednice i ravnopravni sudionici jugoslavenske federacije; djelovanje na instrumentalizaciji Srba u Hrvatskoj i drugim republikama, kao izvritelja velikosrpske politike odnosno kao trojanskog konja, koji ima za-datak da iznutra destabilizira stanje i zapone borbu za osvajanje podruja za-hvaenih velikosrpskim interesima; razvijanje velikosrpstva u znanosti, umjetnosti i kulturi, a posebno u literaturi; politikonastupanjevelikosrpskimidejama,procjenama,ocjenamaiobjeda-ma u cilju diskvalifikacije ljudi, irenja meunacionalne mrnje i poticanja na neposlunost i bunt protiv vlasti u republikama koje su na meti velikosrpstva; stvaranje srpskih lobija u svijetu ...41

41JAVOROVI, n.d. str. 81 32 RAT U BOSANSKOJ POSAVINI 1992. D.Cosi Premavelikosrpskojpropagandi,Srbisuvjeniosloboditelji. Oni su oslobodili Hrvate i druge slavenske narode i zemlje od aus-tro-ugarskogjarma,aJugoslavijunjemako-talijanskeokupacije. Onisutikojiuratuuvekpobeuju,aumirugubeikakoVuk Drakovikae:Dokjetrajaorat,doksuSrbitrebalidaginu, onda su davana obeanja.42

Istovremeno s uveliavanjem srpskih rtava, velikosrpska pro-paganda minimizirala je hrvatske i muslimanske rtve rata, posebno rtve etnikog terora. Tvrdilo se i dokazivalo da je Srbi-ja poslije rata opljakana, iako su Srbi u ratu iskrvarili, da je podijeljena, necjelovita, da su Srbi diskriminirani i ugroeni itd. Memorandum SANU 1986. godine Poslije smrti Josipa Broza Tita 1980. god. i izbi-janjaalbanskepobunenaKosovu,teneuspjeha da se ta pobuna ugui mjeavinom mjera mrkve i batine,srpskinacionalnipokretjaasredinom 1980-ih. Izvori su bili srpska intelektualna elita: Srpskaakademijanaukaiumetnosti-SANUi UdruenjeknjievnikaSrbije.Meuprominen-tnijimintelektualcimakojisuoblikovalinovi velikosrpskiprojektbilisuuglavnompisci,eko-nomisti,povjesniari,filozofiipolitolozi:Dobricaosi-Geda,LjubomirTadi (otacpredsjednikaSrbije),MihailoMarkovi,DejanMedakovi,AntonijeIsakovi-Lule, Miodrag Bulatovi-Bule, Milorad Ekmei, Zagorka Golubovi, Kosta Mihailo-vi,VojislavKotunica(bivipremijerSrbije),RadmiloMarojeviNajznaajniji dokument koji potjee iz toga razdoblja je tzv. Memorandum SANU, tj. apirografi-rani43 tekst nacionalno-politikoga projekta iz 1986. godine. Osnovne postavke o po-loaju Srbije i srpskog naroda, iskazane u Memorandumu, su: Srbija ekonomski zaostaje, privreda joj je diskriminirana, ekonomski je eksploatirana; Slovenija i Hrvatska su glavni krivci za potinjeni poloaj Srbije, jer su one ostvariva-le ekonomsku i politiku dominaciju. A to ne bi bilo mogue, da te dve republike ni-su bile u poloaju da nametnu reenja koja odgovaraju njihovim ekonomskim intere-sima ... Odlunost s kojom se Slovenija i Hrvatska danas suprotstavljaju svakoj ustav-noj promeni pokazuje koliko im Ustav iz 1974. godine odgovara. Pogledi na drutve-noureenjenisuimalinikakvihizgledadabuduprihvaeniukolikosubilidrugaiji od shvatanja dvaju politikih autoriteta (Tita i Kardelja), a nije se moglo uiniti nita niposlenjihovesmrti,buduidajeUstavmogunou vetaosiguranodbilokakvih promena. Imajui sve to u vidu, ne moe biti sporno da su Slovenija i Hrvatska uteme-

42Vjesnik 04.02.1990., str. 6. 43 apirograf - stroj za runo umnoavanje tekstova ili crtea (http://hjp.srce.hr) V.Drakovi V.Kotunica I. UZROCIRATOVA NA PROSTORU BIVE JUGOSLAVIJE OD 1991. DO 1995. GODINE33

ljile politiku i ekonomsku dominaciju, kojom ostvaruju svoje nacionalne programe i ekonomske aspiracije.44 U Jugoslaviji je stvorena antisrpska koalicija izmeu razvijenih i nerazvijenih republi-ka, kako bi odrale stanje u kojemu obje strane ive na teret Srbije. Obostrani interes upuuje dva tipa podruja na koaliciju radi odranja postojeeg stanja u kome zadovo-ljavaju svoje interese na raun Srbije Protiv Srbije se vodi revanistika politika, koja se konano izrazila i u genocidu. Paritetni sistem udjela republika u organima fede-racije uveden je da se srpski narod dri pod stalnom kontrolom.45 Srpska nacija nema svoje drave. Ukljuivanjem autonomnih pokrajina kao konstitu-tivnih dijelova u federaciju Srbija je podijeljena, a pokrajine se ponaaju kao federalne jedinice. Usto se nastoji, da se srpski narod podijeli na Srbijance i preanske Srbe. Nacija koja je posle duge i krvave borbe ponovo dola do svoje drave, koja se sama izborila i za graansku demokratiju, i koja je u poslednja dva rata izgubila 2,5 miliona sunarodnika doivela je da joj jedna aparatski sastavljena partijska komisija utvrdi da posle etiri decenije u novoj Jugoslaviji jedino ona nema svoju dravu. Gori istorijski poraz u miru ne da se zamisliti.46

Fiziki, politiki, pravni, kulturni genocid nad srpskim stanovnitvom Kosova i Meto-hije najtei je poraz u oslobodilakim borbama to ih je vodila Srbija od Oraca 1804. do ustanka 1941. Na to treba odgovoriti odlunom obranom svog naroda i svoje terito-rije.Zamanjeoddesetaksledeihgodina,akosestvaribitnonepromene,Srbana Kosovu vie nee biti ... Sudbina Kosova ostaje ivotno pitanja itavog srpskog naro-da. Ako ono ne bude reeno jednim pravim idiodom nametnutog rata, ako se ne uspos-taviistinskabezbednostinedvosmislenaravnopravnostzasvenarodekojiivena Kosovu i Metohiji, ako se ne stvore objektivni i trajni uslovi za povratak iseljenog na-roda-tajdeoRepublikeSrbijeiJugoslavijepostaeievropskopitanje,sanajteim, nedoglednim posledicama.47

Kosovonijejedinopodrujenakomejesrpskinarodpodpritiskomdiskriminacije. Apsolutno, a ne samo relativno, opadanje broja Srba u Hrvatskoj dovoljan je dokaz za ovu tvrdnju. Uostalom, i inae je srpski narod u Hrvatskoj izloen rafinovanoj i delot-vornoj asimilacionoj politici. Sastavni deo te politike je zabrana svih srpskih udrue-njaikulturnihustanova u Hrvatskoj, kojasuimalabogatutradicijuizvremenaAus-tro-Ugarske i meuratne Jugoslavije, zatim nametanje slubenog jezika koji nosi ime drugognaroda(hrvatskog)oliavajuitimenacionalnuneravnopravnost.Tajjejezik ustavnomodredbomuinjenobaveznimizaSrbeuHrvatskoj,anacionalistikinas-trojenihrvatskijezikoslovcisistematskomiodlinoorganizovanomakcijomsvega vieudaljavajuodjezikauostalimrepublikamasrpskohrvatskogjezikogpodruja, todoprinosislabljenjuvezaSrbauHrvatskojsostalimSrbima.Ovakavuinak

44JAVOROVI, n.d. str. 84 45Problem i jest u tome to je Ustavom iz 1974. u politiki sustav SFRJ uveden princip paritetne zastup-ljenostirepublikaipokrajinauorganimafederacije.Tojesvakojrepubliciomoguavalodasprijei donoenje neke odluke koja joj nije odgovarala, ali isto tako ne daje mogunost nametanja jedne re-publike svim drugima u svim pitanjima kod kojih se trai konsensus. Da je Srbija vodila ispravnu, ne-velikosrpsku politiku, posebno prema pokrajinama, njoj bi ustavna rjeenja iz 1974. najvie odgovara-la,jerbiukljuivanjempokrajinaukonstitucijufederacijeimalatriglasa,asvakadrugarepublika samo po jedan. Do toga je ona kasnije dola podvrgavanjem Kosova i Vojvodine i dovoenjem u nji-ma na vlast Miloeviu poslunih ekipa. (Javorovi, n.d. str. 85.) 46JAVOROVI, n.d. str. 85 47Isto 34 RAT U BOSANSKOJ POSAVINI 1992. spremno se plaa kidanjem jezikog kontinuiteta kod samih Hrvata i uklanjanjem me-unarodnih termina dragocenih za komunikaciju sa drugim kulturama; naroito u ob-lasti nauke i tehnike. No srpski narod u Hrvatskoj nije samo kulturno odseen od ma-tice, vematica nemamogunosti da se o njegovoj sudbini, o ekonomskomi kultur-nom poloaju obavesti ni priblino onoliko koliko neke nacije u Jugoslaviji imaju ve-zesasvojimsunarodnicimaudrugimzemljama.Integritetsrpskognarodainjegove kultureuitavojJugoslavijipostavljasekaosudbinskopitanjenjegovogopstankai razvoja. .. Ostraena revnost kojoj je cilj konstituisanje zasebnog hrvatskog jezika to se izgrauje u protivstvu prema svakoj ideji o zajednikom jeziku Hrvata i Srba ne os-tavlja dugorono mnogo izgleda srpskom narodu u Hrvatskoj da ouva svoj nacional-niidentitet.IzuzimajuiperiodpostojanjaNDH,SrbiuHrvatskojnikadauprolosti nisu bili toliko ugroeni koliko su danas. Reenje njihovog nacionalnog poloaja na-mee se kao prvorazredno politiko pitanje. Ukoliko se reenja ne pronau, posledice mogu biti viestruko tetne, ne samo po odnose u Hrvatskoj ve i po itavu Jugoslavi-ju.48 Premapopisuiz1981.godinevanteritorijeSRSrbijeivi24%,odnosno1,958.000 Srba,tojeznatnovienegotojeuJugoslavijiSlovenaca,Albanaca,Makedonaca, uzetihpojedinano,askoroistokolikoiMuslimana.VanuegpodrujaSrbijeivi 3,285.000 Srba ili 40,3% ukupnog njihovog broja. U optem dezintegracionom proce-su koji je zahvatio Jugoslaviju najteom dezintegracijomzahvaeni su Srbi. Sadanji tok kojim se kree nae drutva u Jugoslaviji potpuno je obrnut od onog kojim se ono decenijama i vekovima kretalo dok nije stvorilo zajedniku domovinu. Taj proces us-meren je ka potpunom razbijanju nacionalnog jedinstva srpskog naroda.49 Nosei na sebi due od pola stolea peat i optereenje da je bio tamniar drugim ju-goslavenskim narodima, srpski narod nije bio u mogunosti da oslonac potrai u sop-stvenoj istoriji... Pod dejstvom vladajue ideologije kulturne tekovine srpskog naroda otuujuse,prisvajajuiliobezvreuju,zanemarujuilipropadaju,jeziksepotiskuje,a irilsko pismo postepeno gubi...50 OvosusamonekiodstavovaizMemoranduma.Iznjihsejasnovidenamjere njihovih autora:

Srbi su u svakom pogledu rtve drugih naroda i takvo stanje mora prestati.Srbi su u SFRJ razbijen i razjedinjen narod i to mora prestati.Srbi u drugim republikama su obespravljen narod i to mora prestati. Kako se sve to moe rijeiti? Dosta jednostavno: neka se Jugoslavija preuredi tako da svi Srbi ive u jednoj dravineka se u Jugoslaviji uvede princip jedan ovjek jedan glas i neka se na toj osnovi, a ne na republikoj i nacionalnoj jednakosti i ravnopravnosti, odluuje o jugoslavenskom politikom, gospodarskom i kulturnom ivotu.

48JAVOROVI, n.d. str. 87 49Isto 50Isto I. UZROCIRATOVA NA PROSTORU BIVE JUGOSLAVIJE OD 1991. DO 1995. GODINE35

Akostvarinemoguiiutompravcu,trebaprimijenitidrugorjeenje,kakvoje ve jednom primijenjeno u Vojvodini, kada je u okviru Austro-Ugarske stvorena Srp-skaVojvodina.Stvaranjemposebneautonomneoblastiutuojdravnojteritoriji Srbisuradilinaslabljenjutedrave,asvesaciljemdaseupogodnomtrenutkuto lake izdvoje iz nje i ujedine sa svojom subraom juno od Save i Dunava.51 Temeljne centralistike, a potom i etatistike52 velikosrpske tenje bile su izrae-neiupogleduobrambeno-zatitnogorganiziranja.Njihovinositeljisuseobruilina koncepcijuisustavopenarodneobrane,jersurepublikekrajemezdesetihipoet-kom sedamdesetih godina 20 st. postale vani subjekti obrane, s pravom na organizi-ranje oruane snage (teritorijalne obrane - TO) i njenim rukovoenjem. Velikosrbima jebiloneshvatljivoorganiziranjebilokakvihdrugihoruanihsnagaporedJNA,u kojojsu,uasnikomsastavu,SrbiiCrnogorciimalinesrazmjernupremo.Tovrlo jasno pokazuje nacionalna struktura profesionalnog kadra u JNA poetkom osamdese-tih godina, to se vidi iz podataka u tablici: Crnogorci 2,50 6,20 248Hrvati 22,10 12,60 57Makedonci 5,80 6,30 108Muslimani 8,40 2,40 28Slovenci 8,20 2,80 34Srbi 39,70 60,00 151Albanci 6,40 0,60 9Maari 2,30 0,70 30Jugoslaveni 1,30 6,70 515Drugi 3,30 1,60 48Nacionalnost b. kao % od a.Udio u stanovnitvu SFRJ (% a.)Udio u profesionalnom sastavu JNA (% b.) Tablica br. 1 Nacionalna struktura profesionalnog zapovjednog kadra u JNA (Javor., n.d. str. 88.) Iz tablice se vidi kako je u profesionalnom sastavu JNA bilo Crnogoraca 2,5 puta, Srba 1,5, a Jugoslavena ak 5,15 puta vie nego im je pripadalo prema udjelu u ukup-nomstanovnitvuJugoslavije.Hrvatajebilogotovoupolamanjenegojetrebalo,a najslabije su bili zastupljeni Albanci. Nositelji velikosrpstva su uvijek nastojali Srbe u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini indoktrinirati i u tom pogledu ih instrumentalizirati - pretvoriti u orue svoje politike. Cilj je bio, da se srpski nacionalni korpus u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini oblikuje kao poseban politiki i dravotvorni subjekt koji treba djelovati u nekoliko pravaca:

51Isto 52Etatizam - teorija i praksa to veeg udjela ili potpune vladavine drave u ekonomskim i drutvenim odnosima, vlast dravnog birokratiziranog aparata (http://hjp.srce.hr) 36 RAT U BOSANSKOJ POSAVINI 1992. da se u politikomsustavu nametne kao glavni nositelj vlasti i upravljanja ili kao prvi u partnerstvu, da to manje prizna ili uope ne prizna ustanovljenu dravnu vlast ili da ostva-ri punu teritorijalno-politiku autonomiju ida u skladu s velikosrpskim interesima iri podruje srpstva i radi na stvaranju uvjeta za prikljuivanje srpskih podruja (zemalja) matici Srbiji. Velikosrpstvojeosamdesetihgodina,aposebnonakonMemoranduma,postalo, najprije obazrivo i vrlo proraunato, a zatim sve otvorenije, bezobzirnije i ofenzivnije. Velikosrpstvo je postao glavni sadraj politikih nastupa i govora skoro svih vanijih srpskihpolitiara.ProvjeravelikosrpskedoktrineizvrenajenasreivanjuAlbanaca naKosovu.Tusustjecanaodreenaiskustvaipolitikerutinepotrebnizaosvajanje autonomnih pokrajina i Crne Gore, odnosno za sreivanje stanja u Srbiji, a potom za pohod na zapad. Slobodan Miloevi je dolaskom na elo Saveza komunista Srbije poeo ostvari-vati velikosrpski program. U tome mu je trebala jedinstvena Jugoslavija u kojoj e se osvimvanimpitanjimaodluivatiufederacijiodnosnonjenimorganimaizabranim na principu jedan graanin - jedan glas.Osim jedinstvene Jugoslavije trebala mu je i sila kojom e svoje tenje i obeanja provesti u ivot. Ta sila bila je velikosrpski zadojena masa, a metoda kojom je ta masa gurnuta u akciju bili su masovni mitinzi. Ciljevi tih mitinga su bili: rasplamsati velikosrpski duh irom Srbije i srpskih zemalja van Srbije.sruiti sve neposlune i nepodobne institucije drave. stvoritijedinstvenu,monolitnusilu,kojaesemoipokrenutiupohoduna Jugoslaviju. Populistiki je pokret poeo lomiti sve pred sobom. Pali su mnogi partijski komi-teti i opinski elnici, pale su autonomije pokrajina, pala jeCrnaGora. Miloevieva SocijalistikapartijaSrbije(SPS),organizatorkristalnihnoinasrpskinain,s pravom je 1990. godine, od austrijskog ambasadora u Beogradu, Paula Leifera, okvali-ficirana kao olienje nacionalsocijalistike stranke.53 Svimsrcemibesmrtnomduom,naelovelikosrpskogmitingakogpokreta stalaje,uskladusastoljetnomtradicijom,Srpskapravoslavnacrkva.Obiljeavajui eststotugodinjicuKosovskebitke,noseipoJugoslaviji(posrpskimzemljama) moti kneza Lazara. Ona je vjerske sveanosti pretvarala u velike politike i nacionali-stike skupove, koji su se potpuno uklopili u Miloevieve mitinge i njegov velikosrp-skipokret.elniciPravoslavnecrkvesusjediliuprvimredovimanaproslavi600. godinjice Kosovske bitke u Kosovu Polju, kada je Slobodan Miloevi - Slobo, kako sugaodmiljazvalinjegovifanatinisljedbenici,obznanio:eststoleakasnije, danas,opetsmoubitkamaipredbitkama.Onenisuoruane,madaitakvejonisu iskljuene.54

53JOVI Borisav, Poslednji dani SFRJ, Beograd, 1996., B. Jovi, 182. Str.54Politika, 29.6.1989., Javorovi, n.d. str. 91. I. UZROCIRATOVA NA PROSTORU BIVE JUGOSLAVIJE OD 1991. DO 1995. GODINE37

Iako je Miloevi velikosrpskoj politici, staroj dva stoljea, dao novi poticaj, bez srpske inteligencije, srpske crkve, srpskih generala, srpskih gospodarstvenika, srpskog podzemljaisrpskognarodakojijenaizborimaglasovaozanjega,onnebimogao uinitinita.Dakle,Sloveniju,Hrvatsku,BosnuiHercegovinuiKosovo,nijenapao, razarao,ietnikiistioSlobodanMiloevisasvojimkomunistikimaparatcima. Oni su se samo ponaali u skladu s voljom naroda, elei sauvati vlast i sinekure koje im po toj osnovi pripadaju. Agresiju na nesrpske narode u bivoj Jugoslaviji su izvrili Miloevievi sljedbenici iz redova srpske inteligencije, srpske pravoslavne crkve, srp-skevojske,srpskihgospodarstvenika,srpskogpodzemljaisrpskognarodakojijena izborima opetovano glasovao za Socijalistiku partiju Srbije i njenog vou Slobodana Miloevia i ostale politike stranke koje su u svojim politiko-programskim temelji-maimaleVelikosrpskihegemonizam(SPO-VukDrakovi,SRS-Vojislaveelj, DSS - Vojislav Kotunica i dr.). Primarno oni su htjeli stvoriti Veliku Srbiju do Karlo-baga, Ogulina, Karlovca i Virovitice, ili, dokle se u tom vremenu bude moglo, kako bi, svatko iz svoje oblasti, konzumirao ratni plijen. Imperijalistika buroazija je raunala kako e gusarenjem ostvariti vei profit, oficiri vee inove, Crkva vee stado, a sta-do vea socijalna i druga prava.Zemljovid br. 3 Velika Srbija: Karlobag-Ogulina-Karlovca-Virovitice 38 RAT U BOSANSKOJ POSAVINI 1992. Stevan Dedijer, fiziar, novinar, diplomat i utemeljitelj znanosti o poslovnojpijunai,biojeznanstvenikmeunarodnogugleda, profesornapetnaestaksveuilita.RoenjeuSarajevu1911.,a obrazovaoseuRimuiSAD-u,gdjejenaSveuilituPrinceton diplomiraofiziku.KaojedanodrijetkihSrba,protivnikaVelike SrbijeinjenihideologauotvorenompismuVelikaSrbijaimali glupi akademici pie predsjedniku Vlade Srbije, Zoranu iniu: Direktni povod da Vam piem je najnoviji i najlaniji simpozijum SAN-a o Velikoj Srbiji. Tu se izmislilo da nikada niko nije nastojao da stvori Veliku Srbiju nego su se samo nje-ni protivnici - (odakle i ko su oni nije reeno, S. D.) - sluili optubom o navedenoj veli-kosrpskoj hegemoniji, da bi ostvarili svoje ciljeve na tetu Srba. Sutina takvih simpozi-jumajeravnapoglupostionomdajedanasHumboltovaakademijauBerlinuodrala simpozijum dokazujui da u Nemakoj tokom 1930. i 1940. nije bilo ni nacizma ni Hitle-ra. Simpozijum SAN-a su opet, meu ostalim, vodili naunici kao Dobrica osic, Mi-hajlo Markovi i D. Medakovi. Ovde u ukratko opisati samo uticaj ideje Velike Srbije u svom linom ivotu. Roen sam uSarajevuodsrpskogocaimajkejuna1911.UistommesecujeuBeograduefvojne obavetajneslubepukovnikDimitrijeviApisosnovaoteroristikuorganizacijuUje-dinjenjeilismrtboljepoznatukaoCrnaruka,saciljemdateroromruiAustro-HungarskuimperijuidapoddinastijomKaraoreviaujedini-citiramustavCrne ruke-svesrpskepokrajine:1.BosnuiHercegovinu,2.CrnuGoru,3.StaruSrbijui Makedoniju, 4. Hrvatsku, Sloveniju i Srem, 5. Vojvodinu, 6. Morsku Obalu (Dalmaciju). Oktobra 1911. bio sam izbeglica u naruju majke beei za Beograd jer je Austrija htela da hapsi moga oca, doktora Jevtu Dedijera, kao lana Crne ruke, za ta imam bezbroj do-kaza.Toseizsvihnjegovihobilnihradova-umrojeu37.godini,1918,ividi.Godine 1913, posle Prvog balkanskog rata, on je napisao o Makedoniji knjigu Nova Srbija i u njoj rekao: Imajui Vardarsko-Moravsku dolinu, Srbija sada moe dominirati celim Balkan-skim poluostrvom. U izdanju knjige Jevta Dedijera o Hercegovini, koju je priredio Vla-dimirDedijer,objavljenojenjegovopismoministruunutarnjihposlovaSrbijeuizgnan-stvu 1916, u kojem J. Dedijer kae: Kod Bitolja naao sam nekoliko sela Vlaha koje tre-bapretvoritiuSrbekulturnimpostupkom.Godine1915.HrvatSupilojedoaouNi, gde je bila vlada Nikole Paia, izbegla iz okupiranog Beograda, da upozori Paia da Ita-lija namerava da okupira Dalmaciju. Na Paievo pitanje ta je Dalmacija?, Jevto De-dijer je napisao, 15. maja 1915, brouru Dalmacija. Na zadnjoj strani broure stoji: Veli-ka Srbija bie oko 250 000 km kvadratnih, to jest vea od Kraljevine Srba, Hrvata, Slo-venaca uspostavljene na Versajskoj konferenciji 1918.Aleksandar Karaorevi i Nikola Pai su uspostavili srpsku diktaturu nad svim narodi-majugoslovenskihzemalja.Novembra1918.kaodeteodsedamgodinauBosanskom amcu sluao sam majku Milicu Dedijer da zgranuta pria da je gledala kako naa, srp-skapolicijanatrguprisiljujeMuslimanedajedusvinjetinuislaninu.Decembra1918, posle Podgorikeskuptine, poelasu ubistvaCrnogoraca kojisuseborilizamonarhiju PetroviaisloboduCrneGore.Januara1919.generalMilanNedi,docnijeefvladeu okupiranoj Srbiji, pucao je na demonstrante na Jelaievom trgu u Zagrebu koji su traili autonomiju Hrvatske. Godine 1922. ika Lazi, ministar unutranjih poslova, pozvao me je: Hajde, Stevice, da ispratimo nau srpsku vojsku koja ide na Kosovo da tue Arnau-te. Juna 1928. majka Milica rekla je meni i brai, Vladimiru i Borivoju: Djeco, ovo je krajJugoslavije.ProkletiAleksandarjedaoubitidemokratskevoe Hrvata.To jebilo I. UZROCIRATOVA NA PROSTORU BIVE JUGOSLAVIJE OD 1991. DO 1995. GODINE39

kada je Punia Raci, lini prijatelj Aleksandra, sa kojim je no prije igrao pokera, ubio u skuptini brau Radi. () Velika Srbija je od poslanika skuptine Ante Pavelia, kako pie Svetozar Pribievi u svojojknjiziDiktaturaKraljaAleksandra(1936),kojijeuparlamentuzagovaraosamo autonomijuHrvatskeuokviruJugoslavije,kadjevidiodaPuniaRaiubijahrvatske voe,pretvorioukvislingaHitleraiMusolinijaidumanasrpskogivljauHrvatskoj. () Ovde u samo navesti ukratko pet kardinalnih gluposti SAN-a. 1.Uprkosbezbrojdokumenata,poevodGaraaninovogNaertanija,prekopisanjaJo-vana Cvijia, ustava Crne ruke, ideologa Drae Mihajlovia S. Moljevia i vladavine svihvelikosrpskihvladaod1918.do1941.SANsadnegirapostojanjeidejeVelike Srbije. 2.Srpski politiar Svetozar Pribievi na strani 163 svoje knjige Diktatura Kralja Alek-sandra veli sledee: Nema na svijetu snage sto moe slomiti hrvatsku misao. Prije e se Velebit sruiti u more i Drava i Sava presuiti nego e se Hrvati odrei svojih tenji tosadravajuuvanjeinesmetanirazvojnjihovaindividualiteta.Korenitaglupost rukovodstvaSAN-akaoiMiloeviabilajedanerazumijudaovotojePribievi rekao za Hrvate, vredi i za Slovence, Bonjake, Makedonce, Albance i Crnogorce. 3.U is