KULTURNA I DRU[TVENA HISTORIJA NARODA BOSNE I …mcp.gov.ba/attachments/bs_Migrirani_dokumenti/Sektori/Obrazovanje/... · U okvirima predmeta Kulturna i dru{tvena historija naroda

$Page 1: KULTURNA I DRU[TVENA HISTORIJA NARODA BOSNE I …mcp.gov.ba/attachments/bs_Migrirani_dokumenti/Sektori/Obrazovanje/... · U okvirima predmeta Kulturna i dru{tvena historija naroda$
BOSNA I HERCEGOVINAMINISTARSTVO CIVILNIH POSLOVA

KULTURNA I DRU[TVENAHISTORIJA NARODA

BOSNE I HERCEGOVINENASTAVNI PLAN I PROGRAM

ZA PREDMETE DOPUNSKE NASTAVEU OSNOVNOJ I SREDNJOJ [KOLI

Za djecu u inostranstvu

Bosanski jezik

Sarajevo, juni 2005.

Izdava~: Ministarstvo civilnih poslova Bosne i HercegovineZa izdava~a: Dr. Safet Halilovi}Urednik: Esma Hadàgi}Tehni~ki urednik: Nelmedin KolubaraLektor: Behija Vrani}Korektura: Nelmedin Kolubara[tampa: Prosperitet d.d. SarajevoZa {tampariju: Sead Ramovi}, direktorTira`: 1000 primjeraka

U skladu sa ~lanom 33. Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazo-vanju u Bosni i Hercegovini, Vije}e ministara Bosne i Hercegovine je, naprijedlog Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, utvrdilo Ko-misiju za izradu nastavnog plana i programa za predmete dopunske nasta-ve u osnovnoj i srednjoj {koli.Komisija, sastavljena od eksperata iz sva tri konstitutivna naroda, sve jeodluke donijela konsenzusom.Ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine odobrava ovaj nastavniplan i program za upotrebu u dopunskoj nastavi za na{u djecu u inostran-stvu.Ovaj projekat je finansiralo Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Herce-govine.

SADR@AJ:

Uvodno slovo Ministra civilnih poslova Bosne i Hercegovine ....................................................... 7

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA PREDMETEDOPUNSKE NASTAVE U OSNOVNOJ [KOLI .......... 9

- Jezici i knjièvnosti naroda Bosne i Hercegovine ........ 10- Muzi~ka kultura ............................................................. 27- Likovna kultura .............................................................. 38- Poznavanje prirode i dru{tva ......................................... 48- Historija ......................................................................... 53- Geografija ...................................................................... 56

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA PREDMETEDOPUNSKE NASTAVE U SREDNJOJ [KOLI ............ 59

- Jezici i knjièvnosti naroda Bosne i Hercegovine ........ 60- Muzi~ka kultura ............................................................. 69- Likovna kultura ............................................................. 75- Historija ......................................................................... 77- Geografija ...................................................................... 79


Uvodno slovo Ministra civilnih poslova Bosne i Hercegovine

Pred vama je nastavni plan i program za predmete dopun-ske nastave za osnovnu i srednju {kolu. Njegova je funkcija dabude orijentir nastavnicima i u~enicima dopunskih {kola zadjecu, dràvljane Bosne i Hercegovine, koji ìve diljem svije-ta, privremeno ili stalno, a èle putem dopunskog obrazovanjaste}i osnovne informacije o kulturnoj i dru{tvenoj historijisvoje domovine, odnosno zemlji svoga porijekla.

Ovaj plan i program tako|e moè posluìti i svima drugi-ma koji su zainteresirani za izu~avanje kulturnog identitetaBosne i Hercegovine.

U ovim curriculumima su nastavni sadràji prezentirani po-jedina~no po predmetima, kojih je {est u osnovnoj i pet u sre-dnjoj {koli, ali se izu~avaju u okviru jednog predmeta kojegsmo nazvali “Kulturna i dru{tvena historija naroda Bosne iHercegovine”. Razlog je u ~injenici da savremeno vrednova-nje obrazovanja po ishodima u~enja i ste~enim vje{tinama, ane po memorisanju ~injenica, zahtijeva kreativnost i nastavni-ka i u~enika. Nau~ne spoznaje se isprepli}u, svako pojedina-~no otkri}e ima op}e posljedice, tako da je danas obrazovanjuneprimjeren bilo kakav oblik krutosti.

Curriculume su priredili i koncenzusom usvojili experti,izabrani od nadle`nih vlasti iz svih dijelova Bosne i Hercego-vine. Kao polazni orijentir experti su imali Zajedni~ka jezgranastavnih planova i programa za osnovno i op}e srednje obra-zovanje u Bosni i Hercegovini, usvojena 2003. godine.

Izrada Nastavnog plana i programa za predmete dopunskenastave je po~etni korak Bosne i Hercegovine u realizaciji è-lje da svojoj djeci u inostranstvu omogu}i stabilan link sa vlas-titom ili domovinom predaka, znaju}i da po{tivanje drugog irazli~itog uvijek podrazumijeva dostojanstvo vlastitosti. Te-meljno je ljudsko pravo razvijanje i o~uvanje svoga identitetai integriteta. Plan i program dopunske nastave je u tom smislupotrebno, ali ne i jedino sredstvo.

7

Kao {to znamo, obrazovanje je nikada zavr{ena zada}a. Toje stalni ìvotni proces kojeg uslovljava ljudska èlja za odgo-vorima, inkorporirana u tokove savremenog dru{tva koje sestalno mijenja. Isto tako, i ovaj curriculum nije trajan i trebabiti dora|ivan u skladu sa rezultatima koje Bosna i Hercego-vina bude postizala na putu utemeljenja efikasnog, odgovor-nog i u svijetu priznatog vlastitog obrazovnog sistema.

Ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine Dr. Safet Halilovi}

8

KULTURNA I DRU[TVENA HISTORIJANARODA BOSNE I HERCEGOVINE

Nastavni plan i program za predmetedopunske nastave u osnovnoj {koli

NASTAVNI PLAN

9

Godi{nji broj sati po razredimaRed.br. Nastavni predmeti I/

IIII/III

III/IV

IV/V

V/VI

VI/VII

VII/VIII

VIII/IX

1.Jezici i knjièvnostinaroda Bosne iHercegovine

46 46 46 46 46 46 46 46

2. Muzi~ka kultura 10 10 10 10 6 6 6 6

3. Likovna kultura 8 8 8 8 4 4 4 4

4. Poznavanje prirode idru{tva 8 8 8 8 - - - -

5. Historija - - - - 10 10 10 10

6. Geografija - - - - 6 6 6 6

S V E G A 72 72 72 72 72 72 72 72

NASTAVNI PROGRAM ZA PREDMETEDOPUNSKE NASTAVE U OSNOVNOJ [KOLI

U okvirima predmeta Kulturna i dru{tvena historija narodaBosne i Hercegovine, kroz programske sadràje iz jezika, knji-èvnosti, historije, geografije, prirode i dru{tva te muzi~ke i li-kovne umjetnosti, u~enici sti~u temeljna saznanja iz su{tin-skih, me|usobno uvjetovanih i povezanih historijskih procesai pojava koji obiljeàvaju sveukupnu historiju naroda, Srba,Hrvata i Bo{njaka, u Bosni i Hercegovini. Upoznavanje razli-~itih kultura i tradicija, osnovnih pojmova iz umjetnosti, neza-obilaznih ~injenica vezanih za tri nacionalne zajednice, zada-ci su koji }e se uz pomo} predloènih nastavnih sadràja lak{ei obuhvatnije savladavati i prihvatati.

JEZICI I KNJI@EVNOSTINARODA BOSNE I

HERCEGOVINE

10

Razred Godi{njibroj sati

Po~etno~itanje ipisanje

Knjièvnost Jezik Kulturaizraàvanja

Medijskakultura

I. 46 34 4 5 3 -

II. 46 5 17 12 10 2

III. 46 13 17 7 7 2

IV. 46 7 20 10 7 2

V. 46 - 23 11 10 2

VI. 46 - 23 11 10 2

VII. 46 - 23 14 7 2

VIII. 46 - 23 11 10 2

IX. 46 - 23 11 10 2

KNJI@EVNOST - IZBOR TEKSTOVAOD I. DO V. RAZREDA

PREPORUÛJU SE TEKSTOVI SLJEDE]IH PISACA:

Nasiha Kapidì}-Hadì}Enes Ki{evi}Ahmet Hromadì}[ukrija PandòIsmet Bekri}Branko ]opi}Miroslav Anti}Stevan Rai~kovi}Ivo Andri}Dragan KulidànLuko PaljetakZvonimir BalogVesna ParunMato LovrakIvana Brli} Maùrani}Gustav KrklecVladimir NazorNarodne posloviceNarodne zagonetkeNarodne pripovjetkeNarodna basnaNarodna bajka

POSEBNO PROUÂVANJEBO[NJA^KE

KNJI@EVNOSTII. - V. RAZRED

1. Alija Dubo~anin2. Ferida Durakovi}3. Zej}ir Hasi}4. Bisera Alikadi}5. Enisa Osman~evi}-]uri}

11

6. Mirsad Be}irba{i}7. Muhidin [ari}8. Rizo Dàfi}9. Advan Hozi}10. Azra Aliji~i}11. Dèmaludin Lati}12. Kemal Mahmutefendi}13. Alija Isakovi}14. Skender Kulenovi}15. Esma Smajilbegovi}16. Irfan Horozovi}17. Ibrahim Kajan

POSEBNO PROUÂVANJESRPSKE


1. Du{ko Radovi}2. Grigor Vitez3. Ljubivoje R{umovi}4. Mira Ale~kovi}5. Miroslav Anti}6. Stevan Rai~kovi}7. Ivo Andri}8. Stojanka Grozdanov9. Dragan Kulidàn10. Branko ]opi}11. Dragan Luki}12. Stanko Rakita13. Desanka Maksimovi}14. Branko Radi~evi}15. Jovan Jovanovi} Zmaj16. Petar Ko~i}17. Du{an Kosti}18. Dobrica Eri}19. Vojislav Ili}

12

20. Skender Kulenovi}21. Dragan Kolundìja22. Rajko Petrov Nogo

POSEBNO PROUÂVANJEHRVATSKE


1. Slavko Femini}2. Zvonimir Balog3. Grigor Vitez4. Luko Paljetak5. Ratko Zvrko6. Dubravko Horvati}7. Nada Ivelji}8. Sun~ana [krinjari}9. Vesna Parun10. Mate Lovrak11. Ivana Brli}-Maùrani}12. Vladimir Nazor13. Ivan Vanja Rori}14. Gustav Krklec15. Ivan Ku{an16. Slavko Kolar17. Augustin Haramba{i}18. Dobri{a Cesari}19. Dragutin Domajni}20. Fran Galovi}

13

I. razred

POÊTNO ÎTANJE I PISANJEPo~etno ~itanje:- Faza cjelovitog prepoznavanja- Razvijanje glasovne osjetljivosti- Od glasa do rije~i - izgovor slogovima- Provo|enje slova u glas- Po~etno ~itanjeRazvijanje grafomotori~kih sposobnosti:- Razvijanje gipkosti pokreta ruke (slobodno crtanje u ogra-

ni~enom prostoru)- Pisanje razli~itih crta i linija- Usvajanje grafi~ke strukture velikih i malih {tampanih slova.

KNJI@EVNOST:Izbor tekstova:

JEZIKSlovnica (Gramatika)Re~enica - rije~; slog - glas - slovo (razlikovanje bez definicije)

Pravogovor (Ortoepija)Izgovor glasova, rije~i, re~enica.

Pravopis (Ortografija)Veliko slovo na po~etku i ta~ka na kraju re~enice.

KULTURA IZRA@AVANJA- Kultura komuniciranja- Pri~anje i prepri~avanje na temelju niza slika ili postavlje-

nih pitanja- Razgovor

14

II. razred

POÊTNO ÎTANJE I PISANJEUsvajanje velikih i malih pisanih slova.Vje`banje usavr{avanja pisanja i urednosti rukopisa

KNJI@EVNOSTKnjièvnoteorijski termini:Upoznavanje s osnovnim knjièvnoteorijskim pojmovima(tok radnje, lik, mjesto i vrijeme)îtanje naglas i ~itanje u sebiPrepri~avanjeIzbor tekstova:

Preporuka za lektiru:Branko ]opi}, Jeèva ku}icaNasiha Kapidì} Hadì}, SjenicaZvonimir Balog, Male pri~e o velikim slovima

JEZIKSlovnica (Gramatika)Re~enica (izjavna, upitna, uskli~na - prepoznavanje)Rije~GlasImenice (prepoznavanje)Pravogovor i Pravopis (Ortoepija i Ortografija)Osnovni interpunkcijski znaciUzvi~na i upitna re~enica.

KULTURA IZRA@AVANJAPrepri~avanjePri~anje doga|aja na temelju niza slikaKulturna komunikacija

MEDIJSKA KULTURATelevizija, Film, pozori{te (upoznavanje)

15

III. razred

POÊTNO ÎTANJE I PISANJEUsvajanje drugog pismaVje`be usavr{avanja pisanja i urednosti rukopisa.

KNJI@EVNOSTKnjièvnoteorijski termini:Poezija:Stih, strofa, pjesma - na razini prepoznavanja i imenovanjaProza:Fabula (redoslijed doga|aja na razini prepoznavanja i imeno-vanja)Likovi (glavni i sporedni)Vrste:Bajka, pripovijetka, basna, igrokaz, strip - na razini prepozna-vanja

Izbor tekstova:

Preporuka za lektiru:Desanka Maksimovi}, Izbor iz poezije i proze za djecuIsmet Bekri}, Jesen u graduVesna Parun, Ma~ak Dìngiskan i Miki Trasi

JEZIKSlovnica (Gramatika):ImeniceGlagoli (prepoznavanje)Re~enice (jesne i nije~ne) i povezivanje

Pravogovor (Ortoepija):Intonacija uskli~nih i upitnih re~enica.

16

Pravopis (Ortografija):Veliko slovoTa~ka, uskli~nik, upitnikNegacija (rje~ica “ne” u nije~nim i rje~ica “li” u upitnim re~e-nicama)Rastavljanje rije~i na kraju reda

KULTURA IZRA@AVANJAKultura komuniciranja (dijalog, monolog)Prepri~avanjePri~anjeOpisivanje

MEDIJSKA KULTURATv-emisijeAnimirani i igrani filmBiblioteka

IV. razred

POÊTNO ÎTANJE I PISANJEVje`be usavr{avanja pisanja i urednosti rukopisa (prepisiva-nje, samostalne pismene vje`be, odgovori na pitanja, diktat)

KNJI@EVNOSTKnjièvnoteorijski termini:Interpretacija knjièvnog tekstaTok radnjeLikoviVrste: bajka, basna, lirska pjesma

Izbor tekstova:

Preporuka za lektiru:Mato Lovrak, Vlak u snijegu ili Dru`ba Pere Kvrìce

17

Ahmet Hromadì}, Patuljak vam pri~aJovan Jovanovi} Zmaj, Pjesme za djecu

JEZIKSlovnica (Gramatika):ImeniceGlagoliPridjevi (na razini prepoznavanja)Predikat i subjekt (prepoznavanje)

Pravogovor (Ortoepija):Skupovi ije/je

Pravopis (Ortografija):Veliko slovoSkupovi ije/jeKratice

KULTURA IZRA@AVANJAPrepri~avanjePri~anjeOpisivanjePoslovna komunikacija i dopisivanje

MEDIJSKA KULTURAFilm:Dokumentarni - igraniCrno-bijeli i film u boji.

V. razred

KNJI@EVNOSTKnjièvnoteorijski termini:Poezija:Motiv i idejaRitam

18

IntonacijaPjesni~ka slikaProza:Tema i ideja (na razini imenovanja)Fabula (hronolo{ki slijed doga|aja)Lik (odnos me|u likovima)Dramski elementi u knjièvnom tekstu (dijalog, monolog)Izbor tekstova:

Preporuka za lektiru:Ivana Brli}-Maùrani}, Pri~e iz davnineNarodne pripovijetkeKemal Mahmutefendi}, Roman o nov~i}uDu{ko Radovi}, Izbor iz poezije

JEZIKSlovnica (Gramatika):Jednostavna re~enica (uo~avanje funkcije rije~i u re~enici)Pridjevi (opisni, gradivni, prisvojni)Glagoli i imenice (pro{irivanje znanja)

Pravogovor (Ortoepija):Upravni i neupravni govor

Pravopis (Ortografija):Upravni i neupravni govorVeliko i malo slovo (pro{irivanje znanja)Pisanje prisvojnih pridjeva

KULTURA IZRA@AVANJAPrepri~avanje s promjenom gramati~kog licaPri~anje zami{ljenog doga|ajaOpisivanje (predmeta, likova, unutra{nji i vanjski opis, opiskrajolika)Interpretativno ~itanje

MEDIJSKA KULTURAFilm (pro{irivanje znanja)

19

KNJI@EVNOST - IZBOR TEKSTOVAOD VI. DO IX. RAZREDA

PREPORUÛJU SE TEKSTOVI SLJEDE]IH PISACA:

Miroslav Anti}Svetozar ]orovi}Dragan Luki}Isidora Sekuli}Jovan Du~i}Vojislav Ili}Aleksa [anti}Petar Ko~i}Branislav Nu{i}Ivo Andri}Ahmet Hromadì}Hasan Kiki}Mak DizdarAlija Dubo~aninHamza HumoMusa ]azim ]ati}Zijo Dizdarevi}Dinko [imunovi}Dragutin Tadijanovi}Dobri{a Cesari}Vladimir Vidri}Tin Ujevi}Ivan Goran Kova~i}Isak SamokovlijaNarodna (usmena) knjièvnostNarodne epske pjesmeNarodne lirske pjesmeEpsko-lirske pjesmePosloviceZagonetkeZdravice

20

POSEBNO PROUÂVANJEBO[NJA^KE

KNJI@EVNOSTIVI. - IX. RAZRED

1. Irfan Horozovi}2. Zuko Dùmhur3. ]amil Sijari}4. Dervi{ Su{i}5. Hamza Humo6. Me{a Selimovi}7. Nedàd Ibri{imovi}8. Skender Kulenovi}9. Mak Dizdar10. Ibrahim Kajan11. Sead Mahmutefendi}12. Hadèm Hajdarevi}13. Zilhad Klju~anin

POSEBNO PROUÂVANJE SRPSKE


1. \ura Jak{i}2. Ivo Andri}3. Isak Samokovlija4. Vuk. S. Karadì}5. \or|o Sladoje6. Branko ]opi}7. Svetozar ]orovi}8. Aleksa [anti}9. Branislav Nu{i}10. Isidora Sekuli}11. Nenad Divljan12. Petar Ko~i}13. Jovan Du~i}

21

14. Vojislav Ili}15. Janko Veselinovi}16. Mo{o Odalovi}17. Laza Lazarevi}18. Dragan Luki}19. Desanka Maksimovi}20. Simo Matavulj

POSEBNO PROUÂVANJEHRVATSKE


1. Pajo Kaniàj2. Miroslav Krleà3. Antun Gustav Mato{4. Pero Ljubi}5. Ilija Jakovljevi}6. Vladimir Nazor7. \uro Sudeta8. Dinko [imunovi}9. Nikola [op10. Jagoda Truhelka11. Dragitin Tadijanovi}12. I}an Ramljak13. Danijel Dragojevi}14. ]iro Truhelka15. Dobri{a Cesari}16. Veselko Koroman17. Tin Kolumbi}18. Ivan Goran Kova~i}19. Antun Branko [imi}20. August [enoa21. Vladimir Vidri}22. Lucijan Kordi}

22

VI. razred

KNJI@EVNOSTKnjièvnoteorijski termini:Lirika - osnovna obilje`jaEpika - osnovna obilje`jaOsnovna stilska sredstvaProza:Oblici kazivanjaFabulaVrste epskih djelaIzbor tekstova:

Preporuka za lektiru:[ukrija Pandò, Samo jo{ kosovi zvi`du}uBranko ]opi}, Orlovi rano leteDinko [imunovi}, pripovijetke u izboru

JEZIKSlovnica (Gramatika):Re~enica (jednostavna: nepro{irena, pro{irena)Subjekt, predikat i dodaciPromljenjive i nepromjenjive vrste rije~iMorfolo{ka karakteristika promjenjivih i nepromjenjivih vrstarije~i i Temeljne gramati~ke kategorije

Pravogovor (Ortoepija):Izgovaranje stranih rije~i

Pravopis (Ortografija):Pisanje velikog slova u vi{e~lanim geografskim pojmovimaPisanje prisvojnih pridjeva izvedenih od vlastitih imenicaPisanje superlativa

KULTURA IZRA@AVANJAPri~anje hronolo{kim slijedom

23

Pri~anje izmi{ljenog doga|aja i doìvljajaOpisivanje (interijer i eksterijer)PortretIzvje{tavanje o stvarnom ili izmi{ljenom doga|aju

MEDIJSKA KULTURAPozori{teGlumac, uloga, lik

VII. razred

KNJI@EVNOST

Knjièvnoteorijski termini:Osnovne knjièvnoteorijske i estetse osobine lirskog, epskog idramskog djelaIzbor tekstova:

Preporuka za lektiru:Skender Kulenovi}, Gromovo |ulePetar Ko~i}, Izbor pripovjedakaAugust [enoa, Povjestice

JEZIKSlovnica (Gramatika):Glagoli (morfolo{ke i leksi~ke osobine)

Pravogovor (Ortoepija):Izgovor negacije uz glagolske oblikeIzgovor futura prvog

Pravopis (Ortografija):Pisanje negacije uz glagolske oblikePisanje oblika u futuru prvom

24

KULTURA IZRA@AVANJAPri~anje s kori{tenjem elemenata kompozicijeOpisivanje dinami~nih i stati~nih pojava u prirodiPortret lika iz umjetni~kog djela

MEDIJSKA KULTURAStrip

VIII. razred

KNJI@EVNOSTKnjièvnoteorijski termini:Lirika:Pro{irivanje znanja o lirici (vrste: sonet, ode, balade, romanse;ljubavna, socijalna, idili~na...)Stilska sredstva (metafora, alegorija, asonanca, aliteracija; hu-mor: ironija, satira...)Epika:Poetski motivi i njihova funkcijaFabula i kompozicijaDrama:Tragi~no, komi~noIzbor tekstova:

Preporuka za lektiru:Svetozar ]orovi}, Stojan Mutika{aAlija Hasagi} Dubo~anin, La|arski putDobri{a Cesari}, Pjesme (izbor)

JEZIKSlovnica (Gramatika):

Sloèna re~enicaNezavisnosloèna re~enicaZavisnosloèna re~enica

25

Pravogovor (Ortoepija)Pravilno izgovaranje sloènih re~enica

Pravopis (Ortografija):Zarez u jednostavnoj i sloènoj re~eniciVeliko slovo ponavljanjeUpotreba pravopisa i rije~nika stranih rije~i

KULTURA IZRA@AVANJAPri~anje o stvarnom ili izmi{ljenom doga|aju s opisom i dijalogomRasprave o aktualnim problemima

MEDIJSKA KULTURAInternet

IX. razred

KNJI@EVNOSTKnjièvnoteorijski termini:Pro{irivanje znanja o lirskom, epskom i dramskom djeluKarakterizacija likovaIzbor tekstova:

Preporuka za lektiru:Ivo Andri}, pripovijetke (izbor)Mak Dizdar, Kameni spava~Slavko Kolar, Breza

JEZIKSlovnica (Gramatika):Naglasak (akcent)Glasovne promjeneJezik kao sredstvo komunikacijeTvorba rije~i

26

Pravogovor (Ortoepija):Vje`banje izgovora s naglaskom na akcentne osobine

Pravopis (Ortografija):Re~eni~ni i pravopisni znakovi (pro{irivanje i vje`banje)Sastavljeno i rastavljeno pisanje rije~i (pro{irivanje i vje`banje)

KULTURA IZRA@AVANJAInterpretativno ~itanje razli~itih vrsta tekstova i raspravljanjeKriti~ki prikaz filma, radijske, televizijske emisije, pozori{nepredstave

MEDIJSKA KULTURAFilm

MUZI^KA KULTURA

TEMATSKE OBLASTI

1. PJEVANJE I SVIRANJE2. MUZI^KE IGRE3. BROJALICE4. SLU[ANJE MUZIKE5. DJEÎJE MUZI^KO STVARALA[TVO

RAZREDNA NASTAVA

I. razred

1. PJEVANJE I SVIRANJEDje~ije pjesme i igre se u~e na osnovu slu{nog primanja (pje-sme po sluhu). Tako se vr{i i upoznavanje i izvo|enje tradici-

27

onalnih narodnih pjesama naroda i narodnosti BiH (brojalice,uspavanke, pjesme za zabavljanje, narodna kola, narodni na-pjevi iz gradske i seoske sredine (pjesme i narodni obi~aji, na-rodne no{nje)

A) dje~ije pjesmice- Lete, lete laste (Julio Mari} - Nasiha Kapidì}-Hadì})- Zavi~aju moj (Milorad Mili})- Dom (Jakov Gotovac)- Mali |a~ki valcer (Nikola Hercigonja)- Djeca su vojska najja~a (Esad Arnautali}, - Velimir Milo{evi})- Djeca rastu (Asim Horozi} - Ivica Vanja Rori})- Semafor, Asim Horozi}- Kad bi djeci (Valerij Vanja Gaji})- Tika tika ta~ke, (Valerij Vanja Gaji})- Moja sestra mla|a, (Zoran [ugi})B) Tradicionalne pjesmeuspavanke- Spavaj sine (Mostar)- Nina, nina, bijela golubice (Kr~evina - Vare{)- Lila, buba, majka sina (Zdenac - Sanski Most)- Spavaj sine, san te prevario (Doboj)- ‘Ajde sine, da spavamo (Trnovo - Sarajevo)

2. MUZI^KE IGRE- Mali kauboj, (Refik Hodì})- Ovako se ruke miju,- Kulina bana,- Berem, berem gro`|e, narodnapjesme za zabavljanje djece,- Ta{un, ta{un tanana (Sarajevo)- Vodim babu na pazar (Sarajevo)narodna kola:- Povrata (okolica Prozora)- Kolanje (okolica Sarajeva)- Igra kolo (Mostar)

28

3. BROJALICE- Enci, menci, na kamenci (Glamo~)- En, ten, tini- Pliva patka,- Eci, peci, pec- Tr~i zeko kroz {umicu- Tara, tara, ta~ke- Tri mi{a

4. SLU[ANJE MUZIKENa osnovu slu{anja stranih i doma}ih autora predvi|eno jeupoznavanje muzi~kih oblika, orkestarskih i tradicionalnih na-rodnih instrumenata i ansambala.

- Upoznavanje Himne BiH- Uvijek nek bude sunce (A. Ostrovski)- Zemljo moja (K. Monteno)- Dje~iji snovi (R. Hodì} - stihovi V. Begi})- Hercegovino (Ranko Boban)- zvu~ni snimci tradicionalnih instrumenata i slike

II. razred

1. PJEVANJE I SVIRANJE- Imamo u~iteljicu za ~istu peticu (Senad Bostandì}, stiho-

vi M. Be}irba{i})- Ki{a pada (Nada Ludvig-Pe~ar, stihovi [ukrija Pandò)- Visibaba mala (Stani{a Korunovi})- Ne dam kamen zemlje moje (Slavko Oluji} - stihovi Zlat-

ka Artukovi})- \ak (Dragutin Basrak)- Tuga na livadi (N. Ludvig-Pe~ar, stihovi Nasihe Kapidì}-

Hadì})Uspavanke- Spavaj, Dano, u |i|ali be{i (Srebrenica)- Majka Smaju pod |ulom rodila (Mostar)

29

2. MUZI^KE IGRE- Strina rodoPjesma za zabavljanje- Grli~ica proso brala (Gornji Odàk, Kupres)- Ja kupih jednu koku malu (Jajce)- Ide Jovo potokom (Br~ko)- Ide maca oko tebeNarodna kola:- Stupa (okolica Mostara)- Jednovito kolo (Isto~na Hercegovina)- Hodavka (Sarajevo i okolica)- Ej, da pletemo (Hercegovina)- Sage se mlada do zemlje (Livno)

3. BROJALICE- Jedan dodan, digin disin (Valjevac, Gornji Vakuf)- Enci, menci, na kamenci (Jezero, Jajce)- U maloga svica- Jedan dva tri- Cica maca plakala- Jedna vrana gakala

SLU[ANJE MUZIKE- Djeca grada mog (Avdo Smailovi})- Vrapci i stra{ila (Velimir Milo{evi})- Mali ZOO (Josip Magdi})- Jagoda ba{tovanka (Edin Pandur, stihovi Z. Ostoji})- Ro|endan u {umi (Refik Hodì}, stihovi Nasiha Kapidì}-

Hadì})- Dje~iji snovi (R. Hodì} - stihovi V. Begi})

30

III. razred1. PJEVANJE I SVIRANJE- Plavi zec (D. [esti})- Je~am èle Tuzlanke djevojke- Proljetna pjesma (M. Mer{nik)- Mi smo djeca veselaUspavanke:- Spavaj, zlato, san te prevario (Kozarac)- Nini, sine, puna mi te ba{~a (@epa, Rogatica)- Spavaj, sine (Doboj)- Buba, nina, moje d’jete malo

2. MUZI^KE IGRE- Kolari}u Pani}u - muzi~ka igraPjesme za zabavljanje:- I mi znamo svirati (G. Odàk, Kupres)- Dvi se babe vozale (Gu~a gora, Travnik)- ûvam ovce na livadi sama (okolica Sarajeva)Narodna kola- Roma (Polog i okolica Mostara)- Treskavica okolo (Sarajevo i okolica)- Posko~ica (okolica Glamo~kog polja)- Lin|o (Hercegovina)- Poskaku{a (BiH)- [esterac (Hercegovina)- Igra kolo (Mostar)- U ovom dvoru bijelom (Livno)

3. BROJALICE- Pipalica, pipa (Jezero, Jajce)- Jedan, dodan, dimi, disi (Sarajevo)- Mi idemo preko polja- Zeko, zeko

31

4. SLU[ANJE MUZIKE- Reci Bosno ljubavi (A. Horozi}),- Tiha, tiha pjesma (Josip Magdi})- Sa unukom Janom (A. Smailovi})- odlomci iz opere “Aska i vuk”, A. Horozi}a- odlomci iz opere “Ma~kin dom” V. Komadine,- Nezgoda V. Komadine

PREDMETNA NASTAVA

IV. razred

1. PJEVANJE I SVIRANJEa) Kompozitori BiH:

- Zeko i poto~i}, B. Mihaljevi}- Dva ze~i}a (V. Komadina)- Djeca i skakavci, (Josip Magdi})- Tri ciklame (Refik Hodì})Uspavanke- Nini, sine, ninala te majka (Vlasenica)- Majka sina u gori rodila (Livno)Brojalice- Eglen, beglen (Sarajevo)- Ena, mena, nikoti (Jajce)

2. MUZI^KE IGREa) Pjesme za zabavljanje - dvoglasje- Sije baba mlivo (Gu~a Gora, Travnik)- @uberila gorica (Gornji Odàk, Kupres)b) Narodna kola:- Treskavica sitna (Sarajevo i okolica)- Starobosansko kolo (sela u okolici Glamo~a)- Skaka (sela u okolici Bosanskog [amca)

32

c) Svatovske pjesme:- @arko sunce na ogranku ho}e da grane (Trebiàt, âpljina),- Vrani se konji igraju (Ljubovac, [ipovo)d) Sevdalinke - gradska tradicija:- Ne a{ikuj Mujo (Vi{egrad)- Golubice bijela (Biha})- Dunjalu~e golem ti si- Dvi planine vi{ Travnika grada

2. SLU[ANJE MUZIKEKompozitori iz BiH:- Dragoj mojoj BiH (Ismet Kurtovi}, stihovi Fikret Kurtovi})- Dobio mi tata keca (V. Gaji})- Ni{ta ljep{e od djeteta (Z. ]osi})- Mali truba~, (V. Krajtmajer)- Bosna, Bosnia (Dàni Hot)

V. razred

1. TRADICIONALNO MUZI^KO STVARALA[TVOa) Svatovske pjesme- Dobro do{li ki}eni svatovi- Trepetljika trepetala (Mostar)- \evovanje, moje carovanje (Trebinje)- Visoko se viju labudovi (Banja Luka)Dvoglasne pjesme:- Tan~ice tanko prela (Gu~a Gora, Travnik)- Odveòsmo ruvo naloèno (Vidovice, Ora{je)Narodna kola:- Do{lo pismo iz Bosne,- Terezije (Zmijanje)- Ljeljanovo kolo (Hercegovina)b) Dje~iji narodni muzi~ki instrumenti:- truba od kore i tradicionalni narodni instrumenti iz grupe

idiofonih (samozvu~ari): fuk, klepetalo, ~egrtaljka.

33

c) gradska tradicija, sevdalinke:- S one strane Jajca- Telal vi~e po Hercegovini- Tebi majko misli lete

2. UMJETNI^KA MUZIKA I KOMPOZITORI BIH- List na putu (Nada Ludvig Pe~ar - stihovi [ukrija Pandò)- Vrte{ka (Milan Prebanda)- [etnja (Senad Mehinovi}),- Svet iz bajke (R. \umi})- Evo bra}e (V. Milo{evi}) vokalna muzika

VI. razred

1. TRADICIONALNO MUZI^KO STVARALA[TVOa) Svatovske pjesme:- Gorom ja{u ki}eni svatovi (Trnovo)- Dobro do{li mu{tuluci (Neum)- Zapjevala bulbul tica (Grada~ac)- Sunce za|e za dvije planine (Gradi{ka)

b) Tradicionalni narodni instrumenti u BiH:- membranofoni narodni instrumenti: bubanj, bubnji}, ta-

lambas, def (daire), bubanj na |erdinu.

c) Gradska tradicija, sevdalinke:- Ja zagrizoh {areniku jabuku- Tamburalo mom~e u tamburu- Moj beharu- Otkako je Banja Luka postala- Djevojka vi~e iz tanka grla

2. UMJETNI^KA MUZIKA I KOMPOZITORI BIH- Azemina, Milan Prebanda- Tamburice, Aleksa [anti}- Tuzlo moja, stari grade (Spaso Berak, stihovi Enes Dubravi})

34

- Potkozarje (V. Komadina) vokalna muzika- Bliì se ljeto, (B. Vu~ar)- \ur|evak (M. Smiljani})

VII. razred

1. TRADICIONALNO MUZI^KO STVARALA[TVOa) Svatovske pjesme:- Altun topi, na gradu pucaju (Grada~ac)- Otrgla se zlatna ìca od vedra neba (G. Slatina, Bosanski

[amac)- Veseli se |uvegina majko (\uljci, [ipovo)- Kud idete, ki}eni svatovib) Tradicionalni narodni instrumenti u BiH- aerofoni narodni instrumenti: truba od kore, slavic, jednoj-

ke, dvojnice, diple, zurne

c) Gradska tradicija, sevdalinka: - Ima l’ jada k’o kad ak{am pada- Od danas te draga vi{e ljubit ne}u- Snijeg pade na behar na vo}e- Djevojka sokolu zulum u~inila- Svi dilberi- Zvijezda tjera mjeseca- Kad ja po|oh na Bentba{u- Anica ovce ~uvala- Leptiri}i mali

2. UMJETNI^KA MUZIKA I KOMPOZITORI BIH- Zrikavci, Nada Ludvig - Pe}ar- Jazavac pred sudom, odlomak iz opere V. Milo{evi}- Hasanaginica, odlomak iz opere A. Horozi},- Studija za klavir, Milan Jeli~anin- Bentba{a, op. 145 za klavir, Josip Magdi}- Vo}ka poslije ki{e i Zapjevala bulbul ptica, solo pjesme V.

Milo{evi}

35

VIII. razred

1. TRADICIONALNA MUZIKA BIHGradske pjesme i sevdalinke- Emina- L’jepi li su mostarski du}ani- Uzeh |ugum i ma{trafu- Kad puhnu{e sabahzorski vjetrovi- Vihor ruù niz polje tjera{e- U Trebinju gradu

2. TRADICIONALNI NARODNI INSTRUMENTI:- Gusle, lirica, {argija, saz, tamburice- Najpoznatiji narodni svira~i- Najpoznatiji pjeva~i narodne muzike: Emina Ze~aj, Beba

Selimovi}, Safet Isovi}, Zaim Imamovi}, Nada Mamula,Zehra Deovi}, Ljubica Berak, Zora Dubljevi}, SlobodanLali}.

3. SLU[ANJE MUZIKEUpoznavanje razvoja muzi~ke umjetnosti u BiH; zemlje uokruènjuRenesansaFranjo Bosanac: Ri~erkari, lutnja kao instrumentRomantizamHrvatska: Lisinski “Porin”, operaSrbija: Mokranjac: XV rukovet iz BiH, Al’ je lep ovaj

svet, horska

MUZIKA U XX STOLJE]U

1. UMJETNI^KA MUZIKAHrvatska: J. Gotovac “Ero s onoga svijeta, odlomci

Josip Slavenski “Simfonija Orijenta”, odlomci

36

Srbija: S. Hristi}: Ohridska legenda, balet, odlomci

BOSNA I HERCEGOVINAKompozitori:V. Milo{evi}: guda~ki kvartet “Kameni spava~”, BosanskasvitaC. Rihtman: Hodiljska svadbaA. Smajlovi}: “Probu|ena kasaba”M. Prebanda: Bosanski “pastorale”, za flautu i klavir A. Horo-zi}: Hasanaginica, opera; Kapija, koncertni stav za klarinet iorkestar

2. POP I ROK MUZIKA U BOSNI I HERCEGOVINIa) Kompozitori: Kemal Monteno (kantautor), Slobodan Ba-

to Kova~, Goran Bregovi}, \or|e Novkovi}, Slobodan -Bodo Kova~evi}, Nermin Pu{kar - Pu{ko

b) Pjeva~i: Sabahudin Kurt, Kemal Monteno, Zdravko ôli},Dino Merlin, Romana Pani}, Boris Reàk, Fuad Backovi}Deen, Hari Vare{anovi} “Hari Mata Hari”, Maja Tati}

c) Pop grupe: “Indeksi” i Davorin Popovi}, “Bijelo dugme”i @eljko Bebek

SKUPNO MUZICIRANJE - HOR I ORKESTARHorsko pjevanje i sviranje u orkestru su obavezni i sastavnidio predmeta za u~enike koji u ovim djelatnostima sudjeluju.Ono razvija ujedno smisao i ljubav za kolektivno sudjelovanjeu ostvarivanju umjetni~kog djela i osposobljava ih za kultur-no-umjetni~ku djelatnost, a pri tom osigurava dovoljno pro-grama za kulturnu i javnu djelatnost i obiljeàvanje zna~ajnihdatuma i praznika u BiH te obi~aje naroda koji u njoj ìve.

NAPOMENA: Preporu~uje se nastavnicima da kombinirajusadràje za pjevanje i sviranje sa slu{anjem muzike da bi nas-tava bila interesantnija i raznovrsnija, s obzirom na veomamali fond ~asova za nastavu muzi~ke kulture. Himna Bosne iHercegovine treba da se slu{a u svakom razredu.

37

PRIGODNE PJESME ZA OBILJE@AVANJE VJERSKIH PRAZNIKA:

Bo{njaci - muslimani:Molitva - Velik ti si Boè blagi - ilahijaDo|i najdraì - ilahijaKad procvatu behari - ilahijaTeku rajski potoci - ilahijaRamazan, Ramazan mjesec odabranNek miri{u avlijeNi Bajrami vi{e nisu kao {to su nekad bili

Hrvati - katolici:Lijepa na{a domovino (Josip Runjanin)Sveti NikolaBoì}na zvonaKoleda k novom ljetuNovogodi{nja pjesmaU to vrijeme godi{ta

Srbi - pravoslavci:Himna Sv. SaviBoè pravde (Davorin Jenko)Oj Badnja~e, Badnja~eDo Boì}a tri noì}aBoì}na pjesma Ro`destvo TvojeVaskrsenje HristovoHristos vaskrse (Vasilije Pokraj~i})

LIKOVNA KULTURA

Za realizaciju nastave iz predmeta likovna kultura/umjetnost udopunskim {kolama nu`no je osigurati adekvatna, kvalitetna iraznolika nastavna sredstva i pomagala, a {to se prvenstveno

38

odnosi na izbor fotografija, dia-pozitiva, videokaseta, didakti-~kih filmova koji ilustriraju teme iz bosanskohercegova~koglikovnog i kulturnog naslije|a. Predloène teme i poticaji nisuobavezuju}i za razredne nastavnike/profesore ve} pruàju pri-mjere mogu}ih prakti~nih sadràja za odre|enu tematsku jedi-nicu. Nu`no je da se poticaji za odre|ene programske sadrà-je periodi~no osvjeàvaju i variraju kako bi bili {to bolje us-kla|eni sa planom i programom ostalih (srodnih) predmeta tepratili sve brì napredak vizualnih tehnologija i iskustava.

I./II. razred

Tematske jedinice:

1. LINIJA- opaànje linija: opaànje linija kao elemenata forme razli-

~itih prirodnih i industrijski proizvedenih oblika;- osobine linija: uo~avanje razlika u karakteru linija prema

duìni, debljini, usmjerenju, obliku... (predloèni poticaji:elementi prirode: grana s listovima, snimak oranica, toko-va rijeka u Bosni i Hercegovini i sl./elementi kulture: kro-vovi moga grada)

mogu}a veza s nastavom jezika – u 1. razredu Osnovne {koleu~i se veliko po~etno slovo- razli~iti oblici linija kao elementi tvorbe slova (varijacije

istog slova razli~itim karakterom linije)

2. PROSTOR:- opaànje razlika u vidnom polju/odnosi u vidnom polju:

definiranje odnosa: gore-dolje; lijevo-desno; ispred-iza;vi{e-niè...

(predloèni poticaji: nacrtati svoju porodicu ispred ku}e)mogu}a veza s nastavom prirode i dru{tva: u 1. razredu u~e se~lanovi porodice – istu vje`bu ponoviti analizom fotografije~lanova vlastite porodice

39

3. OBLIK:- uo~avanje oblika; razlikovanje odnosa veli~ina; taktilno

doìvljavanje oblika – cijelo/dio; veliko-malo; usko/{iro-ko; glatko/hrapavo; oblo/uglasto...

4. POVR[INA:- osobine povr{ina (hrapavo/glatko i sl.); taktilno doìvlja-

vanje povr{ina(vje`ba sa brusnim papirom, krznom, staklom, drvetom, tka-ninama razli~itih tkanja)

5. PLOHA:- osobine ploha: pravilno/nepravilno; oblo/uglasto...(poticaj: igra s kola` papirom)

6. SVIJETLO/TAMNO- odre|ivanje izvora svjetlosti i njenog djelovanja na pre-

dmete u vidnom polju- poticaj: uo~avanje svijetlih i tamnih dijelova na crno-bije-

loj fotografiji; siluete

Podru~je rada; sredstva i likovne tehnike:Crtanje, slikanje, modeliranje; upoznavanje s razli~itim mate-rijalima za rad:olovka, olovka u boji, tempera, kola`, akvarel, glina/glinamol

II./III. razred

Tematske jedinice:

1. LINIJA:- predstavljanje oblika linijom (motivi sa srednjovjekovnih bh.

ste}aka – linearno-stilizirane vegetativne forme) – tu{, olovka

2. OBLIK I PROSTOR:- kretanje oblika u prostoru

40

- volumeni u prostoru- jednostavni i sloèni oblici u prostoru(poticaji: ptice u letu; list no{en vjetrom; gra|enje grada kuti-jicama/lego kockama – maketa srednjovjekovnog grada)

3. SVIJETLO-TAMNO:- djelovanje svjetlosti na oblik (kontrast kao uvjet opaàja)– vlastita i ba~ena sjenka; svjetlo i sjena na figuri; figura i

pozadina: modelacija bojom(poticaji: svjetlo i sjena na vo}u – tempera; ugljen)

4. BOJA I PROSTOR:- posmatranje i uo~avanje kontrasnih boja u okolici; razlaga-

nje boje na tonove; mije{anje boja (poticaji – rad u temperi)mogu}a veza s nastavom jezika: u 2. razredu Osnovne {kole u~ese samoglasnici – izabrati boju koja bi odgovarala «boji» - zvukasvakog izgovorenog samoglasnika: veza tonova u muzici i tonovau slikarstvu: svijetlo/tamno (oslikati prizor iz omiljene bajke iliknjige pri~a prema programu {kolske lektire iz dopunske nastave)

5. DIZAJN I VIZUELNA KOMUNIKACIJA: ideogramiveza s nastavom jezika – u 2./3. razredu unutar kulture izraà-vanja u~i se dopisivanje – predloèni poticaj: dizajnirati dopi-snicu/~estitku za najboljeg prijatelja.Podru~je rada; sredstva i likovne tehnike:Crtanje, slikanje, modeliranje, dizajn; upoznavanje s razli~i-tim materijalima za rad olovka, olovka u boji, flomaster,ugljen, tu{, tempera, kola`, akvarel, glina/glinamol

III./IV. razred

Tematske jedinice:

1. LINIJA-KOMPOZICIJA LINIJA:- osnovni smjerovi linija, osnovni kompozicijski odnosi;

kompozicije linija

41

veza sa nastavom prirode i dru{tva – planine, rijeke, polja... umom zavi~aju: razli~iti karakteri linija u predstavljanju relje-fnih karata (zra~ni snimak oranice)(predloèni poticaj: svaki u~enik treba ispuniti odre|eno poljekompozicije linijama razli~ite duìne, usmjerenja, oblika i du-ìne: jedinstvo kompozicije kroz jedan dominantan likovnielement – veza sa tematskom jedinicom br.5.)

2. KOMPOZICIJA – ODNOSI U PROSTORU:- poloàj predmeta u prostoru (bliè-dalje; gore-dolje, is-

pred-iza), osnovni smjerovi (vodoravno, uspravno, koso) –poticaj: moja ulica (vanrazredna nastava)

3. KOMPONIRANJE OBLIKA:- jedinstvo iz raznovrsnog; istovrsni i raznovrsni oblici (po-

ticaj: ìvotinja iz ma{te – razni dijelovi ìvotinja se spaja-ju u jednu novu)

4. ISTOVRSNI I RAZNOVRSNI OBLICI:- razlike oblika organskog i neorganskog porijekla(predloèni poticaji: slikanje na kamenu; slobodna kompozici-ja: Moja letjelica)

5. OBLIKOVANJE NA PLOHI – PIKTOGRAMI/DIZAJN:slikovno pismo (drevne civilizacije); pismo kao element vizu-alne poruke(predloèni poticaj: naslovnica najdraè dje~ije knjige)

Podru~je rada; sredstva i likovne tehnike:Crtanje, slikanje, modeliranje; dizajn; upoznavanje s razli~i-tim materijalima za rad – kombinirane tehnike olovka, olov-ka u boji, flomaster, tempera, akvarel, kola`, glina/glinamol,kamen, drvo (razli~iti materijali organskog porijekla koje dije-te moè na}i u prirodi)

42

IV./V. razredTematske jedinice:

1. MASA, VOLUMEN, PROSTOR:- odnos: masa u prostoru i prostor u masi- masa kao koli~ina neke materije-tvari; {upljina kao ele-

ment forme (oblikovanja)(predloèni poticaj: oblik iz ma{te – modeliranje u spu`vi)

2. OBLICI PREMA STEPENU PLASTI^NOSTI:- puna plastika, reljef... (rad s glinom/ìcom)

3. KOMPOZICIJA – kola` i asembla` - - prostorno-plasti~ne kompozicije i kompozicijski odnosi(poticaj: od razli~itih prirodnih materijala na~initi asembla`;potro{ni materijali kao element moderne umjetnosti; ekomate-rijali)

4. LINIJA I KONTURA:- linija kao element ornamenta narodne no{nje; ornamental-

na dekoracija bosanskohercegova~kih ste}aka i srednjo-vjekovnih rukopisa (rad olovkom, temperom)

5. BOJA:- upoznavanje s osnovnim (primarnim), izvedenim (sekun-

darnim) i neutralnim (akromatskim) bojama(predloèni poticaji: duga u prirodi, rad u akvarelu)

6. BOJA I RITAM:- kompozicija boja, ravnoteà, ritam boja(predloèni poticaj: scenografija za {kolsku priredbu (povo-dom vjerskog ili dràvnog praznika u BiH)

7. EKSPRESIVNA VRIJEDNOST BOJE:- dominacija i uskla|ivanje boja (harmonija)- upotreba i na~in nano{enja boje (rukopis umjetnika)

43

(predloèni poticaj: izrada plakata na temu za{tite neke od pri-rodnih ljepota u Bosni i Hercegovini)

8. VIZUELNI MEDIJI I KOMUNIKACIJA:(predloèni poticaji: karikatura, strip)

Podru~je rada; sredstva i likovne tehnike:Crtanje, slikanje, modeliranje; 2-D i 3-D dizajn; strip; upozna-vanje s razli~itim materijalima za rad – kombinirane tehnikeolovka, olovka u boji, flomaster, tempera, kola`, akvarel, gli-na/glinamol, ìca; spu`va i razli~iti materijali organskog pori-jekla (drvo, list, kamen, korijen...)

Prakti~ni rad u vi{im razredima osnovne {kole nastojati {to vi-{e povezati sa motivima iz bh. likovnih umjetnosti, zavisno ohronolo{kom razdoblju.

V./VI. razred

Tematske jedinice:

1. LINIJA-CRTA:- vrste i karakter linija- linija kao ivica 3-D predmeta- slobodni ritam linije- kontrast obrisnih i strukturalnih linija – igrom linija stva-

rati oblike- dekorativna linija- psiholo{ko djelovanje linije

2. OBLIK:- grupiranje oblika u prostoru- dodirivanje, preklapanje, proìmanje oblika(predloèni poticaj: veduta: pogled na rodni grad/selo)

44

3. RITMI^KO KOMPONIRANJE:- ritam kao element kompozicije (ritam linija, boja, oblika i sl.)- ritam kao element strukture prirodnih oblika- ritam kao element oblikovanja umjetni~kih predmeta(predloèni poticaj – èljezni nakit s Glasinca – oblikovanjenakita ponavljanjem motiva, filigranski rad)

4. OBLIKOVANJE NA PLOHI – POVR[INI: ornament(predloèni poticaj: neolitska keramika impresso kulture/bu-tmirske grupe: rad sa glinom i utiskivanje oblika prstom i o{-trim predmetom)

Podru~je rada; sredstva i likovne tehnike:Crtanje, slikanje, modeliranje; komponiranje; dizajn; upozna-vanje s razli~itim materijalima za rad olovka, olovka u boji, tu{, ugljen, tempera, kola`, akvarel, gli-na/glinamol, ìca (filigran), terrakota

VI./VII. razred

Tematske jedinice:

1. BOJA – asocijativna vrijednost, simboli~ka vrijednost,psiholo{ki u~inak:(predloèni poticaj: muzika/{um vjetra: veza auditivnog i vi-zuelnog iskustva na temelju slu{anja muzi~ke kompozicijeprema programu muzi~ke kulture dopunske nastave)

2. BOJA – ahromatske i hromatske kvalitete (ton, valer) (predloèni poticaj: bh. srednjovjekovno minijaturno slikar-stvo i iluminacije rukopisa – oslikati inicijal)

3. OBLIK I POVR[INA – tekstura(predloèni poticaj: tekstura na prirodnim materijalima – rad uglini, s korom drveta, staklom i sl.)

45

4. DIZAJN:- podjela dizajna (grafi~ki, industrijski)(predloèni poticaj (za grafi~ki dizajn): ste}ci s Radimlje, di-zajnirati logo od razli~itih materijala koriste}i jedno od pisa-ma srednjovjekovne Bosne; dizajn i redizajn narodne no{nje)

Podru~je rada; sredstva i likovne tehnike:Crtanje, slikanje, modeliranje; dizajn (2-D, 3-D) i redizajn;upoznavanje s razli~itim materijalima za radolovka, olovka u boji, tu{, ugljen, pastel, tempera, kola`, akva-rel, glina/glinamol, razli~iti materijali organskog porijekla(drvo, kora...)

VII./VIII. razred

Tematske jedinice:

1. KOMPOZICIJA – ravnoteà i ritam(predloèni poticaj: arhitektura, mostovi (analiza elemenatakompozicije)

2. PROPORCIJE, ODNOSI VELIÎNA, ZLATNI REZ(predloèni poticaj: stambena arhitektura osmanskog perioda,kubi~ne mase/potkupolne dàmije)

3. HARMONIJA I REPETICIJA:- ritmi~ko ponavljanje elemenata kompozicije – pro~elje

zgrade (crte`)

4. GRAFI^KE TEHNIKE:- osnovna podjela grafi~kih tehnika: visoki, duboki, plo{ni

tisak(predloèni poticaj: monotipija, karton-tisak, linorez na slobo-dnu temu)

46

Podru~je rada; sredstva i likovne tehnike:Crtanje, slikanje, modeliranje; grafi~ke tehnike; upoznavanjes razli~itim materijalima i alatima za rad olovka, olovka u bo-ji, tu{, ugljen, tempera, kola`, akvarel, glina/glinamol; linorez,karton-tisak, monotipija.

VIII./IX. razred

Tematske jedinice:

1. SLOBODNO KOMPONIRANJE – poticaj: scenografijaprema predlo{ku iz bosanskohercegova~ke knjièvnosti;izrada maske, kostima

2. STATI^NO I DINAMI^NO JEDINSTVO(predloèni poticaj: video, film)

3. DOMINANTA KAO UVJET ZA POVEZIVANJE RAZNORODNIH ELEMENATA U CJELINU

(predloèni poticaj: digitalni redizajn)

4. VIZUALNA KOMUNIKACIJA I IMAGINACIJA: re-alno-nadrealno: primjeri iz bosanskohercegova~kog sli-karstva/grafike 20.stolje}a;

Moj san (rad s temperom); rekompozicija fotografije – ko-la`/montaà

Podru~je rada; sredstva i likovne tehnike:Crtanje, slikanje, modeliranje; dizajn; digitalni dizajn (kom-pjuterska grafika); upoznavanje s razli~itim materijalima zarad:olovka, olovka u boji, tempera, tu{, lavirani tu{, ugljen, paste-le, kola`, akvarel, glina/glinamol, fotografija, video, film.

47

POZNAVANJE PRIRODE I DRU[TVA

I. razred

Tematske jedinice:

1. Porodi~ni dom:- porijeklo mojih roditelja po mjestu odakle poti~u;- regija iz koje poti~u moji roditelji;- opis rodnog mjesta i ku}e mojih roditelja.

2. Porodica:- ~lanovi uè porodice;- ~lanovi {ire porodice;- nazivi za pojedine ~lanove porodice karakteristi~ni za

prostor odakle poti~u moji roditelji.

3. Odnosi u porodici:- zajedni~ki ìvot u porodici;- po{tivanje me|u ~lanovima porodice;- odnos prema starijim ~lanovima porodice.

4. Porodi~ne sve~anosti i obi~aji sredina iz kojih poti~umoji roditelji:

- ro|endani, ènidba, udaja.

5. Va`ni vjerski praznici:- na~in obiljeàvanja pojedinih vjerskih praznika koje po-

{tuju moji roditelji, zavisno o vjerskoj pripadnosti;- po{tivanje vjerskih praznika pripadnika drugih vjeroispo-

vijesti.

48

6. Odnosi sa susjedima:- razvijanje dobrosusjedskih odnosa;- obi~aji susjeda, i po{tivanje razli~itosti susjeda.

7. Biljke i ìvotinje u mom zavi~aju:- biljke mog zavi~aja;- ìvotinje mog zavi~aja.

8. Sistematizacija

II. razred

Tematske jedinice:

1. Porodica i rodbina:- uà porodica;- {ira porodica;- rodbina;- porodi~ni i rodbinski odnosi;- va`nost i zna~aj porodice i rodbine.

2. Mjesto odakle poti~u moji roditelji:- naziv mjesta;- {ira regija kojoj pripada mjesto;- saobra}ajna povezanost sa mjestom mojih roditelja.

3. Izgled mjesta odakle poti~u moji roditelji:- reljef;- vode u uèm zavi~aju;- klima uèg zavi~aja.

4. @ivi svijet uèg zavi~aja:- biljke u uèm zavi~aju;- ìvotinje u uèm zavi~aju.

49

5. Privredne djelatnosti uèg zavi~aja:- poljoprivreda uèg zavi~aja;- preduze}a uèg zavi~aja;- turizam u zavi~aju;- ustanove u zavi~aju.

6. Narodni obi~aji u zavi~aju:- obi~aji prilikom udaje i ènidbe;- obi~aji vezani uz karakteristi~ne djelatnosti – sjetva, kosi-

dba, vr{idba, berba...).

7. Vjerski praznici:- nazivi vjerskih praznika;- datumi vjerskih praznika;- na~in obiljeàvanja vjerskih praznika;- vjerski obredi kod pokopa mrtvih.

8. Sistematizacija

III. razred

Tematske jedinice:

1. [iri zavi~aj:- geografski izgled zavi~aja- opis zavi~aja (ravnice, breùljci, planine)- traènje i lociranje zavi~aja na geografskoj karti

2. Vode i ìvi svijet {ireg zavi~aja:- rijeke i jezera, more i druga vodena stani{ta zavi~aja- biljke i ìvotinje {ireg zavi~aja

3. Djelatnosti ljudi u zavi~aju:- poljoprivreda (vo}arstvo, vinogradarstvo itd.)- sto~arstvo- lov i ribolov

50

4. Turizam u zavi~aju:- turisti~ka mjesta u {irem zavi~aju- turizam (morski, planinski, rije~ni, zdravstveni)- prepoznatljivi proizvodi zavi~aja (vina, vo}e, sir, mineral-

ne vode i sl.)- saobra}ajna povezanost zavi~aja

5. Industrija {ireg zavi~aja:- industrijski proizvodni subjekti u {irem zavi~aju- mogu}nosti razvitka industrije u {irem zavi~aju- hidropotencijali zavi~aja- rudnici- {ume i drvoprera|iva~ka industrija

6. Zna~ajniji datumi i praznici:- u Bosni i Hercegovini- u Federaciji Bosne i Hercegovine- u Republici Srpskoj- u kantonima

7. Snalaènje na geografskoj karti BiH:- lociranje mjesta {ireg zavi~aja na karti- lociranje rijeka, jezera, planina {ireg zavi~aja

8. Sistematizacija programskih sadràja

IV. razred

Tematske jedinice:

1. Geografski poloàj i karakteristike BiH- reljef, klima, vode- susjedne dràve BiH- stanovni{tvo, narodi i vjere u BiH

51

2. Organizacija BiH kao dràve- dràva, entiteti, ùpanije-kantoni, op}ine- obilje`ja BiH i entiteta

3. Gospodarstvo u BiH- poljoprivreda- industrija- promet- turizam

4. Iz daljnje pro{losti BiH- doseljavanje naroda- stvaranje BiH- BiH pod turskom vla{}u- BiH pod austrougarskom vla{}u

5. Iz novije pro{losti BiH- stvaranje kraljevine Jugoslavije- stvaranje SFRJ i SR BiH- raspad SFRJ- stvaranje BiH sa dva entiteta

6. Ekologija u BiH- zaga|enost- spre~avanje zaga|ivanja- oplemenjivanje ìvotne sredine- ekolo{ka udruènja

7. Obi~aji i tradicija naroda BiH- vjerski i kulturni obi~aji (Hrvata, Srba, Bo{njaka i pripa-

dnika drugih naroda)- znakovi - BiH; FBiH; RS; kantona

8. Sistematizacija tema

52

Obrazloènje:

Teme koje su planirane i ugra|ene u ovaj program, a u~iteljtreba da obradi sa djecom u dopunskoj nastavi, odnose se nadomovinu po~ev od porodi~nog doma preko obi~aja, obiljeà-vanja porodi~nih i vjerskih praznika, spomenika kulture doprivrednih, turisti~kih i ekolo{kih obilje`ja.

Spretnost u~itelja treba da do|e do punog izraàja u interpre-taciji programskih sadràja. Za to postoje {iroke mogu}nosti iizvori. Svaki u~itelj pored ud`benika treba koristiti i odgova-raju}u i pristupa~nu literaturu, slajdove, filmove, ~asopise, no-vine, ìvo kazivanje na{ih ljudi koji se nalaze u mjestu {kolegdje se organizira dopunska nastava.

Svaka nova obra|ena tema u~eniku treba dati odre|ene spo-znaje, koje }e ga pribliìti domovini i ja~ati ljubav prema njoj.

HISTORIJA

V./VI. razred

1. Uvod u historiju2. Osnovne napomene o predhistoriji3. Predhistorija na prostorima dana{nje Bosne i Hercegovine,

Srbije i Crne Gore, Hrvatske4. Osnovne napomene o historiji starog vijeka, posebno anti-

~ke Gr~ke i Rima5. Balkanski prostor u anti~ko doba

Stanovni{tvo – Iliri, Kelti, Tra~aniOstaci gr~ke kultureRimsko osvajanje. Ilirski ratovi

53

Organizacija rimske vlastiTekovine rimske kulturePropadanje anti~kog dru{tva. Uspon Bizantije.

VI./VII. razred

1. Osnovne napomene o historiji srednjeg vijeka2. Pradomovina Slavena, seoba, naseljavanje na Balkansko

poluostrvo i Isto~ne Alpe.3. Pokr{tavanje ju`nih Slavena. Stvaranje ju`noslavenskih

dràva (Hrvatska do 1102. Ra{ka do sredine 12. vijeka,Duklja do kraja 12. vijeka; Samuilova dràva); Hrvatska usastavu Ugarske, do 1527.

4. Ra{ka za vladavine dinastije Nemanji}; Zeta Bal{i}a iCrnojevi}a; Srpska despotovina

5. Dubrovnik u srednjem vijeku; Po~eci mleta~ke vlasti na is-to~nom Jadranu

6. Srednjovjekovna bosanska dràvaBosna za banova, do 1377.Vjerske prilike. Crkva bosanskaKraljevina Bosna. Oblasni gospodari. HercegovinaSocijalne prilike; Kulturno naslije|e

7. Osmansko (tursko) osvajanje balkanskih zemalja

VII./VIII. razred

1. Osnovne napomene o historiji novog vijeka, do 1878.2. Organizacija (osmanske) turske vlasti na balkanskom

prostoru, do kraja 18. vijekaAdministrativno ure|enje. Bosanski pa{aluk ejaletVjerske prilikeSocijalno-ekonomski odnosi. Bune i ustanci. MigracijeKulturno naslije|e

54

3. Ju`noslavenski narodi pod habsbur{kom i mleta~kom vla{-}u. Ratovi sa Osmanskim (Turskim) carstvom. Vojna kra-jina. Revolucija 1848.

Dubrova~ka republika. Ilirske provincije. Kultura4. Poku{aj reforme Osmanskog (Turskog) carstva. Prvi i

Drugi srpski ustanak. Srbija do 1878. Crna Gora do 1878.5. Bosna i Hercegovina od kraja 18. vijeka do 1878. Socijal-

no-ekonomski odnosi. Bune i ustanci Srba. Poku{aj otporareformama. Administrativne promjene. Intervencija Omer-pa{e Latasa.

6. Velika isto~na kriza. Pokret don Ivana Musi}a. Berlinskikongres.

VIII./IX. razred

1. Osnovne napomene o historiji Evrope i svijeta od 1878. do1990.

2. Srbija od 1878. do 1912. Crna Gora od 1878. do 1912.Trojednica - Hrvatska, Slavonija i Dalmacija u Habsbur-{koj monarhiji od 1878. do 1914.

3. Bosna i Hercegovina u Habsbur{koj monarhiji od 1878. do1914. Aneksija 1908.

4. Balkanski ratovi. Balkanski prostor i Prvi svjetski rat. Ver-sajski mirovni ugovor

5. Kraljevina SHS 1918.-1929. Kraljevina Jugoslavija 1929.– 1941. Dràvno preure|enje 1939. Banovina Hrvatska.Osvrt na prostor Bosne i Hercegovine.

6. Drugi svjetski rat i Kraljevina JugoslavijaAprilski rat i podjela Jugoslavije. NDHAntifa{isti~ka borbaStvaranje socijalisti~ke Jugoslavije

7. Jugoslavija 1945. – 1990. Osvrt na prostor Bosne i Herce-govine (osnovne napomene)

8. Kultura

55

GEOGRAFIJA

V. razred

Moja domovina Bosna i Hercegovina

Ime Bosne i Hercegovine i geografski poloàj u Evropi i Ju-goisto~noj EvropiGranice, povr{ina i dràvno ure|enje Bosne i HercegovineOsnovna geografska obilje`ja Republike HrvatskeRegionalnogeografske karakteristike Republike HrvatskeOsnovna geografska obilje`ja Srbije i Crne GoreRegionalnogeografska obilje`ja Srbije i Crne Gore

VI. razred

Priroda Bosne i Hercegovine

Reljef Bosne i HercegovineDolinsko-kotlinski predio i predio pobr|a i ravnicaKlima Bosne i HercegovineVode Bosne i HercegovineGlavni rije~ni sistemi u Bosni i HercegoviniBiljni i ìvotinjski svijet Bosne i Hercegovine

VII. razred

Dru{tvenogeografske odlike Bosne i Hercegovine

Stanovni{tvo Bosne i HercegovineNaselja u Bosni i Hercegovini

56

Va`nija naselja – gradovi u Bosni i HercegoviniPrivredna bogatstva Bosne i HercegovineNajva`nije privredne grane u Bosni i HercegoviniPrirodnogeografski i dru{tvenogeografski potencijali za ra-zvoj turizma u Bosni i Hercegovini

VIII. razred

Geografske regije Bosne i Hercegovine

Pojam geografske regijeRegija Sjeverne Bosne i HercegovineRegija Srednje Bosne i HercegovineRegija Visokog kr{aMediteranska Bosna i HercegovinaGeoekolo{ki problemi Bosne i Hercegovine

OBJA[NJENJE

Nastavni sadràji ~ine zajedni~ko programsko jezgro za u~e-nike sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini. U re-alizaciji programskih sadràja potrebno bi bilo afirmirati geo-grafske sadràje Bosne i Hercegovine na na~in njihove popu-larizacije, kao {to su prirodnogeografske ljepote, unikati priro-de i njihovo atraktivno geografsko zna~enje.

Dru{tvenogeografske sadràje prezentirati u duhu multiper-spektivnosti naroda i nacionalnih manjina koji ìve u Bosni iHercegovini.

Geografsko gradivo bi trebalo biti oslobo|eno tipi~no stru-~nog gradiva, nomenklature i statistike u zamjenu za jednosta-vna geografska {tiva, kojima se nagla{avaju prirodno-geograf-ske i dru{tvenogeografske karakteristike Bosne i Hercegovine.

57


KULTURNA I DRU[TVENA HISTORIJANARODA BOSNE I HERCEGOVINE

Nastavni plan i program za predmetedopunske nastave u srednjoj {koli

NASTAVNI PLAN

59

Godi{nji broj sati po razredimaRed.br. Nastavni predmeti

III II III IV

1.Jezici i knjièvnostinaroda Bosne iHercegovine

46 46 46 46

2. Muzi~ka kultura 6 6 6 6

3. Likovna kultura 4 4 4 4

4. Historija 10 10 10 10

5. Geografija 6 6 6 6

S V E G A 72 72 72 72

NASTAVNI PROGRAM ZA PREDMETEDOPUNSKE NASTAVE U SREDNJOJ [KOLI

JEZICI I KNJI@EVNOSTINARODA BOSNE I

HERCEGOVINE

ZAJEDNI^KA JEZGRA

I. razred

NARODNA KNJI@EVNOST, SREDNJOVJEKOVNAKNJI@EVNOST, KNJI@EVNOST HUMANIZMA, RENESANSE I BAROKA

1. Huma~ka plo~a2. Povelja Kulina bana3. Ste}ci (zapisi)4. Hasanaginica5. Marin Drì}, Dundo Maroje6. Ivan Gunduli}, Osman

60

Razred Godi{njibroj sati

Knjièvnost Jezik istilistika

Kulturaizraàvanja ipravopis,pravogovor

Termini

I. 46 30 8 6 2II. 46 30 8 6 2III. 46 30 8 6 2IV. 46 30 8 6 2

JEZIK I STILISTIKA

Op}i pojmovi o jezikuRazina jezi~ne strukture i njihove jediniceJezik i dijalekt (Hijerarhijska ljestvica jezi~nih idioma)Fonetika i fonologijaNaglasak (akcent)

KULTURA IZRA@AVANJA, PRAVOGOVOR I PRAVOPIS]irilsko-metodijska tradicija i grafije

TERMINITeorijsko-knjièvni i nau~ni pojmoviUvod u knjièvnostOsnovni pojmovi nauke o knjièvnosti

II. razred

KNJI@EVNI RACIONALIZAM, ROMANTIZAM, REALIZAM

1. I.Maùrani}, Smrt Smail-age êngi}a2. P.P.Njego{, Gorski vijenac3. Safvet-beg Ba{agi}, Izabrane pjesme4. Branislav Nu{i}, Sumnjivo lice ili Narodni poslanik5. S.S.Kranj~evi}, Pjesme6. E. Mulabdi}, Zeleno busenje ili Na obali Bosne

JEZIK I STILISTIKAMorfologija (gramati~ke kategorije i vrste rije~i)Historija jezika

KULTURA IZRA@AVANJA, PRAVOGOVOR I PRAVOPISGlasovne promjene

61

TERMINIRazdoblja, stilske formacije

III. razred

ESTETICIZAM (SIMBOLIZAM, IMPRESIONIZAM,DEKADENCIJA, NEOROMANTIZAM...) I AVANGARDA

1. Gustav Mato{, Pjesme (izbor)2. Bora Stankovi}, Ko{tana ili Ne~ista krv3. Musa ]azim ]ati}, Pjesme (izbor)4. Tin Ujevi}, Pjesme (izbor)5. Miroslav Krleà, Povratak Filipa Latinovi}a6. Isidora Sekuli}, Pisma iz Norve{ke ili Gospa Nola7. Dobrica Cesari}, Pjesme (izbor)8. M.Crnjanski, Seobe ili izbor iz poezije9. Hamza Humo, Grozdanin kikot ili izbor iz poezije

JEZIK I STILISTIKASintaksa

KULTURA IZRA@AVANJA, PRAVOGOVOR I PRAVOPIS

TERMINILirika, epika, drama (pro{irivanje znanja)Poetika (epoha, razdoblja, formacija)

IV. razred

ZRELI MODERNIZAM I SAVREMENA KNJI@EVNOST

1. Vladan Desnica, Prolje}a Ivana Galeba2. Me{a Selimovi}, Tvr|ava ili Dervi{ i smrt3. Ivo Andri}, Prokleta avlija

62

4. Ranko Marinkovi}, novele ili Kiklop/Glorija5. Danilo Ki{, Enciklopedija mrtvih ili Grobnica za Borisa

Davidovi}a6. Mak Dizdar, Kameni spava~7. ]amil Sijari}, pripovijetke (izbor)8. Slobodan Novak, Mirisi, zlato i tamjan9. Milorad Pavi}, Hazarski rje~nik

JEZIK I STILISTIKA

JEZIKSociolingvistika.Osnovni sociolingvisti~ki pojmovi: govorna situacija, govorni~in, jezik i druge dru{tvene kategorije, raslojavanje jezikaFunkcionalna stilistikaPojam funkcionalnog stila

KULTURA IZRA@AVANJA, PRAVOGOVOR I PRAVOPISRetorikaRetori~ke vrste (njihova povijest)Oblici pismenog izraàvanjaInterpunkcije

TERMINIKnjièvnoteorijski pojmoviSagledavanje knjièvnih djela kroz prizmu savremenih knjiè-vnih teorija

POSEBNO PROUÂVANJE KNJI@EVNOSTII. - IV. RAZRED

BO[NJA^KA KNJI@EVNOST

I. razred: narodna knjièvnost, srednjovjekovna knjiè-vnost, knjièvnost humanizma, renesanse i baroka

Epska poezijaBalade i romanse

63

Narodne pri~eLirske pjesmeSevdalinkeKratke forme (poslovice, zagonetke...)Bo{nja~ka knjièvnost na orijentalnim jezicimaAlhamijado knjièvnost

II. razred: knjièvni racionalizmi, romantizam, realizam

Mehmedbeg Kapetanovi} Ljubu{akSafvet-beg Ba{agi}Avdo Karabegovi}Edhem Mulabdi}Osman Nuri-Hadì}Osman \iki}Ahmed Muradbegovi}

III. razred: esteticizam (simbolizam, impresionizam, deka-dencija, neoromantizam...) i avangarda

Musa ]azim ]ati}Hamza HumoHasan Kiki}Me{a Selimovi}

IV. razred: zreli modernizam i savremena knjièvnost

Skender Kulenovi}]amil Sijari}Mak DizdarDervi{ Su{i}Nedàd Ibiri{imovi}Abdulah SidranAlija Isakovi}Irfan Horozovi}Dèvad Karahasan

64

SRPSKA KNJI@EVNOST

I. razred: narodna knjièvnost, srednjovjekovna knjiè-vnost, knjièvnost humanizma, renesanse i baroka

Narodna knjièvnost: nastanak i razvoj, ènske i juna~ke na-rodne pjesme, podjela po motivima, ciklusima i primjeri.Narodne pripovijetke (basne, {aljive pri~e, anegdote...)Ostale vrste narodnog stvarala{tva (zagonetke, brzalice, pita-lice...)Miroslavljevo evan|eljeRastko Nemanji}/ Sveti Sava: @itiji Sv. Simeuna (odlomak)Jefimije: Pohvala knezu LazaruDespot Stefan Lazarevi}: Slovo ljubveGavrilo Stefanovi} Venclovi}: Besjede (izbor)


Dositej Obradovi}: Pismo Harlampiju i @ivot i priklju~enijaJovan Sterija Popovi}: Pokondirena tikva (ili Laà i paralaà),poezijaRoman bez romanaVuk Stefanovi} Karadì}, ìvot i djeloIzbor iz poezije srpskih romanti~ara:Branko Radi~evi}Jovan Jovanovi} Zmaj\ura Jak{i}Laza Kosti}Petar Preradovi}Milovan Gli{i}: Glava {e}era (ili Prva brazda)Laza Lazarevi}: Prvi put s ocem na jutrenje (ili Na bunaru)Simo Matavulj: Bakonja fra Brne (ili pripovijetke po izboru)Stevan Sremac: Pop ]ira i pop SpiraVojislav Ili}, izbor iz poezije

65


Jovan Du~i} (izbor iz poezije)Aleksa [anti}, izbor iz poezijePetar Ko~i}, pripovijetke, drama: Jazavac pred sudomIvo Andri}Isak SamokovlijaDesanka Maksimovi}Branko ]opi}, Gluvi barut, Ba{ta sljezove bojeBora Stankovi}, Ne~ista krv ili Ko{tanaIsak Samokovlija, pripovijetkeDesanka Maksimovi}, traìm pomilovanje


Ivo Andri}, Na Drini }uprijaSkender Kulenovi}, Stojanka majka KneòpoljkaMe{a Selimovi}, Dervi{ i smrtVasko Popa, izbor iz poezijeBranko Miljkovi}, izbor iz poezijeDu{an Kova~evi}, drame i filmovi: Maratonci tr~e po~asnikrug, Ko to tamo peva, Balkanski {pijunMatija Be}kovi}\or|e Sladoje

HRVATSKA KNJI@EVNOST

I. razred: narodna knjièvnost, srednjovjekovna knjiè-vnost knjièvnost humanizma, renesanse i baroka

1. Ba{~anska plo~a, Ljetopis popa Dukljanina, Narodna knji-èvnost (upoznavanje)

2. [ibenska molitva; Svit se kon~a; i za~injavci ([i{ko Men-~eti}, Dòre Drì}...) izbor iz poezije

3. Marko Maruli}, Judita4. Marin Drì}, Novela od Stanca

66

5. Hanibal Luci}, skladanje izvarsnih pisan razlicih, Robinja6. Petar Hektorovi}, Ribanje i ribarsko prigovaranje7. Petar Zorani}, Planine ili Juraj Barakovi}, Vila Slovinka8. Knjièvno djelovanje franjevaca Bosne Srebrne (upozna-

vanje)9. Ivan Gunduli}, Suze sina razmetnoga, Osman, Dubravka10. Fran Krsto Frankopan, Gartlic za ~as kratit


1. Filip Grabovac: Cvit razgovora naroda i jezika iliri~kogaaliti rvackoga ili Andrija Ka~i} Mio{i}: Razgovor ugodninaroda slovinskoga

2. Titu{ Brezova~ki: Matija{ Grabancija{ Dijak3. Ilirci: budnice i davorije, Antun Mihanovi}, Stanko Vraz,

Petar Preradovi} (izbor iz poezije)4. Matija Maùrani}: Pogled u Bosnu ili Dimitrije Demetar:

Teuta5. Ivan Maùrani}, Smrt Smail-age êngi}a ili Grgo Marti}:

Osvetnici6. Mate Vodopi}: Tu`na Jele ili Josip Eugen Tomi}: Zmaj od

Bosne ili Eugen Kumi~i}: Urota zrinjsko-frankopanska7. August [enoa: Zlatarevo zlato...

8. Silvije Strahimir Kranj~evi} i August Haramba{i}: izbor izpoezije

9. Ante Kova~i~: U registraturi ili Ksaver [andor Gjalski:Pod starimi krovovi

10. Josip Kozarac: Mrtvi kapitali ili vjenceslav Novak: Izboriz pripovijedaka ili Sr|an Tuci}: Povratak, Truli dom


1. Janko Leskovar: Misao na vje~nost2. Ivo Vojnovi}: Dubrova~ka trilogija3. Antun Gustav Mato{: izbor iz poezije, izbor pripovijedaka4. Vladimir Nazor, izbor iz poezije ili Vladimir Vidri}

67

5. Milan Begovi}: Knjiga Bocadoro ili Dinko [imunovi}izbor pripovijedaka

6. Josip Kosor: Rasap, Poàr strasti ili Milan Ogrizovi}: Ha-sanaginica

7. Janko Poli} Kamov: izbor iz lirike ili Isu{ena kaljuà8. Hrvatska mlada lirika (Ivo Andri}, Nikola Poli}, Ljubo

Wiesner, Augustin Ujevi}, êrina, Galovi}...)9. Marija Juri} Zagorka: Gri~ka vje{tica ili Ivan Kozarac:

\uka Begovi}10. Antun Branko [imi}: Preobraènja ili Ulderiko Donadini:

Lude pri~e


1. Miroslav Krleà: Gospoda Glembajevi ili Povratak FilipaLatinovi}a, Balade Petrice Kerempuha

2. Milan Begovi}: Pustolov pred vratima ili Bez tre}eg ili Gi-ga Bari}eva

3. Izbor iz poezije Tina Ujevi}a, Nikole [opa, Dobri{e Cesa-ri}a, Dragutina Tadijanovi}a, Vinka Nikoli}a, Drage Ivani-{evi}a...

4. Mile Budak, Ognji{ta ili Vladan Desnica: Prolje}e IvanaGaleba ili Ivan Goran Kova~i}: Jama

5. Ranko Marinkovi}: ruke, Kiklop ili Petar [egedin: Djecabo`ja, ili Mirko Boì}: Kurlani, gornji i donji

6. Ranko Marinkovi}: Glorija ili Pero Budak: Me}ava ili IvoBre{an: Predstava Hamleta u Mrdu{i donjoj

7. Izbor iz poezije Vesne Parun, Jure Ka{telana, Slavka Mi-hali}a, Josipa Pupa~i}a, Ivana Slamniga, Milivoj Slavi~e-ka, An|elko Vuleti}, Veselko Koroman, Lucijan Kordi},Janko Bubalo, [imun [ito ]ori}...

8. Slobodan Novak: Mirisi, zlato i tamjan ili Izgubljeni zavi-~aj

9. Stjepan ûi}: izbor iz pripovijedaka ili Orden ili Ivan Ra-os: Prosjaci i sinovi ili Alojz Majeti}: ângi ili Antun [o-ljan: Kratki izlet

10. Ivan Aralica: Psi u trgovi{tu ili Du{e robova ili Pavao Pa-vli~i}: Ve~ernji akt ili Nedjeljko Fabrio: Vje`banje ìvota

68

MUZI^KA KULTURA

I. i II. razred

PREGLED BH PROGRAMSKIH SADR@AJANASTAVNE TEME / NASTAVNE JEDINICE

1. PRAHISTORIJA I ANTIKA

a) tradicionalne bh pjesme: tu`balice, uspavanke, vojni~ke,radne pjesme

b) prona|eni instrumenti u nalazi{tima:- ko{tana svirala zvi`daljka (40.000 god. p.n.e., Crvena.

Stijena na lijevoj obali Trebi{njice, blizu sela Petrovi})- sirinx-6 cjev~ica od trske (Panova frula), u rukama Silva-

na, za{titnika pastira i {uma (boànstvo Ilira)- bronzana figura dje~aka koji svira trubu (Donja Blatnica

kod Brotnja u Hercegovini)- sistrum, Stolac

2. SREDNJOVJEKOVNA BOSNA

a) Pozori{na i muzi~ka umjetnost u srednjovjekovnim gra-dovima:- muzi~ari bosanskih dvorova velika{a odlaze na svetkovine

Sv.Vlaha:- muzi~ari vojvode Sandalja Hrani}a 1408. 1410.- Frula{ki orkestar hercega Stjepana Vuk~i}a-Kosa~e, orgu-

lje (1446.) imena prvih muzi~ara (Pribigna i Mrvca), te na-zivi na latinskom za zabavlja~e i lakrdija{i (ioculatores,ystriones, cugalarii, bufones, svira~i na razli~itim instru-mentima-piffari/ pifferi, lautarii/lautares, tubetae/tubici-nes, pulsatores, gauachari/ guacharini za frula{e, lautiste,svira~e na udaraljkama i bubnjare)

69

b) duhovna muzika Bosanske crkvec) Kir Stefan Srbin: Ninja sili nebesnije (vokalna muzika)

3. MUZI^KA UMJETNOST OD XV-XIX STOLJE]A

A. INSTRUMENTALNA MUZIKA RENESANSE- Franjo Bosanac; Tri frotole s ri~erkarima za glas i lutnju

B. TURSKI PERIODa) BH sakralna muzika s kraja 15. stolje}a i nadalje:

- misa quotidiana (katolici, crkveno pjevanje, or-gulja{i;

- krsna slava (pravoslavci), crkveno pojanje;- ezan, ilahije; Tekije i oblici muziciranja (musli-

mani)- Davidov psalm (sefardi);

b) tradicionalni instrumenti: idiofoni, membranofo-ni, aerofoni, kordofoni: gusle, tambure, lierica, saz- gra|enje

c) tradicionalna svirka: dobo{ari; diplari, frula{i; sa-zlije tradicionalni ansambli (zurne i bubnjevi itd.)

d) Narodna tradicija, napjevi (dugi, kratki), brojali-ce, svatovske pjesme, narodna kola i obi~aji; vi{e-glasno pjevanje (pjevanje na bas, gange)

e) tradicionalni obi~aji: koledarske, vidovdanske,vu~arske,

f) Gradska tradicija: sevdalinka; sazlije; pjeva~i sev-dalinke sefardska romansa

g) muzika – predmet u {koli; prva pjeva~ka dru{-tva: Katoli~ko crkveno pjeva~ko dru{tvo «Kosa~a»u Mostaru 1873.; Srpsko-pravoslavno crkveno pje-va~ko dru{tvo u Gra~anici 1877.)

h) Melografski rad: Julije Bajamonti, splitski ljekar ikompozitor: prvi notni zapisi (XVIII st.); FranjoKuha~ (101 zapis i obrade za glas i klavir);

i) Instrumentalna muzika:- vojni orkestri (mehter),- dvorska muzika; Ida-Zulejda, supruga Omer-pa{e

(prva èna kompozitor)

70

j) Kompozitori iz franjeva~kog redak) Oblici koncertne i pozori{ne djelatnosti: Kara-

|oz itd.

III. i IV. razred

MUZI^KI ROMANTIZAM U SRBIJI, HRVATSKOJ IBOSNI I HERCEGOVINI

a) Predstavnici ranog romantizma- Muzi~ke forme (solo pjesma, klavirska minijatura, simfo-

nijska poema)- Stvaranje nacionalnog muzi~kog izraza u Hrvatskoj: V.

Lisinski: Ljubav i zloba, Porin, opere- Stvaranje nacionalnog muzi~kog izraza u Srbiji: K. Stan-

kovi}: solo pjesme: Varijacije na temu pjesme: «[to se bo-re misli moje»

b) Predstavnici kasnog romantizma:- U Hrvatskoj: I. Zajc: Nikola [ubi} Zrinjski, operaPredstavnici kasnog romantizma- U Srbiji: D.Jenko: Komad s pjevanjem «\ido»:,

S. Mokranjac, Rukoveti:; XV rukovet iz Bosne, J. Marin-kovi}: ê`nja, solo pjesma; Ljubim~e prolje}a, za dje~ijihor

BOSNA I HERCEGOVINA U PERIODU AUSTRO-UGARSKE UPRAVEa) Po~eci melografskog rada: êh Ludvik Kuba 1100 napjeva

prete`no gradskih pjesama;b) Cvjetko Rihtman i Vlado Milo{evi} – etnomuzikolozi:b) Kompozitori: Franjevci;- Aleksa [anti}: Tamburicec) Narodni tradicionalni instrumentid) Prvi koncerti u Banjoj Luci i Sarajevu 1881.: razvoj muzi-

~ke kulture Zapadno-evropskog tipa.e) Nacionalna dru{tva svih koncesija – muziciranjef) Franjo Ma~ejovski i ~e{ki muzi~ari-temelj muzi~kom

71

obrazovanju. 1908. privatna muzi~ka {kola u Sarajevu;Komponuje rukoveti.

g) Muzi~ka izdanja crkvenih zbirki Sarajevu 1911.

MUZI^KA UMJETNOST XX STOLJE]A

Op}e karakteristike muzike XX stolje}a. Razvoj modernemuzike u Hrvatskoj, Srbiji i BiHHRVATSKA:J. Slavenski: Simfonija Orijenta, kantataJ. Gotovac:

Jadovanka za teletom, horska kompozicijaEro s onoga svijeta, opera (odlomci)

K. Baranovi}: Licitarsko srce, balet (predigra)SRBIJA:P. Konjovi}: Sabah, solo pjesma, Ko{tana, operaM.Milojevi}: Jesenja elegija, solo pjesma; Muha i komarac i

Vrabac i ma~ka, horske kompozicijeS. Hristi}: Prva svita iz baleta Ohridska legenda (I stavak)OPERETA I MJUZIKLI: I. Tijardovi}: Mala Florami,opereta (odlomak); A.Kabiljo: Jalta, Jalta

MUZI^KA UMJETNOST XX STOLJE]A U BiHUmjetni~ka muzika i muzi~ko stvarala{tvo

1. Muzi~ko {kolstvo: Oblasna muzi~ka {kola u Sarajevu1920.;- Sarajevsko pozori{te 1921. i pozori{ni orkestar; Belu{ Jun-

gi} pravi doma}i kompozitor «Almasa», komad s pjeva-njem.

Kompozitori: Ma}ejovski; J.Majer (operete);- Sarajevska filharmonija 1923.- Pozori{te u Banjoj Luci i pozori{ni orkestar; kompozitori i

dirigenti: Vlado Milo{evi}, Jaroslav Pleciti, Josip Jiranek,komadi s pjevanjem;

Opera u Sarajevu 1946., Balet 1950., Muzi~ka akademija uSarajevu 1955. Simfonijski orkestar u Mostaru 1956.Muzi~ka akademija u Banjoj Luci.

72

- Muzi~ke institucije, muzi~ki ansambli, djelovanje kultur-no-umjetni~kih dru{tava.

2. Najzna~ajniji kompozitori:Izbor primjera:M. Pozaji}, horske kompozicije,M. [piler, instrumentalne kompozicijeC. Rihtman: Hodijska svadbaM. Prebanda: Smije{no ~udo i Pazar, solo pjesmeV. Milo{evi}:

Dramska simfonija 69. (I stavak)Bosanska svitaJazavac pred sudom, opera

A. Smailovi}:Kon~ertino za klarinet, klavir, timpane i guda~ki orkestar,Probu|ena kasaba

V. Komadina: Drugi koncert za klavir, Dervi{ i smrt, baletJ. Magdi}: Muzika za klarinet, saz i elektronikuA. Bego-[imuni}: Prva simfonijaA. Horozi}: Uvertira Bosna, Kapija, Hasanaginica, opera

3. Najzna~ajniji interpretatori:a) narodne muzike u BiH:Emina Ze~aj, Beba Selimovi}, Safet Isovi}, Zaim Imamovi},Nada Mamula, Zehra Deovi}, Ljubica Berak, Zora Dubljevi},Slobodan Lali}b) starogradske pjesme, po izboru

POP I ROK MUZIKA U BOSNI I HERCEGOVINIa) Kompozitori: Kemal Monteno (kantautor), Bato Kova~,

Goran Bregovi}, \or|e Novkovi}, Slobodan-BodoKova~evi}, Nermin Puškar,-Puško

b) Pjeva~i: Sabahudin Kurt, Kemal Monteno, Zdravko ôli},Dino Merlin, Romana Pani}, Boris Reàk, Fuad Backovi}-Deen, Hajrudin Varešanovi} «Hari Mata Hari», Maja Tati}

c) Pop grupe: «Indexi» i Davorin Popovi}, «Bijelo dugme»i @eljko Bebek,

73

NAPOMENA:U nastavu skupnog muziciranja hor i sviranje u orkestru kojisu obavezni i sastavni dio predmeta za u~enike koji u ovimdjelatnostima sudjeluju treba uklju~iti i kompozicije BiHkompozitora. Treba omogu}iti na{oj djeci da u okviru progra-ma za kulturu i javnu djelatnost i obiljeàvanje zna~ajnih da-tuma i praznika, uklju~e i stvarala{tvo iz BiH radi njegovanjakulturnog identiteta. Slu{ati himnu BiH u oba razreda.

PRIGODNE PJESME ZA OBILJE@AVANJE VJERSKIHPRAZNIKA:

Bo{njaci-muslimani:Molitva – Velik ti si Boè blagi-ilahijaDo|i najdraì-ilahijaKad procvatu behari-ilahijaTeku rajski potoci-ilahijaRamazan, Ramazan mjesec odabranNek miri{u avlijeNi Bajrami vi{e nisu, kao {to su nekad bili

Hrvati-katolici:Lijepa na{a domovino (Josip Runjanin)Sveti NikolaBoì~na zvonaKoleda k novom ljetuNovogodi{nja pjesmaU to vrijeme godi{ta

Srbi-pravoslavci:Himna Sv.SaviBoè pravde (Davorin Jenko)Oj Badnja~e, Badnja~eDo Boì}a tri noì}aBoì}na pjesma Ro`destvo TvojeVaskrsenje HristovoHristos vaskrse (Vasilije Pokraj~i})

74

LIKOVNA KULTURA

I. razred

Programski sadràj:

1. Prethistorija u BiHpaleolit – gravura iz Badnja kod Stoca/ neolit, eneolit – bu-tmirska kultura: figuralna plastika2. bron~ano i èljezno doba – lon~arstvo geometrijskog sti-la; glasina~ka kultura; akropola u O{ani}ima3. Anti~no i kasnoanti~ko doba – vile (Mogorjelo kod â-pljine), kasnoanti~ke bazilike, epitafi, reljefi, stele – simbiozaanti~ke umjetnosti i doma}ih elemenata; uticaji anti~ke kultu-re Mediterana na tlu Bosne i Hercegovine4. Rani srednji vijek: doba seobe naroda i ranoslavensko do-ba – uticaji ranoromani~ke arhitekture i plastike jadranskogpodru~ja (pleterna ornamentika)

II. razred

Doba srednjovjekovne bosanske dràve1. Utvr|eni srednjovjekovni bosanski gradovi i dvorovi bo-

sanskih vladara (Bobovac, Vranduk, Travnik, Ostroàc,Jajce, Doboj, Zvornik ...)

2. Srednjovjekovna minijatura, iluminirani rukopisi i freskociklusi; bizantska umjetnost: uticaji ra{ko-moravske {kole(Miroslavljevo jevan|elje, 12st; Hvalov zbornik, Hrvojevmisal, Mostarsko jevan|elje 15st.; freske manastira Do-bruna kod Vi{egrada)

3. Nadgrobni spomenici-ste}ci; crkva bosanska (bogumil-stvo/patarenstvo) – nekropole u Radimlji (Stolac), Kreko-vima (Nevesinje), Blidinju

75

4. Radovi u metalu – «bosanski stil» - umjetni~ki obrt iz zbir-ki franjeva~kih samostana (Kraljeva Sutjeska, Kre{evo,Fojnica), i Stara pravoslavna crkva u Sarajevu.

III. razred(15.-18. st)1. a) Elementi urbanih struktura osmanskog perioda – ~ar{i-

ja, dàmije, medrese, hanovi, karavansaraji, hamami,bezistani, tekije, turbeta, }uprije

b) Stambena arhitektura i kultura stanovanja u osmanskomperiodu – Svrzina ku}a, Begovina kod Stoca, Velagi}aku}a u Blagaju, Po~itelj...; bogata dekoracija enterijera)

2. Sakralna arhitektura u Bosni i Hercegovini 15. – 18.stolje-}a – primjeri klasi~nog stila osmanske arhitekture potku-polnih dàmija (Alipa{ina dàmija, Begova dàmija, Care-va dàmija – Sarajevo; Karadòzbegova dàmija – Mos-tar...); sakralna arhitektura bizantskog i zapadnog kruga(Stara pravoslavna crkva u Sarajevu, Lomnica, Tavno,Ozren, Vozu}a...; samostan Sv.Marije, Srebrenica, Vare{...)

3. Umjetnost bizantskog kruga, bosanskih katolika i Sefarda– iluminacija jevan|elja i ikone; fresko ciklus iz Lomnice,16st.; zlatarstvo fojni~kog i kre{evskog kruga; Staro je-vrejsko groblje i hram u Sarajevu, Hagada ...

IV. razred

Umjetnost 19. stolje}a i moderno doba1. Arhitektura historicizma i promjena urbanih struktura

osmanskog perioda (nove tendencije u bh. arhitekturi)2. Slikarstvo, grafika i skulptura do II. svjetskog rata3. Umjetni~ke prilike nakon II. svjetskog rata i savremena

kretanja: (dizajn, film, fotografija), za{tita spomenika imuzeologija; pitanje obnove i rekonstrukcije

76

HISTORIJA

I. razred

1. Uvod u historiju2. Osnovne napomene o predhistoriji3. Predhistorija na prostorima dana{nje Bosne i Hercegovine,

Srbije i Crne Gore, Hrvatske. Zna~ajnija arheolo{ka nala-zi{ta.

4. Osnovne napomene o historiji starog vijeka, posebno anti-~ke Gr~ke i Rima

5. Balkanski prostor u anti~ko dobaStanovni{tvo – Iliri, Kelti, Tra~aniOstaci gr~ke kultureRimsko osvajanje. Ilirski ratoviOrganizacija rimske vlastiTekovine rimske kulture

6. Propadanje anti~kog dru{tva. Uspon Bizantije

II. razred

1. Osnovne napomene o historiji srednjeg vijeka2. Pradomovina Slavena, seoba, naseljavanje na Balkansko

poluostrvo i Isto~ne Alpe, Samov savez3. Pokr{tavanje Ju`nih Slavena. Stvaranje ju`noslavenskih

dràva (Hrvatska do 1102. Ra{ka do sredine 12. vijeka;Duklja do kraja 12. vijeka; Samuilova dràva); Hrvatska usastavu Ugarske, do 1527.

4. Ra{ka za vladavine dinastije Nemanji}; Zeta Bal{i}a iCrnojevi}a; Srpska despotovina

5. Dubrovnik u srednjem vijeku; Po~eci mleta~ke vlasti na is-to~nom Jadranu

77

6. Srednjovjekovna bosanska dràvaBosna za banova, do 1377.Vjerske prilike. Crkva bosanskaKraljevina Bosna. Oblasni gospodari. HercegovinaSocijalne prilike; Kulturno naslije|e

7. Tursko (osmansko) osvajanje balkanskih zemalja

III. razred

1. Osnovne napomene o historiji novog vijeka, do 1878.2. Organizacija turske (osmanske) vlasti na balkanskom

prostoru, do kraja 18. vijekaAdministrativno ure|enje. Bosanski pa{aluk – ejalet.Autonomija Crne GoreVjerske prilike. Socijalno-ekonomski odnosi. Bune iustanci. MigracijeKulturno naslije|e

3. Ju`noslavenski narodi pod habsbur{kom i mleta~kom vla{-}u. Ratovi sa Turskim (Osmanskim) carstvom. Uskoci.Vojna krajina. Revolucija 1848.

Dubrova~ka republika. Ilirske provincije. Kultura4. Poku{aj reforme Turskog (Osmanskog) carstva. Prvi i

Drugi srpski ustanak. Srbija do 1878. Crna Gora do 1878.5. Bosna i Hercegovina od kraja 18. vijeka do 1878. Socijal-

no-ekonomski odnosi. Bune i ustanci Srba. Poku{aj otporareformama, pokret Huseina Grada{~evi}a. Administrati-vne promjene. Intervencija Omer-pa{e Latasa.

6. Velika isto~na kriza. Pokret don Ivana Musi}a Berlinskikongres.

IV. razred

1. Osnovne napomene o historiji Evrope i svijeta od 1878. do 1990.2. Srbija od 1878. do 1912. Crna Gora od 1878. do 1912.

78

Trojednica – Hrvatska, Slavonija i Dalmacija u Habsbur-{koj monarhiji od 1878. do 1914.

3. Bosna i Hercegovina u Habsbur{koj monarhiji od 1878. do1914. Aneksija 1908.

4. Balkanski ratovi. Balkanski prostor i Prvi svjetski rat. Ver-sajski mirovni ugovor.

5. Kraljevina SHS 1918.-1929. Kraljevina Jugoslavije 1929.-1941. Dràvno preure|enje 1939. Banovina Hrvatska. Os-vrt na prostor Bosne i Hercegovine.

6. Drugi svjetski rat i Kraljevina Jugoslavija.Aprilski rat i podjela Jugoslavije. NDHAntifa{isti~ka borbaStvaranje socijalisti~ke Jugoslavije

7. Jugoslavija 1945. – 1990. Osvrt na prostor Bosne i Herce-govine (osnovne napomene)

8. Kultura

GEOGRAFIJAPROGRAMSKI SADR@AJI

I. razred

OP]I PODACI O BOSNI I HERCEGOVINIBosna i Hercegovina – Geografski poloàj u Jugoisto~nojEvropi i Evropi;Administrativno-teritorijalne odlike – veli~ina, granice,oblik teritorije i dràvno dru{tveno ure|enje;Proces tranzicije – dru{tveno-politi~ka i ekonomska;Bosna i Hercegovina i me|unarodna integracija – Evrop-ska unija i NATO pakt.Geoekolo{ki problemi u Bosni i Hercegovini – glavni uzro-~nici zaga|ivanja ìvotne sredine, mjere i aktivnosti na za{titikvaliteta ìvotne sredine;

79

II. razred

PRIRODNOGEOGRAFSKE ODLIKE BOSNE I HERCEGOVINEMakro-morfolo{ke cjeline: Peripanonska i posavska ravnica– aluvijalne ravni, horst planine i pobr|a. Planinsko-kotlinskamorfolo{ka regija – planinski vijenci, bila i polja, kotlinsko-dolinska podru~ja. Mediteranska – niska Hercegovina, uskiprimorski pojas Neum-Klek.Glavni tipovi klime: umjerenokontinentalna, pretplaninska,planinska, izmijenjeno jadranska i ju`nojadranska klima.Vode Bosne i Hercegovine: Rijeke u Bosni i Hercegovini. Ri-je~ni slivovi: crnomorski i jadranski. Jezera u Bosni i Herce-govini. Jadransko more.

Biogeografske odlike: osnovne specifi~nosti kopnenih iakvati~nih bioma.

III. razred

DRU[TVENOGEOGRAFSKE ODLIKE BOSNE I HERCEGOVINEDemogeografska obilje`ja i procesi: broj i prirodno kretanje,razmje{taj stanovni{tva i gustina, migracijska kretanja, stru-kture stanovni{tva, depopulacija stanovni{tva.Mreà naselja i vode}i privredni centri.Prirodni resursi i privreda: poljoprivreda – struktura agrar-ne proizvodnje, geografski potencijali razvoja.Energija i sirovinski resursi - struktura energetskih izvora injihova nalazi{ta, sirovinski potencijali i njihova leì{ta.Prostorne i strukturne odlike industrije – najva`nije indus-trijske vrste i njihov geografski razmje{taj;Odlike tercijarnih djelatnosti – saobra}aj, turizam i trgovi-na.

80

IV. razred

REGIONALNOGEOGRAFSKE ODLIKE BOSNE IHERCEGOVINE I SUSJEDNIH ZEMALJAFizionomske regije Bosne i Hercegovine.Nodalno-funkcionalne regije Bosne i Hercegovine.Geografske odlike Srbije i Crne Gore – poloàj veli~ina, gra-nice, stanovni{tvo i privreda.Regionalnogeografske odlike Srbije i Crne Gore.Geografske odlike Republike Hrvatske – poloàj veli~ina, gra-nice, stanovni{tvo i privreda.Regionalnogeografske odlike Republike Hrvatske.

OBJA[NJENJE

Ovaj programski sadràj je oblikovan prema konceptu zaje-dni~kih programskih jezgri, uvaàvaju}i linearni koncentri~ni(kombinovani sistem programiranja kako bi se (bar djelomi-~no) izbjegla nepotrebna ponavljanja.Koncepcija ovog nastavnog programa odnosi se na izu~avanjegeografije Bosne i Hercegovine i prilago|ena je zahtjevima ipotrebama dopunskog geografskog obrazovanja za srednjo-{kolski nivo u~eni~ke populacije u inozemstvu. Geografski sa-dràji zavi~ajnog karaktera pobu|uju naro~ito interesovanjeu~enika, te njihova uspje{na realizacija ima poseban odgojno-obrazovni zna~aj. Pri tome je, pored ostalih, neophodno uva-àvati princip zasnovanosti geografskih sadràja na nau~nim~injenicama i istinama, kao i princip korelacije ovih program-skih sadràja sa srodnim nastavnim sadràjima iz procesa re-dovne nastave. Pored brojnih ciljeva nastavnog procesa geo-grafije posebno treba imati u vidu razvijanje kod u~enika osje-}anja patriotizma i humanizma, kriti~kog mi{ljenja, ekolo{kekulture, te etni~ke i vjerske tolerancije. U procesu kvalitetne iuspje{ne realizacije ovih saètih programskih sadràja geogra-fije neophodna je uloga kreativnih sposobnosti nastavnika-geografa i ud`beni~ke geografske literature.

81

Documents

KULTURNA I DRU[TVENA HISTORIJA NARODA BOSNE I …mcp.gov.ba/attachments/bs_Migrirani_dokumenti/Sektori/Obrazovanje/... · U okvirima predmeta Kulturna i dru{tvena historija naroda