4
- liST IZLAZI TJEDNO. - GODISNJA PRETPLA'(A 30.- DIN. - ZA INOZEMSTVO 60.- DIN. OGLASI PO' TA RI FI . GODINA X. BROJ 30. $ibenik, 13. si'pn)a 1939. l- UUDM,ST'Ii A l UPRAVE : SIBE NIK Pl' t1 SE HE VR ACAJU. Stoqovi slame Narodi Imaju svoje narollte oso- bine, svoj znataj, svoju dulu, po ko- joj se razlikuju. :znataj, dtugu dušu Imaju Francuzi, drugu Nijemci, a drugu ml Hrvati. Hrvati su ponosni na svoju povi- jest, na svoj jezik, vjeru l Jed- nom rljetju: ponosni su na svoju na- rodnost, u kojoJ su pohranjene sve njihove osobine, l dula. All u nalem narodnom znalaju, 11 nalof hrvatskoj dull Irna nedosta- 1aka, nalazi se 1 po koja tamna pje- . 11a. S tlm se, naravno, ne možemo .ponositi, a Jol manje veseliti. Tu je, naprotiv, prva nala dužnost: upoznati .same sebe, a onda se popravljati. Na sve se nedostatke netemo osvrtati. To nam ovdje ne bl bilo nl mogute. pozornost samo na jedno. Hrvatski narod Je uvijek bio Ide- narod. NIJe mu bilo samo do kruha l ruha, vet, u prvom redu, do duhovnih vrednota: do vjere, do rpravde l poltenja, do Istine, dobro- 1e l ljepote. Kroz svoju dugu povi- Jest uviJek se odulevl)avao za pleme- nite pothvate, za sve pokrete kofi su se borili n kakve vile, plemenltl)e <liJeve. Pa Ipak! U svoJoJ ljubavi prema ldeallma, u svojo) gorlJivosti l odu- ievljenJu za pobjedu duha nad ma- 1erljom, za pravde nad silom '4!esto Je nestalan l popustljiv. Znade se brzo ugriJati l planuti, all 1 ohlad- --nltl, l utrnuti. - Dok srce kuca, dok se krv po žilama nemirno burka, m ofel s od 10.000 Hr- -vata nepriJatelJsku vojsku koja 'broJI l do 100.000 boraca. All kad srce umukne, kad se krv smiri, telko le na bilo kakvu borbu s ne- priJateljem, na bilo koJI vetl pothvat, 'koJI Iziskuje mnogo l Jrfava. Ml smo, u prvom redu, kao, u- glavnom, l svJ slavenski narodi, na- · rod srca l krvi l nagona. Tri- Jezni razum 1 hladno nl- su nale osobine. A bez tih osobina felko ;e ustrajati u borbi l radu. Zato smo toliko puta bili xapaiJenlm stogovima slame. - Kad zapali stog slame Jeziel vatrenih pfamenova lvlgaju visoko, kao da (!opriJeti do samoga neba. nakon vremena, vatreni se Jeziel smJrlvatl, padati, blijedi- tl l gasiti. l na koncu od svega lara, svJetlosti l topline ostane na zemlJI kup sivoga, hladnoga pepela. ZapalJeni stogovi slame, to su eto, lesto puta, nali zanosi, nale odu- JeviJeriJe l Konqres Krista Kralja ( Ljubljana 25. " 3 0. VII. 1 939 .) Zidar razgleda i zidove i podove , i ograde i krov prije nego pristupi obnovi koja se raspada. Nema smisla trošiti na bojenje i pa ni na zakrpavanje, ako su zidov i i krov tako troš ni da svaki može sve u gomilu. Mi smo ustan ov ili, a na kon- gresu u Ljubljani od 25 do 30 t. mj . nam još bolje pred staviti, kako je zgrada u slanju raspadanja; zidovi su raspucali i ne mogu uzdržali krov, koji na sve strane kao rešeto, kada nastupi olujno vrijeme - napetosti država i naroda. Krist"kraljl Snažna je to parola kojom se može putove s pola na pol, s jednoga kraja na protivni krai. Kongres Krista kralja što se odr- žava u glavnom gradu slovenskoga naroda, u bijeloj Ljubljani, ima zada- tak, i deju Krista-kralja popu- larizirati i stvarati nove svrstane kolo- ne boraca za krunu kralja svih zema- lja, krunu ljudstva i po- štivanja, že zlo pravde uz koju mora biti i ljubav , znak mira koji donosi bo- lji život. Snažni glasovi u skupinama klicati: Posvud Boga! U naše u- rede i ustanove; u naše obitelji i do- move. Cast glavarima zemlje , ali uz njihovu sliku morali bismo vidjeti i Božj i znak po svim javnim mjestima i uredima. »Gospodinova je zemlja i sve što je na njoj«. Ispravno bi bilo da ga sva zemlja priznare za Gospo- dara . i vladara. Prelstava u kojoj nastupiti 3000 omladinaca snažnim i slikovitim pote- zima pred oledaoce ideju o kraljevstvu Božjem. T o siqurno biti jedna od proorama . Mnogi narodi zastupani po svojim prelstavnicima. Susjedni naro- di, naravno u skupina- ma. Ljubljana tih' dana bili u kojoj se aovorifi u mnoqim jezici- ma. Slovenski seljak ne razumjeti ni Francuza ni Poljaka, ni $panjolca ni Talijana, a ni ovi ne razumjeti slo- govor. Ip ak je dan drugo- ga razumjel i, jer su to sa st anci na ko- ji ma se sporazum ijevaju ljudi govori- ma srca, a ne je zika, du ša, a ne be- sj eda . Prog ra m kon gresa u dv ije e ;) d si: prepo rod. je sve. O lomu govorit i svi sa svoga stanov išta. Kon g res i K ri sta kralja ne- maju za sobom dugu proš lost, a mo- rali su biti veliki duhom i dalekih po- gleda oni koji su dali poticaje za nje. Kongresi Krista kralja, naravno, kako sama kaže, imaju zadatak popu- larizirati ideju Krista kralja, ali, kon- kretno im je pred probuditi svijet, dignuti ga na noge u borbi za dobro i pobjedu dobra; što k ... danas nema onu ko ja mu pripada, lomu su krivi sa- mi. Stotine milijuna drijemaju, dok mnogo m11nji brojevi protivnill:a Božjih svijet u svom pakle 'n- skom poslu borbe prot i Bogu. Katolici svih zemalja na okup i To je parola konqresa ove vrst i. U zbije- ne redove neka se vrstaju oni kojima je krsveto znamen je. Na koncu preko radija progo- vor i ti i Sveti Otac Pio Xli. u svim jezicima koje znade qovoriti. To zbilja biti prava konferencija, na kojoj fle nad- mudrivali jedan drugoga qovorima . Tu imati bratstvo , za razliku od onih sastajanja na kojima se vežu blokov i i osovine. Evo, mi dajemo i sl ike i primjere vrhovnim šefov ima zemalja, kako i što treba raditi u dogo- vorima. l ponavljamo, jer je i Savez Naro- da pred »ako Gospodin ne sagradi doma, uzalud se trude oni koji ga grade« . Krist neka upravlja, Krist neka kra ljuje, Krist neka vladat Junior Oho sporazuma »Hrvatski Dnevnik « dono- si opširan izvj taj o gl avnoj s kup štini Go,spodarske Sloge, na kojoj je odr.lao dulji govor ing. Augu st K o š u t On je ostalim kazao i ovo: »N as kor o v ri jeme, ka da sve ono, o smo pre- razum nam govori, kako Je za svaki Lakle se l brfe o tome u- vJerHI, ako se osvrnemo na malene poJedinosti, koje smo sami doživJeli Ul Ih jol l danas proilviJujemo. - na selu da osnu- Je zadrugu. Sakupi nekoliko ugledni- Jih osoba, l razlofl lm svrhu zadruf- nog rada. Svi su odu!evljenl, l osni- va se zadruga. - A nakon dvije - tri godlnel Zadruga flvotarl, Jer je u davno smalaksalo ono pr- votno zadrugarsko odulevijenJe. ' ·' tvoriti u zakone i regulirati rnd u na šoj domovi ni p rema tim zako nima. Na taj riješiti sve za datke u k orist sebe i svoje d jece ... Kada sc svr- še prob lemi, a ti svr iti na- sko r o, n astavit s radom. da ne tr e- bamo tražiti kru ha iz tude torbe, i da - postavlja temelje vjersko-prosvjetnom drultvu. su zagriJan!. Na sastanke dolaze re- dovito, knJige l lasoplse, te po- malo l sami nello pilu l predavaJu. - No l .fo sve zakratko. Prvoga zano- sa neslane, l onda lm brzo sve do- sadi. NIJe uvijek tako, all Jest T o je, prlznajmo, nala mana, slabost nalega znalaJa. Dobro Je da Imamo srce, all ne smiJemiO nl razum zanemarili. A bal IROJ CEJC. IACUHA Jl.tlt se mil ijuna na.še ko ja živi u stranom sv ij etu odmah povratiti u svoj rodni t ar i kraJ i svoje iskustvo, ko- je su te.bkom mukom stekli u stranom svi- jetu, dati zn go podnrski napredak svoje h rvats ke domovine. Beogradsko "Vreme« sarajevska »J ug. Pošta« javljaju, da. je u Sarajevu, prilikom proslave 60-godišnjice dra Ma- dr Juraj S u t e j kazao i ovo : skorih dana dokazat da je hrvatska individualnost. Oni da na ovom terenu živu s onim :1a- rod ima, koji živu na njemu, i da izgra- d uju slobodnu državn u zajed- nicu . . . Vidim ovdje pr edstavni ke svih društava, predstavnike Crkve i p redstav- nike rba, vidim sve one, koji da dr Vlatko nastupa kao slobo· dan kao jedini ovlašteni k h rvat- skoga nar oda i kao p ravi Sl aven. Skori dani nam to pokazati i vi vi dj eti, da mi ne postupati nego o-enko, kako m0ramo, jer nP. svoje- vol j no u logo r, nego da s Srbima izgradimo ovu na- rodn u i državnu zajednicu. . Beogradski » Narodna Tribu- na• piše: U krugovima pridaje se ve- liki veoma živoj djelatnosti na Bledu. parno se tvr di. da je sporazum gotova stvar i dn zn neko li ko da'na njaci ima da dovrše svo pred- radn je, da bi se ak t o sp orazumu mogao potpisati. Po na ·im informacijama u toku ljeta sp orazum ima svakako dn bud e potpi san. Sva kako da se na Bl ed u ove godi ne ne o dmara. .. a Bledu je pr edsjednik vlade g. koji je danas i šef Jugoslavenske Radikalne Zajednice. U Be- gu nja ma, nek ol ik o ki lometara od Bl eda, nalazi se na ljetovanju pr edsjednik Se nata i p rv i podpretsjednik JRZ g. dr.A nt un Kor o- šec. Od Bl eda do Kupinca nije daleko . a uz put ima i suviše mi rnih mjesta, u ko- jima e može nesmetano razgovarati o svi ma pi ta nj ima. Cvrsto se vje- ruje. da e razgovori vode i da su daleko odmakli. Možda u idu- broj u bit i u da ob javi- mo nove d eta lje u vezi sn sporazumom.« * Lju bl jans ki »Slovenec« od 16. t mj. u svom tje dnom unut rašnj em pregledu, ostalim, piše: »S rpanj je u Beograd u pust i pr azan. T kogod može, po bj egne pr ed n e- snosnom u Sloveniju, na more ili u nek u »banju «. u je sada min istar a. Vod e poj edinih po- uspjeh potrebna ustraJnod l nepo- pustlJivost. Hilla ne ako dobro a slabo U tom slu- bolje je nllta l ne Barem nam se niko rugati. Ne smijemo se tjelltl s mišiJu, da Ima 1 gorih od nas. To Je kukavna u- tjeha, s kojom se opiJaju kr!IJavcl l sulllavcl. A ml ne spadamo nJih! Ml 'Smo jol uvijek zdravi narod, koJI je sposoban za najvete napore l frtve. lg.

l-212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1939_30.pdf · xapaiJenlm stogovima slame. - Kad ~e zapali stog slame Jeziel vatrenih pfamenova lvlgaju visoko, kao da će (!opriJeti

  • Upload
    others

  • View
    4

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: l-212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1939_30.pdf · xapaiJenlm stogovima slame. - Kad ~e zapali stog slame Jeziel vatrenih pfamenova lvlgaju visoko, kao da će (!opriJeti

-liST IZLAZI TJEDNO. - GODISNJA PRETPLA'(A

30.- DIN. - ZA INOZEMSTVO 60.- DIN.

OGLASI PO' NARO~ITOJ T A RIFI.

GODINA X. BROJ 30.

$ibenik, 13. si'pn)a 1939. l- ~OI! C.,A UUDM,ST'Ii A l UPRAVE : SIBENIK Pl' t1

RUKO~ISI SE HE VR ACAJU.

Stoqovi slame Narodi Imaju svoje narollte oso­

bine, svoj znataj, svoju dulu, po ko­joj se međusobno razlikuju. DrukčiJi

:znataj, dtugu dušu Imaju Francuzi, drugu Nijemci, a drugu ml Hrvati.

Hrvati su ponosni na svoju povi­jest, na svoj jezik, vjeru l običaje; Jed­nom rljetju: ponosni su na svoju na­rodnost, u kojoJ su pohranjene sve njihove osobine, značaj l dula.

All u nalem narodnom znalaju, 11 nalof hrvatskoj dull Irna nedosta-1aka, nalazi se 1 po koja tamna pje-

. 11a. S tlm se, naravno, ne možemo .ponositi, a Jol manje veseliti. Tu je, naprotiv, prva nala dužnost: upoznati .same sebe, a onda se popravljati.

Na sve se nedostatke netemo osvrtati. To nam ovdje ne bl bilo nl mogute. Svratićemo pozornost samo na jedno.

Hrvatski narod Je uvijek bio Ide­-alistički narod. NIJe mu bilo samo do kruha l ruha, vet, u prvom redu, do duhovnih vrednota: do vjere, do rpravde l poltenja, do Istine, dobro-1e l ljepote. Kroz svoju dugu povi­Jest uviJek se odulevl)avao za pleme­nite pothvate, za sve pokrete kofi su se borili n kakve vile, plemenltl)e <liJeve.

Pa Ipak! U svoJoJ ljubavi prema ldeallma, u svojo) gorlJivosti l odu­ievljenJu za pobjedu duha nad ma-1erljom, za premoć pravde nad silom '4!esto Je nestalan l popustljiv. Znade se brzo ugriJati l planuti, all 1 ohlad­--nltl, l utrnuti. - Dok srce uzbuđeno kuca, dok se krv po žilama nemirno burka, m ofel s četom od 10.000 Hr­-vata potući nepriJatelJsku vojsku koja 'broJI l do 100.000 boraca. All kad srce umukne, kad se krv smiri, telko le računati na bilo kakvu borbu s ne­priJateljem, na bilo koJI vetl pothvat, 'koJI Iziskuje mnogo nesebičnosti l Jrfava.

Ml smo, u prvom redu, kao, u­glavnom, l svJ slavenski narodi, na­·rod srca l osjećaja, krvi l nagona. Tri­Jezni razum 1 hladno prosuđlvanJe nl­su nale osobine. A bez tih osobina felko ;e ustrajati u borbi l radu.

Zato smo toliko puta bili slični

xapaiJenlm stogovima slame. - Kad ~e zapali stog slame Jeziel vatrenih pfamenova lvlgaju visoko, kao da će (!opriJeti do samoga neba. Međutim, nakon kr~tkoga vremena, vatreni se Jeziel počnu smJrlvatl, padati, blijedi­tl l gasiti. l na koncu od svega lara, svJetlosti l topline ostane na zemlJI kup sivoga, hladnoga pepela. •

ZapalJeni stogovi slame, to su eto, lesto puta, nali zanosi, nale odu­JeviJeriJe l lćleall.

Konqres Krista Kralja (Ljubljana 25. " 30. VII. 1 939.)

Zidar razgleda i zidove i podove, i ograde i krov prije nego pri stupi obnovi kuće koja se raspada. Nema smisla trošiti na bojenje i krečenje, pa ni na zakrpavanje, ako su zidovi i krov tako trošni da svak i čas može sve u gomilu.

Mi smo već ustanovili, a na kon­gresu u Ljubljani od 25 do 30 t. mj . stručnjaca će nam još bolje pred oči staviti, kako je zgrada čovječanstva u slanju raspadanja; zidovi su raspucali i ne mogu uzdržali krov, koji na sve strane teče kao rešeto, kada nastupi olujno vrijeme - napetosti država i naroda.

Krist"kraljl Snažna je to parola kojom se može krčili putove s pola na pol, s jednoga kraja na protivni krai. Kongres Krista kralja što se odr­žava u glavnom gradu slovenskoga naroda, u bijeloj Ljubljani, ima zada­tak, ideju Krista-kralja jo~ jače popu­larizirati i stvarati nove svrstane kolo­ne boraca za krunu kralja svih zema­lja, krunu ljudstva i međusobnoga po­štivanja, žezlo pravde uz koju mora biti i ljubav, znak mira koji donosi bo­lji život.

Snažni glasovi u skupinama će klicati: Posvud Boga! U naše ~kole, u­rede i ustanove; u naše obitelji i do­move. Cast glavarima zemlje, ali uz njihovu sliku morali bismo vidjeti i Božj i znak po svim javnim mjestima i uredima. »Gospodinova je zemlja i sve što je na njoj«. Ispravno bi bilo da ga sva zemlja priznare za Gospo­dara . vođu i vladara.

Prelstava u kojoj će nastupiti 3000 omladinaca snažnim i slikovitim pote­zima iznijeće pred oledaoce ideju o kraljevstvu Božjem. T o će siqurno biti jedna od najjačih tačaka proorama.

Mnogi narodi biće zastupani po svojim prelstavnicima. Susjedni naro­di, naravno doći će u većim skupina­ma. Ljubljana će tih' dana bili kuća u kojoj će se aovorifi u mnoqim jezici­ma . Slovenski seljak ne će razumjeti

ni Francuza ni Pol jaka, ni $panjolca ni Talijana, a ni ovi ne će razumjeti slo­venački govor. Ipak će jedan drugo­ga razumjel i, jer su to sa sta nci na ko­jima se sporazumijevaj u ljudi govori­ma srca, a ne jezika , duša, a ne be­sj eda.

Program kongresa u dv ije r ij eč i e; ) d si: kršća ns ki p repo rod. Rečeno je sve. O lomu će govorit i svi sa svoga stanovišta. Kon g res i Kri sta kralja ne­maju za sobom dugu proš lost, a mo­rali su biti veliki duhom i dalekih po­gleda oni koj i su dali poticaje za nje . Kongres i Krista kralja, naravno, kako sama r i ječ kaže, imaju zadatak popu­larizirati ideju Krista kralja , ali , kon­kretno im je pred očima: probuditi kršćanski svijet, dignuti ga na noge u borbi za dobro i pobjedu dobra; što k ... ćanstvo danas nema onu r ii eč ko ja mu pripada, lomu su krivi kršćani sa­mi. Stotine milijuna kršćana drijemaju, dok mnogo m11nji brojevi protivnill:a Božjih zaglu~uju svijet u svom pakle'n­skom poslu borbe proti Bogu.

Katolici svih zemalja na okup i To je parola konqresa ove vrsti. U zb ije­ne redove neka se vrsta ju oni kojima je križ sveto znamen je.

Na koncu će preko radija progo­vor iti i Sveti Otac Pio Xli. Pozdraviće u svim jezicima koje znade qovoriti. To će zbilja biti prava međunarodna konferencija, na kojoj fle će nad­mudrivali jedan drugoga dvoličnim qovorima . Tu će imati riječ kršćansko bratstvo, za razliku od onih sastajanja na koj ima se vežu blokovi i osovine.

Evo, mi dajemo i sl ike i primjere vrhovnim šefovima zemalja, kako i što treba raditi u međusobnim dogo­vorima.

l ponavljamo, jer je i Savez Naro­da pred očima, »ako Gospodin ne sagradi doma, uzalud se trude oni koji ga grade«.

Krist neka upravlja , Krist neka kra ljuje, Krist neka vladat

Junior

Oho sporazuma Zagrebački »Hrvatski Dnevnik« dono­

si opširan izvještaj o glavnoj skupštini Go,spodarske Sloge, na kojoj je odr.lao dulj i govor ing. August K o š u t ić. On je među ostal im kazao i ovo:

»N askoro će doći vri jeme, kada ćemo

sve ono, o čemu smo vijećali, moći pre-

razum nam govori, kako Je za svaki Lakle ćemo se l brfe o tome u­

vJerHI, ako se osvrnemo na malene poJedinosti, koje smo sami doživJeli Ul Ih jol l danas proilviJujemo.

- UčitelJ na selu hoće da osnu­Je zadrugu. Sakupi nekoliko ugledni­Jih osoba, l razlofl lm svrhu zadruf­nog rada. Svi su odu!evljenl, l osni­va se zadruga. - A nakon dvije -tri godlnel Zadruga flvotarl, Jer je u članovima davno smalaksalo ono pr­votno zadrugarsko odulevijenJe.

' ·'

tvoriti u zakone i reguli rati rnd u čitavoj

našoj domovini prema tim zakonima. Na ta j ćemo način moći rij eši ti sve zadatke u korist sebe i svoje djece . . . Kada sc svr­še polit i čki problemi, a ti će svr iti na­skoro, nastavit ćemo s radom. da ne tre­bamo tražiti kruha iz tud e torbe, i da će

- Svećenik postavlja temelje vjersko-prosvjetnom drultvu. Mladići

su zagriJan!. Na sastanke dolaze re­dovito, čitaju knJige l lasoplse, te po­malo l sami nello pilu l predavaJu. - No l .fo sve zakratko. Prvoga zano­sa neslane, l onda lm brzo sve do­sadi.

NIJe uvijek tako, all Jest često.

T o je, prlznajmo, nala mana, slabost nalega znalaJa.

Dobro Je da Imamo srce, all ne smiJemiO nl razum zanemarili. A bal

IROJ CEJC. IACUHA Jl.tlt

se četvr t milijuna na.še braće, koja živi u stranom sv ij etu moć1 odmah povratiti u svoj rodni tari kraJ i svoje iskustvo, ko­je su te.bkom mukom stekli u stranom svi­jetu, dati zn go podnrski napredak svoje hrvatske domovine.« .

Beogradsko "Vreme« sarajevska »Jug. Pošta« javlja ju, da. je u Sarajevu, prilikom proslave 60-godišnjice dra Ma­čka, dr Juraj S u t e j kazao i ovo :

»Događaji skorih dana dokazat će, da je zajamčena hrvatska individualnost. Oni hoće, da na ovom terenu živu s onim :1a­rod ima, koji živu na njemu, i da izgra­d uju zajednički slobodnu državnu zajed­nicu . . . Vidim ovdje predstavnike svih društava, predstavnike Crkve i predstav­nike rba, vidim sve one, koji osjeća ju,

da dr Vlatko Maček nastupa kao slobo· dan čovjek, kao jedini ovlašteni k hrvat­skoga naroda i kao pravi Slaven. Skori dani će nam to pokazati i vi ćete vidj eti, da mi ne ćemo postupati drukčije, nego o-enko, kako m0ramo, jer nP. ćemo svoje­vol jno u zarob l j e nički logo r, nego hoćemo,

da s braćom Srbima izgradimo ovu na­rodnu i državnu za jednicu. .

Beogradski časopis »Narodna Tribu-na• piše:

U političkim krugovima pridaje se ve­liki značaj veoma živoj d jelatnosti na Bledu. parno se tvr di. da je sporazum gotova stvar i dn zn nekoliko da'na stru~ n jaci ima da dovrše svo tehničke pred­radn je, da bi se akt o sporazumu mogao potpisati.

Po na · im inform aci jama u toku ljeta sporazum ima svakako dn bude potpisan.

Svakako da se na Bledu ove godine ne odmara. . . a Bledu je predsjednik vlade g. Cvetković, koji je danas i šef Jugoslavenske Radikalne Zajednice. U Be­gu njama, nekol iko ki lometara od Bl eda, nalazi se na ljetovanju predsjednik Senata i prvi podpretsjednik JRZ g. dr.Ant un Koro­šec. Od Bleda do Kupinca nij e daleko. a uz pu t ima i suviše mirnih mjesta, u ko­jima e može nesmetano razgovara ti o svima poli ti čkim pi tanj ima. Cvrsto se vje­ru je. da e razgovori vode i da su već

daleko odmakli . Možda ćemo već u idu­ćem broju biti u mogućnosti . da objavi­mo nove detal je u vezi sn sporazumom.«

* Ljubl janski »Slovenec« od 16. t mj. u svom tjedn om unutrašnjem pregledu, među ostalim, piše :

»Srpanj je u Beograd u obično pus t i prazan. T kogod može, pobj egne pred n e­snosnom vrućinom u Sloveniju, na more ili u neku »banju«. Međutim u Be~rn.du je sada većina ministara. Vode pojedinih po-

uspjeh potrebna ustraJnod l nepo­pustlJivost. Hilla ne znači, ako dobro počnemo, a slabo svr~lmo. U tom slu­čaju bolje je nllta l ne započlmalll

Barem nam se neće niko rugati. Ne smijemo se tjelltl s mišiJu, da

Ima 1 gorih od nas. To Je kukavna u­tjeha, s kojom se opiJaju kr!IJavcl l sulllavcl. A ml ne spadamo među

nJih! Ml 'Smo jol uvijek zdravi narod, koJI je sposoban za najvete napore l frtve.

lg.

Page 2: l-212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1939_30.pdf · xapaiJenlm stogovima slame. - Kad ~e zapali stog slame Jeziel vatrenih pfamenova lvlgaju visoko, kao da će (!opriJeti

STRANA 2.

litičkib grupa su još uvijek u Beo~mdu i uop e ne mi. le na odmor. Svo čeka ~ln rje~onj c hn•ntskog pitanja. nk i ulica. Sve očekuje i prilično mimo prati doga­đaje, koji . e odiwnvaju na Bledu. vi že­lo samo jedno, dn što prije dođe do ob­jave konačnih odluka.

Sve očekuje izvještaje s Bleda. Veli­ka važnost e polaže i u ra zgovo re, koje je imal n nova trojka: Cvetković, dr Koro-cc i dr Kulenović. Premda politi čki hu­

govi ne raspolažu točnim p dacima i izv jcštnjima. o toku i sadrža ju samih raz­govora sn pravim predstavnicima hrvat­skoga nar da, ipn.k jo svo uv jereno, da će konačna odluka o rješavanju hn•ntskogn pit anja pasti u najkraćem roku .«

Zagrebački »Obzor« od 19. t. mj. pl-še :

» » lovcnčevc« informacije iz Beo{!ra­da, koje smo ju čer priopćili. pokazuju, kako se u slovenskom dijelu JRZ. a vje­rojatno i u cijeloj JRZ. ,!!leda na razvitak političkih do~n čln in . pa su one to!!n !!l -di tn aktucln i interesantne. nrcmdn no­ravno to ne znači , da su sve i:>:nešcnc pro!!noze i točne . »Slovenec« tvrdi, da predstoii u n n ikrnćem vremenu po tnis soornzumn između f!d . C'vctko,-·ćn i dra Mačka. tc dn je to pitan je potisnulo u pozadinu .;vc o.; tn lc nrohlcmc u ovo · dr­žavi. t Beodrndu - veli e dni ic - ve čeka. da budu orcf!OVClri dokončnni i uta­nn če'nin obinvlj cnn. on zato oolitičnri i iz vladinih i iz ono7 icionih red Yn. ne oc!Jaze na odmor usorkoc; sronnjskc sonri ne. ;"Sioveni'C« ml'đutim ne iznoc;i datum. do koicP hi vi,.rojatno 1mornzum trebao hiti ob javi i en . Cini se. dn »Slovenec« ne će

činiti 11 tom ooalcdu oro!!nozc, jer mntr , dn ni je vn'lno. dn li će c;norn7.um biti ob­javl jen cl~'sct;~l.: dana oriic ili kasnije. iz pisanja » lovcncn« proizlazi. da O . JN i o tale rb ijan ke opozicione arupc 'ne će udjclovnti ne samo u zakliučcnj 1 ~nor1711ma . već ni u novoj vladnvinskoj kombina ciji.

Soornzum će biti zn k l i učen između

predsjednika vlade a. Cvetkovićn i dra Mačkn . Prema i~anju "Slov,.nca c izgleda. tb bi kao rezultat toga d šio do ~uradnjc SDK i JRZ. To je svnkako vledište, koje or{!an dm Korošca Yeć od prije zastupa.

novoj bi vladavin~koj kombin aci ii bili dakle zastupani pred ta,"nicl JRZ i SDK. Nov bi vlada . kn.ko sc tvrdi. ZS\ najkraće

vrijem e. donijel a nove političke zakone, ·da omoJ!ući normaliziranje političkog živo­tn. Glavna bi zadaća nove vlade međutim bila. dn provede u život po tignuta utn­načcn in između gg. Cvetkovića i dra Ma­čka . D r-/.i e-. dn će zatn trebati dulje VTC­m ena. Pn bi nova v ladina kombinacija o~taln dotle nn. vlasti.

ada. h rvntsku javno t interesira je­d ino. ta. će donijeti potpi u tn načen ja iz­među !1<1. Cvctkovića i dra Mačka . Jav­nost želi . da se stvnr 11 tom PO!!ledu čim pri je razbistri, te dn c;e napok0n izađe iz ~da ~n i ncizvicm situaci i e. Općenito je uvj eren ic. dn je bilo do ta čekanja i tak­tizira n in . Ba.za novih odnosa između hr­vnt kof{ naroda, srpskog naroda i sloven-

Tečaj Križarica u Drežnik-gradu

Neda leko Plitvičkih Jezera, pokraj hlad­ne i vijugave Korane, nu malenom brežulj­ku vidi se već iz dal jine zvonik male seoske crkvice, okružene voćnjacima i liva­dama. To je siromašno, ali ipak li jepo i idilično selo naše Like, Drežnik-grad, u ko­jemu su Križa ricc održale svoj ovogodišnji ferija lni tečaj.

Tečaju su prisustvovalo Križari ce i~

svih krajeva naše domovine, a bilo ih je \l­

ko 90. Prije tečaja održane su duhovn e

vježbe, koje su počel e 6. V ll. prije podne, a završile su 9. Y I I. ujutro. Duhovne vjclbe je održao prcč. Mons. dr Josip G u n č t'­v ić.

9. VII. posl ije završenih duhovnih vje!hi zajedničke sv. Mise i Pričesti započeo je

t ečaj . Tečaj je otvorila predsjednica YKS-a s. Marica S t a n k o v ić, koja je naglasila da ovaj tečaj ima posl užiti kao priprava za veliki jubilej hrvatskog naroda, proslavu 1300 godišnjice pokrštenja. Vodstvo tečaja

preuzela je s. M. D u g a č k i, koja je s nekoliko top lih i sestrinskih riječi pozv::lla pri su tne, da se što više okoriste tečnjen.

Predava11ja na tečaju bila su podijeljena

))KATOLIK<e

..., ZIVOT S CRKVOM

Crkveni kalendar

edjclja, 23. VII. : O mn nedjelja po Duhovima. - Sv. Apolinnr, bi kup i mu­OOnik, Bio jo učenik v. Pctrn.

Ponedjeljak, 24. V!L : Sv. Kristina, djevica i mučenica. Bila je kćerkn ne­koga pogp n kog suca. Jednoga dana zlntnc kipove svog oca m ječe i zlato podij eli iromasimn. 1 jezin je tnc upro sve ile, samo da je odvrati od kršćan ­

stva. li uzalud. Zbog toga je bila ustri­jeljcnn otrovnim strjcl icnmn.

tora k, 25. V ll.: Sv. Jakov, apostol. On je bio brat v. lvann evnndclis tc. a rodnk po majci Bl. D j. Marije. Poslije Isu ovn slavnog uznšnšća na nebo propo­vijedno j evanđelje u Spanjolskoj, dok ga napokon u Jen1zolimu nisu mačem

pogub ili. Srijeda, 26. Vl T. : Sv. Ann, mn ika Bl.

Dj . 1nrijc. Bila je od najstari jih vreme­na u velikoj čnsti kod svi h kršćana. Tn­ko već u šestom vijeku u Carigradu bila je podignuta cr'k-vn u ča t sv. Ane.

Cctvrtnk, 27. VlT. : Sv. Pnntaleon, mučenik . Po zanimnnju bio je liječnik. '"" Zn vrijeme progonsh•n carn Maksimilija­na završio je svoj zcmnlj ki 7-ivot zado­bivši palmu mučcnišva.

Petak, 28. Vli. : Sv. Viktor, Pnpn i mučenik. pravljao ic svetom Cr'k-vom koncem drugoga vijeka. T zm cđu ostalih nj cJ!ovih zn'J)ovijed i i urcdnbn 'naredio je, dn sc skr ima uvijek vetkovnti u ne­d jelju. - Još sc štuje i sv. Inocent, mu­čenik.

u bota, 29. VD. : Sv. Mn rta, djevica i mučenica . O na je bila sc tra sv. Marije Mnada lcne i sv. Lazara. Isu je volio La.znra. brata sv. Marte, pn sc u njiho­vu kuću Isus više puta svratio. Poslije Tsusova uznšašćn prognaše je 2idovi s bratom i estrom. Po prednji umrla je u T nraskonu u Francuskoj .

OSMA NEDJELJA PO DUHOVIMA CIT A JE PO LA ICE bl. Pn v ln A­

postola RimlJanima (8, 12-17). - Bra­ćo! ije mo dužn ici tijelu, dn. po tijelu živimo. Jer ako živite po t ij elu, umri jet ćete; n.ko li duhom djela tjelesna moritc, živjet ćete. J er kojegod vodi Duh Božji, oni su si novi Božji. Jer nije te primili du­ha roostva. dn sc opet bojite, nego ste primili Duha po injenja. u kojem kliče­

mo: A ba (Oče)! .Ter sam D uh svjedoči duhu nn emu dn smo djeca Božja. A ako mo d jecn. i baštinici mo: ba'tinici 'Ilni­

mc Božji, a subnštinici Kristovi .

t LIJE DI SV. EVANĐELJE po Lu­

ki (16, 1- 9). - U ono VTijeme reče Isus učenicima svojim ovu priču: eki čo­

vjek bješe bogat i imao je upravitelja, i vaj bi ozloglašcn kod njega da rasipa do­

bra nj ea:ovn. I dozva ga te mu reče: to to čujem o tebi? Dnj računa upravljanja

skog naroda. to je ono, 'to u sada ~njem času in teresira hrvatsku javnost, a po pi­sanju srpskih i lovenskih novinn., također Srbe i Slovence. O tala su pitanja za sada od sporedne važnosti.c

u 3 grupe: lit urgijska, obiteljska i organi­zacijska. Liturgij ka: l. Krist prvo većen1k (dr F. S e p er); 2. In troibo ad altare Dei (Drag. K u k a l j) ; 3. Zrtva (Drag. K u· kalj) ; 4. Sv. Pričcst (Drag. Kukal j ); 5. Pap,\ - drugi Krist ( . M. e o v ić). Obi­teljska: l. Prvo djevojaštvo (s. M. L a b a s); 2. Djevojka u svijetu (s. D. V i t k o v i); 3. Zaručni š tvo (s. M . e o v ić) ; 4. Ideja majke u vrtlogu sadašnjice (s. M. D \1-

g a č k i); 5. Socijalni problemi obitelji (Jr J . G u n č evi ć) . Organizacijska : l. Dođi

kraljevstvo Tvoj.' (s. M. S t n n k o v ić); 2. Svećenik u našim redovima (s. M. Gr­g i ć); 3. Organizacija i život (s. N. S n -ri n) ; 4. Djeca (s. I. Dokupi l).

Pre ko svih predavanja tcčajkc su pa,.­ljivo slu§a le i bilježi le glavne mis li . 17:\

svakoga predavanja razvila bi se opširna debata i stvori]j bi sc praktični zaključci 2u

život.

Najsvečaniji l najradosniji dan tečaja

bio je četvrtak 13. Yfl. Nešto iza LO s. stigao je u Drežnik hrvats ki metropolita preuzv. nadbiskup dr A. S t e p l n o. e, kojega su tečajko dočekale pljeskom i klicanjem tc pjevanj em • Ljubimo tc naša diko«. U im;: vih tcčajki pozdraT II 11 ga je i izrazila vc·

se lje i radost vih tečajki pri likom njegova dolaska s. M. D u g a č k i i Antonija B 1 -č ić. Preuzvišeni je na pozdrav odgovorio s nekoliko očinskih rij eči i naglasio pot rc u jake i duboke duhovne izgradnje, te podijt-­lio svoj blago lov.

{l

svoga, jer više ne možeš upravljali. Tada upravitelj reče u sebi: Sto da učinim , j r go podnr moj oduzima od mene upravlja­nje? Kopati ne mogu, prosjačiti sc sti­dim. Znam što ću učiniti dn. bi mc pri­mili u kuće voje kad mi se oduzme u­pravljanje. Dozvavši tako redom sve duž­niko gospodara svoga reče prvome: Koli­ko si du žnn gospodaru mojemu? A on reče: Sto sudova ulja. J reče mu : Uzmi zadužnicu svoju i sjedni brzo te napiši peel set. Zatim reče drugome: A ti, ko­liko si dužnn? On reče: to mjera pše­nice. Reče mu: Uzmi pismo svoje l nn­pi ši osamdc ct. T po)wnli gospodnr 'neprn­vcdnogn upravitelja da je pametno učinio: jer su sinovi ovoga sviicta pametniji od sinova sv jctlosti u naraštaju svojem. T jn vama knžcm: Nnčinitc sebi rrijntelje ni­štetnim boga ts tvom, da vns, kad umrete, primc u vječne stanove.

BO.tANSKO OĆINSTVO

»Kojegod vodi Duh Božji, oni su sinovi Božji« (sv. Pavao u P o s l a­n i e i današnje M ise). Evo utješne i dragocjene tvrdnje Ap9slolove o bo­žanskom očinstvu obzirom na nas. Još bol je je tumač i u slijedećim reci­ma: »Nijeste primi li duha ropstva, da se opet bojite, nego ste primili Duha posinjenja u kojem kličemo: Aba (Oče)l« ..

U Starom Zavjetu nije tako ja­san i či s t pojam božanskoq Očinstva nad čovjekom kao u Novom Zavjetu. U Starom Zavjetu Boq govori čovje­ku više kao »Gospodin, Gospodar i Vladar« negoli kao ljubežlj ivi Otac.

Izrazi su, zaista, skoro uvijek ove vrsti : »Ja Gospodin, koji ti qovori<c. »Ta ko q ovori Bog vojska«. »Gospo­din sile «. U Novom Zavje tu naprotiv evo našea božanskoq Učitelja , da nas nauc1 moliti i zazivati Boaa lijepim imenom Otac: nOče naš, koii jesi na nebesima«. l dok on više puta aovo­reć i o Bogu naziva ga i proa lašuje svojim Ocem, pravim i naravnim , ne malo puta spominje ga i nama kao »našeq Oca«, makar to ne čini na isti nacm. Budite savršeni kao što je sa­vršen »Otac vaš« koji je na nebesi­ma«. »Budite dobrostivi i milosrdni kao vaš »Otac« nebeski, koii daje, da svane sunce kako nad dobrima ta­ko i nad zlima<c. »Ako Otac vaš ne­beski brine se, da nahrani otice u zraku i zaodjene cvijeće u polju, ko­liko će se više brinuti za vasi«

S kojim pravom dakle sv. Pava o pozivlie nas, da uskliknemo Boqu: Aba (Oče)! »Sam Duh svjedoči du­hu našemu, da smo djeca Božja« (P o­s l a n i e a).

.. Koje su posljedice ovoqa posi­

novljenja? »A ako smo dieca , i ba­štinici smo: bašt inici naime Božji, a su­baštinici Kristovi« (P o s l a n i e a).

Uz koje uvje!e ćemo steći ovo božansko posinovljenje? Mrtveći tije­lo. da zivimo po duhu: »Braćo! Ni-

Iza toga bio je nastavljen rad, ali je opet bio preki nu t dolaskom domaćega ci-kupa prcuzv. dra Viktora B u r i a. Njeg:~

je toplo i iskreno pozdravila s. N. S ar i n , a on je odgovo~io dugim govorom, u kome je pohva lio križaričk.i rad, istaknuo vcscl j<:, što je tečaj održan u njegovo j bi kupiji, le križaričkoj organizaciji obećao svoju molit­venu pomoć, a svim tečajknma podijelio svoj blagoslov.

Prcuzv. gospoda su se fotografirala zn­jedno n tečajkama, tc sc zadrža la još ne­koliko sati, n tada uz k]jcanje i pjesmu K ri žaricn otputovali zn Plitvička Jeze ra. Taj dan će zais ta u srcima svih tcčnjki ostati nezaboravan.

Osim prcdo.vanja koja su održana za sve tcčajke, priređena su bila i poseb11n

zborovanja zn radnice, za selj anke i zn uče­

nice. Na učeničkom zborovanju održana su 2 predavanja: l. Da li je nauka Crkve u skladu sa rezultatima prirodnih znanosti (dr J . Gunčcvić) i 2. Srednjoškolski udžbe­nici prema vje ri (s. J. Maretić) , te 2 a nke­tc o vjerski m prilikama u školi.

Ali tečaj nije bio samo ozbljnn rad. već je to bi lo i vrijeme odmora, igre, f' JC·

smc, zabave i tople sestrinske ljubavi. l . veče iza ozbi ljna rada dugo u no ć čula bi se veselo. pjesma i zvonki mladenački smijeh, koji je odjekivao drcžničkim livadama i voć­njacima.

Bilo je i nekol iko izleta i !etn ja. Tako su tečajko pogledale ruševine staroga fran-

BROJ 30.

jes!T'o dužnici tijelu, da po tijelu ži­vimo. Jer ako živite po tijelu, umri­jet ćetĐ; ako li duhom djela tjelesna morile, živjet ćete«. (P o s l a n i e a) ..

Sveto E v a n đ e l j e prrcom o »nevjernom upravitelju« napominie nam obvezu, da živimo pravedno.

Pravednost kao pravilo našega života sastoji uprav u tome, da da­demo svakome, što mu pripada, Bo­gu, iskrnjemu i nama. A ako smo sve dobili od Boga, i život kao temelj svakoga drugog dobra i blagodati ako on niie .nego zalog, radi kojeg; će nas p1tatr za račun, nijesmo li možda, obvezani, da živimo prem; volji Božjoj, kao vjerni čuvari? nUdi­jeli nam, molimo Gospodine, milosti­vo duh , da uvijek mislimo i radimo št? i;, pravo« (P ~-č e t n a m o l it v a): l1vec1 tako, s vec1m pouzdanjem mo­ći ćemo zazivati očinsku dobrotu Bo­žj u onako, kako nam to napominju rrJ e CI P o č e t n e p j e s m e, p j e_ s m e i z a P o s J a n i e e, P r i č e s n e P j e s m e te P r i k a z n a i P o p r i -č e s n a m o l i t v a .!

-------~ Kri~Arske vHefatf DQ tAU ;sc•

ODRZANJ LOGORI. Održan je logor đaka Križam iz Tr o g ir n u selu Vinišću od 1.-4. vn .

ODR2A CE TRALNT ĐACKI LO-GOR. a O zlj u odrlan je đački logor od 9.-17. VIJ. Prisustvovalo je 90 teča­jaca. Lo~tor je uspio u svakom pogledu. 13. VTI. u čctvrtnk posjetio je logor preuzv. gosp. dr Alojzije Stepinac, koji je tečajcima ujedno održao govor.

AKADEMSKI T ECAJ. Akademski te­čnj počeo je 20. VJT., IL traje do konca mjeseca. Logor se održaje na istom mje­stu u Ozlju, ~dje e održno i loJ!or đaka Križam.

Javna zahvala Gosp. DRU NIKl ROMCU, liječniku

u Slbenlk11

Moj mali unuk Slavko, koji je na­stanjen u Sibeniku, bio je prošle go­dine na smrt bolestan i po liječničkom savjetu donesen u Prvjć-Luku. Svi, ko­ji su ga prije liječili, požrtvovno su nastojali, da ga spase, na čemu im od srca zahvaljujem.

Boravištem u Prvić-Luci s ovim bolesnim djetetom naš dobri i požr­tvovni Dr Niko Romac, bivši opć. li­ječnik u Zlarinu, a sada nastanjen u Sibeniku, uložio je nadčovječnu vo­lju i sve svoje znanje i vještinu, te la­gano, ali stalno, i to samo uz čudo l Božju pomoć - kako je sam rekao - uspio, da qa spasi.

Cega radi dužan sam po SVOJOJ

savjesti, da mu javno zahvalim i pri­znam njegovu savjesnost i stručnu v ještinu, što evo ovim i činim.

U Prvić-Luci, 11. srpnja 1939. Ivan Jareb

kopanskog grada, koji se diže iznad uske Korane. J edan od najljepših izl eta bio je­do Plitvičkih Jezera. 16 jezera, zelenkastill nijansa, poredala su se stepcnasto jedn<> uz drugo tc na koncu tvore zelenu i sitnu Koranu, koja se vijuga medu gorama Til su t ečajke provele cijeli dan i razg!cda le sve lj epo te jezera diveći sc divnoj i divljoj romantici, osjećajući blizinu Božju u s"nkoj i na jmanj oj travki.

Pred konac tečaja posjetile s•t Krila­rice Rnkovicu, u čijoj je neposrednoj bli z.ini poginuo velilti hrvatski rodoljub i mučenik. a isto tako dobar i praktični katolik Eugen Kvaternik. Tu su se na tlu, natopljenom hrvatskom mučeničkom krvlju, pomolih: za. sreću hrvatskoga l'aroda.

Lijepi dani tečaja letjeli su velikom br­zinom i približavali se kraju. fza O<lr"bllnih predavanja pročitano su rezolucije s tečaja~

a nakon toga su govorili preč. don A. R a -d i ć i s M . D u g a č k i . Kasno u noć

iza sestrinskih oproštaja tečajke su sc po­čelo raz.ilaziti svojim kućama, da ono duhov­no blago, koje su stekle preko duhovnih vježbi i t ečaja ponesu svojm sestrama, koje. ih žel jno očeku j u.

Gospodine, hval a Ti, što si dozvolio, da se i ove godine sastanemo na našem tečaju, da so Ito više približimo Tebi i vječnim

idealima, ali, Gospodine, pomozi nam, da. sc sve našo odluke, želje i planovi realizi­raju j ostvare na slavu Tvoju, n korist naše­ga dragog hrvatskog naroda.

M . ,\1',

~ ,,Mo Novo l zar m' · rod

~ad l rul djecu l) l Sl ··ma se

nJI Jesi, pročita

od paznaf

I·L lele ma Ilir fl 8sf, nema

je!. »Moja

stvar. osob

d a na e- .

sasvim usiljeno i život djevo

uperen no • boinosću, siromašnog romasima, pogreškam ce. Sa kol podan je ,0

di. Tako 1e je po.

prirodr ljepota vo uč i dijele siti svoi ma

Katolic ponosni. ~~~ nemamo l

zumliivo n na niih o tjecati iak~ svim je pn ciialno po! bil~ bi mil zadovoljili je oisaM dječie duš posrednošć prirorlnim

Kn ii aa na i ukusne M, inače i1 čive. Kad ne čitaš , a da ne svrš

Svi vi uzmite, či

naučiti nar poznavali, ne. Daile kod niih e ma čit nju, šni je stvar niznost. č.i1 fvu, obilelj

nec., osVrću zavisne T rib sjednika via Pile ovo: • Pleduje, ali polpuna sug

KINESKi skt ral stupio )e ll0glnul0

Sto se l iče l osoba, njiho IITialra, da

0

lila kineskim luna građan,

UMRLA na u lugos] Rekovca L

~Ot

na. Telila le !!Odine.

XVJn t>o~A tE 9. kcloi'Qza se u Oli n· tn

Ja, Pado\'. lt; u F turd_ r

Vrač~ nol'nki i ~od~ •10.. 111 • ll din nJ . 2

e upute ~~o b 29 o do

u Po , so· 0 · da F PI'Oslave 5() l~

le don l ..... UPrava

Page 3: l-212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1939_30.pdf · xapaiJenlm stogovima slame. - Kad ~e zapali stog slame Jeziel vatrenih pfamenova lvlgaju visoko, kao da će (!opriJeti

lo.

()

n t~

or toji

u lku

na­Jo­om (O­

lU

d

1im žr­H-u

o­a­) i

!DD

1l

le

oi oj

B _R_O_J_l_O_. ___________ .. _______ nKATOLIK" ---------- ----------------------------------------------- STRANA 3.

"Moja abeceda"*) Novo! Neobično! Lijepo! Zar može neko, u današnje doba,

(kad i rođene maj~e ubijaju svoju djecu!) ljubiti, razumijevati malene i njima se sasvim posvetiti11l

Jest, može! Pročitajte samo »Moju abecedu«

od poznate i priznate uzqajateljice malih, tete Mire, i ući ćete u nov, lijep, čist, nematerijalan, viši dječji svi­jet.

nMoja abeceda« je neobična stvar. Osobito kod nas, za stare i mla­de - a najviše za nevine.

Sasvim jednostavno, prirodno, ne­usiljeno i liiepo doveden je u vezu život djevo jčice (koji je inaČP. vrlo ra­no uperen k taštini i ambiciji) s po­božnošću, tabernakulom, s jaslicama siromašnog i prezrenoq Krista, sa si­romasima, obitelju, školom, radom, pogreškama, malim poteškoćama dje­ce. Sa koliko razumijevanja i topline podan je djeci svaki simbol u abece­di. Tako jednostavno, razumljivo i li­jepo.

Prirodno ie da ta jednostavnost i ljepota vodi k Bocu, Crkvi , obitelji; ucr dijete živjeti, trpjeti i veselo no­siti svoj mali križ - Bocu za ljubav .

Katolici moqu biti ovim djelom ponosni. ~teta je samo da nešto slična nemamo i 7a djf'čake , jer sasvim ra­zumliivo niihovi interesi su drukčiji i na njih ooet treba na druqi način u­tjecati iako treba i~tom cilju težiti. Sa­svim je pri rodno da se autorica spe­cijalno posvetila djevojčici , ier inače l?ila bi mješavina koia ne bi moqla zadovoljiti ni jedne ni druce. Kniiga je oisan" neobičnim poznavanjem dječj~ duše, toplinom, pjesničkom ne­posrednošću i lakim stilom, lijeoim prirorlnim diečjim jezikom.

Kniiaa je veoma liiepo opremlje­na i ukusno uređena. Slike su dotiera­ne, inače jednosfi"vne i veoma privla­

. čive. K"d ~ooledaš. ne možeš, a 'da ne čitaš, a kad počneš, ne možeš, a da ne svršiš!

Svi vi koji uzo"iate ; učite djecu, uzmite, čitajte i dajte dieci. Tu ćete naučiti najvažnije za usoiešan uzcoj: poznavati , razumijevati i liubiti male­ne. Daite mr~lima da čitaiul Tim ćete k'od niih oobuditi ljubav uooće pre­ma čif<mju, a u niima ćete moći usoie­šnije stvarati tempfjp velikih duša, po­niznost. čistoću, liubav za Boqa, CrL fć'vu, obitelj, narod, žrtvu. --- -

M. d.

•) »Moju abecedu« sastavila je 1 IZ­

dala »Teta Mira« (!!đica Mira Preisler). Stoji Din 10. Naručuje se na adre u: Ve­liko Križar ko Sestrinstvo - Zagreb, Pal­motićeva ul. 3. prizemno desno.

Razne vUeczt:l

»SLOVENEC« O PREGOVORIMA CVET­KOVIĆ - DR MACEK. Ljubljanski uSlove­nec«, osvrćući se na pisanje beogradske »Ne­zavisne Tribune« o razgovorima izmedu pred­sjednika vlade g . Cvelkovića i dra Mačka,

l piše ovo: n Istina je, da stvar sporazuma na­preduje, ali nije istina, de je postignuta već potpune suglasnost u svim pojedinostima«.

KINESKI GUBICI. 7. l. mj. kinesko-Japan-ski ral stupio je u svoju lreću godinu. Dosad je poginulo više od mil ijun kineskih vojnika. Sto se liče broja ubijenih ili ranjenih civilnih osoba, njihov je broj teško odredili, ali se smatra, da on iznosi skoro mil ijun ljudi. Pre­me kineskim procjenama umrlo je joi 2 mili­juna gredena od raznih bolesti.

UMRLA NAJDEBLJA ZENA. Nejdeblja že­na u Jugoslaviji, Saveta Anđelić, rodom iz Rekovca kod Jegodine, umrla Je proilih dil­na. Težila Je 250 kilogrema, e imale samo 32 godine.

XVIII. HRVATSKO LURDSKO HO­DOCASCE polazi ove godi'ne iz Zagreba 9. kolovoza (augpsta). Prolazi i zadržava Je u ovim gradovima u Italiji: Vene­~ija. Padova (sv. Antun), Milano, Geno­va; u Fr a n e u s k o j: Nica, Marsilja, Lurd. Vraća se u Zagreb 21. kolovoza. Ci­lOvnlci imadu do-puštenje za ovo hodoča­~e od Ministarskog savjeta. Cijeli put Jtoji din . 2.800. Prijavite se odmah. Pot11r 3je upute daje: V o d s t v o z a l u T d-1 k o bo d o č a š će. Z a g r e b, K a p t o l ~ 9.

U FOND NASEGA LISTA doprini jeli ~u: Gđa Fulgosi Ema (Sibenik) prilikom proslave 50-godi~njice svoga vjenčanja Din 100 te doo Frano Ivanković (Nuoić) Din SO - Uprava harno zahvaljuje.

Proglas Pripremnog odbora za

Euharistijsui l<ons;Jres u Komiži (30. VII. 1939.)

Vjernici otočke biskupije!

Pohrlite iz sv ih gradova, varoša i sela na d i e e e z n n s 'k i u h a r i s t i j s 1.. i k o n g r e u K o m i ~ i 3 O V T T. 1 9 3 9.

Dunnšn ja je rttmosfc rn svijetrt tmurna i propn ntL Prijeti sviJetu rn ulo. Covjc­čnn tvo luta u tminama tražeći sreću u tjele nim pohotama i llnslrtdama svijetli, čija slava brT. prolazi, rt ne u plodovima štono ras tu nn tablu života . Moderno čo­

vječanstvo vrši nn sebi amoubijstvo.

Braćo i sestre

Zar ni otkud pomoći nema? Eno uncc nad nama sja i grije nas .

Ono nn.m život i nagu dava, n mi nn to valjda ozbiljno ni pomislili nismo.

Gin emo od duševne zime. lutamo u tmini vremena, dušimo sc u atmosferi po­kvarenosti i nemorala, nepravde i mržnje. a među nama je, kol!a !!otovo ne znamo. n koji je vijetlo. što u tminama svijetli. koji je oganj neba . što led polova topi i duše svetim žarom rn~pn l juje, čije n­mo ime pns ?nači i donosi. To je mi tič­no sunce. koje dava svijetu život. obno­vu i preporod.

To je Euharistijski Isukrst po komu i u komu je ve.

On je rekao : J n sam put. i<>tina i ži-vot. Jn snm kruh živi. koji sam neba

išao. Dođite k meni svi koji ~to priti nu­ti bolovima i nevoljama i ja ću Vas okri­jepiti.

1 a ovai noziv s ncha dođite vi vjer­nici tri ju otoka i okolnih biskupija. dođi­te k euhnristij kom Kralju, kojeniu u na­šoj ubtvoi Komiži kon{!res prireduj emo i ln vl i o !avim o.

Braćo i estre! Dok G n nevjernici ne pozna ju. prem­

da u jemu svi :'ivimo. mičemo se i je­smo, dođite dn Ga zajedno nred vim svi­jetom nriznamo Bogom svojim.

D ok od metni sinovi viču: e ćemo

da ovaj nod nama vlado. dođite da mu i kažemo svoie poklonstvo. dn Mu poklo­nimo sve polete, misli i sve kucnie rdn­ca svojih. da 1u zahvalimo 'na neizmjer­na dobročinstva i dn Ga u skn1šenosti r­co. nro{!lnsimo svojim kral iem kličući: Tvoji smo. T voji hoćemo da budemo.

Braćo i estre! N eka Isukrst bude Sunce na er<jn ži-

vota. ieJtnvo euharistij ko Srce redište rdoca naših . n Zakon njel!ov vrhovno

mjerilo življenja našeg.

Dođite dakle dn \u sc poklonimo! Oodito da dademo zad voljštinu Bo­

ža nsko m Srcu l Dođite dn u sc pomolimo, neka mir

Kristov zavlada u Kraljev tvu Kri tovu, a u jC!!OVu miru ljubav i preporod svije­tn : n ekn uvijek kao u hromu prebiva u srcu našem; neka bla!!oslov ljegov side na domove naše, na zemlju našu i na mo­rc našel

Bio slavljen i hvaljen Tsus u Presve­tom Oltar. kom Sakramentu!

Komi:fa, na dan .

l'ro!!rnm vcčanosti:

ćirila i Metoda Pripremni odbor

Dann 26 .. 27. i 2 . Vll . u 8 s. tro­dnevnica u erJ...--vi Gospe Gusaricc. Propo­vijeda mp. o. Peta r D o m n n č ić.

Dann 29. srpnja 11 7 s. pp. doček nreuzv. dicceznnskog bi kupa 1'-'\ons. Mihe P u· i ć n. U 9 s. večer u tnrodrevnoj župskoj crkvi sv. ikole - Mustiru -svečani otvor sa Pridi Du~c uz prigodni govor vlč. d0n Dinka J er k o v i ća . lz­ložC'n je Prcwctol!n na javno klan jan je. T 12 s. sv. isa pemo ka . Govori preč. ka­n .Jnik don Šime K Cl v a č ić. akon Mise optn oričest vjernikn

ned ieliu 30. srpnja u 7 s. tiha sv. M sn s onćom pričesti djece. Od 7.30 do 8 s doček hodočasnika - Cl s. wcČIUln pontifikalna Misa preuzv Mons. \ i he P u­š ić a nn otvo renu uz pri1wdni ~tovor isto­J!a. - akon Mise odmah na i tom mje-tu javno 7borovanj.-· l. Euharistija i obi­

telj, govori Drn l!o B ar t ul i e a. industri­jalac. olit. 2. Euharistija. i ocijnlni pore­dak u svijeh1, !!ovori Ivo i m e t i n. u­clac nn okruž. sudu, olit. - P os li i e podne u 3 s. kon Ferencc: L Za muževe u općin-koi dvorani školske Zl!rnde: !!ovori prof.

D. 2 a n k o : Katolički mu7evi u suvrcme· nom životu. 2. Zn žene i djevojke u crJ...--vi Goso e Gusa rice: ~t ovori preč. kan . don Slavko š t n. m b u k. 3. Zn omladi nu i Kri­ža re u orostorijama Kri:fn~ko<! Brat<;tvn: (!ovori vlč. don n te i\1 a r u š ić. - U 4.30 s. pp. formiranje svečane teoforične p cesije. k oiu vodi preuzv. 1ons. Hho P u š i ~- a koncu procesije za k l j učni I!O· vor mp. o. Petra D o m n n č ić n. Po~ve­tn Presvetom Srcu Isusovu. T ebe Bo!!n hvalim o i Divnoj dakle ... - nk0n pro­cesije ispraćaj hodočasnika. n nav č r vatromet uz javni koncerat Hr v n t k e G l n z b e i z V i s n.

Posliie liturs;tiishoqa hon~resa (Doi movi preuzv. g. Mons. M. Pušića)

Zagrebačka »Hrv. Stra7..a« od 7. t . mj. donosi ovaj uvodnik, koji radi njegove važnosti i aktuelno ti preno irno u cijelo­sti:

»Jučer je u Đakovu završen treći hr­vatski liturgijski kongres ...

... Kongres je i po svome sadržaju i po svojim učesnicima bio tako značajna

manifestacija, da smo htjeli posebno do­znati za dojmove stvarnoga inicijatora or­ganiziranoj:! liturgijskog j!ibnnja kod nas. To je Preuzv. g. Msr. Miho Pu š ić , biskup hvarski. U Hvaru je održan prvi hrva ki liturgijski kongres. hvarski biskup je po­krovitelj hrvatsko!! permanentnog litu~ij: kor!! odbora i pod direktnim nadzorom

Prcuzv. Pušićn na Hvaru izlazi časopis "život s Crkvom«, kojemu je cilj propa­l!iranje liturl!i jskoj!a života. Preuzv. Pušić je bio i na konj!resu u Đakovu . {!dje je pom l j ivo pratio čitav rad kdnj!resa . Radi tosta smo se obratili na njega, da bi nam iznio svoje utiske o kon~tresu u Đakovu .

- Ovaj kon~tres je - izja--.oio nam je Prcuzv. Pušić - uspio na osobito zrtdo­voJjstvo svih nas te je nadmašio oba do­sadnšn i a. O značenju kon~rc-;a dovolJno Vam govori sama prisutnost sedmorice •1:1·

ših biskuna. K tome su svi učesnici vrlo zadovolni rađi osobitov:a veliko'la oda71i­va i zanosa svećenstva (dušobrižnika i ka­teheta) iz svi h biskupija (oko 150) napose klera i bogoslova iz đakovačke dijeccze. što nam pn1žn stalnu •nadu. dn će se k ,d nas dati liturl!ijskom pokreht ona važnost. koja ga ide i da će se uvidjeti njel!ovo značenje zn obnovu nrtrodlt. Prisutnost nak m'n<X!ih redovnika i redovnica iz vih redovR i kongre{!ncija u tome nA još više učvršćuje.

Kongres je bio bog,nt pravim umjet-

ničkim religioznim doživljaj ima. Izvrsna u­mjetnička akademija u nedjelju. koju su organizirali s bogo !ovima preč. prof. lvn­ni šić, prof. žanko i vlč. Korner, kao i re­citirana dječja misa, što je sve vrlo pre­cizno uvježbano od preč. prof. dra Tvani­šića i čč. ss. sv. Križa. To je za sve pri­sutne bila zorna obuka kako se može or­ganizirati ovaj uspješni oblik apostolata u mnogim i mnogim župama, o obito u oni­ma, gdje djeluju časne sestre.

Od osobitoga utiska je za sve učesni ­ke bila zajednička obnova krsno~ta zavje­ta u crkvi čč. ss. sv. Križa. To je učinje­'nO poslije predavanja o zavjetu sv. kršte­nja . U vezi time je pao i oduševi jeno je prihvaćen prijedl~. da bi e prilikom ju­bilejskih proslava 1300. godišnjice veza Hrvata sa sv. Stolicom u čitavom hrvat­skom katoličkom narodu u isto vrijeme iz­vršila obnova krsno11.a zavjeta. Da bi se to ostvarilo u ime kon!!resa će u tome smislu biti upućen opel na preč. hrvatski katoli čki episkopat.

Zn-pitali smo Preuzv. Pušića, kako na­preduje liturgi jsJ..."i pokret i kakvi su nje­govi iz~tledi za budućnost.

- Pokret obećaje, dn će napredovati , jer se pokazuje sve veći i veći i'nteres za liturgijska pitanja. To dokazuje i usnjeh ovof.!a ko,ngresn. K tomo se u katoličkim školama i zavodima sve više širi pokret zajedničkoj! moljenja (recitiranja) sv. Mi­se, n t o, prodire i u pojedine župe. Posli­je ovoga konj!re a. na kojemu je sudje­lovalo toliko svećeniku uvjereni mo, da će se u tome pravcu učiniti još i više. Za pokret jo lijepo zanim on je i među b()j!o­slovimn. pa se od budućih svećenika oče­kuje m'nOJ.!O. T naše časne sestre e osobi­to zanimaju zn lituroijski pokret. a tko znade zn njihov veliki odgojni rad lako

će shvati ti od kolikoga JO to značenja.

Biskupi, koji ~u prisu&tvovali kongre­su, odlučili su, drt će svaki u svojoj bi­skupiji clnti potrebne upute svećenicima i vjernicima za ~irenje liturJ!ijskoga pokre­tn. rezolucijama kongre.~a. koje ćete do­skoro dobiti , nalnri sc i želja, da bi se u mjesecu studenome svake l(od. uvela litur­!!ička nedjelja, kada bi sc vjernicima pre­dočila važnost liturlt)je.

n pitanje o mjestu budućcj!a kon­j:!rcsa. Preu7Višcni Pu ić nam je kazao:

- Pomišljnli smo na jedno mjesto na Primorju , ali smo sc odlučili za Zagreb i već je o tome posti,:!nuta ~u~lasnost s Preuzvišcnim znJ.!rcbačkim nadbiskupom, koji je veseo. što će se taj kon~rc odr­žati u Zagrebu . Raspravljat će sc o Euha­ristiji kao sakramentu. Taj kongres će biti u okviru velike akcije duhovne obnove u­oči 1300. godišnjcaa jubileja hrvatskoga naroda, upravo rpdinu dann prije velikoga Euharistijskol!a Kon (!rcsa u Zn J.! rebu . Oče­kujemo. dn će kongres u središtu najveće hrvat~ke dijccezc donijeti bogate plodove.

a kraju smo u razaovoru s Preuzv. Puliićem prešli na tvari iz naše struke. pa mo tako došli i na nakladnička pitanja.

pa smo upotrebili priliku. da bi zamolili Preuzv. Pušićn , da nam nešto kaže o štam­pi liturgijskoga pokreta.. za koju se on toliko zauzimlje.

- štampa je danas jedno od najvaž­ni jih sredstava promicanja svake misli -kazao je Preuzv. Pušić - i vama kao na­vinarima nije potrebno, da o tome !!Ovo­rim . Liturl! i j<>ki pokret nije moj!uće zar misliti b ez vlastite štampe. Uz mnol!o ide­alizma izda jcmo !i'lt ."život s Crkvom e,

koji bi sil!urno još bolje vršio svoju misi­iu. kad bi wi pretpln tn i ci bili uredni. Na­dom e. da će p0slije ovol!a tt'!njelol!a konl!resa i u tome oostledu biti bolje. Ta­mo su se mnol!i upoznali s našim dosa­dašnjim publikncijamn. koje su prodavane uz sniženu cijenu od Din. 50.- Za tu svotu ~e i poslije kdnl!resa može dobiti kn jij!a »Croatia Oran " (izvieštaj o prvom kongrc u liturl!ijskom Op. H. S.). hrvatski benediktin ki zbornik i sve ostale edicije. koje su do sada bile prilično skuolje. Sad e premamo na izdanje izvještaja o o­

vom đakovačkom konj!resu i tamo će biti tiskani u cjelini svi referati i govori.

Eto tako nastojimo, da bi pomalo tvorili našu hrvatsku liturPij ku literatu­

ru i nadamo e, da će nam to uspjeti. Iza toga smo prešli na druge teme te

smo se ra tali od Preuzv. Pu~ića, Ordina­rija jedne od manjih hrvatskih biskupija, koji je propagirajući liturgijski pokret po­kazao kako lijepe i korisne inicijative mo­gu doći iz pokrajine i dA ima mnoj!o pod­ručja rada, za koja e može uspješno ra­diti i izvan Zagreba, na koji padaju to­like dužnosti , koj ima on ne može izmak­nuti i radi toga ne treba ve čekati iz Za­greba. Preuzv. Pu ić je na čelu jedne dru­ge inicijative, a to je pitanje obnove be­nediktinskoga reda u Hrvatskoj, dakle i opet jedne opće-narodne akcije veli­koga kulturno-vjerskoga značenja. Trcha poželjeti, dn bi i pri jednoj i drugoj ak­ciji naišao na što više razumijevanja i pomoći. e

Veličanstvena proslaua 60-go~išnHce dra Mač~a u Zagrebu

U nedjelju 16. t. mj . hrvatski glavni grad Zagreb na svečan način proslavio je 60-goclišnjicu života vođe hrvatskoga naroda i predsjednika dra Mačka. Takve proslave Zagreb već davno nije doživio, ne samo što sc tiče velikoga broja naroda, nego i s obzirom na veliko oduševljenje, koje se na svakom koraku manifestiralo zn dra Mačl..a i sve ono, što on danas u očima

Hr ata predstavlja . Cijeli Zagreb bio je o· kićen hrvatskim trobojnicama.

Proslava je započela još u subotu nave­čer, kad je u 8 s. zagrebačkim ulicama prošla bakljada UZ sviranje hrvatskih TOUO­

ljubnih pjesama, koja je privukla veliko mnoštvo grada nstva na zagrebačke pločnike, koji su bili upravo krcati naroda. Sljeme je bilo rasvijetljeno vatrom krijesova, raketa te impoznntnom ilurninacijom piramide i To­mislavova Doma.

U nedjelju rano ujutro gradom su pro­šle glazbe, koje su svirale budnice. Veliko mnoštvo građana i seljaka iz okolice hr­lilo je od ranoga jutra u Maksimir, išla je povorka za povorkom, glazba za glazbcm, zastava za zastavom, bicikli sti, konjnnici,

pješaci.

Na Haškovom zemljištu kod Bukovačke ceste bio JC improvizirao oltar, natkriven zelenilom. Pred oltarom bila je počasna tr i-

Page 4: l-212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1939_30.pdf · xapaiJenlm stogovima slame. - Kad ~e zapali stog slame Jeziel vatrenih pfamenova lvlgaju visoko, kao da će (!opriJeti

STRANA 4.

bina, potltgnutn zu JUbda rca te za nJegove najbli že sutadni l..c. n nJOJ se na-Šao i sav l..onzulorni zbor, konluli elik<! Britanij e, rt anc u~ke, je mačke, Poljske. Amerike, rf. dhrske, Fin ke, talijans ki icekonzul tc

kon zuli Rru g,ap 1 \rgcnunc, kao i vt~c

stranth no' in .1 ra . 9.30 s. ~ltgao je hr . metropolita i za·

grcbački nadbiskup prcuzv. dr A. t e p 1-

n a e, a gl a t.ba j.: intonirnln ~ Li j.:pu n a~u ~ .

cšto ka~niJC J<! ttg ao večar dr l n č e k na biJelom konJu i u pratn ji i~e kon jantkn.

lao~.ba je op •t int omrala »Lijep u naxu«. Potom s.: pjcskc uputi o nu počas no mjesto,

da pribu~tVUJC sl užbi BožjOJ, haj u je ocl-slu ž.io nad bi kup prcuzv. d r t e p j n a e Za vnjeme vira ln je glazba omladtn­skog dr uštva » ll a c.J os t« crkvene pjesme. , v. 1isi je pri u t o alo preko 100 hiljada lJud i

i oko 16 hil)nda Građanski! i Sclj čke za·

štite. akon slu žbe Božje preuzv. tcpinnc

sreo je kraj predsjednika dra !ačka, ko­mu je u p čast dječji zbor župe Matija Gu­bec, obučen u narodne nošnje, otpjev o pje mu ,.z,v nam bio, dragi vodo «. z, tim je pjevao mjc~ovi ti zbor župe Matija Gu-bec. ato je u imc političkih organizaci ja H hrv. nar. zastupnik g. l\1i1utin M a.

Ye r pozdravio dra tačka opširn im i li je­pim govorom. Na o oj čestitc i za hva lio e

am svečar dr M a č e k kratkim, ali zna­čajni m govorom. lazba je ponovno into­nirnla •Lijepu našu «, na što je svečanost na Buko ačkoj cesti za vršena.

Predsjednik dr Maček sc nato. skupa s preuzv. drom tepinccm i ing. Košuti će m, odvezao do Doma Gospodarske Sloge. Na ulazu u Dom pozdravio ih je novi lJied­sjednik Gospodarske loge M11to D o m o­v ić, hrv. nar. zastupnik iz Stupnika. Na­kon pozdrava hrv. metropo lita prcuzv. ur

t e p i n a e obavio je blagoslov Doma i nato održao vrlo lijepi i značajni govor. Ovom blagoslovu, kao i proslavi na Buko­vačkoj cesti, sudjelovali su i brojni brvolski narodni zas tupnici.

Pred zgradom Gospodarske Sloge uiln je podignuta velika tribina, na koju je po­slije blagoslova došao dr Maček i nadbi skup preuzv. g. dr A. Stepinac. Na tribini su se s jedne strane smjestili hrvatski narodni zastupnici l velik broj novinara. Više kon­

zula stranih država takoder se našlo kod Doma Gospodarske Sloge, mimo ko jega je u 11.35 sati započeo mimohod broJnih ot· ganizacija, društava i Seljačke te Građan­

ske zaštite. Na početku povorke i~ao je o­dio konjanika, obučenih u narodn~ nošnje. Iza toga su se redale brojne orJani<!:aclje. dru~t vu i delegacije, glazbe. Naročito je bi·

la slikovita d ugačkn povorka žena, obučenih u narodne nošnje. Oduševljeno je bila po· zdravljena od građanstva, koje je iz špa· lir:l pomno pratilo mimohod, delegacij:~ iz

"Kvaternikove Rakovice", kako je tajalo napi~:.tno na ploči , koja je nošena 1;a če lu

te delegacije. Vrlo impozantna je bila gru­pa istarskih emigranata, koji žive u Zagre­bu. Zastave su se mt prolazu mimo tri!:Jine sagibale u počast jubilarcu. Narod JC iz povorke oduševl jeno pozdrav lj ao dra Mačka mahanjem ruku i povicima »livio •. Isto

tako je oduševljeni narod ak!amir!lo Hr· vatskog Metropolitu. Upravo ne vj e t o ja t no veliku mno§tvo svij~ta našlo se na pločni­

cima od Maksimirske ces te pa prekv Zvo­nimirove, Ili ce i Frnnkopanske ul ice, kOJC je s oduševljenjem pozdravl ja lo povol'ku Može se kazati, da je cije li Zagre;, bio na

nogama i sudjelovao u ovoj proslavi. koja predstavlja upravo nezapamćeno impozantnu manife tnciju hrvats tva i hrvatske sv tj esti.

Mimohod je završen tek oko 2.30 sata posl ije podne. Na kraju povorke ig[i su bici­

klisti, motociklisti i dugačka povork:J au ­tomobjlista tc konačno Seljačka i Građan­

-ska zn~ tita, koja je iz špalira pobrala buran

pljesak. Poslije podne u 4 sata održano je na

• Conco rdijinom • igralištu narodno ·1esclje. Tu sc takoder sakupilo mnogo svijeta, koji

je s interesom pratio vatromet i druge

atraktivne priredbe na zabavi. ~~ ................................ ~ .............................. Hrana duše

MSGR IVAN VLASJC: IZ ZIVOTA : svez I. Ova krnsna knjiga., p1111a duhovi­tih članaka i prckrnsnih primjera, pisana je za naše katoličko građanstvo i inteli­genciju . Naručuje se kod pisca, Banjn Lu­ka: ili kod » arodne Tiskare«, Zagreb,

Palmotićeva 3. - Cijena 10 Din .

MILIJUN MRTVIH l RANJENIH imao Je

kroz proJle 2 godine J a p a n u ralu s Kinom.

NOVO KRTZARSKO DRATSTVO o­snovano j e u S i v š i (okružje Saraj evo).

))KATOLIKa

-Zi v ot Sibenik a Velika proslava 60. rođendana dra Mačka

Ovogodišnja proslava rođendana voJe pred jednika dra Vlatka lu čka u ibeniku

nadma"ila )e va očekil• anjn, kako po broju u česntk.a, tako 1 po ono m si lnom odušl!v­ljenJu, koje e manifestiralo ovom prilikom. Već u ubotu 15. t. mj ., pačam od 6 . pp,

ibenik je poprimio svetač1u izgled. Ut lav lj e­nJI! z ona su svih mJC nth crkava i g ruva­nje muzara grad e zaodjenuo u hrvntskim trobojkama, a u it.lozima m nogi h du ćana

i1ložc nc u Itke ode i predsjednika. Od­micanjem 'rcmenn i p1 istt znnjcm uče nika iz okolice, odu~cvljenjc je ve to vi še raslo.

Tačno po utvrdenom rasporedu stiznv:tli su pnrobrodi, motori i brodovi iz primJr­skog dije la našeg ko tara, prepuni oduševlje­nih pri tn šn, a oni iz Vodi ca i a svojom glazbom . U najbo lem r.:d u i dis cip lini u če­

snici su e na ob a li vrstavall u čelveron:­

dovc i pra ćeni odu vc ljenim klicanje m $i­benčnna odlazi li do Hr vats kog seljnčk t>g

doma , gdje su predavali zn tave na ču anje, a za tim sc razilazili , da se kasn ij e opet svrstaju u redove i uč.:stvuju u povorci. To prist.izavanjc naroda iz oko lice potrajalo je ve do iza 8 s. navečer, kad u do~i

i oni iz na judaljenijih mjesta, Ro gozni:e, Prirno' tena i K np ri ja, tc hrvatska glazba iz Drniša, na čel u sa drniškim župnikom

drom fra B erkovićcm .

Kad e nad Sibenikom spustio prvi mrak, po svirn okolnim brežuljcima zapaljene su vat re, tako da je grad pružao divnu i čarobnu sliku, koja je bila to ljepša i ča­

robnija što sc mrak više hvatao. U !UO s. nebrojene h iljade naroda počele su pri ti· zati u Dragu iza hrv. seljačkog doma, dn zauzmu određeno mjesto u povorci.

Svrstavanje povorke išlo je u naj boijem redu i s l akoćom , zahvaljujući mladim pri­stašama HSS, koji su se starali, dn se ~vc

odvija po unapred utvrdenom programu, a nj ihovim se odredbama svatko pokoravao bez pri govora. J edino tome zahvaljuju ći

moglo se postići , da se masa ljudi od preko 15 h iljada u najbolj em redu za samih pola sata svrstala u četveroredove, tako da je po­vorka mogla krenuti tačno u 9 s., ka ko je to bilo ~ predviđeno. Kad se povorka formi­rala na čelu s drniškom glazbom, krenula je uli om Ante Starčevi ća, tjepana Zlatovića,

Ante Supuka, Berislavića, Zagrebačkom ,

Kralja Tomislava, preko Wilsonovog trga tc je obalom Kralja Kreši mira došla do hote­ln »Krke «. Na čelu povorke nošene su za­stave pojedinih o rganizacija HSS, n odmah iza zas tava stupale je vodstvo, na čelu sa nar. zn tupnikom g. Danom Skaricom te predsjednici općins kih , mjesnih i rc)on ski h organizacija HSS, načelnici hrvatskh seoskih

općina, tc odbornici organizacija HSS. Iza ovih stupali su predstavnici hrvatskih dru­štava i korporacija . Stupali su zatim odluč­

nim vojničkim korakom mladi pristaše HSS, 1\iih 1.800 na broju, te pomladnk HS'), a predvodila ih je vodička glazba. Iza l"jih stupali su članovi HSS. iz svih mjesta ši·

SIBE KI BLAGDA I. U utorak 25. t. mj . proslavit će sc u Sibeniku blagdan

sv. Jakova apostola, t!tulnrn naše katedra­

le. Uoči blagdana biće svečana Večernja u 5 s .U 8 s. litanije. Na blagdan bit će u

5.30 s. ujutro župska sv. misa, n zatim u 7, 7.30, 8, 8.30, 9 s. tihe sv. mise. U 10 s. procesija kroz Zagrebačku i Tomislavovu ulicu . Poslije procesije pontifiknlna sv. misa prcuzv. biskupa. - U srijedu 26. t. mj . slavi se blagdan sv. Ane. U ka.tedra­li bit će u 5.30 s. župska sv. misa , a zat.im u 7, 8 i· 9 s. tihe sv. mise. U l 0.30 s. bit će

konv en tualna sv. m isa. U 11.15 s . preuzv. biskup dijelit će sakramenat sv. krizme. Popodne u 5 s. bit će otvor rake sv. Krsto·

fora i svečana Večemja. - U četvrtak 21. t. mj. slavi sc blagdan sv. Krsto(orn,

drugog znšLitnika gra da Sibcnika. Ujutro

u 5 s. pjevat će sc lekcije. U 6 s pjevana župska sv. Misa. U 7, 7.30, 8, 8.30 i 9 s.

bit će Lihe sv. mise. U ll s. bit će pQ!ttifi­

kalna sv. rnisa prcuzv. biskupa. Popodne u 6 s. bit će procesija sa svcl:!evim kipom,

a zatim blagoslov s Presvetim. IMENOVANJA I PROMJENE MEDU

NASIM SVECENSTVOM. Naš preuzv. bi·

skup i apostolski admini,strntor imenovao

je: Don Antu J ~k o b o v i ć n , dosadaš­njega du§obrižnika. Suhovara, za dušobriž­

nika Rastcvića; don Franu K o p m n n , u­

pravitelja župe Poličn i.k , cskurcntom Suhova­ra ; don Jurja M e š trovi ć, dosadašnjeg u­

pravitelja župe Vrana, upraviteljem žu·

'fie FiLipjakov~ don Tomu B ašić n ,

bcnsk.og kotara po al(abct kom redu, i to p ristaš.: iz 13ilicu, Daniln-Birnja, Dub rave, Jadno vca, Konjevrata, Krapnj a, Lo.to ea. Mandaltne, Primoštena Prvi ć-Luke, Prvić-Se­

purinc, Rogoznice, Ras line, Rakova sela, krndina (Bićina, onkovića, Dubravica i

Rupa), rime, Sibenika, Tribunja , Vodica, Zlarinu i Zatona te os talo rodoljubn o gra­đanstvo gra da Sibcnikn. Isp red ovih stupa la je Hrv. ši benska glazba. K retanje povorke potrajalo je či t ava elva ata, tako da u .tad nji rcdo i povorke stigli pred hotel • Krka « 1s­tom u ll s. U.tduž svi h ulica, kojima se kretala povorka, taj ao je gus ti špa lir gra ­đan tva, koje je povorku pos ipalo cv ijećem

pridružujući se i ono oduše lj enim pokli ci~ ma Vodi i predsjed rtiku Oru Mačku, te Hr­vat koj i s lobodi. Za vrijeme kretanja po· varke slav,iln su sva zvona u gradu, s mno­gih mjesta paljene su mn§kulc, a s jedne mao ne, koja je bila usidrena u sredini Ju­ke - sva iluminirana - bacane su u zrak rakete. Osobito li jepu sliku ptužalo je pti­stani šte na Martinskoj, koje su dolnčnni

iluminirnli.

Kad su i zad nji redovi došli pred ho· tel • K rk ua održani su prigodni govori. Pr­vi je govorio predsjednik kotarske organi ­zacije, senator g. S i m e B e 1 n m n r i ć. a za njim nar. za tupnik g. D n n e S k ar i­

e a . Oba govornika prikazali su život i rad Vode i predsjednika Dra Mačka tc njego­vu borbu zn sreću i blagostanje hrvatskoga naroda. jihovi govori su če to prekidan! oduševljenim pok licima ogromnoga mno­štva predsjedniku dru Mačku i slobodi hr· vatskoga naroda.

Po završenim govorima sav onaj nebro­jeni svijet stao se u najboljem red razi­lazili svojim kućama, noseći sobom nezt~·

boravue uti ke sinoćnje manifestacije. U nedj elju 16. l. mj ., drugog dana pro­

slave, bila je najprije budnica hrv. šibenske glazbe. 9.30 s. odslužena je u stolnoj crkvi sv. Jakova tiha sv. Misa za dug !i­vot i zdravlje Vode i predsjednika, koju je služio kanonik preč. don Ivo Bjažić, a iza toga otpjevao je p reuzv. biskup g. dr J. M i l e t n •Tebe Boga hvalimo «, te iz­molio molitvu za hrvatski narod, njegovog Vodu i predsjednika dra Mačka. Nakon to­ga otpjevana je »Lijepa naša «. Crkva je bi­la dupkom puna naroda, a pred crkvom bili

su postrojeni mladi pristaše HSS, koji su se nakon bogoslužcnja pod muzikom vratili u Hrv. seljački dom.

Navečer je pred katedralom održana us· pjela i dobro posjećena svečana akademija, koju su priredili Seljačko Sloga i Hrv. a­kademsko dru!tvo " tjepan Radić« . a a­kademiji je odr'lao lijep i sažet prigodni govor odvjetnik dr Milivoj I v č ić . Da JC akademija tako li jepo uspjela, velika je zn­

sluga i maestra g. Srećka K n ram n n a

koji je tako dobro uvjefbno pjevački zbo:

»Seljačke Sloge «.

mlndomisnika, upraviteljem župe Vra­

na ; don Fabijana S e š e l j u, dosadašnjeg du šobrižnika Povljnne, upraviteljem župe Lu­koran ; don Petra M i h e l ić a, dosadašnje~;

dulobrižnika Popovića, dušobrižnikom Pov­ljane; don Antu L i z a t o v ić a , do adaš­njcg župskog pomoćnika u Kalima. du šo­

brižnikom Popovića · don Ivu T i č i a, do­sadaš njeg ž upskog pomoćnika u Preku, žup­skim pomoćnikom i kornlnim viknrom 11

Pagu; don Jurja V u k u š i 6 n, do adašn jeg upravitelja župe Ljubitovicn, upraviteljem župe Marina; don Antu V i l e n i e a, dosa­dašnjeg dušobrižnika Smilčića, upraviteljem

župe Ljubi tovi ea; don Stjepana M a t k o v. mladomi nika, du!obrižnikom m i lčića ; don

Vojka Filip jakova D e v e t n k, mladomisni­kn, župskim pemo ,nikom u Tijesnu; don Ivana Kr a n j e, mladomisnikn, dušobriž­nikom Kistanja i žup skim pomoćnikom u Nuniću . - Na prijedlog mp. o. provincijala

naš preu zv. biskup imenovao je: O. Josipa

J er k o v ić n župskim pomoćnikom u Si­beniku- Varošu; o. Rafaela Rom e n žu;>·

skim vikarom Lcćcvice ; o. Bernardina B i­l o d er ić a župskim vika rom Dubravica .

SV. ANA NA GROBLJU. Blngdan sv. Ane bit će tradicionalno proslavl jen u

crkvi sv. Ane na groblju. U utorak u predvečerje bit će pjevane litanije u 6.30 s. Na blagdan bit će u 5 s. pjevane lekciJe, a

zatim u 6 s. pjevana sv. Misa. Popodne u

6 s . bit će blagoslov s Presvetim . ZAGREBACKI MADRIGALISTI, po­

znati po svojoj vnmedno ukusnoj i int'cll-

BROJ 30.

gentnoj Interpretaciji njC"mlh liričnlh pje­sama prominentnib domaćih i stranih au­tora, nnstupili u svoju koncertnu turneju po Dalmaciji. Na svome putu posjetit će

i Sibenik, te će ovom prigodom odr-lati u subotu 22. t. mj. u 8 l po s. uvečer svoj vokalni ko,ncerat tna Wilsonovom trgu is­pred katedrale. Kako treba pohvalno ista­ći njihov požrtvovan rad i umjetnički e­lan, još više treba prigodom njihovih na­stupa materijalno poduprijeti njihovu dje­latnost. ibenska muzička javnost, koja je već jed'nom imala sreću da prisustvuje njihovim tehni čko dotjerahim izvađanjima

u katedrali, upozorava se na ovaj njihoY posjet našemu gradu. Ulaznice od Din lO i 5 dobivaju sc u trafici »Karitas«, kao i na ulazu prije samoga koncerta .

SV. KRIZMA. U srijedu na sv. Anu, 26. t. mj.. bit će sv. krizma u katedrali. Počet će u 11.1 5 s. poslije konventualne sv. Mise. pozoravaju se rodit elji krizmanika, da kumovi na sv. krizmi mogu biti ~amo katolici , i to koji su već krizmani.

DEVETNICA SV. DOMINIKU pl)či­

nje u crkvi sv. Domin,ikn u utorak 25. t. mj. u 7 s. uvečer.

PRTMANJE JEMENISTE. Upozoru-je se vlč. gg. župnike, dn upozore i upute

kandidate za sjemenište, da čim prije -najdalje do 5. augusta t. g. - pošalju svo­je molbe zn primitak u sjemenlšte na U­pravu Bisk. đačkog sjemeništa - Sibenik. Molbi , koju upućuju roditelji, odnosno sta· ratelji kandidata, treba priložiti krš(enicu, svjedočanstvo o položenom prijamnom is­pitu i ekonomsko stanje roditelja. Vlč. gg. župnici neka jave svoje mišljenje o kandida· tu s obzirom na njegove intelektualne l moralne sposobnosti tc o vjersko-moralnom odgoju kandidatove obitelji . - U pravite/i­stvo bisk. đač. sjemeništa.

SVIM CLANICAMA »ZIVOGA SVI· JETLA « javljam, da je nakana klanjanja za sli jedeći tjedan (23.-29. VJ(.): đ a n a! narod bude euharistijski

rod - Don Ante Radić.

Naši dopisi SLIVNICA PRI CELJU

Mlada Misa

n a-

Već dan prije sve je plivalo u moru sreće i zadovoljstva. Ugodni mirisi polja ši· rili su sc zrakom i miješali sa zvukovima va­trogasne glazbe. Plodna ravnica, koju poput zelenoga prstcna zatvaraju glave brežulja­ka, bila je neobično živa i vesela, okupana posljednim sunčanim zlatom. Na licima se­ljana ocrtavala se radost, jer je eto došao

dan, kad se iz njihovog krila vinuo jedan čovjek, da Bogu žrtvuje kruh i vino.

Na sam dan sv. Mise sve je bilo .:ta­

smijano i kao §to su kristalne kaplje rose

igrale na zelenim listovima, tako su isto zai· grnla i srca sviju. Pred okićenom mlado­misničkom kućom sve je bilo uzbuđeno, kad se on pojavio na vratima rodne kuće, a o­sobito onda, kad je od svojih roditelja pri­mio blagoslov, eda i on potom blagoslovi po prvi put svojim posvećenim rukama sve prisutne. Zatim je krenula procesija na čelu sa glazbom do crkve, koja se nalazi na jednom brdu, udaljenom 3-4 km. od nje­gove kuće. Pobožnost i veselje bilo je ja· sno zapaženo. dok su nekima l suze rado·

snicc ponekad kapnule niz lice. Pjevanjl!m: •O dođi Duše Stvorče svete

započela se crkvena funkcija. Potom je preč. gosp. Franc H t a s t e l j, upravitelj tiskare

i knjižare sv. Cirila i Metoda u Mariboru, održao prekrasni i ganutljivi govor o veli· čini i važnosti svećenika u narodu, a onda je pred itzlofenim Svetotajstvom odslužio

prvu sv. Misu vlč. gosp. don lvll'n Kr n n j e, novi dušobrižnik KJ.stanja i žups!U pomoć­

nik Nuniću, uz asistenoiju preč. gosp. U· m e k n Mihaela, stolnoga župnika u Mari­

boru, vlč. H r i b e r n i k a i L o š e, ~rca vjernika izgarala su poput vo~tanica. Iza

Mise bilo je dije ljenje uspomena na pr>~u

vetu Misu . Sn »Te Deumom« bila je za­vršena ova velebna crkvena (unkcija i za·

tim se u procesiji pošlo kući, ------"'-----41 ODR2 NE PROSLAVE. Održana je

proslava »Kxižarskog dn'nn« u B o s a n­s k o m Br Q d u 16. VII., na kojoj je bio delegat VK.B-a.

------------------~ Mali oq~asnih PRODAJE SE: l mazga oo 5 god., l

mazga od 2 god., l kobila od 15 god. (pasmina drž. ergele), l dvoprežna kola u dobrom stanju, skupa ili pojedinačno, radi

preseljenja. Vlasnik: I v 11 n J ar e b, Pr­

vlć Luka.

VUSHIK l ODGOVOIHI UIEDHI1(1 DOH AHTI IADtC- SIIIHIK UUCA IL. NIKOLI TAVIUCA tl7. - YISIAU •IACIC• (O. IIIMAIDO IUUIVlCJ,

Nat Hovinj

1namenitu mo, lio Je Je tOO, SO U!Jeino Je, naviJaju u ljudskog 11ulih ljudi lJenja. All kojima bis ljak nad tuine god

potela je godine je dan zni

Kad lrancuskJ .flo je pos nuti: O, ~

biJedni, un popravljivi,

Pod kos1, brats 1e zdanja tlm ru!evl1 ~anstven a tom, urese

Palo 1

lu miliJardi sflgnutol . 1lobodal ( bezdulnon mofe se bratstva 1

'Plijenimo, postavljen

Skupa 'VOiuciJe 11 na: proml) đe l zako ostao Je 1 l zloban j tniJenlmo j vlartll po limena, !

Do~lm, a ostalo mo bill zado sređeno!

Silom nosti, an ne flvot,

Iza n· stvo vJek svaki rat lo ~Ovj e~~ Vrtimo ok

lek, 1TtJeS1 naJ'te<a l lei Jica,