Upload
stelaa8
View
248
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
1/128
GRATIS
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
2/128
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
3/128
SVJETIONIK STRUGA, OTOK LASTOVO
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
4/128
1
BOGAA PRIA JADRANSKOG POMORSVA IZ MUZEJA I MUZEJSKIH ZBIRKI UDUBROVNIKU, OREBIU, KORULI, SPLIU, BIOGRADU, SENJU, RIJECI, ROVINJU I NOVIGRADU
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
5/128
2
Kulturna batine Hrvatske nije poznata kao kulturna batina nekih velikih i monih zemalja. U njoj nema
velianstvenih spomenika, kao to su primjerice egipatske piramide, Pompeji u Italiji ili dvorac Neuschwan-
stein u njemakim Alpama. Hrvatska nije bila ni sredite velikih carstava iz prolosti pa e mnoge posjetite-
lje iznenaditi da, razmjerno svojoj povrini, ima vie lokaliteta kulturne batine pod zatitom UNESCO-a
nego primjerice Francuska ili Njemaka. Hrvatska ima i mnogo drugih vrijednih spomenika kulture koji bi
takoer mogli nai mjesto na UNESCO-ovu popisu.
Razmjerno njezinoj veliini,
posebno je znaajno bogatstvo
hrvatske nematerijalne bati-
ne, jer je s ak sedam kulturnih
fenomena upisanih na Repre-
zentativnu listu nematerijalne
kulturne batine Hrvatska prva
drava u Europi i etvrta u svi-
jetu iza Kine, Japana i Republi-
ke Koreje. Na UNESCO-ovu se
popisu nalaze manifestacija Fe-
sta svetog Vlaha u Dubrovniku,
hrvatsko ipkarstvo s centrima
u Lepoglavi i otocima Hvaru i Pagu, karnevalska skupina zvonara iz Kastva pokraj Rijeke, jedinstvena
vjerska manifestacija hvarska procesija Za kriem, dvoglasno pjevanje i sviranje istarske ljestvice, pro-
ljetna procesija enske folklorne skupine Ljelja u Slavoniji i tradicionalna proizvodnja drvenih igraaka iz
Hrvatskog zagorja.
Jedan od razloga ovog bogatstva materijalne i nematerijalne kulturne batine izniman je poloaj Hrvatske
na vanim prometnim putovima i na razmeu velikih civilizacija, od kojih je svaka eljela ostaviti svoj
trag. Zato se Hrvatska odlikuje iznimnom raznolikou kulturne batine na malom prostoru i prisutnou
UDESNA KULTURNABATINA HRVATSKE
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
6/128
3
spomenika iz svih razdoblja civilizacije, od prapovijesti do najnovijeg doba. ako se u Hrvatskoj mogu nai
spomenici antike Grke, staroga Rima, ranosrednjovjekovni spomenici, sredozemna renesansa, srednjo-
europski barok i novovjekovna secesijska batina. u su i jedinstvena svjedoanstva iz najranije prapovije-
sti, kao to su jedno od najvanijih svjetskih nalazita neandertalskog ovjeka u blizini Krapine, vuedolska
neolitska kultura kod Vukovara, predrimske ilirske gradine i mnogo drugog.
U Hrvatskoj ima i mnogo svjedoanstava umijea domaih ljudi koji su slijedili suvremene trendove veli-
kih susjednih kultura, ali i stvarali jedinstvena autohtona dostignua, kao to su srednjovjekovne crkvice
hrvatskih vladara u sjevernoj Dalmaciji ili palae Starog grada Dubrovnika. Mnogi su hrvatski graditelji i
umjetnici zaduili cijelo ovjeanstvo, poput Jurja Dalmatinca, koji je u 15. stoljeu na ibenskoj katedrali
primijenio dotad nevien oblik montane gradnje, ili Ivana Metrovia, iji kipovi krase osobito vane lo-
kacije u dalekom Chicagu u Sjedinjenim Amerikim Dravama.
Hrvatska je uspjela ouvati i autohtonu seosku arhitekturu koja zorno svjedoi o njezinoj kulturnoj razno-
likosti. ako se i danas mogu vidjeti stare drvene kue i crkvice u ravnoj Panoniji, jedinstvene duguljaste
slavonske kue s velikim dvoritima u Podunavlju, slikovite klijeti na breuljcima sjeverne Hrvatske ili
indrom pokrivene stare kue u snjegovima ibanoj gorskoj Hrvatskoj. Moda je jo i vei ar sredozemnih
sela s kuama od kamena na vrhovima brda u Istri ili uz more na hrvatskoj obali i otocima.
Ova raznolikost jasno pokazuje da su se upravo ovdje mijeale velike europske civilizacije i da se upravo
ovdje dodiruju utjecaji najveih europskih nacionalnih skupina Slavena, Romana i Germana. Dodatno je
na rasko hrvatske kulturne batine utjecala injenica da se upravo uz njezine istone granice nalazi neka-
danja granica zapadnoga i istonoga kranstva, odnosno zapadne i istone europske kulture. u je nekad
bila i zadnja crta obrane prema nadiruoj islamskoj civilizaciji u kasnom srednjem vijeku, o emu svjedoe
brojne mone utvrde i drugi spomenici bogate vojne povijesti.
est svjetski najznaajnijih dijelova kulturne batine Hrvatske Stari grad Dubrovnik, povijesni kompleks
Splita s Dioklecijanovom palaom, povijesni grad rogir, Eufrazijeva bazilika u Poreu, katedrala svetog
Jakova u ibeniku i Starogradsko polje na otoku Hvaru, zatieni su kao dio Svjetske batine UNESCO-a.
Uz njih, Hrvatska titi jo 340 povijesnih zatienih cjelina te itav niz pojedinanih povijesnih graevina,
crkava i kapela, utvrda i dvoraca, palaa i kurija te arheolokih lokaliteta. Hrvatska u svojim brojnim mu-
zejima uva neprocjenjivo i raznovrsno kulturno blago, a tu su i brojni festivali i priredbe, od glazbenih i
filmskih dogaaja do folklornih priredaba i karnevala. Kulturnih sadraja ima za svaiji ukus, stoga kreni-
mo i uivajmo u njima!
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
7/128
4
Izdava ne jami apsolutnu tonost ovdje objavljenih
informacija i ne snosi odgovornost uslijed eventualne
netonosti ili promjene tih informacija.
DALMACIJA
DUBROVAKA REGIJA
ZAGREBSREDINJA HRVATSKA
ISTRA
SLAVONIJA
LIKA KARLOVAC
KVARNER
DALMACIJA ZADARSKA REGIJA
DALMACIJA IBENSKA REGIJA
DALMACIJA SPLITSKA REGIJA
HRVATSKE TURISTIKE REGIJE
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
8/128
5
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
9/128
6
1
Istarski je poluotok, smjeten na krajnjem zapadu Hrvat-
ske gdje se Sredozemno more najdublje uvlai u europ-
sko kopno, oduvijek bio poseban kraj. Takva je i turisti-ka regija Istre koju ini samo jedna upanija, Istarska,
ali po posjeenosti uvjerljivo prva turistika upanija
Hrvatske. Osobitost Istre proizlazi iz njezina poloaja i
izoliranosti od ostatka Hrvatske visokim masivom Uke.
Jedinstven poloaj i mijeanje razliitih utjecaja doveli
su do stvaranja posebne kulture, krajolika, glazbe i ga-
stronomije, zbog ega je mnogi od milja zovu arobnom
zemljom.
Prvi poznati stanovnici Istre bili su ilirsko pleme Histri, po
kojima je dobila i ime. U antiko je doba bila bitnim dijelom
Rimskoga Carstva, nakon ije se propasti i dolaska Hrvatau vlasti nad njome izmjenjuju franaki vladari i Akvilejska
patrijarija. Od 15. stoljea zapadnim obalnim dijelom Istre
vlada Venecija, a istonim dijelom i unutranjou Habsbur-
govci. Potkraj 18. stoljea Istrom nakratko vladaju Francuzi,
da bi nakon toga, sve do kraja Prvoga svjetskog rata, bila
pod vlau Austrije. Izmeu dvaju svjetskih ratova pripada
Kraljevini Italiji, a 1945. godine Istra napokon ulazi u sastav
Hrvatske, najprije kao dio Jugoslavije, a od 1991. godine kao
upanija u samostalnoj dravi.
Ovaj kratak povijesni pregled bitan je kako bi se shvatilopodrijetlo bogatstva istarske kulture i njezine osobitosti
kao prostora u kojem je, moda najvie u Hrvatskoj, dolo
do izraaja mijeanje velikih kultura i nacionalnih skupina
Slavena, Romana i Germana. Istrani su zbog toga nadale-
ko poznati kao ljudi koji znaju uvati svoju osobitost, ali i
kao vrlo tolerantni ljudi koji potuju razliitost. Stoga su u
Istri, usprkos malobrojnosti talijanske nacionalne manjine,
hrvatski i talijanski ravnopravni jezici.
Bogatstvo istarske kulture i ljepota njezine batine prisutni
su diljem ovoga arobnog poluotoka, a do izraaja moda
ponajvie dolaze u gradu ROVINJU. Panorama Rovinja s cr-
kvom sv. Eufemije i zvonikom u sreditu jedan je od najupe-
atljivijih simbola Istre (1). Ljepota Rovinja privlaila je od
ISTRAMagina zemlja
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
10/128
7
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
11/128
8
2
5
8
11 12
14
10
3
6
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
12/128
9
13
9
7
4
15
davnina brojne umjetnike nadahnute njegovim arobnim
vizurama, ouvanim starim gradskim kuama (8) i slikovi-
tim uskim uliicama starog dijela grada (5).
Meu tim uliicama posebno mjesto ima Grisia, u kojoj se
tradicionalno okupljaju umjetnici koji na licu mjesta nude
svoja djela brojnim turistima (7). U rovinjskom muzeju
u baroknom zdanju u sreditu grada glavno mjesto imaju
brojna slikarska djela starih majstora (2 i 11). Ima tu i dje-la umjetnika iz 19. stoljea nadahnutih ivotom u Rovinju i
Istri, osobito iz razdoblja austrijske vlasti kad je Istra inila
strateki iznimno bitan dio nekada monoga Habsburkog
Carstva (15).
U Novigradu, slikovitom povijesnom gradiu na ubavom
poluotoku, nalazi se Galerion, u nas jedinstvena i posve
posebna zbirka predmeta i fotografija koje na dojmljiv nain
priaju o znaenju i ivotu austro-ugarske ratne mornarice
(3). Lapidarij (4) uz upnu crkvu uva i na vrlo jedinstven
nain predoava vrijedne i za povijest Istre neobino bitne
kamene ulomke crkvenoga liturgijskog inventara. Novigrad
je uspio sauvati mnogo od svoje graditeljske batine, uklju-
ujui velianstvene obrambene zidine (10). Slino Novi-
gradu smjestio se i najsjeverniji istarski obalni grad, Umag,
nasuprot kojega se nalazi jedna od najveih marina u Hr-
vatskoj (6). I drugi su obalni gradii slikovito smjeteni, po-
put Vrsara na brdu iznad sigurnog zaljeva, omiljenog meu
mnogobrojnim nautiarima (13).
Velik dio ouvane kulturne batine u istarskom priobalju iz-
graen je u vrijeme mletake vlasti, to nam svjedoi krilati
lav, simbol evanelista Marka i zatitnika Serenisime, kaonpr. u Balama na jugu Istre (9). Iznimno je bogata arheoloka
batina takoer predstavljena u brojnim muzejima, a jedan
od najveih te vrsnoom i brojem eksponata najznaajniji
meu njima i u dravi je Arheoloki muzej u Puli (14).
Poput Rovinja, Novigrada ili Umaga, i sredinji se grad na
zapadnoj obali Istre, Pore, odlikuje lijepim smjetajem na
poluotoku (16). U ovom se gradu, po broju turista najsnani-
jem turistikom sreditu cijele Hrvatske, nalazi i najvrjedniji
kulturno-povijesni spomenik u Istri. o je EUFRAZIJEVA
BAZILIKA U POREU, za sada jedini spomenik kulturnebatine u Istri upisan na Popis svjetske batine UNESCO-a.
Bazilika je nazvana po biskupu Eufraziju, u ije je vrijeme
graena jo u davnom 6. stoljeu na temeljima jo starije
bazilike.
Upravo je razdoblje njezine gradnje jedan od glavnih razlo-
ga njezine vrijednosti jer iz tog ranog razdoblja kranske
povijesti gotovo da nema posve ouvanih spomenika. Je-
dinstvena je i po svom posebnom stilu gradnje kao sjajan
primjer ranobizantske umjetnosti 6. stoljea, koji se rijetko
gdje moe nai tako daleko na zapadu. o je posljedica do-
bro organizirane vlasti glasovitoga bizantskog cara Justini-
jana koji je u to vrijeme obnovio mo, u prethodnim stolje-
ima propaloga, Rimskog Carstva.
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
13/128
10
16 17
18
19
20
Bazilika je izvana gotovo neprimjetna zbog uklopljenosti u urbanu strukturu stare
gradske jezgre Porea (18). No uemo li u njezinu unutranjost, odmah e nas za-
diviti jedinstvenost njezine strukture (22), a osobito rasko i posebnost njezina ol-
tara (21). Kao i druge bizantske crkve iz tog doba, krase je bogati mozaici, najbolje
ouvani u apsidi crkve (17) te u posebnoj zbirci unutar kompleksa cijele bazilike.
Meu njima, najpoznatiji je mozaik ribe (20), povijesni simbol Krista, koji slui i
kao svojevrstan simbol grada Porea koji se stoga katkad naziva gradom mozaika.
Pore, naravno, ne ini samo bazilika, ve u njegovoj slikovitoj urbanoj jezgri ima i
drugih lijepih i ouvanih graevina iz davnih vremena. Poput drugih gradova Istre,
i Pore ima svoj zaviajni muzej. I u ovom muzeju posebnu ulogu ima slikarstvo, s
time da najvrjedniji dio zbirke pripada neko monoj i bogatoj obitelji Carli (19).
Najvei istarski grad, PULA, smjeten na krajnjem jugu istarskog poluotoka, na
prvi pogled ne daje naslutiti kulturno bogatstvo koje se u njemu krije kao ni ljepotu
njegove blie okolice. Razlog tomu je njegov smjetaj u ravniarskom kraju, velii-
na grada i graevina na njegovim rubovima. No uemo li u sredite grada, odmah
e nas svojom monumentalnou i ouvanou zadiviti pulski amfiteatar (28) kojisvjedoi o iznimnoj vanosti Pule i Istre jo od antikoga doba. Rije je o estom
najveem rimskom amfiteatru na svijetu, ujedno i jednom od najbolje ouvanih.
Amfiteatar je graen u doba cara Vespazijana u prvom stoljeu poslije Krista i
izgled mu je ostao gotovo nepromijenjen dvije tisue godina. Nekad je sluio kao
arena za okrutne gladijatorske borbe koje je znalo gledati i do 20 000 ljudi, a da-
nas slui kao turistika zanimljivost i omiljena pozornica za razne priredbe (31).
Najvie je glazbenih priredaba od klasine glazbe i baleta (30) do rock-koncerata
(29), kojima pogoduje jedinstven ugoaj i akustika arene. Ipak, od svih je priredaba
najpoznatiji nacionalni, a odnedavno i meunarodni festival igranog filma koji se
odrava u srpnju svake godine.
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
14/128
11
22
21
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
15/128
12
23 24
27
25
Osim amfiteatra u Puli, ima i niz drugih spomenika iz rimskog raz-
doblja, kao to je Slavoluk Sergijevaca (33) u samom sreditu gra-
da. U Puli se nalazi i po vrijednosti grae jedan od najznaajnijih
muzeja u Hrvatskoj Arheoloki muzej Istre. U njemu je skupljenanajvea koliina arheolokih nalaza u Istri od prapovijesti do sred-
njega vijeka (34). Mnogo vrijednih spomenika, osobito iz novijeg
razdoblja, ima i u Povijesnom muzeju Istre te u malim galerijama
(27). Zanimljive slike i grafike mogu se nai i u dojmljivom zda-
nju Gradskog poglavarstva (32), osobito iz vremena Habsburkog,
odnosno Austro-Ugarskog Carstva (25), kad je Pula bila jedna od
najveih vojnih luka svijeta.
Okolica Pule takoer obiluje iznimno vrijednim kulturno-povije-
snim spomenicima, a istie se Nacionalni park Brijuni kao glavni
biser prirodne batine Istre. U njemu su posebno vrijedni spome-
nici iz antike, kao to su rimske vile (26) te kompleksi tvrava iz
vremena Austro-Ugarske. Meu njima je najvelianstvenija utvrda
na otoku Mali Brijun (24), koja danas povremeno slui kao po-
zornica za kazaline predstave. U blizini Pule je i stari antiki ilir-
ski grad Nezakcijum jo iz predrimskog doba te na najistaknutijoj
krajnjoj junoj toki istarskog poluotoka kod rta Kamenjak doj-
mljiv svjetionik Porer (23).
Dok kulturna batina obalnog dijela Istre pozornost posjetitelja
plijeni uglavnom urbanim mediteranskim ugoajem, jednako li-
jepa unutranjost oduzima dah ljepotom preteito kultiviranog
krajolika malih istarskih sela i gradia. Najljepi njezin dio ineromantini gradii na vrhovima breuljaka, meu kojima je najpo-
znatiji MOOVUN (35) iznad doline najvee istarske rijeke Mirne
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
16/128
13
29
30
31
32 33 34
28
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
17/128
14
35
36 37
39
40
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
18/128
15
41
42
43
44
45
i zelenila Motovunske ume. Poznat je kao mjesto odravanja
Motovunskoga filmskog festivala koji, za razliku od tradicional-
nijega pulskog, privlai uglavnom mladu publiku i tako daje svo-
jevrsnu injekciju ivotnosti ovom starom gradu.
I arobni je Gronjan (41) oivljen mladim ljudima jer se u njemu
nalazi Meunarodni kulturni centar Hrvatske glazbene mladei
(39). u su i stari Buzet (43), Oprtalj, Hum, Pian, romantino
Zavrje (42) i mnogi drugi gradii. Osim to ukraavaju istar-
ske breuljke, veina se tih gradia istie prekrasnim vidikovci-ma s kojih se, kao u Buzetu (44), moe uivati u aroliji ljepote
unutranjosti Istre. Istra se hvali i svojim najmanjim gradom na
svijetu, siunim Humom sa svega 17 stanovnika. Poznat je po
Aleji glagoljaa sedam kilometara dugom putu ukraenom
skulpturama stiliziranih slova staroga hrvatskog pisma, glago-
ljice (45).
I unutranjost crkava i palaa unutranjosti Istre nudi mnogo
zanimljivosti. Osobito je atraktivna unutranjost crkve svetog
Blaa u Vodnjanu s mumijama svetaca iz vremena poetaka kr-
anstva te oltar (40) i vrijedne slike (37) u crkvi svete Mari-
je u Bujama. No od svih su likovnih djela u istarskim crkvamamoda najpoznatije freske autora Vincenta iz Kastva s prikazom
mrtvakog plesa iz 15. stoljea u crkvici svete Marije na krlinah
u Bermu pokraj Pazina (52).
Posebno mjesto u Istri ima grad LABIN (47) kao jedini vei grad
na istoku Istarske upanije. Ovaj neko rudarski grad ima osobi-
to slikovitu povijesnu jezgru (36 i 38) prepunu znaajnih grae-
vina iz razliitih povijesnih razdoblja u kojima se nalaze brojne
galerije i manji muzeji. Posebnu zanimljivost predstavlja galerija
skulptura na otvorenom, gdje i danas stvaraju i izlau brojni do-
mai i strani kipari (56). Grad je uven i po pobuni rudara protivfaistikih okupatora izmeu dvaju svjetskih ratova.
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
19/128
16
48
46 47
49
50 51 52
53 54 55
56
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
20/128
17
57
58
U samom sreditu Istre smjeten je njezin glavni grad, PAZIN. Nji-
me dominira monumentalni katel (49) iznad zastraujue Pazin-
ske jame, koja je nadahnula velikog Julesa Vernea za njegov roman
Mathias Sandorf. Katel je nastao jo u ranom srednjem vijeku u
vrijeme franakih vladara, a dananji je oblik dobio uglavnom u 16.
stoljeu u vrijeme Habsburgovaca. U katelu se nalazi po mnogi-
ma najzanimljiviji muzej u cijeloj upaniji, Etnografski muzej Istre
(46). U njemu se uva vrijedna zbirka narodnih nonji koje pokazu-
ju posebnost istarske narodne batine. Meu njima se skladnouosobito istie narodna nonja grada Vodnjana (58) na jugu Istre.
Nedaleko od Vodnjana jo je jedan poseban istarski gradi, Sve-
tvinenat, u kojem se istie sredinji trg Placa. Renesansnim trgom
dominira dvorac Grimani kao simbol ovog gradia (57), te crkva
i niz kua u istom stilu. Svakovrsnih ljepota ima i drugdje diljem
Istre, od starinskih crkvenih tornjeva kao u Svetom Lovreu (51),
dvoraca i palaa kao u Balama (48) do tajanstvenih gradina poput
Boljuna (53 i 54), koji nas pozivaju da lutamo ovom arobnom ze-
mljom.
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
21/128
18
4 5
6 7
Unutar Hrvatske, kao prirodno i kulturno izrazito ra-
znolike zemlje, jedan od njezinih najraznolikijih dije-
lova je podruje Kvarnera, koje se poklapa s podrujem
Primorsko-goranske upanije. Ova regija obuhvaa pri-
obalno podruje Kvarnerskog zaljeva s brojnim otocima
i vei dio male povijesne pokrajine Gorski kotar u gor-skoj Hrvatskoj. Upravo ovdje prostor toplog Sredoze-
mlja s kamenim kuama i bogatom srednjovjekovnom i
renesansnom batinom prelazi u hladnija srednjoeurop-
KVARNERar proimanja Srednje Europe i Sredozemlja
ska podruja s monim tvravama, dvorcima i baroknim
crkvama.
Za razliku od Istre i Dalmacije, koje su znatan dio povijesti
bile pod tuinskom vlau, podruje Kvarnera jo je od rano-
ga srednjeg vijeka pod upravom hrvatskih vladara. Zbog toga
se ovaj dio Hrvatske istie brojnim spomenicima autohtonehrvatske kulture. Posebnu je ulogu u tome imala velikaka
obitelj Frankopan, iji su dvorci i tvrave i danas velikim dije-
lom ouvani diljem Kvarnera. O tome svjedoi bogata pisana
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
22/128
19
2
9
3
8 10 11
12
13 14
15
16
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
23/128
20
18
7
batina na glagoljici, jedinstvenom hrvatskom pismu kojim
su se Hrvati koristili od 9. do 19. stoljea. Dodatna osobitost
Kvarnera je snana karnevalska tradicija, a Rijeki karnevalspada u najvee na svijetu.
Unutar regije Kvarnera izdvaja se vie malih raznolikih cjeli-
na Primorje i Kvarnerska rivijera na istarskom poluotoku u
priobalju, cresko-loinjska otona skupina, otoci Krk i Rab te
Gorski kotar u planinskom zaleu. Kvarnerska rivijera i cre-
sko-loinjska otona skupina kulturno-povijesno pripadajuIstri, otok Rab nekad je pripadao Dalmaciji, a Krk je jedno
vrijeme bio vezan i za Istru i za Dalmaciju. Danas su svi ovi
prostori vezani za Rijeku kao glavno gradsko sredite.
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
24/128
21
22
20
21
19
23
24 25 26
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
25/128
22
27 28
9
30
37
Podruje Kvarnera vano je i kao kolijevka hrvatskog turizma jer je sredite
Kvarnerske rivijere OPAIJA, jedno od prvih kupalinih sredita Europe i neko
glavno kupalino mjesto Austro-Ugarske Monarhije. Mnogi stoga slubenim
poetkom hrvatskog turizma smatraju 1844. godinu, kad je pokraj stare opatije(otuda i ime grada) izgraena vila Angiolina kao prva graevina namijenjena
prihvatu tadanjih uglavnom imunih turista.
Gotovo svi stari opatijski hoteli i danas imaju istu funkciju, a vizura Opatije
utopljene u zelenilo obronaka Uke jedna je od najomiljenijih turistikih vizura
Kvarnera (1). Meu tim hotelima posebno mjesto ima hotel Kvarner u samom
sreditu Opatije (2), koji je zbog unutranje i vanjske raskoi (5), ali i zadrava-
nja duha davnih vremena, omiljeno mjesto odravanja vanih dogaaja i prire-
daba. Nita manje nisu raskoni ni drugi stari opatijski hoteli, kao Palace (4),
Zagreb (10), Opatija (12) i mnogi drugi.
Zbog vrlo ugodne i zdrave klime Opatija ima ulogu klimatskog ljeilita, zbog
ega su u njoj i graeni prvi hoteli. O tome svjedoe sadanji objekti zdravstve-
nog turizma, kao to je poznata Talassotherapia (7). Opatija ima i brojna
kasina (13), otmjene restorane i caffe-barove (16), a tu je i poznata deset kilo-
metarska obalna etnica (lungomare) kojom se moe stii do slikovitoga sta-
rog gradia Lovrana. Lovran i okolna mala mjesta, poput Medveje i Ike, istiu
se raskonim vilama (11) esto na atraktivnim mjestima (6).
Opatijska je rivijera znakovita i po oblikovno-bujnoj mati starih graditelja, bilo
da je rije o obliku cijelih zgrada (15), balkonima (8) ili proeljima (14). Ona je
dola do izraaja i pri izradi ukrasa hotela i vila (3) te oplemenjivanju unutra-
njosti raskonim interijerom, vrijednim slikama i kipovima (9).
O osobitoj povijesnoj vanosti Kvarnera kao prostora na razmeu Sredozemljai Srednje Europe svjedoi kulturna batina RIJEKE, glavne hrvatske luke i naj-
znaajnijeg grada cijele zapadne Hrvatske. Zbog iznimnog je stratekog polo-
aja od davnina mijenjala razliite vladare, kao to su Mleani, Habsburgovci,
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
26/128
23
31
32
33
34
35
36
4038 39
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
27/128
24
41
43 4544
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
28/128
25
46
42
Francuzi, Maari i alijani, a meu dvama je ratovima ak bila podijeljenaizmeu Italije i tadanje Jugoslavije.
Najmonumentalnije graevine u Rijeci vezuju se za drugu polovicu 19. sto-
ljea, kad postaje glavnom lukom maarskog dijela Austro-Ugarske Monar-
hije. ada se gradi velika luka s upravnim zgradama (17), palaa Modello
(23) i guvernerova palaa, jednako raskona izvana (19) kao i iznutra (25).
u je i vie crkava, meu kojima izgledom plijeni panju kapucinska crkva
Gospe Lurdske (24). Ljepota Rijeke je i u mnogim oblikovnim detaljima,
kako na proeljima javnih zgrada (26) tako i u unutranjosti, kao u Hrvat-
skom narodnom kazalitu Ivana pl. Zajca (21).
Rijeka je danas najpoznatija po karnevalu, jednom od pet najveih u svijetu.
Istie se jedinstvenim spojem starih slavenskih tradicija i urbanog karnevala
slinom onom u nedalekoj Veneciji. U njemu sudjeluje velik broj stanov-
nitva Rijeke i cijelog Kvarnera pa se na glavnoj karnevalskoj povorci zna
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
29/128
26
47
52
skupiti i vie od 100 000 sudionika i gostiju. Najpoznatiji su sudionici
Rijekog karnevala Halubjanski zvonari (22) iz oblinjega brdskog za-
lea, koji zazivaju stare poganske obiaje, i Morii (18), nazvani po
maurskim slugama na venecijanskom dvoru. Morii u obliku naunica
i drugog nakita predstavljaju svojevrstan zatitni znak i omiljen suvenir
grada Rijeke.
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
30/128
27
48 49
50
51
5354
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
31/128
28
55 58
56
57
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
32/128
29
59
60 61
62
63
U Rijeci ima i mnogo spomenika iz ranijih razdoblja. Meu
njima osobito znaenje ima crkva zatitnica Rijeke, crkva svetog
Vida iz 17. stoljea u samom gradskom sreditu, svojstvenoga
ovalnog oblika (28). Bogata se rijeka batina uva u njezinim
muzejima, meu kojima su najznaajniji Muzej grada Rijeke,
Pomorski i povijesni muzej smjeten u guvernerovoj palai teMuzej moderne i suvremene umjetnosti (20).
Najstariji se rijeki spomenici ne odnose na sredite grada, nego
na njezino predgrae rsat na brijegu istono od sredita grada.
u se smjestila rsatska gradina, iji poeci seu jo u predrim-
sko doba (29). Sredinja kulturna toka rsata je crkva svete
Marije, uz Mariju Bistricu najznaajnije proteniko sredite u
Hrvatskoj. Poeci ovog svetita i crkve vezuju se za 13. stoljee,
dok su crkvu u sadanjem obliku u baroknom stilu (27) izgradili
Frankopani u 17. stoljeu.
Frankopanska je batina jo vidljivija u okolici Rijeke. Katel uCrikvenici (38 i 39) ouvan je do dananjih dana i dijelom slui
kao hotel, a odlino je ouvana i frankopanska tvrava u Kra-
ljevici (34). Razmjerno su dobro ouvane kula ureta u Bribi-
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
33/128
30
64
65
66
68 69
70 72
71
67
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
34/128
31
ru (37), utvrda Drivenik na temeljima antike utvrde (40)u zaleu Crikvenice i tvrava Grobnik (35) izgraena prije
13. stoljea. U okolici Rijeke ima i drugih utvrda za koje se
esto vezuju gradii na vrhovima brda, slini onima u Istri.
Uostalom, Brse (31), Kastav (33), Veprinac (36) i Moeni-
ce (32) povijesno su dijelovi Istre, iako se nalaze sasvim blizu
Rijeke. I mnoga se obalna mjesta u okolici Rijeke istiu sli-
kovitou, osobito gradi Bakar (30) u istoimenom zaljevu,
poznat po dugoj pomorskoj tradiciji.
Prirodno slikovit Gorski kotar nije osobito bogat kulturno-
-povijesnim spomenicima jer je do izgradnje prvih moder-nih cesta prije tristotinjak godina ove prostore prekrivala
gotovo nenaseljena umska pusto. No i tu ima tvrava iz
frankopanskih vremena, lijepih dvoraca i crkava, dok se
uglavnom mala goranska mjesta istiu slikovitom tradicij-skom arhitekturom (43). Naselja su uglavnom smjetena
uz ceste, bilo na brdskim uzvienjima, kao Crni Lug (41)
u predvorju Nacionalnog parka Risnjak, ili na zaravnima
u krkim poljima, kao izrazito izduena Ravna Gora (42).
Meu dvorcima se istiu katel Zrinskih u abru iz 17. sto-
ljea (46) i romantini dvorac Stara Suica kod Ravne Gore
(45) s kraja 19. stoljea, a meu sakralnim spomenicima
pravoslavni samostan u Gomirju iz 17. stoljea (44).
Krenimo sad ponovno na more, ovaj put na otoni dio Kvar-
nera koji nudi izobilje dragulja ljubiteljima kulturne batine.Najvie je vrijednih spomenika u glavnim otonim povije-
snim gradovima, kao to su Krk, Rab ili Cres, ali i ne samo
u njima. ako je na otocima CRESU I LOINJU kulturno-
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
35/128
32
3
79
-povijesnim spomenicima najbogatije naselje povijesni grad
Osor, smjeten na mjestu gdje se spajaju ova dva otoka. Sve
do 15. stoljea on je bio i glavni grad obaju otoka i sjedite
biskupije, o emu nam svjedoi gotovo posve ouvana sred-
njovjekovna jezgra (47).
Vrlo su slikovita i druga seoska naselja, kao npr. Nerezine naLoinju (49), i jo vie sela na malim otocima koji pripadaju
cresko-loinjskoj otonoj skupini. Na njima nema automo-
bila pa se tu i danas ivi kao u davna vremena, kao npr. na
otoiu Susku poznatom po jedinstvenoj narodnoj nonji
(48) i zanimljivom groblju (51). Naselje Unije na istoime-
nom otoku istie se vizurama svojih starih kua (50 i 52), a
skoro naputeni otok Srakane Vele izoliranou usred mora
(53). Jo se potpuniji osjeaj izolacije moe doivjeti na osa-
mljenim svjetionicima oko Loinja, kao npr. na Galijoli (54),
koji se danas koristi za smjetaj turista, ljubitelja tzv. robin-
zonskog turizma.
Najvanije je naselje na Loinju danas Mali Loinj (59),
ujedno i najvee urbano naselje na svim jadranskim otoci-
ma. On je glavnu ulogu
dobio tek u 19. stoljeu
kad je prerastao su-
sjedni Veli Loinj, to
nam govore i njihova
imena. U posljednjeje vrijeme Mali Loinj
postao poznat po antikom kipu Apoksiomena iz 4. stoljea
prije Krista (55-58), pronaenom 1996. godine u oblinjem
podmorju, za kojeg je ureeno posebno izlobeno mjesto u
palai Kvarner. Vrijednih eksponata ima i u drugim izlobe-
nim prostorima Malog Loinja, kao npr. u privatnoj zbirci
Piperata (61), dok se u slikovitom Velom Loinju (62) kul-
turno -povijesnim znaajem istie crkva sv. Antuna Pusti-
njaka (63) sa slikom uvenoga renesansnog mletakog slika-
ra Bartolomea Vivarinija (60).
Za razliku od malog i gusto naseljenog Loinja, uz otok Krknajvei hrvatski otok Cres izrazito je rijetko naseljen. Veina
stanovnika ivi u jedinom gradskom naselju, Cresu, koji se
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
36/128
33
80
83
82
74
78
75
81
76
77
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
37/128
34
4
jae razvija od 15. stoljea kad postaje glavnim gradom oto-
ka (71). Meu njegovim spomenicima osobitu vanost ima
crkva sv. Marije Snjene iz 15. stoljea koja se istie zani-
mljivim portalom (65), lijepom unutranjou (66) i vrijed-
nim umjetninama (67), a iz istog je razdoblja i franjevaki
samostan (68).
Mnoga su mala sela otoka Cresa zbog slikovitog poloaja na
vrhovima brda visoko iznad mora i ouvane arhitekture za-
tiena kao osobito vrijedne ruralne cjeline. u spadaju Pre-
doica (64) i Orlec, poznat po lijepoj narodnoj nonji (72),
Beli poznat po ekocentru za zatitu bjeloglavih supova (69) ivjerojatno najatraktivnije Lubenice na vrletnoj klisuri iznad
pitome pjeane uvale i s nenadmanim vizurama prema
morskoj puini (70).
Na otoku KRKU takoer su podjednako zanimljiva velika
naselja, poput starog grada Krka s ouvanom gradskom jez-
grom (73), ali i mala, poput slikovitog Vrbnika (80) nad mo-
rem, kako kae stara narodna pjesma. Grad Krk biskupsko je
sredite s katedralom (82), iji zaeci seu u davno 6. stoljee
i istie se bogatom sakralnom zbirkom (75). Nedaleko grada
Krka je i franjevaki samostan Koljun na otoiu (74) s li-
jepom crkvom (76) i muzejom poznatim po vrijednoj zbirciumjetnina (81 i 83) te arhivu s brojnim starim rukopisima
(79).
Na otoku Krku pronaena je i poznata Baanska ploa (77)
koja se smatra najznaajnijim spomenikom hrvatske diplo-
matike povijesti pisanim glagoljicom s kraja 11. stoljea.
Pronaena je u mjestu Jurandvor kod Bake na jugu otoka,
poznatoj po lijepim plaama i ouvanoj narodnoj batini
(78). U Jurandvoru se nalazi preslika, dok se original Ba-
anske ploe zbog iznimne vrijednosti i osjetljivosti uva
kao poseban eksponat u atriju Hrvatske akademije znanosti
i umjetnosti u Zagrebu.
Otok RAB na krajnjem jugu Kvarnera nadaleko je poznat po
ouvanoj povijesnoj jezgri grada Raba (84), u kojoj posebnomjesto imaju etiri zvonika (tri romanika iz 12. stoljea i
jedan barokni iz 17. stoljea) njegovih crkava (87 i 93), koji
su i omiljen motiv mnogih slika (88). Poput Krka, i Rab je
bio biskupsko sredite pa se njegova katedrala istie izvorno
srednjovjekovnom unutranjou (86) ukraenom slikama
(92) i drugim vrijednim umjetninama (89, 90 i 91). Posebnu
je ulogu Rab imao za vrijeme osnivanja dravice San Marino
na susjednom Apeninskom poluotoku. Naime, prema legen-
di je San Marino u 4. stoljeu osnovao klesar Marin s otoka
Raba, po kojem je drava dobila i ime.
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
38/128
35
86
85
87 88
92
93
91
90
89
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
39/128
36
1
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
40/128
37
2
5 6
7
8 9
3 4
REGIJA
LIKA KARLOVACProstor bogate ratnike prolostiRegija Lika Karlovac je od svih regija kojeizlaze na Jadransko more najvea jer se odnosina najrjee naseljene dijelove Hrvatske. Osimsurove prirode, na rijetku naseljenost ovog pro-stora utjecala je burna povijest, odnosno estaizloenost brojnim ratnim pustoenjima, osobi-to u vremena borbi izmeu kranske Europe iOsmanlija. Stoga je ovdje razmjerno malo povi-
jesnih spomenika, a oni koji su sauvani, velikimse dijelom odnose na bogatu vojnu povijest.
Ovu regiju ine dvije hrvatske upanije Liko--senjska i Karlovaka. Na Liko-senjsku upani-
ju odnosi se najvei dio povijesne pokrajine Likeu gorskoj Hrvatskoj, kreviti i divlji dio priobaljanaslonjen na Liku te sjeverni dio otoka Paga. I Kar-lovaka upanija obuhvaa dio gorske Hrvatske, alise njezin najvei dio odnosi na povijesne pokra-
jine Kordun i Pokuplje u panonskoj Hrvatskoj. Oratnikoj tradiciji ove regije govori i injenica da
je njezin najvei grad Karlovac osnovan kao vojnautvrda, a i ime povijesne pokrajine Korduna dolaziod francuskog naziva za taj prostor, cordon milita-ire(vojni pojas).
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
41/128
38
10
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
42/128
39
11
13 14 15
16
17
12
Iz ovih je krajeva, usprkos slaboj naseljenosti, mnogo slav-nih povijesnih osoba. Najpoznatiji meu njima je jedan odnajveih svjetskih izumitelja, Nikola esla, a za hrvatsku supovijest osobito vani politiar Ante Starevi, poznat kao
otac domovine, plemi i ratnik Fran Krsto Frankopan i jed-na od najveih knjievnica Ivana Brli-Maurani.U priobalnom dijelu regije Lika Karlovac jedino vee na-selje je grad SENJ podno padina najvee hrvatske planine,
Velebita. U Senju se istie jedna od najmonumentalnijihutvrda cijeloga hrvatskog priobalja, kula Nehaj (1). Izgrae-na je u 16. stoljeu i u njoj su boravili glasoviti senjski usko-ci, koji su branili hrvatsku obalu od napada uraka. U kuli jedanas muzej (5) koji se istie bogatom zbirkom oruja (2) inarodnih nonji (6).O vojnoj vanosti Senja svjedoe kula u gradskoj luci (3) islikovit svjetionik u obliku krune utvrde (4), dok se nje-govo pomorsko znaenje moe uoiti iz maketa brodovau senjskim muzejima, pa ak i u crkvici sv. Marije od Arta
(7). Vanost Senja kao luke proizlazi iz toga da je od svihprimorskih gradova najblii unutranjosti Hrvatske, a cestiJozefini izgraenoj u 18. stoljeu koja ga je povezivala s Kar-lovcem posveen je i spomenik (9). Stoga je Senj, usprkosmaloj veliini, biskupski grad, o emu svjedoi katedrala sv.Marije iz 12. stoljea (8).Jedini vei otok koji pripada regiji Lika Karlovac je PAG,do kojeg se dolazi trajektom iz luice Prizne nedaleko Senja(12). onije, regiji pripada samo sjeverni dio otoka Paga kaonekada dio grada Raba, a juni dio koji je nekada pripadaogradu Zadru danas se nalazi unutar Zadarske upanije. Je-
dino vee naselje ovog dijela otoka je gradi Novalja, poznatpo lijepoj plai Zre i kvalitetnom nonom ivotu. PodrujeNovalje naseljeno je jo od rimskih vremena, o emu svje-doe ostaci rimskog vodovoda (15) i brojna podmorska na-
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
43/128
40
18
9
20 21
lazita amfora (17). O njezinoj pomorskoj i etnolokoj bati-ni (11) moemo vie saznati posjetimo li lokalni muzej (16).Oko Novalje je vie manjih naselja, meu kojima se istieCaska (antika Cissa), sa znakovitim arheolokim ostacimanekada monog grada iz vremena Rimskog Carstva, tune-rom, stupom za promatranje tuna (13), te Lun na krajnjemsjeveru otoka, poznat po zanimljivim starim crkvicama (14)i stablima masline starim vie od dvije tisue godina (10).Krenemo li od Senja preko planine Velebita prema unutra-njosti LIKE, doekat e nas slikoviti seoski krajolici uklo-pljeni u zelenilo likih uma i bistrih jezera, kao kod jezeraKruica (21). Zahvaljujui bogatstvu uma, ali i zbog otrijeklime, kue su ovdje graene uglavnom od drveta. Najboljesu ouvane u ribolovcima omiljenoj Gackoj dolini uz bistrurijeku Gacku (29), gdje se ponegdje moe naii na vodenice(30) i mlin iz starih vremena (27). Slinih vodeniarskih na-selja ima i drugdje u ovim krajevima, pa tako i u najznaaj-nijem naselju povijesne pokrajine Korduna, gradiu Slunju,kojega krasi, osim ruevina srednjovjekovnoga utvrenog
grada, vodeniarsko naselje Rastoke na uu rijeke Slunjiceu Koranu (26).Autohtona je narodna kultura ouvana i u selima oko glav-nog grada Liko-senjske upanije, Gospia, o emu svjedoeprimjeri ruralnoga tradicijskog graditeljstva, kako starijeg(31) tako i neto novijeg (25). U Lici su dijelom ouvani istari zanati, kao to je izrada tradicionalnoga hrvatskog in-strumenta tamburice (28). U Gospiu se nalazi Muzej Like,poznat po nalazima iz razdoblja prapovijesti (23).U selu Smiljan u blizini Gospia roen je jedan od najveihsvjetskih znanstvenika, Nikola esla. U njegovoj je rodnojkui ureen muzej ispred kojega je i njegov kip (18). U mu-zeju suvremeno ureenom 2006. godine (20), na 150. godi-njicu roenja Nikole esle, nalaze se slike iz njegova ivotai prikazi njegovih poznatih izuma vezanih za izmjeninustruju, beini prijenos elektrine energije i drugo (19).U drugom najveem gradu Like, Otocu u Gackoj doli-ni, takoer se nalazi zanimljiva muzejska zbirka koja uvapredmete bogate narodne batine ovoga kraja (24). Njezin
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
44/128
41
22
24
25
23
29
2826 27
30
31
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
45/128
42
najvrjedniji eksponat je glasovita kaciga (22) iz bronanogdoba, koja je pripadala prastanovnicima ovoga kraja, ilir-skom plemenu Japoda.Na drugom kraju regije Lika Karlovac, na ishodinoj to-ki starih cesta Jozefine, Karoline i Lujzijane, nalazi se gradKARLOVAC, osnovan 1579. godine radi zatite od turskihosvajanja. ada je u ravnici na utoku Korane u Kupu izgra-en idealni renesansni grad u obliku esterokrake zvijezdeokruene opkopima, to je djelomino vidljivo i danas (32).Osim Karlovca, o vojnoj vanosti njegove okolice svjedoebrojne stare gradine (43), kule (37) i dvorci.Meu ouvanijim se utvrdama i dvorcima istiu Dubovac narubu samog Karlovca (38), Novigrad na Dobri (35), Ozalj naklisuri iznad rijeke Kupe (34) i dvorac Frankopan u Ogulinu(36). Osobitou se istiu Ribnik (33), vaan kao jedinstven
primjer Wasserburga, tj. dvorca sa svih strana okruenogvodom, i tvrava Sokolac u Brinjama na putu prema Lici, souvanom i obnovljenom dvorskom kapelom gotikog stila(41).S obzirom na to da iz Karlovca vode vane stare ceste premamoru, tu je i mnogo ouvanih starih mostova (42) i spome-nika cestograditeljima (44). O bogatstvu i naprednosti kar-lovakog kraja u prolosti svjedoe i brojni eksponati Kar-lovakog muzeja (39), kao i injenica da se u Ozlju pokrajKarlovca nalazi jedna od najstarijih hidroelektrana u ovom
dijelu Europe, popularna Munjara (40).
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
46/128
43
32 33
35
37
39
36
38
40
41 42 43
44
34
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
47/128
44
1
SREDINJA HRVATSKACarstvo baroknih crkava i palaa te srednjovjekovnih utvrda i dvoraca
Sredinja Hrvatska naizgled nije sredinja jer se zbog neobina oblika Hrvat-
ske zapravo prostire na njezinu sjeverozapadu. No ona je sredinja jer se nalazi
izmeu dviju drugih velikih cjelina gorskog dijela na jugozapadu preko kojeg
se ide prema moru i Slavonije na istoku. Moda je i vaniji razlog njezine sre-
dinjosti to to je rije o najgue naseljenom dijelu Hrvatske, gdje ivi gotovo
polovina njezina stanovnitva. Sredinja je Hrvatska ujedno i daleko najvea
turistika regija u Hrvatskoj koju ini ak sedam upanija (Zagrebaka, Kra-
pinsko-zagorska, Varadinska, Meimurska, Koprivniko-krievaka, Bjelovar-
sko-bilogorska i Sisako-moslavaka), koje poput prstena okruuju glavni grad
Hrvatske, Zagreb.
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
48/128
45
2
3
4 5
6 7
9
11
10
8
13 14
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
49/128
46
18 19 20
Dobra naseljenost i obilje kulturne batine posljedica suinjenice da je ovaj dio Hrvatske uglavnom bio poteenratnih razaranja u prolosti. Stoga je u sredinjoj Hrvatskojmnogo ouvanih srednjovjekovnih urbanih cjelina, starihgradina i utvrda na vrhovima gora, romantinih dvoraca,tvrava i palaa, raskonih crkava i vrijednih muzeja.Sredinju Hrvatsku ini niz malih povijesnih regija bre-uljkasto Hrvatsko zagorje sjeverno od Zagreba, Meimur-
je izmeu rijeka Mure i Drave, ravna Podravina uz rijekuDravu i Posavina uz Savu, Banovina na krevitom jugu, a tusu i Prigorje, Moslavina, uropolje i umberak. Stoga glavnigrad Hrvatske, Zagreb, u sreditu ove regije, svojim graa-nima i gostima nudi niz raznolikih sadraja u svojoj okolici.Budui da je u davnoj prolosti sredite hrvatske drave bilou njezinom primorskom dijelu, veina se vrijednih kultur-nih spomenika u sredinjoj Hrvatskoj odnosi na kasni sred-nji vijek i novi vijek, iako u njoj ima i mnogo prapovijesnih iantikih spomenika.Posebno mjesto u sredinjoj Hrvatskoj zauzima gusto nase-
ljeno Hrvatsko zagorje, poznato po ljepoti svojih vinorod-nih breuljaka, kao npr. oko mjesta upravo takvog naziva,Vinagore (1). Slikovitosti seoskih krajolika pridonose i broj-na usputna zavjetna raspela (14)
Hrvatsko je zagorje poznato i kao mjesto roenja mnogihslavnih Hrvata. Najpoznatiji meu njima je Josip Broz ito,
voa antifaistikog pokreta i dugogodinji predsjednik So-cijalistike Jugoslavije, roen u selu Kumrovec. u se danasnalazi jedinstveni etnomuzej na otvorenom koji se sastoji odniza izvornih seoskih kua u kojima je prikazan nain ivotaljudi u prolosti (11). Jedna od njih je i rodna kua JosipaBroza ispred koje se nalazi njegov kip (3). Iz Hrvatskog su
zagorja i voa hrvatskoga narodnog preporoda iz 19. sto-ljea i prvi predsjednik neovisne hrvatske drave, Franjouman.Upravo u glavnom gradu Hrvatskog zagorja, Krapini, nalazise i najvaniji paleontoloki lokalitet u Hrvatskoj nalazi-te neandertalskog ovjeka kod Krapine. Uz nalazite je namjestu starog muzeja 2010. godine ureen po mnogima naj-traktivniji hrvatski muzej Muzej krapinskih neandertalaca(10) s prikazom evolucije ovjeka od prapovijesti do danas,a pokraj muzeja u parku na brdu postavljeni su kipovi nean-dertalskog ovjeka (7) i ivotinja kojima je bio okruen. O
vanosti tog nalazita svjedoi njegova slika na naslovniciasopisa National Geographic iz sijenja 1996. godine.Za sredinju se Hrvatsku, naalost, vezuju i najstraniji do-gaaji iz prolosti Hrvatske. Jedno od takvih mjesta je Jase-
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
50/128
47
17
24
22 2321
25
27 26
28 29 30
16
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
51/128
48
31
32
33
34
35
36
novac u Posavini, pokraj kojeg se tijekom Drugoga svjetskog rata nalazio zlogla-sni ustaki koncentracijski logor. Danas je tu spomen-podruje kojim prevladavamonumentalni spomenik Jasenovaki cvijet (2). No Posavina je danas poznata ipo selima s tradicijskim pukim graditeljstvom obiteljskih kua, uvenih korablji(12 i 13) s karakteristinim drvenim strukturama i ukrasima (8). Meu tim jeselima najpoznatiji igo u Parku prirode Lonjsko polje, 1994. godine proglaenprvim europskim selom roda (9).Zbog obilja termalnih voda i tradicije njihova koritenja u sredinjoj je Hrvatskojnajvie toplica u cijeloj dravi. Neke su od njih osnovana u doba staroga Rima, oemu najbolje svjedoe Varadinske toplice, nekadanje Aquae Iasae (6). O va-nosti toplica sredinje Hrvatske svjedoe i monumentalne kupaline zgrade smje-tene u njima, osobito u Daruvaru (4) i Lipiku (5).Duh sredinje Hrvatske ipak najvie dolazi do izraaja u kasnorenesansnim i BA-ROKNIM GRADOVIMA, kao to su Varadin, Bjelovar, Sisak, Koprivnica, Sa-mobor i akovec. U njima je sauvana tipino srednjoeuropska graevinska ba-tina, najveim dijelom iz 16. i 17. stoljea. Osobito su lijepi glavni gradski trgovi,poput koprivnikog, dodatno ukraenog pejzanim parkom (16), samoborskog,kojega krasi stara esma (17), ili glavnog trga u gradu hodoasnika Presvete KrviIsusove u Ludbregu, na kojemu je simbolino oznaeno sredite svijeta Cen-trum mundi (24).Mnoge graevine privlae svojim raskonim izgledom, kao primjerice palaa Pr-assinsky-Sermage u Varadinu iz 17. stoljea (29). Osobito su zanimljivi i mosto-
vi, kao to je Stari most od crvene opeke u Sisku (15), a tenja za lijepim vidljivaje i u hortikulturi gradskih parkova i groblja. Meu njima je najljepe varadinskogroblje ukraeno visokom ivicom, koje stoga djeluje poput parka (18).Brojni su nalazi iz prolosti i umjetnika djela pohranjeni u muzejima koji postojeu gotovo svakom gradu. Veina ih je zaviajnog tipa s vie razliitih zbirki, kao to
je Samoborski muzej (30), ali ima i specijaliziranih muzeja, primjerice Prehram-beni muzej u Koprivnici (22). Sredinja Hrvatska ima i snanu slikarsku tradicijupa je tu mnogo galerija, kao to je Galerija Stani u Varadinu, posveena najpo-znatijem varadinskom slikaru (25).Grad Varadin ima posebno mjesto meu gradovima u sredinjoj Hrvatskoj zbogouvane i vrijedne batine, najvie muzeja i brige za posjetitelje. Ona osobito do-lazi do izraaja tijekom pancirfesta, tipinoga srednjoeuropskog festivala ulinihetaa (19). Na pancirfestu se svake godine potkraj kolovoza zna okupiti blizu200 000 posjetitelja s vie od tisuu izvoaa iz dvadesetak zemalja.Zatitni znak pancirfesta tradicionalne su odore iz prolosti (20) i kostimiranepriredbe (21 i 26). u do izraaja dolaze obnovljeni stari zanati (28) i za Varadinznakovita glazbena kultura (27). Na licu mjesta mogu se kupiti razliiti tradicio-nalni proizvodi, mogu se kuati specijaliteti gastronomske batine, a pancirfest
je dobra prigoda i za kupnju slika (23).Najljepim se ukrasom sredinje Hrvatske smatraju njezini DVORCI, VRAVEI UVRDE, kojih nigdje u Hrvatskoj nema toliko i u tako raskonim oblicima.Meu njima prvo mjesto zauzima dvorac rakoan (37), smjeten usred gusteume iznad romantinog jezera u sjeverozapadnom kutu Hrvatske. Graen je kaomala utvrda u 13. stoljeu, a dananji je oblik dobio potkraj 19. stoljea u vrijemegrofova Drakovia.Rasko rakoana posebno dolazi do izraaja kod njegovih kula (39) i ulaza udvorac (38), a panja graditelja vidi se i u ureenju pomonih zgrada i dvorita(40). Za popularnost ovog dvorca zasluan je i muzej u njegovim odajama kojiima najvrjedniju zbirku oruja i stare vojne opreme u Hrvatskoj (36). Nju je veli-kim dijelom opremio osobno grof Drakovi, a osim mnogobrojnih starih puaka(35) nalazimo i stare srednjovjekovne oklope (31). U muzeju je izloeno i vrijednostaro pokustvo (32 i 33) te mnogo starih knjiga i spisa (34).Velianstvenou se istie i varadinski Stari grad iz 16. stoljea (48) u kojem se
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
52/128
49
38 39 40
37
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
53/128
50
4342
59 60
46
41
47
5554532
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
54/128
51
48 49
50
5856
6261
57
51
44 45
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
55/128
52
63
65
64
66
nalazi sredinji Gradski muzej. Sjeverno od Varadina, usreditu najsjevernije hrvatske pokrajine Meimurje, a-kovcu, nalazi se pak dvorac slavnih grofova Zrinskih (50),takoer ureen kao muzej (54, 55 i 56). Juno od Varadina
jo je jedan lijepi dvorac, romantini Maruevec (42).Jo junije na breuljcima Hrvatskog zagorja smjestila sezadivljujua utvrda Veliki abor, vanjskim izgledom gotovonepromijenjen od 16. stoljea kad je izgraen (46). Poznat
je kao okupljalite maevalaca i sokolara koji vole srednjo-vjekovni ugoaj podno njegovih zidina i u dvoritu unutar
utvrde (47). Danas je ureen kao muzej (41) koji svjedoi oburnim dogaajima iz njegove prolosti (52 i 53), pri emuposebno mjesto ima legenda o Veroniki Desinikoj i njezi-noj traginoj ljubavi.U Hrvatskom zagorju ima i novijih dvoraca, kao to je Or-i u Gornjoj Stubici (43 i 49) u kojem je ureen zanimljivMuzej seljakih buna (58). Upravo je ovdje u 16. stoljeuorganizirana jedna od najveih seljakih buna u Hrvatskoj,tako da spomenik njezinom voi Matiji Gupcu krasi prostorispod dvorca (57). Novim dvorcima pripada i Beanec kodPregrade, pretvoren u ekskluzivni hotel (51). Blie Zagrebu
nalazi se jedinstveno ouvano feudalno imanje Novi Dvorikod Zapreia, u kojima je ivio hrvatski ban Josip Jelai. U
jednoj od zgrada imanja smjetena je zbirka slika poznatogahrvatskog slikara Matije Skurjenija (61).
I na jugoistoku sredinje Hrvatske ima velianstvenih dvo-raca uz vodu, kao to je tvrava u Hrvatskoj Kostajnici (59)na otoku usred rijeke Une. No od nje je vanija tvrava uSisku na uu Kupe u Savu (60), poznata po velikoj pobje-di hrvatske vojske nad nadmonijom osmanskom vojskom1593. godine. Slinom se slavnom prolou ponosi i tvra-
va u urevcu (62) na sjeveroistoku sredinje Hrvatske. Na-alost, mnogo je nekad slavnih tvrava unitio zub vremena,pa o njihovoj staroj slavi govore samo ruevine, kao to suzidine grada Samobora (44) ili Kalnika (45) kod Krievaca.
Ljepota CRKVENE BAINE SREDINJE HRVASKE ni-malo ne zaostaje za ljepotom svjetovne batine. Gotovo sesvaki grad odlikuje bar jednom dojmljivom crkvom, a mno-go vrijednih crkava ima i u selima. I po sakralnoj batiniposebno mjesto ima grad Varadin, od davnina poznat kaograd crkvenih zvonika. Meu njegovim crkvama prvo mje-sto zauzima katedrala Uznesenja Blaene Djevice Marije iz17. stoljea, poznata po raskonom oltaru (63). Iz istog je
vremena i crkva sv. Ivana Krstitelja s lijepom propovjedao-nicom (66).Vrlo vrijednom sakralnom batinom istie se i Hrvatsko
zagorje, iako tu nema velikih gradova. Najvanija je crkvaMajke Boje Bistrike u Mariji Bistrici (68 i 69), glavnomhrvatskom hodoasnikom sreditu (65). No po ljepoti olta-ra prvo mjesto pripada crkvi sv. Marije Snjene u selu Belcu
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
56/128
53
67
71
70
69
68
7672 73
74 75
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
57/128
54
7
78
79
(67). Raskonom se unutranjou i vanjtinom istie crkvau sklopu pavlinskog samostana u Lepoglavi (75), a bajkovi-tim vanjskim izgledom i poloajem crkva u Vinagori (70).
Slikovite crkve bogate unutranjosti krase i druge dijelovesredinje Hrvatske. Meu najljepe pripadaju crkva u mje-stu Sela kod Siska (64 i 72), crkva u Kominu kod Svetog Iva-na Zeline (71) i crkva svetog Jeronima u trigovi (76) kodnajsjevernije toke Hrvatske. Posebno mjesto ima crkva sv.rojstva u mjestu Krai kod Jastrebarskog (74), gdje je ro-en hrvatski nadbiskup Alojzije Stepinac. Meu crkvamakoje nisu rimokatolike istie se grkokatolika katedrala uKrievcima (73).Upoznavanje kulture sredinje Hrvatske ne bi bilo potpu-no bez pogleda na djela njezinih NAIVNIH UMJENIKA
koji su je proslavili diljem svijeta. o se ponajprije odnosina Hlebinsku slikarsku kolu iz istoimenoga slikovitog selau Podravini kod Koprivnice. u se nalaze dvije galerije, Ga-
lerija naivne umjetnosti Hlebine i Galerija Generali (84), ukojoj su izloene slike osnivaa kole Ivana Generalia (81) iprikazi iz njegova ivota (87).
Slikarskim se vjetinama proslavio i njegov sin Josip Ge-nerali (80 i 89) te neki drugi stanovnici Hlebina i okolnihpodravskih sela, ali i naivni umjetnici iz drugih dijelova sre-dinje Hrvatske. Dosta ih je aktivno i danas, a uz slikarstvobave se i kiparstvom (88), kao i jedna od rijetkih podravskihena umjetnica, Ljubica Matulec (82 i 83).Mnogi slavnih naivni umjetnici imaju vlastite galerije urodnim mjestima, primjerice Ivan Lackovi Croata (78) upodravskom selu Batinske (86), Ivan Rabuzin u selu Kljuu Hrvatskom zagorju, a Matija Skurjeni iz Veternice u Za-preiu kod Zagreba. Veina se glavnih djela naivnih umjet-
nika Hrvatske danas nalazi u Muzeju naivne umjetnosti uZagrebu, pa tako i poznata djela Mije Kovaia (79), IvanaRabuzina (77) i Matije Skurjenija (85).
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
58/128
55
80
81
82 83
85
84
86 87
88
89
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
59/128
56
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
60/128
57
3
2
GRAD ZAGREBModeran glavni grad s ouvanomsrednjovjekovnom i novovjekovnombatinom
Zagreb se, poput veine drugih glavnih gradova Euro-
pe, istie osobitim bogatstvom kulturne batine. Zbog
toga ini i posebnu administrativnu jedinicu (upaniju)
i turistiku regiju okruenu prostorom sredinje Hrvat-
ske. Budui da je Zagreb postao vano naselje jo u 11.
stoljeu, a glavni grad Hrvatske u 16. stoljeu, u njemuje mnogo spomenika jo iz tih davnih vremena, osobito
u ouvanoj staroj jezgri Gornjem gradu. Dananje se
gradsko sredite u Donjem gradu istie velikim brojem
zdanja s prijelaza iz 19. u 20. stoljee.
Budui da je Zagreb, usprkos svojoj vanosti, sve do 20.
stoljea bio malen grad, gotovo se sve glavne kulturne za-
nimljivosti nalaze u njegovu sreditu, odnosno u Donjem i
Gornjem gradu. u su gotovo sve najvrjednije palae, crkve i
muzeji, pa i najvaniji hoteli. Stoga posjetitelji Zagreba vei-
nu spomenika kulturne batine mogu obii pjeice, a Zagreb
je zadrao i poseban intiman ugoaj netipian za glavnegradove veine europskih drava.
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
61/128
58
11
5
4
7
12 13
6
Obilje zelenila i parkova u gradskom sreditu pospjeuje
ugodnost posjeivanja. U tome glavnu ulogu ima prostor
tzv. Lenucijeve potkove, niza parkova koji u obliku potkove
okruuju gradsku jezgru. Nazvana je po arhitektu MilanuLenuciju, najzaslunijem za njezino oblikovanje na prijelazu
iz 19. u 20. stoljee.
Za posjetitelje koji ne vole krae etnje i one koji ele po-
sjetiti i druge dijelove grada na raspolaganju je zagrebaki
tramvaj. On kao glavni oblik javnog prijevoza ima tradiciju
jo od 19. stoljea, a Zagreb se kao malo koji europski grad
istie gustom tramvajskom mreom koja vodi do svih va-
nijih dijelova grada. Na raspolaganju gostima je i stara uspi-
njaa izmeu Gornjeg i Donjeg grada te iara koja vodi do
vrha gore Medvednica, ije se zelenilo vidi iz svih dijelova
grada.
Ova se umovita gora (2) prua do samoga Gornjeg gra-
da, a preko njega i do dananjega gradskog sredita, rga
bana Josipa Jelaia (1). Zelenilo e nas doekati doemo li
u Zagreb i eljeznicom, jer se odmah po izlasku iz Glavno-
ga kolodvora prua pogled na niz parkova koji vode prema
sreditu grada. akav je prizor doekivao i putnike uve-nog Orient Expressa koji je vozio od Pariza do Istanbula, za
koje je 1925. godine izgraen najpoznatiji zagrebaki hotel
Esplanade, danas dio hotelskog lanca Regent (3). Odmah
do ovog hotela nalazi se i najzeleniji dio tzv. Lenucijeve pot-
kove, zagrebaki Botaniki vrt.
Krenemo li od Glavnog kolodvora ravno prema sreditu
grada, redom e se nizati monumentalne secesijske zgrade
DONJEG GRADA, izgraene uglavnom potkraj 19. i poet-
kom 20. stoljea. Prva meu njima sam je Glavni kolodvor
s karakteristinim proeljem (8). Preko puta njega doekuje
nas jedna od najpoznatijih zagrebakih vizura, Umjetniki
paviljon (12), odnosno prva velika graevina u Hrvatskoj s
iskljuivo izlobenom svrhom. Prostor ispred nje odlikuje
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
62/128
59
14 15 16
10
9
17 18 19 20
8
se parkom s vodoskocima i spomenikom prvom hrvatskom
kralju omislavu (19), koji je u 10. stoljeu vladao Hrvat-
skom.
Krenemo li prema sreditu okolnim putem, zapadno uz ho-
tel Esplanadu (14) i Botaniki vrt, proi emo pored zgra-
de Hrvatskoga narodnog kazalita (13) i Muzeja Mimara,
(15). Kuda god krenuli, zavrit emo na glavnom gradskom
trgu (7) u ijem je sreditu kip hrvatskog bana Josipa Jelaia
(5), ije ime i nosi. Zagrepani su posebno vezani za ovaj kip
jer je bio uklonjen s glavnog trga tijekom komunistike vla-
sti, pa su radosno doekali njegov povratak po ostvarivanju
hrvatske neovisnosti 1991. godine.
I na rubovima Donjeg grada ima zanimljivih graevina. Od
njih je najpoznatija zgrada Dom hrvatskih likovnih umjet-
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
63/128
60
21 22 23 24
27
29
32 33 34
25 26
30
nika, koju je 1938. godine izgradio najpoznatiji hrvatski
umjetnik Ivan Metrovi (16). Palae Donjeg grada najeekrasi raskona unutranjost (4 i 6) i vrijedno pokustvo (9).
Otmjenou se osobito istie prolaz Oktogon (10), svojevr-
stan pretea dananjih modernih trgovakih centara.
Na rubovima Donjeg grada niknule su i novije zgrade, kao
to je neboder Cibona (11), iako je takvih graevina vie
u modernijem junom dijelu grada, meu kojima se poseb-
no istie zgrada Muzeja suvremene umjetnosti (18). No ni
tamo nije zaboravljena potreba Zagrepana za zelenilom i
brigom za djecu (20). Stoga je sreditu grada najblie jezero
Bundek (17) u Novom Zagrebu, osobito omiljeno okupljali-
te Zagrepana i njihovih gostiju.
Za razliku od ivotnoga Donjeg grada, u osnovi srednjovje-
kovni GORNJI GRAD odie mirom i spokojem. ome je
pridonio njegov poloaj na dvama brijegovima iznad dana-
njega gradskog sredita i njegove uske romantine ulice, dokojih se i danas najee dolazi kroz jo ua gradska vrata.
Meu njima su najpoznatija Kamenita vrata (23), vana i kao
zavjetno mjesto s udotvornom slikom Bogorodice (26).
Gornji se grad sastoji od dvaju dijelova, svjetovnoga Grade-
ca na zapadnom brijegu i crkvenoga Kaptola na istonom.
U sreditu se Kaptola uzdie zagrebaka katedrala svetog
Stjepana i Uznesenja Marijina, najvea i sa 105 metara visine
najvia crkvena graevina u Hrvatskoj (35). Graena je jo
u davnom 11. stoljeu, ali je vie puta mijenjana pa dananji
oblik ima tek od kraja 19. stoljea. Na trgu ispred nje nalazi
se stup sa zlatnim kipom Blaene Djevice Marije (27).
Od ostalih crkava Gornjeg grada Zagrepanima je srcu oso-
bito prirasla crkva svetog Marka iz 14. stoljea (33), poznata
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
64/128
61
35
39
38
37
36
po krovu ukraenom grbovima Hrvatske i Zagreba (30). Od-
mah je uz nju u sreditu svjetovnoga starog Gradeca smje-tena zgrada Hrvatskog sabora (32 i 34), s monumentalnim
ulaznim vratima (29). Nedaleko je i isusovaka crkva svete
Katarine (24) s raskonom unutranjou (25) i oltarom (21).
Odmah se do nje, u zgradama bivega jezuitskog samosta-
na, nalazi jedan od glavnih zagrebakih izlobenih prostora,
Klovievi dvori (22 i 38).
Na Gornjem se gradu nalazi po mnogima najatraktivnije
ureen zagrebaki muzej, Muzej grada Zagreba. Krase ga
originalni eksponati iz povijesti grada (36), likovi starih Za-
grepana (39), a sredinje mjesto zauzima maketa Gornjeg
grada (37). Preko puta gornjogradskih zidina, u miru parka
ukanac, nalazi se muzej velikoga zagrebakog i srednjo-
europskog knjievnika Miroslava Krlee u kui u kojoj je i-
vio (28) i s njegovim kipom ispred nje (31).
Jo je vie muzeja u Donjem gradu, a Zagreb je i inae po-znat po njihovu velikom broju. MUZEJA U ZAGREBU ima
tridesetak, a galerija jo i vie. Najznaajniji od njih je Muzej
Mimara, nazvan po njegovu osnivau, kolekcionaru Anti o-
piu Mimari. Ima oko 4 000 razliitih eksponata, a osobito je
poznat po zbirci stakla (48), dalekoistonoj zbirci (49) i zbir-
ci slika starih majstora (44 i 56) koja ukljuuje i slike svjet-
skih velikana slikarstva, kao to su Bruegel (53) i Velazquez
(54). Po brojnosti i vrsnoi eksponata (460 000) osobito iz
antikoga rimskog razdoblja na prvom je mjestu Arheoloki
muzej. Ima posebne odjele za prapovijest (52), antiku (43) i
srednji vijek te jedinstvenu egipatsku zbirku (41).
Muzej za umjetnost i obrt takoer se istie velikim brojem
eksponata (oko 160 000) koji ine bit povijesti materijalne
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
65/128
62
40 41 42
46
51
52
54
5655
50
53
kulture u Hrvatskoj (40 i 50). U sklopu 19 razliitih zbirki posebno mjesto imaju zbirka satova (45) i pokustva. Ovaj je muzej,uz Klovieve dvore (51), najee mjesto odravanja povremenih izlobi.
Meu likovnim se galerijama po zbirci starih majstora (59) istie Strossmayerova galerija (55), nazvana po njezinu osnivau
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
66/128
63
44 45
47
49
48
57 58
59 61
60
biskupu Josipu Jurju Strossmayeru (60). Raskona se Moderna galerija (58) ponosi djelima domaih umjetnika iz 19. i 20. sto-ljea (47), od Nikole Maia, poznatog po seoskim idilama (46), do Ede Murtia i njegovih raskonih apstrakcija (42). Iznimno
je popularan ehniki muzej poznat po starom rudniku, izumima Nikole esle i originalnim starim avionima (57), a nakon
otvorenja 2009. godine i Muzej suvremene umjetnosti (61).
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
67/128
64
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
68/128
65ZAGREB, CRKVA SV. KAARINE
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
69/128
66
1
4 6 75
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
70/128
67
2
8
3
SLAVONIJAIskonska srednja Europa na obalama monogDunava
Na istoku Hrvatske izmeu velikih rijeka Dunava, Drave i Save na-
lazi se plodna Slavonija. To je nakon Dalmacije najvea hrvatska
povijesna regija, poznata po irokim ravnicama, hrastovim uma-
ma, slikovitim vinogorjima i starim podrumima, baroknim palaa-
ma i crkvama. Tu se dobro ouvala izvorna hrvatska folklorna ba-
tina s kienim koijama, slikovitim narodnim nonjama, zvucima
tamburice i jedinstvenim kulinarskim specijalitetima.
Nakon sredinje Hrvatske ovo je najvea turistika regija Hrvatske koju
ini pet upanija: Virovitiko-podravska, Poeko-slavonska, Brodsko-
-posavska, Osjeko-baranjska i Vukovarsko-srijemska. Za sada je turisti
razmjerno malo posjeuju jer je podalje od glavnih turistikih putova
koji uglavnom vode prema moru. No ona e onima koji je poele otkriti
ponuditi brojna ugodna iznenaenja, osobito za tankoutne uivateljeskrivenih kulturnih doivljaja.
Iako je zbog poloaja u srednjoj Europi Slavonija kulturno slina sre-
dinjoj Hrvatskoj, od nje se po mnogoemu i razlikuje. Naime, dok je
sredinja Hrvatska bila poteena ratnih razaranja, Slavonija je velik
dio svoje povijesti bila pod turskom upravom, od koje je osloboena
tek poetkom 18. stoljea. Stoga su njezini dananji stanovnici veinom
doseljenici iz drugih dijelova Hrvatske, a dijelom i iz drugih dijelova
Habsburkog Carstva, u ijem je sastavu bila.
Zbog ovakvih je povijesnih okolnosti u Slavoniji razmjerno malo starih
kulturnih spomenika. Ipak, sauvani su neki osobito vrijedni spomeniciiz bronanog doba, kao to je svojevrstan simbol Slavonije, vie od 4 000
godina stara Vuedolska golubica (8). Ima tu i ostataka neko monih
antikih gradova i tvrava, a u ponekim su se zakucima sauvali i rijetki
spomenici iz predturskog srednjovjekovlja. Njima pripadaju i bedemi
najistonijega hrvatskoga grada Iloka iznad Dunava (3), koji je zahva-
ljujui njima sve do poetka 16. stoljea odolijevao turskim napadima.
Njima su se kasnije koristili i urci, a zbog solidne su se gradnje odrali
i do danas.
Veina se spomenika kulture u Slavoniji vee za 18. stoljee, kada su iz-
graene najatraktivnije graevine, osobito crkve kao svjedoci povratka
ovog prostora u kranske ruke. One su redovito ukraene raskonimoltarima, kao franjevaki samostan u Slavonskom Brodu (2). Za to se
razdoblje vee i procvat gospodarstva, o emu nam svjedoe kieni gr-
bovi obrtnikih cehova grada Poege (4). Slavonija dobiva i prometnu
vanost zbog okruenosti velikim rijekama Dunavom, Dravom i Savom
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
71/128
68
(5). Od luka na rijekama roba se prevozila konjskim zapre-
gama pa je Slavonija i danas poznata po tradiciji uzgoja ko-
nja (1).
Naalost, prometna vanost i ravniarski krajolici inili su
Slavoniju oduvijek privlanom i za velike osvajake vojske,
pa je u gotovo svakom velikom ratu njezin prostor bio izlo-
en tekim razaranjima. Ona su bila posebno velika u Dru-
gom svjetskog ratu, kad je kod Batine na Dunavu bila jedna
od najveih bitaka izmeu nacista i sovjetske Crvene armije.
U spomen te bitke postavljen je spomenik hrvatskog kipara
Antuna Augustinia (6).
Od svih je dijelova Hrvatske Slavonija najvie pretrpjela i u
Domovinskom ratu, osobito grad Vukovar. aj je grad heroj
gotovo posve razorila biva Jugoslavenska narodna armija i
izvrila jedan od najveih genocida u Europi nakon Drugoga
svjetskog rata, o emu svjedoe spomen-podruje Ovara i
spomenik herojima na vukovarskom groblju (7).
ijekom Domovinskog rata dosta je tete pretrpio i najve-i slavonski grad, Osijek, ali je danas gotovo posve obnov-
ljen. Njegovom vizurom uz obale Drave s karakteristinim
GRADSKIM PALAAMA, kao to je ona u kojoj se nalazi
glavno gradsko kazalite (12), dominira katedrala svetog
Petra i Pavla (9) uz glavni gradski trg, rg Ante Starevia
(10).
Monumentalne gradske palae krase i ostale slavonske gra-
dove, kao to su Vinkovci (11), Vukovar (20), Virovitica (14),
Slavonski Brod (15 i 18) te posebno Poega (13 i 16). Ovaj se
u prolosti najvaniji slavonski grad ponosi jednim od naj-
ljepih trgova u Hrvatskoj (19), iako se s tim vjerojatno nee
sloiti stanovnici danas drugoga najveeg slavonskog grada,
Slavonskog Broda (17).
Ipak, od sveukupne barokne graevinske batine Slavoni-
je prvo mjesto zauzima osjeka vra. Ovaj se jedinstveni
spoj vojne utvrde i grada, u kojem se ivi uobiajenim gra-
anskim ivotom, poeo graditi 1712. godine po uzoru na
nizozemske vojne fortifikacije. Osim zidina, koje su veim
dijelom uklonjene, do danas je vra ostala u gotovo ne-
promijenjenu stanju (32). U njoj se danas nalazi Osjeko
sveuilite i Muzej Slavonije (24) te, kao najvea zanimlji-vost, suvremeni arheoloki muzej (28 i 29). vra je ujedno
i jedini kulturni spomenik Slavonije predloen za Svjetsku
batinu UNESCO-a.
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
72/128
69
10
11 12 13
14 15 16
17 18
19 20
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
73/128
70
21 22 23
37
28
27
29
30
31
32
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
74/128
71
24 26
34
35
40
3938
4241
36
33
25
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
75/128
72
43
44 45 46
Za razliku od Osjeke vre, u Slavonskom su Brodu ne-
kadanje obrambene zidine ostale dobro ouvane (27). Kao
i veinu slavonskih tvrava iz 18. stoljea, ovu je tvravuosmislio slavni vojskovoa princ Eugen Savojski. vrava
je veim dijelom u funkciji turizma te slui kao muzej (21),
prostor namijenjen odravanju starih zanata (38), a dijelom
je za svoje potrebe koristi i gradsko poglavarstvo Slavonskog
Broda (42).
Od starijih su fortifikacijskih kompleksa u Slavoniji ostale
razmjerno dobro sauvane utvrde grada Iloka (34), s franje-
vakim samostanom i dvorcem rimske obitelji Odeschalchi
(nekada knezova Ilokih) sa suvremeno ureenim muzejom,
podno kojega se nalazi nadaleko poznati Iloki podrum (26)
u kojem se proizvodi glasovito vino Iloki traminac. Ne-daleko je i ladanjsko imanje Principovac (35), koje se zbog
privlane ureenosti koristi za odravanje raznih sveano-
sti. Za razliku od Iloka, od zidina nekad monoga srednjo-
vjekovnog grada Ruice na Papuku iznad grada Orahovice
ostale su samo ruevine (36). O bogatoj vojnoj povijesti Sla-
vonije i Baranje iz novijeg doba svjedoi pak muzej u Batini,na mjestu velike bitke iz Drugoga svjetskog rata (25).
Zbog razmjerno novije gradnje u slavonskoj Podravini, za-
padno od Osijeka ima mnogo ouvanih dvoraca i palaa.
Meu njima je najmonumentalniji dvorac Normann-Pran-
dau u Valpovu (22) s djelomino ouvanim zidinama (31).
Najelegantniji je klasicistiki dvorac Pejaevi u Naicama
(39) okruen lijepim pejzanim parkom i jezerom (40), na-
zvan po ovoj slavnoj velikakoj obitelji (33) koja je vladala
najveim dijelom slavonske Podravine. U tom je dvorcu i-
vjela slavna hrvatska skladateljica i pijanistica Dora Pejae-
vi, iji je klavir (23) jedan od glavnih eksponata Zaviajnogmuzeja u Naicama.
Dvorac Pejaevia krasi i sredite najzapadnijega slavonskog
grada, Virovitice (30). No najposebniji je najmlai dvorac
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
76/128
73
54
59
5352
60
57 58
5655
50
51
49
48
47
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
77/128
74
61
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
78/128
75
62 63 64
65
66
68
69
67
Mailath u Donjem Miholjcu pokraj rijeke Drave, graen poetkom 20.
stoljea u, za ove krajeve, netipinom engleskom lovakom stilu (37).
Ima lijepih dvoraca i junije u vinorodnoj Poekoj kotlini, kao to je
dvorac u Kutjevu (41) pokraj poznatoga vinskog podruma iz 13. sto-
ljea.
SLAVONSKA SAKRALNA BAINA takoer odrava duh vreme-
na u kojem je graena. Najvrjednije su graevine vezane za biskupska
sredita kao to je Poega, s jednom od najljepih biskupskih zgrada
(49) na glavnom trgu, rgu svetog rojstva. Njega krasi Kuni pil u
spomen na rtve ove opake bolesti (48).Najmonumentalnija sakralna graevina u Slavoniji je katedrala u a-
kovu, koju ju 1866. godine dao izgraditi akovaki biskup Josip Juraj
Strossmayer kako bi dao vanost akovu kao crkvenom sreditu Sla-
vonije. akovaka je katedrala jednako lijepa izvana, plijenei crve-
nom bojom opeke (47), i iznutra, gdje je krase raskoni oltar i vitraji
(43). Karakteristina crvena boja vidljiva je i na vanjtini glavne osjeke
crkve svetog Petra i Pavla (46).
Ljepotom se istie i franjevaki samostan u Virovitici s crkvom svetog
Roka (55), osobito unutranjost crkve (50), dvorite samostana (56) i
blagovaonica (45). Franjevci su zasluni i za rasko crkve sv. rojstva
u Slavonskom Brodu (52) i samostana u arengradu pokraj Dunava(54). Iznimnu vrijednost imaju i neke male crkve, kao npr. crkva svetog
Lovre u Lipovcu u Srijemu (58) ili crkva svetog Petra i Pavla kod sela
opolje u Baranji, koju je 1722. godine podigao princ Eugen Savojski u
znak zahvalnosti za pobjedu nad Osmanlijama (59).
Znaenje koje nadmauje njezin vanjski izgled znakovito je za tem-
plarsku crkvicu svetog Martina kod Naica (60), kao jednu od rijetkih
ouvanih crkava iz predturskog doba. Sasvim je posebna crkva Svih
Svetih u akovu (51), s ouvanom unutranjou nekadanje turske
damije, kao i kapela ugraena u zidine valpovakog dvorca (57). Po-
sebnim se izgledom istiu i crkva sv. erezije Avilske (44) u Suhopolju
kod Virovitice, crkva svetog Dimitrija u Brodskom Drenovcu (46) te
pravoslavni manastir svetog Nikole kod Orahovice (53).
Konano, kulturna se etnja Slavonijom ne moe zamisliti bez doticaja
s njezinom jedinstvenom NARODNOM KULUROM. Ona zrai iz
pastorale slavonskih sela, kao to je Davor na Savi s krovovima zara-
slim u travu (68), iz bogatstva velikih dvorita sa starim kolima (67), a
o duhu Slavonije govore i tople boje fasada (69) te jednostavnost unu-
tranjosti kua (63). Jednako su lijepe i matovite velike seoske kue
(66) i kuice namijenjene odmoru od napornog rada u vinorodnom
okoliu, poput onih na breuljcima poekog vinogorja (64).
Meu tim se selima ljepotom posebno istie Zmajevac u Baranji i zvo-nici njegovih crkava uklopljeni skladno meu seoske kue uz glavnu
ulicu (61). Jo se bolje moe osjetiti duh ovog kraja uemo li u kue
baranjskih vinogradara (62) i kuamo lagana vina koja se uvaju u nji-
hovim brino ureenim podrumima (65).
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
79/128
76
1
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
80/128
77
3 4 5
2
DALMACIJA ZADARSKAREGIJA
Na ishoditu izvorne rane hrvatske kultureDalmacija je najvea i u svijetu najpoznatija hrvatska povijesna re-
gija. Zauzima krajnji jug Hrvatske pa je to prostor sunca, toplog
mora, maslina, vina, ribe, pjesme i slikovitih naselja s kuama od
kamena pravi iskonski Mediteran. To je i kulturno najbogatiji
dio Hrvatske u kojem se nalazi ak pet od ukupno est lokaliteta
zatienih kao Svjetska kulturna batina UNESCO-a. Budui da se
u Dalmaciju najee dolazi sa sjevera, tu nas doekuje prva od
etiriju dalmatinskih turistikih regija, Dalmacija zadarsko po-
druje, koja obuhvaa Zadarsku upaniju.
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
81/128
78
10
6
9
87
11
u se nalazi povijesno sredite Dalmacije Zadar, otoci Pag,
Dugi otok, Ugljan, Paman te mnotvo manjih otoka. Zadar-
sko podruje ima, tovie, najvie naseljenih otoka od svih
turistikih regija Hrvatske, a prostrano je kopneno zalee
poznato i kao podruje s najsnanije razvijenom poljoprivre-
dom na cijelom hrvatskom Jadranu. Svi su ovi krajevi bogati
povijesnom batinom jo od prapovijesnog doba, a osobito
batinom iz antike i ranoga srednjeg vijeka.
Zadarsko je podruje zbog svoje privlanosti za ivot i va-
noga stratekog poloaja u sreditu hrvatskog Jadrana teko
stradavalo u mnogim ratovima, ukljuujui i Domovinski
rat. u ima mnogo tragova ivota jo iz prapovijesnog doba i
doba starih Ilira i Rimljana, a upravo se za zadarsko podruje
vee razvoj prvoga hrvatskog kraljevstva i najvei broj spo-
menika rane hrvatske kulture. Ovdje su Hrvati u 7. stoljeu
doli u prvi dodir s antikom kulturom, ijih spomenika ima
na svakom koraku, i prihvatili kranstvo kao jedan od prvih
europskih naroda.
Iako od 15. stoljea obalnim dijelom zadarskog podruja vla-
daju Mleani, a zalee potpada pod vlast urskog Carstva,
prostor zadarskog dijela Dalmacije cijelo je to vrijeme zadr-
ao snaan hrvatski nacionalni duh. On se odrao i u doba
austrijske vlasti od 19. stoljea do kraja Prvoga svjetskog rata,
da bi upravo u zadarskom podruju osobito ojaao nacional-
ni pokret s tenjom ujedinjenja Dalmacije s Hrvatskom koji
je ostvaren ponajprije u sklopu bive Kraljevine Jugoslavije, a
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
82/128
79
13
15 1614
12
17 18
od 1991. godine u sklopu neovisne Hrvatske.
Danas se taj snani nacionalni duh usmjerava u osobito brz
gospodarski razvoj, tako da Zadar i njegova okolica pripadaju
gospodarski najdinaminijim dijelovima Hrvatske. Usprkos
snanom razvoju, prirodna je batina zadarskog kraja ostala
dobro ouvana, a brojni su spomenici kulture i dalje skladno
uklopljeni u prirodni krajolik (4) i urbanu strukturu naselja
(5). Jedno od najboljih svjedoanstava velike povijesne va-
nosti zadarskog kraja i vrijednosti njegove batine povijesna
je jezgra grada ZADRA, najvea od svih na hrvatskom Jadra-nu (1), a za grad i okolne otoke, kao to je Paman (3), vee se
i iznimno bogata sakralna batina.
Stanovnici Zadra, po veliini drugog grada u Dalmaciji, sma-
traju da je upravo na njihovoj rivi najljepi zalazak sunca na
svijetu, a isto je izjavio i uveni britanski reiser Alfred Hit-
chcock za posjeta Zadru 70-ih godina prolog stoljea. Na
ovom se mjestu danas nalazi posebno zanimljiv i za zabavu
puka vrlo sadrajan i dojmljiv sklop instalacija Morske orgu-
lje i Pozdrav suncu (2).
Meu brojnim zadarskim crkvama osobito mjesto ima cr-
kva svetog Donata iz 9. stoljea (8), jedinstvenoga krunog
oblika (7), svojevrstan zatitni znak grada Zadra i neizosta-
van dio njegove vizure. u su i romanika bazilika svetog
Krevana iz 12. stoljea (10 i 9), katedrala svete Stoije iz
12. 13. stoljea (6) i crkva svetog imuna iz 5. 18. stolje-
a, iji se korpus uva u uvenoj krinji na glavnom oltaru
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
83/128
80
9
20 21 22
24
23
25
26
(13). O vanosti Zadra govori i njegov status nadbi-
skupskog sredita jo od 12. stoljea. Stoga se Stalna
izloba crkvene umjetnosti u Muzeju crkvene umjet-
nosti popularno nazvana, prema velikom hrvatskom
knjievniku Miroslavu Krlei, Zlato i srebro Zadra
istie mnogobrojnim umjetnikim djelima od zlata i
dragog kamenja, osobito krievima (12), te vrijednim
religioznim slikama (15).
Zadarska je povijesna jezgra prepuna raznovrsnih
kulturnih spomenika zidina, kula, crkava, palaa,
javnih graevina i velianstvenih vrata. Meu kula-
ma se istie Kapetanova, a meu vratima Kopnena
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
84/128
81
27
28 29 30
vrata (11), remek-djelo kasnorenesansnog arhitekta Miche-
lea Sammichelia. U Zadru je smjeten Muzej antikog stakla
koji se istie jedinstvenom zbirkom i postavom (14) te cje-
lokupnim izgledom (16). Izvan zidina Zadar se dii i nekim
modernim arhitektonskim djelima, meu kojima se istiu
novi sportski sklop s koarkakom dvoranom i zatvorenim
bazenom (17) te Pozdrav suncu (18) zanimljiva vizualna
instalacija.
Budui da je Zadar u ranom srednjem vijeku bio sredite
bizantske Dalmacije, ulogu glavnoga crkvenog sredita hr-vatskog kraljevstva oko njega imao je grad NIN. u je na
slikovitom otoiu (27), u koji se ulazi kroz vie starih vrata
(22 i 26), naselje ilirskih Liburna postojalo jo od 9. stolje-
a prije Krista. Budui da je Nin postao sjeditem hrvatskih
biskupa, u 11. je stoljeu izgraena iznimno vrijedna sred-
njovjekovna crkvica svetog Kria osebujnog izgleda (30),
a unutranjost grada krase i druge manje crkve i kapelice
(25).
Na breuljku pokraj Nina nalazi se jo jedan biser hrvatske
srednjovjekovne umjetnosti, romanika crkvica svetog Ni-
kole (19). Ulogu upne crkve danas ima crkva svetog Ansel-
ma, nekadanja ranokranska i srednjovjekovna katedralasa zvonikom iz 12. stoljea (24). U riznici upne crkve uva-
ju se vrlo vrijedni eksponati nekadanje katedrale iz daleke
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
85/128
3433
31
32
35
37 38
36
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
86/128
83
39
424140
hrvatske prolosti s upisanim imenima monih donatora,
kao to su knezovi ubii (20 i 21). Arheoloka zbirka uva
vrijednu kolekciju artefakata od prapovijesti do danas, s po-
sebnim naglaskom na rimsko i starohrvatsko razdoblje (23
i 29). Posebnu vrijednost predstavljaju ostaci starohrvatskih
ranosrednjovjekovnih brodova pronaenih u ninskoj laguni
(28).
Kopneno zalee Zadra u mikroregijama RAVNI KOARI
I BUKOVICA takoer obiluje vrijednim kulturno-povije-
snim spomenicima. Meu njima posebno mjesto imaju spo-
menici vezani za vitezove templare i ivanovce u Hrvatskoj.
Njihovo je sredite bilo u gradu Vrani, a uveni su vranski
priori sve do njegova pada u turske ruke u 16. stoljeu imali
kljunu ulogu u upravljanju hrvatskom srednjovjekovnom
dravom. Danas su od Vrane ostale samo zidine (37) uz isto-
imeno selo uz obale Vranskog jezera i bitni ostaci turskoghana (karavansaraja) zadubine Jusufa Makovia, admirala
turske armade, roenog u Vrani.
I dananje sredite Ravnih kotara, grad Benkovac, ponosi se
monom utvrdom i starom crkvom uz nju (38). Benkovac
je bio vano sredite i u drevna vremena, o emu svjedo-
e nedaleki ostaci antikoga rimskog grada Asserije (33). U
blizini Benkovca stare su utvrde Klievica (34) i Karin (42),
ispod koje se nalazi franjevaki samostan Karin iz 15. 18.
stoljea (39 i 40), u kopno najdublje uvuenoga jadranskog
zaljeva Karinskog mora. Karinsko se more ulijeva, kroz tje-
snac Ribnicu, u zaljev Novigradsko more, nazvan po slikovi-
tom gradiu Novigradu podno stare srednjovjekovne utvrde
(31).
Jo dublje u unutranjosti u krkoj pustoi jugoistonih
obronaka Velebita u dolini rijeke Krupe (32) smjestio se pra-
voslavni manastir Krupa iz 16. stoljea, ija je crkva poznata
po freskama oslikanoj unutranjosti iz 1602. godine (36).
U Ravnim kotarima i Bukovici ima i mnogo drugih starihcrkvica (41), skladno uklopljenih u okolni krajolik izmeu
velebitskih padina i obala mora (35).
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
87/128
84
43
I brojni ZADARSKI OOCI imaju vrijednu povijesnu bati-
nu, a zadarsko se podruje istie iznimnom razvedenou,
zbog ega ga osobito vole nautiari. Posebno mjesto meutim otocima ima otok Paman, na kojem se jedan do drugo-
ga nalaze dva vrijedna samostana franjevaki u Kraju iz
14. 18. stoljea (48) i benediktinski na brdu okovac iznad
kona iz 12. 15. stoljea (49). Potonji je vaan kao jedini
aktivni muki benediktinski samostan u Hrvatskoj, a istie
se i vrijednom zbirkom starih slika (47). Uz otok Ugljan na
otoiu Galevac nalazi se lijep samostan franjevaca treore-
daca iz 15. stoljea (51).
Na zadarskim otocima ima i starih utvrda i kula, kao to su
Katelina na Viru (50) ili oreta vidikovac na Silbi (53), a u
Velom ratu na Dugom otoku nalazi se i jedan od najljepihhrvatskih svjetionika (43). Ipak, najvrjednija kulturna bati-
na zadarskih otoka odnosi se na najvei otok, otok Pag, otok
soli, sira i ipke. On je povezan s kopnom mostom i utvren
i danas ouvanim kulama (45 i 52). Gradska jezgra dana-
njeg Paga iz 15. stoljea (46), s pravilnim ortogonalnim ra-
sterom ulica i trgova, vjerojatno je izvedena prema zamisli
uvenoga hrvatskog graditelja i kipara Jurja Dalmatinca. U
njezinu je sreditu crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije
iz istog razdoblja (44).
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
88/128
85
4847
44 45
49
5251
50
53
46
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
89/128
86
1
2
3
4
5
6
7 8 9
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
90/128
87
DALMACIJA IBENSKA REGIJAuvar spomenika sredozemnog graditeljstva koje je obiljeilo svijet
Krenemo li od Zadra prema jugu, doekat e nas regija Dalmacija ibenskopodruje, poznata po svojim nacionalnim parkovima Krki i Kornatima. No ova
regija, koju ini ibensko-kninska upanija, ima i vrlo vrijednu kulturnu ba-
tinu. Uostalom, i sama upanija nosi ime po svojim dvama najvanijim povi-
jesnim gradovima glavnom i danas vanijem ibeniku uz obalu Jadrana te
drugom, ali u prolosti vanijem kraljevskom gradu Kninu u unutranjosti Dal-
matinske zagore.
ibenski se dio Dalmacije, kao i susjedno zadarsko podruje, sastoji od triju dijelova
priobalja u ijem se sredinjem dijelu nalazi grad ibenik, razvedenoga otonog
dijela s otocima Murterom, Prviem, Kaprijem, irjem, Zlarinom i Krapnjem te
prostranog zalea Dalmatinske zagore oko gradova Drnia i Knina. Iako u iben-
skom podruju nema velikih otoka, tu se zbog obuhvata najrazvedenije jadranske
otone skupine Kornati nalazi najvei broj otoka od svih jadranskih regija.
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
91/128
88
10
11 12
13
14 15 16
8/12/2019 Kulturna Bastina RH
92/128
89
22
21
19 20
17 18
Poput drugih dijelova Dalmacije, i ibensko podruje obiluje
brojnim spomenicima kulture od prapovijesti do danas. Ov-
dje je osobito mnogo arheolokih spomenika iz ilirskog, rim-
skog i ranosrednjovjekovnog razdoblja, a najveu vrijednost
imaju spomenici iz 15. i 16. stoljea. Za hrvatsku je povijest
ovo podruje vano kao sredite ranosrednjovjekovnoga hr-vatskog kraljevstva, gdje su od 9. stoljea pa sve do ujedinjenja
s Ugarskom u 12. stoljeu vladali hrvatski knezovi i kraljevi.
ako je, za razliku od veine dalmatinskih gradova nastalih
na temeljima antikih gradova, ibenik prvi veliki izvorno
hrvatski obalni grad. Nastao je u 11. stoljeu u vrijeme kralja
Petra Kreimira IV., po kojem se od milja zove Kreimirov
grad. U to je doba glavni grad Hrvatske bio Knin, kojega po
kralju Zvonimiru, koji ga je odabrao za prijestolnicu, i danas
zovemo Zvonimirovim gradom.
Najpoznatiji i najvrjedniji kulturni spomenik ibenskog dijela
Dalmacije je ibenska katedrala, zatiena kao dio Svjetske
batine UNESCO-a. u su i slikovito mjesto Primoten i nje-
govi vinogradi, brojna antika arheoloka nalazita, osobito
na Bribirskoj Glavici i u okolici Knina. Meu sakralnim se
graevinama ljepotom i jedinstvenim poloajem na otoiu
usred jezera u proirenju rijeke Krke istie franjevaki samo-
stan na otoiu Visovcu (1). Nedaleko od njega je i pravoslav-
ni manastir sv. Arhanela u kanjonu rijeke Krk