Presjek kupole na trompama (Atenskacrkva sv. Nikodema)
Milenijumska kupola
Kyocera kupolaKupola(talijanski) jesferiniobliksvodaiznad
graevina koja ima tlocrt krunice,kvadratailimnogokuta.Kupolu
ponajvie grade kao kalotu ili polukuglu odkamenailiopeke, a u
novije doba od armiranogbetonau konstrukciji tzv.ljuske.Kupola se
moe izvesti izravno na zidovima prostora ili preko posebnih
konstrukcija: trompa- ugaona sferna nia kojom se s kvadratne osnove
prelazi na kruni oblik. pandantiv- sferini trokut kojim se s
kvadratne osnove prelazi na sferini oblik.esto se izmeu kupole i
pandantiva umee cilindrinitambur. Najee se na vrhu kupole ostavlja
otvor za svjetlo (oculus) ili tornji (lanterna) sprozorima.Povijest
razvitka[uredi - ]Natkrivanje kamene kue u obliku
pelinjekonicepoznato je jo u prapovijesnim kulturamaMediterana. Od
njih je najpoznatija svakakoAtrejeva riznicauMikeni.Svoenje kupole
u klasinom smislu bilo je poznato u Aziji ve u starom vijeku.iroku
primjenu dosee ustarorimskoj arhitekturi, kada se pravi jedna od
najpoznatijih i najveih kupola PanteonuRimu(promjera i visine 43,3
m).Kupole su osobito bitne ubizantskojgradnji crkava Aja
SofijauIstanbulu(promjera 31 m).U srednjem vijeku se javljaju
sporadino i to samo kao svodovi visokih tornjeva.Rana
renesansaoivljava arhitekturu po rimskim antikim uzorima, a time i
ponovnu uporabu kupole kao elementa arhitekture. Prva je bila
kupolaPrvostolnice u Firenci, djeloFillipa Brunelleschija,
1420.-1436.; a svakako najpoznatija i najvea je kupolaSv. Petrau
Rimu.Mnogebaroknegraevine imaju kupole kaoTorinska
katedrala(Guarini),crkva Karla BoromejskoguBeu,Katedrala sv.
PavlauLondonuitd.Kupole su este u arhitekturiklasicizma(Panteon u
Parizu, [[Opera u Parizu] i dr.) i primjeni neostilova, kao npr.
kupoleMirogojailiHNKuZagrebu.U 20. stoljeu moderne
betonskeljuskaste konstrukcijeomoguile su velianstvene kupolaste
oblike kao na npr.Terminalu TWAzrane luke uNew Yorku(Eero
Sarninen),Dvorana portova u Rimu(Pier Luigi Nervi) promjera 60 m
iliMilenijska kupolauLondonu.
