KUGLANJE U NASTAVI U VISOKOM OBRAZOVANJU...VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODU KUGLANJE U NASTAVI U VISOKOM OBRAZOVANJU Hrvoje Sivrić, mag. cin. Damir Rukavina, mag. cin. Slavonski

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODU

Hrvoje Sivrić, mag. cin.

Damir Rukavina, mag. cin.

KUGLANJE U NASTAVI U VISOKOM OBRAZOVANJU


KUGLANJE U NASTAVI U VISOKOM OBRAZOVANJU

Hrvoje Sivrić, mag. cin.


Slavonski Brod, 2020.

Naziv skripte: KUGLANJE U NASTAVI U VISOKOM OBRAZOVANJU

Autori: Hrvoje Sivrić, mag. cin.


Recenzenti: Mario Matić, mag. cin.

Mirna Mikić, mag. cin.

Izdavač: Veleučilište u Slavonskom Brodu, Dr. Mile Budaka 1, 35000 Slavonski Brod

www.vusb.hr

Lektor: Marina Šaravanja, prof. hrvatskog jezika i književnosti

Redni broj izdanja: prvo izdanje

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001054006.

ISBN 978-953-7847-20-3

Objavljivanje ove skripte odobreno je Odlukom stručnog vijeća Veleučilišta u Slavonskom Brodu

KLASA: 602-04/19-11/141; URBROJ: 2178/01-25-03-19-01, 28. listopada 2019. godine.

Copyright © Veleučilište u Slavonskom Brodu, 2020.

Nijedan dio ove skripte ne smije se umnožavati, ni na bilo koji način reproducirati bez nakladnikova pisanog

dopuštenja.

http://www.vusb.hr/

4

Kuglanje u nastavi u visokom obrazovanju

SADRŽAJ

www.vusb.hr

1. UVOD……………………………………………………………………………………………...........................................................................6

2. KUGLANJE…………………………………………………………………………………………………….…………..…………………………………9

3. POVIJEST KUGLANJA………………………………………………………………………….…………………………11

4. ANALIZA SPORTSKE AKTIVNOSTI………………………………………………………13

4.1. Strukturalne karakteristike………………………………………………….…………………13

4.2. Tehnika kuglanja……………………………………………………………………………………..………………13

4.3. Osnovni elementi tehnike kuglanja………………………………..…………14

4.4. Taktika kuglanja………………………………………………………………....……………………………………23

4.5. Trener u kuglanju……………………………………………………………………………………….……………25

4.6. Kategorije natjecanja……………………………………………………………………….………………26

4.7. Kuglana i pomagala……………………………………………………………………………………………27

4.8. Povrede……………………………………………………………………………………………………………………………………30

5. ZAKLJUČAK………………………………………………………………………………………………………………………….………………31

6. LITERATURA…………………………………………………………………………………………………………………………………………32

Poštovani studenti/ce,

Osnovna namjera ove skripte, osim unapređenja kvalitete nastave, je da se na jednostavan, praktičan i razumljiv način

omogući stjecanje osnovnih znanja i spoznaja o tjelesnoj aktivnosti, kuglanju. Na taj način će se osigurati efikasnost i

omogućiti emocionalno zadovoljstvo efektima provođenja navedene aktivnosti.

Kineziološka aktivnost koja je navedena selektirana je jer omogućuje studentima tjelesno vježbanje, koje ima zdravstvenu

vrijednost te uz zadovoljenje minimalnih uvjeta za provedbu i individualnog pristupa može se prakticirati kroz cijeli život,

individualno i grupno.

Ova skripta je pisana kako bi studentima dala osnovne informacije o strukturi kuglanja, tehnici i taktici kuglanja te

informacije o samim rekvizitima i pomagalima u kuglanju.

Želja autora je da ova skripta posluži teorijskom i praktičnom prijenosu potrebnih znanja čija daljnja primjena može uslijediti

nakon završetka procesa školovanja te da na taj način stimulativno djeluje na studenta, u cilju usvajanja navika za

samoinicijativno cjeloživotno redovito tjelesno vježbanje.

5


PREDGOVOR

www.vusb.hr

Sport - podrazumijeva sve oblike tjelesnog vježbanja kojima je cilj, neobaveznim ili organiziranim sudjelovanjem, izražavanje

ili poboljšavanje tjelesnih sposobnosti i mentalnog blagostanja, sklapanje društvenih veza ili ostvarivanje rezultata na svim

raznim natjecanjima. [1]

Brojna istraživanja sugeriraju da značajni pozitivni učinci na zdravlje nisu ograničeni na sport u užem smislu (trening i

natjecanje), već mogu biti postignuti redovitim tjelesnim vježbanjem nižega i srednjega intenziteta.

Sportska rekreacija - predstavlja skup raznovrsnih primijenjenih programa tjelesne aktivnosti namijenjenih širokoj populaciji,

koja se prema znanstveno utvrđenim načelima primjenjuju u različitim socioekonomskim uvjetima. Za različite ciljeve

predstavlja nužnost i sastavni dio svakodnevice u kojem prevladava svjesnost i odgovornost za očuvanje osobnog zdravlja.

[2] Cilj sportske rekreacije je nadoknađivanje brojnih čovjekovih potreba, od najranije do najstarije dobi.

U realnom životu sve je manje kretanja i slobodnih aktivnosti koje su minimalno vezane za tjelesno vježbanje. Briga za

vlastito tijelo i svijest da je zdravlje najvažniji dio čovjekova života, zajedno s bavljenjem sportskim aktivnostima, trebalo bi

biti od društvenoga interesa zbog negativnog utjecaja nekretanja na ljudski organizam.

6


1. UVOD

www.vusb.hr

Na Veleučilištu u Slavonskom Brodu nastojali smo pronaći programske modele i sportske aktivnosti u redovnoj nastavi

pomoću kojih ćemo postići uključivanje što većeg broja studenata u aktivno i redovito tjelesno vježbanje te natjecanja u

uvjetima i po modelu koji je svakom pojedinom studentu primjeren.

Svaki student kao individua pod stručnim vođenjem kineziologa traži nove izazove da upozna svoje tijelo i procese koji se

odvijaju u njemu pod utjecajem tjelesnog vježbanja, jer oni su neprekidan varijabilan proces zasnovan na znanstvenim

istinama, a ovisan o tome koliko oni to žele i koliko im kineziolog može omogućiti. [3]

Nastava iz kolegija TZK održava se na 1. i 2. godini stručnih studija i obveznog je karaktera.

Kuglanje je jedna od sportskih aktivnost koja je organizirana studentima u sklopu redovnog programa nastave TZK na

Veleučilištu u Slavonskom Brodu, a definira se kao sportska disciplina u kojoj se koristi kugla za pogađanje i rušenje što više

čunjeva, gdje dominira motorička sposobnost preciznost.

Kuglanje kao sport karakterističan je u programima sportsko-rekreacijskih aktivnosti i osigurava provedbu sportske aktivnosti

osoba bez obzira na njihovu spol i dob. Ciljevi koji se žele postići provedbom takvih programa pa tako i u nastavi TZK su u

području antropoloških obilježja koji obuhvaćaju antropometrijske karakteristike, motoričke sposobnosti i psihosocijalna

obilježja koja se odnose na stupanj emocionalnih i komunikacijskih karakteristika. Aktivnosti koje se mogu ostvariti u nastavi s

kuglanjem je transformacija općih sposobnosti, transformacija i djelovanje na ciljane sposobnosti, korekcija i održavanje

sposobnosti na optimalnoj razini, prevencija bolesti, učenje i svladavanje novih sportsko-rekreacijskih sadržaja i aktivnosti,

igra, zabava, natjecanje, opuštanje, druženje, i sl. [4]

7


www.vusb.hr

1. UVOD

Danas se sve više ističe da je transformacija antropološkog statusa i poboljšanje zdravstvenog statusa učenika/studenata

primarni cilj nastave TZK, te da su sportske aktivnosti sredstvo za postizanje tog cilja.

Korisnost sporta i efekti sportskih aktivnosti u svakodnevnom životu danas su općepoznati sa aspekta zadovoljavanja potreba

za kretanjem, utjecaja na razvoj sposobnosti, osobina i sportskih znanja te očuvanje i unapređenje psihofizičkih sposobnost i

zdravlja.

To su razlozi koji ukazuju na potrebu bavljenjem nekom tjelesnom aktivnošću i sportom. Poštivanje njihovih afiniteta u

tjelesnom vježbanju vjerojatno je ključni faktor koji bi ih mogao „zadržati“ u programima tjelesnog vježbanja. [5]

Potrebno je naglasiti kako je kuglanje dostupno u Slavonskom Brodu i kako nisu potrebna velika sredstva pa student

rekreativac može samostalno kuglati u vidu tjelesne aktivnosti koja može utjecati na njegov zdravstveni status.

8


www.vusb.hr

1. UVOD

Kuglanje je sport u kojem se bacanjem kugle na posebno pripremljenoj površini nastoji pogoditi set čunjeva postavljenih na

drugom kraju kuglačke staze.

Može se i definirati kao sportska disciplina u kojoj se koristi kugla za pogađanje i rušenje čunjeva, gdje dominira motorička

sposobnost preciznost pa je klasificiramo kao monostrukturalni sport s unutarnjom, zatvorenom, kretnom strukturom, koja se

ciklički ponavlja. Cilj je srušiti što više čunjeva u svakom izvedenom izbačaju kugle.

• Prema Sekuliću (2007.), preciznost je sposobnost efikasnog pogađanja vanjskog objekta vođenim ili izbačenim projektilom.

U kuglanju se radi o manifestaciji preciznosti gađanjem, izbačenom kuglom. [6]

• Sastavni dio ukupne kuglačke treniranosti čine funkcionalna, motorička, tehnička, taktička i psihička komponenta. [7]

Cjelokupan rezultat ovisi o tehničkoj i taktičkoj pripremljenosti i sposobnosti kuglača da upravlja pokretima tijela prilikom

izvođenja hica.

• Prevladavaju zalet od tri koraka u jednom smjeru, zatim dokorak kao četvrti korak iz zaleta i izbačaj kugle. Prilikom izvođenja

zaleta javljaju se vanjske sile: sila težine kugle, sila težine sportaševa tijela i sila reakcije oslonca (podloge).

• Kuglanje prema dominaciji energetskih procesa pripada grupi anaerobnih sportova, no pod pritiskom povećanih zahtjeva

potreba je za većom izdržljivosti. Rijetki će pojedinci biti koji će moći pratiti tempo igre svih 60-tak minuta.

9


www.vusb.hr

2. KUGLANJE

• U kuglanju s 9 čunjeva u 1. Hrvatskoj kuglačkoj ligi (1. HKL) koristi se 9 istovjetnih čunjeva postavljenih utvrđenim sustavom.

Način igranja se dijeli na: igru u "pune" i igru u "čišćenje". Zbroj tih igara u četiri serije hitaca (staze) daje ukupni rezultat

pojedinca. Na svakoj od četiri staze se baca 30 hitaca odnosno prvih 15 hitaca se baca u "pune", a zatim 15 hitaca u

"čišćenje". Igra u "pune" se izvodi tako da je na postolju postavljeno svih 9 čunjeva (postava) za svaki hitac. Svaki srušeni

čunj, u oba načina igre, daje učinak kugle od 1. U igri u „pune“ se u svakom hicu gađa 9 čunjeva dok se u igri u "čišćenje"

počne s prvim hicem u "pune" i zatim se gađaju eventualni preostali čunjevi. Nakon rušenja cijele postave postavlja se

ponovno svih 9 čunjeva. Jednu utakmicu čini 6 međusobnih pojedinačnih duel utakmica pojedinaca iz dvije ekipe.

Kuglanje je sport u kojem broj sportaša i rekreativaca neprekidno raste.

Da bi se u kuglanju moglo napredovati i postizati vrhunski rezultat neophodno je egzaktno definiranje zahtjeva same aktivnosti

u pogledu antropoloških značajki. Detektirani problem autora ovog izdanja očituje se u činjenicama što nema znanstvenih i

stručnih istraživanja u smislu utjecaja antropoloških značajki na uspjeh u kuglanju i što ne postoji hijerarhijski definirana

struktura faktora uspjeha u kuglanju.

Važno je istaknuti da su spoznaje i zaključci vezani za kuglanje isključivo stručnog karaktera te su doneseni temeljem

subjektivnog iskustva bez korištenja odgovarajućih metodoloških alata.

10


www.vusb.hr

2. KUGLANJE

Prvi počeci igara sličnih kuglanju pronađeni su u iskopima grobnica egipatskih faraona i u grobovima antičkih naroda. Pojava

kuglačke igre zabilježena je i u srednjem vijeku, a potkraj srednjeg vijeka kuglanjem se počinje baviti i građanstvo.

Kako su igre ponekad izazivale incidentne situacije poznato je da su

zabranjivane. Tako je engleski kralj, Eduard III. (1312. – 1377.), 1366. godine

zabranio kuglanje jer se bojao da bi se moglo zanemariti streličarstvo kao vojna

vještina. U Njemačkoj je pristalica kuglanja bio Martin Luther (1483. – 1546.)

osnivač protestantizma. Podupirao je organizirano kuglanje pred crkvama.

Unatoč povremenim zabranama, razvojem društva, kuglanje je kao i druge

sportske igre postajalo sve popularnije, a potkraj XVIII. st. u mnogim europskim

zemljama počele su se graditi prve zatvorene kuglane. Najbrži napredak u

kuglanju imala je Njemačka. Godine 1769. dogovorena su prva jedinstvena

pravila, a 1885. godine osnovan je Savez njemačkih kuglačkih klubova

(Deutscher keglerbund), koji je za kratko vrijeme imao više od 220 klubova.

Kuglanje je iz Europe preneseno u SAD gdje su se uz rudnike zlata gradili kuglački centri. Kako su se tu razvile i hazardne igre,

1840. godine je zabranjeno kuglanje s 9 čunjeva u svim gradovima SAD-a. Godine 1895. izigravši zakon osnovan je American

Bowling Congres (ABC) koji je propisao jedinstvena pravila kuglanja na 10 čunjeva, dimenzije bowling staza, čunjeva, kugli i ostali

pribor

Slika 1. Grobnica egipatskih faraona [8]

11


3. POVIJEST KUGLANJA

www.vusb.hr

Zatim je 1926.godine osnovan u Stocholmu prvi Međunarodni kuglački savez – International bowling association (IBA).

Rad je prekinut u II. svjetskom ratu, a obnovljen je poslije rata i ponovno prekida s radom 1949. godine.

Na inicijativu devet europskih zemalja 1952. godine u Hamburgu održan je osnivački kongres novog međunarodnog

kuglačkog saveza – Federation internationale des quilleurs (FIQ) na kojemu su priznata sva četiri kuglačka sustava: na

brvnastim stazama, na škarastim stazama, asfaltnim – klasičnim stazama i bowling.

Sportsko kuglanje potpuno se razvilo tek početkom XX. st. Danas je u Europi, pa i u nas, najraširenije kuglanje na

klasičnoj stazi.

Europska prvenstva održavaju se od 1949. do 1964., a svjetska prvenstva organiziraju se od 1953.

U Hrvatskoj se kuglalo potkraj XIX. st. po gostionicama, a nakon I. svjetskog rata kuglanje je organizirano kao sport. Prvi

klub, Susedgradski kuglački klub, osnovan je u Zagrebu 1920.godine, a Hrvatski kuglački savez 1939.godine.

Stanko Hladnik bio je europski prvak 1949.godine, a pojedinačni svjetski prvaci bili su Jelena Šincek (1953.), Nikola

Dragaš (1972., 1974., 1976.) i Biserka Perman (1982.), u parovima Barbara Bulić, Štefica Krištof-Markan, B. Perman, N.

Dragaš, Nevenka Bartolović, Marija Mađarević, Matko Bulka i Miroslav Kovač, a svjetske rekorde postavljali su J. Šincek,

Božo Kombol, Dujam Smoljanović, B. Bulić, N. Dragaš, Š. Krištof-Markan, B. Perman, M. Bulka i M. Kovač.

Hrvatska ženska reprezentacija osvojila je 1992. svjetsko prvenstvo. U posljednje vrijeme značajni su uspjesi u

juniorskoj konkurenciji.

12


www.vusb.hr

3. POVIJEST KUGLANJA

4.1. Strukturalne karakteristike

Prema kriteriju strukturalne složenosti kuglanje pripada grupi monostrukturalnih sportova u kojima postoji jedna ili više

zatvorenih kretnih struktura cikličkog ili acikličkog karaktera koje se sukcesivno ponavljaju. Kuglanje je također

individualna sportska igra jer uspjeh cijele ekipe ovisi o individualnom rezultatu svakog člana ekipe.

4.2. Tehnika kuglanja

Ukoliko se od samog početka posvetimo ispravnom učenju elemenata tehnike kuglanja u daljnjem radu će biti puno

lakše otklanjati manje nedostatke u igri s malo riječi ili samo čak pojedinim ugovorenim znakovima čime se ne remeti

koncentracija igrača niti normalno odvijanje natjecanja.

Lakoća, ritmičnost i atraktivnost u igri odraz su skladnog i sinkroniziranog izvođenja pokreta bez krutosti odnosno

pravilno primijenjenih elemenata tehnike kuglanja. Sportsku tehniku čine bogatstvo motoričkih programa za izvođenje

struktura kretanja. Javlja se kao posljedica dugotrajnog procesa učenja velikog broja motoričkih struktura.

13


4. ANALIZA SPORTSKE AKTIVNOSTI

www.vusb.hr

4.3. Osnovni elementi tehnike kuglanja su:

I. Priprema za izvođenje hica

II. Zalet

III. Izvođenje hica (izbačaj)

IV. Zaustavljanje

V. Koncentracija


U pripremi kuglača za izvođenje hica obuhvaćeni su sljedeći elementi po

redoslijedu izvođenja:

a) Uzimanje kugle iz kuglovoda

b) Postavljanje na polazno mjesto na dasci položnici

c) Zauzimanje početnog stava

d) Držanje kugle u početnom stavu


Prije samog uzimanja kugle treba obratiti pažnju da li neka druga kugla

nadolazi i u tom slučaju treba sačekati da se kugle umire. Na taj način

izbjegavaju se povrede šake i prstiju jer ne dolazi do nagnječenja.

Kugla se prihvaća s obje ruke postavljene poprečno na os kuglovoda i

na taj način izbjegava se udar od iznenada pristigle kugle. Nakon

uzimanja kugle iz kuglovoda, kugla se prenosi u onu ruku kojom se ne

izvodi hitac da bi se izbačajna ruka odmarala do početnog stava.

14


www.vusb.hr


Slika 2. Uzimanje kugle iz kuglovoda [8]


Pravilnim određivanjem mjesta na dasci položnici kuglaču je omogućeno:

• Optimalna dužina zaleta prema visini i konstituciji igrača,

• Pravocrtno kretanje u zaletu,

• Igru po uzdužnoj liniji ili dijagonalnim gađanjima ciljeva na čunjskom postolju.

Preporuča se da visoki kuglači imaju polazno mjesto iz daske položnice, kuglači srednje visine imaju polazište na dasci

položnice tako da petama dodiruju njen početak, dok niži kuglači polaze s mjesta pomaknutog za dvije do tri dužine stopala

prema čunjevima u odnosu na početak daske položnice. Svaki igrač individualno određuje polazno mjesto ovisno o svojim

individualnim karakteristikama i potrebama.


U pripremi kuglača za izvođenje hica obuhvaćeni su sljedeći elementi po

redoslijedu izvođenja:





15


www.vusb.hr




II. Zalet


IV. Zaustavljanje

V. Koncentracija

Početni stav treba biti u skladu s tjelesnom konstitucijom, navikama i sklonostimakuglača. U analizi početnog stava kuglača obuhvaćena su tri stava: visoki početni stav,pognuti početni stav i niski početni stav.

Kod visokog početnog stava tijelo je uspravno, stopala su spojena kod pete s malimrazmakom kod prstiju. Težina tijela mora biti ravnomjerno raspoređena na oba stopala,noge ispružene. Težište kugle je u izbačajnoj ruci, držanje kugle mora biti elastično beznepotrebne ukočenosti, a laktovi mogu biti prislonjeni uz tijelo.

• Dobre osobine ovog stava su: velika preglednost cijele staze, normalno disanje jer suopušteni svi mišići, mogućnost izvođenja jačeg hitca, mali predah u početnom stavui olakšano držanje kugle.

• Loše osobine visokog stava su: naglo spuštanje tijela prema dasci položnici priiskoraku u zalet (opterećenje mišića natkoljenice i koljena), mogućnost zakošenjaramena što uzrokuje zanošenje izbačajne ruke u stranu, mogućnost skretanja s linijegađanja, mogućnost dugačkog zamaha izbačajne ruke unazad i nejednako polaganjekugle na dasku položnicu.



U pripremi kuglača za izvođenje hica obuhvaćeni su sljedeći

elementi po redoslijedu izvođenja:





16


www.vusb.hr




II. Zalet


IV. Zaustavljanje

V. Koncentracija

Slika 3. Visoki početni stav [8]

Početni stav treba biti u skladu s tjelesnom konstitucijom, navikama i sklonostima kuglača. U analizi početnog stava kuglačaobuhvaćena su tri stava: visoki početni stav, pognuti početni stav i niski početni stav.

Pognuti početni stav manje je prisutan kod natjecatelja. On nije naporniji od visokog stava, a daje veću preciznost gađanja pa mukod obuke mladih kuglača treba posvetiti više pažnje. Gornji dio tijela je koso nagnut prema dasci položnici pod približno 45stupnjeva. Položaj nogu isti je kao kod visokog početnog stava. Ruke su polu-ispružene naprijed s kuglom u visini prsa.

• Dobre osobine pognutog stav su: dobra preglednost cijele staze, ujednačenost koraka u liniji gađanja, postepeno spuštanje tijelaprema dasci položnici u zaletu, olakšano držanje kugle, manja mogućnost zakošenja ramena, a time i zanošenja izbačajne ruke ustranu i veća ujednačenost polaganja kugle pri izbačaju i preciznost gađanja.

• Loše osobine pognutog stava su: otežano disanje jer su zategnuti svi mišići, zamaranje je veće jer nema odmora, većeopterećenje kralježnice posebno vratnog dijela i mogućnost većeg zamaha izbačajne ruke unazad s gubitkom sinkronizacijepokreta u zaletu.









17


www.vusb.hr




II. Zalet


IV. Zaustavljanje

V. Koncentracija

Početni stav treba biti u skladu s tjelesnom konstitucijom, navikama i sklonostimakuglača. U analizi početnog stava kuglača obuhvaćena su tri stava: visoki početnistav, pognuti početni stav i niski početni stav.

Niski početni stav je vrlo rijedak iako je i na taj način moguće ostvariti dobar rezultat.

• Dobre osobine niskog početnog stava su: kako je tijelo nagnuto prema dascipoložnici taj način omogućava pravilan izbačaj kugle, kod toga položaja kuglač sekreće pravocrtno i nema naginjanja u stranu, kako nema prostora za veći zamahunazad moguće je ujednačeno polaganje kugle prema naprijed i osigurava pravilanpoložaj kugle, a time i veću efikasnost.

• Loše osobine su: ograničena preglednost staze, umor koji se javlja zbog stalnopognutog položaja tijela, nema odmora u početnom stavu, vrlo otežano disanje,teže držanje kugle.









18


www.vusb.hr




II. Zalet


IV. Zaustavljanje

V. Koncentracija

Slika 4. Niski početni stav [8]

d) Držanje kugle u početnom stavu – kad kuglač zauzme početni stav

premješta kuglu u izbačajnu ruku.

Kugla mora ležati na što većoj površini dlana.

Čvrsto je moraju obuhvatiti svi prsti.

Do prvog koraka treba kuglu pridržavati i drugom rukom, a

istovremeno paziti da dlan izbačajne ruke i njen srednji prst bude u

liniji s podlakticom, da se pri izbačaju dobije pravilna rotacija kugle.








19


www.vusb.hr




II. Zalet


IV. Zaustavljanje

V. Koncentracija

Slika 5. Držanje kugle u početnom stavu [8]

II. Zalet

Najispravniji je zalet iz tri koraka do izbačaja kugle jer se tako najlakše usklađuje

rad gornjih i donjih ekstremiteta. Kod samoukih kuglača ima slučajeva igre na 2,

3, 4 i 5 koraka, a poznato je da kod svih postoje tri faze zamaha ruke:

Zamah 1 – iz početnog stava prema naprijed do momenta zakoračenja u prvi

korak

Zamah 2 – od zakoračenja u prvi korak do momenta zakoračenja u treći korak,

Zamah 3 – od zakoračenja u treći korak do momenta izbačaja kugle.

Zalet u kuglanju najčešće započinjemo suprotnom nogom od ruke s kojomradimo izbačaj kugle.

• Prvi korak zaleta je najkraći (lijevom nogom) dok težina tijela ostaje nadesnoj nozi. U trenutku kad lijeva noga dodirne površinu zaletišta , započinjedrugi korak. On se izvodi desnom nogom, težina tijela se prebacuje na lijevunogu, a ruka postiže maksimalan zamah unazad, otprilike do visine kukova.

• Drugi korak je duži u odnosu na prvi.

• Treći korak počinje u trenutku oslanjanja kuglača na desnu nogu i na nju seprebaci težina tijela. Treći korak je ujedno i najduži korak.

20


www.vusb.hr




II. Zalet


IV. Zaustavljanje

V. Koncentracija

Slika 6. Zamah rukom [8]

III. Izvođenje hica

Značajni elementi prilikom izvođenjem hica koje treba usvojiti za

postizanje boljih rezultata u kuglanju su:

a) Nošenje kugle u zaletu

b) Polaganje kugle na desnu položnicu

c) Aktivnost prstiju pri polaganju kugle

U cijelom zaletu izbačajna ruka mora se kretati u ravnini s pravcem

kretanja tijela i mora se kretati kao klatno oko ramenog zgloba.

a) Nošenje kugle u zaletu

• Čvrsto leži u šaci izbačajne ruke

• Drži se na dlanu ruke i prstima

b) Polaganje kugle na dasku položnicu

trenutku izvođenja hica pogled mora biti usmjeren na daskupoložnicu gdje se polaže kugla na sredinu iste. Oscilacijepolaganja kugle ne smiju prelaziti 3 - 5 cm. Kugla treba bitipoložena 20 – 30 cm ispred prstiju izbačajne noge.

Pri polaganju kugle treba voditi računa o osnovnim pravilima:

• ne ispuštati kuglu prerano ili prekasno,

• maksimalno smanjiti osciliranje izbačajnih točaka,

• da bi kugla dobila željeni smjer, izbačajna ruka mora bitiispružena kao poluga i usklađena s trećim korakom,

• mjesto polaganja kugle treba biti 80 – 100 cm od vrha daskepoložnice; ovisno o dužini koraka.

c) Aktivnost prstiju i davanje rotacije kugli

Od pravilnog držanja kugle prilikom polaganja na dasku položnicuovisi uspješnost izvedbe hica. Razne neželjene rotacije negativnose manifestiraju na kvalitetu igre i krajnji rezultat.

• Najbolja rotacija kugle tzv. vibrirajuća vertikalna rotacija kadase ispravno koriste srednja tri prsta prilikom polaganja nadasku položnicu s težištem na srednjem prstu koji je u pravcu spodlakticom, a vanjskim prstima obuhvaća se cijela kugla i tobez krutosti.

• Da bi se izveo pravilan hitac, ruka pri izbačaju mora bitipotpuno ispružena i bez trzaja, a pad kugle na položnicu jeskoro nečujan.

21


www.vusb.hr




II. Zalet


IV. Zaustavljanje

V. Koncentracija

IV. Zaustavljanje

Nakon izvođenja hica (izbačaja), kuglač će uslijed sile inercije napraviti

još jedan zaustavljajući korak tzv. četvrti korak. Lijeva noga priključuje

se desnoj, a tijelo se uspravlja u završni položaj u kojem igrač

promatra putanju i učinak kugle te koristi vrijeme za odmor. Sva

odstupanja od ovakvog zaustavljanja ukazuju na neke pogreške

prilikom zaleta i izbačaja kugle.

V. Koncentracija

Koncentracija u toku igre je vrlo bitan faktor za postizanje dobrih

rezultata. Što je igrač bolje spreman u fizičkom, tehničkom, taktičkom i

psihološkom pogledu, koncentracija je na višoj razini i može ju duži

period i održati na visokom nivou. Također, bez obzira koliko je igrač

spreman u toku utakmice može se susresti s nepredviđenim

situacijama koje samo s maksimalnom sposobnošću koncentracije i

samokontrole može svladati.

22


www.vusb.hr




II. Zalet


IV. Zaustavljanje

V. Koncentracija

Slika 7. Zaustavljanje [autor]

4.4. Taktika kuglanja

Sportska taktika predstavlja način djelovanja sportaša u uvjetima situacijskog treninga ili natjecanja. To je izbor određenih

tehničko-taktičkih znanja i način njihove primjene u svrhu postizanja željenog plana i koncepta igre.

Iako nema direktnog dodira suparničkih igrača, ima mnogo faktora koji imaju odlučujući utjecaj na konačni rezultat, bilo da se

radi o ekipnom ili pojedinačnom nastupu.

Taktika kuglanja:

I. Taktička priprema za natjecanje

II. Taktika nastupa

III. Dugoročna taktička priprema


Odgovorne osobe u klubu moraju poduzeti sve radnje kako bi

igrače oslobodili nekih „nepotrebnih“ obaveza kao što su

priprema za odlazak na natjecanje, prijevoz, oprema i sl. Igrača

je potrebno što bolje informirati o nadolazećem natjecanju od

mjesta i vremena natjecanja, klimatskim uvjetima, načinu

putovanja i prehrane, postignutim rezultatima suparničke ekipe,

kakvi su čunjevi, kugle i sl.

II. Taktika nastupa

Za svako natjecanje trener predstavlja plan koji treba prenijeti na

igrače s tim da svakog upozna sa njegovom ulogom i zadatkom

ovisno o suparniku, kretanju rezultata i drugih okolnosti. Taj

zadatak nikad ne smije premašiti igračke mogućnosti koje igrač

posjeduje jer pod pritiskom prevelike odgovornosti, igrač često nije

u stanju ostvariti ni ono što je inače njegov standardni domet. Za

najveće zadatke i završnicu odabiru se igrači koji su najkvalitetniji i

najjači u tehničkom, psihološkom i taktičkom pogledu.

Za vrijeme nastupa ne treba stalno pratiti učinak igre partnera i

suparnika jer to smanjuje vlastitu koncentraciju igrača.

Svaki igrač treba prilagoditi svoj ritam igre cilju da se

najracionalnije iskoristi vrijeme za izvođenje određenog broja

hitaca, a osobite o tome treba voditi brigu ako suparnik igra brzo ili

sporo. 23


www.vusb.hr


Taktika kuglanja:


II. Taktika nastupa


Tehnički faktori su tehničke greške nastale na samomobjektu ili u vezi s njegovim radom, a to su: ispadanjekugle iz kuglovoda; nečiste kugle, staze ili zaletišta;mokra daska položnice; prehladna ili pretopla kuglana;slabo osvjetljenje; nepravilan rad automata; oštećenekugle; nedostatak opreme i kuglica u čunjevima i sl.

Subjektivni faktori su najčešće sljedeći: istovremeniizbačaj oba suparnika; uzimanje kugle dok je suparnik uzaletu; nervozno kretanje po zaletištu; neodgovarajućaodjeća ili obuća igrača; gestikuliranje i nesportskoponašanje prema suparniku; prebrza ili prespora igrasuparnika i sl.

Ostali faktori koji mogu negativno utjecati na igru su:nesportsko ponašanje gledatelja; nedolično ponašanjeprijavljenih igrača; nesportsko ponašanje igrača kojinastupaju i dr.


Redovan i raznovrstan trenažni proces osnova je za trajnu

zainteresiranost igrača da bi se maksimalno angažirao pri izvršavanju

postavljenih zadataka i dostizanja zacrtanih ciljeva. U proces treninga

treba uskladiti fizičku pripremu, rad na tehnici kuglanja, a pri tome

koristiti i pogodne trenutke i novonastale situacije za rad na psihološkoj i

taktičkoj pripremi.

Kako bi trenažni proces bio što zanimljiviji i raznovrsniji potrebno je:

ukazivati na greške demonstriranjem, objašnjenjem riječima, crtanjem na

ploči te pomoću video tehnologije, samokontrola igrača u ostvarivanju

postavljenih zadataka, upoznavati sa sustavom natjecanja, različitim

objektima, rekvizitima, konkurencijom i sl., organizirati međusobna

natjecanja i upoznavanje sa istaknutim pojedincima iz drugih sredina,

njihovih igračkih sposobnosti, ukazivanjem na pozitivne stvari i sl.

Igračima treba postavljati zadatke s obzirom na njihove sposobnosti i

mogućnosti. Igrač i trener se moraju nadopunjavati i zajednički otklanjati

pojedine negativnosti u pripremanju igrača.

Faktori koji utječi na igrača mogu biti:

tehnički, subjektivni i ostali.

24


www.vusb.hr


4.5. Trener u kuglanju

Trener u prvom redu mora biti stručno osposobljen da bi uspješno mogao obavljati svoju dužnost. Trener u kuglačkom sportu

može odigrati važnu ulogu kao animator, organizator i voditelj, a posebno kao stručna osoba od koje u dobroj mjeri ovisi

rezultat ekipe. Za svako natjecanje trener sastavlja plan kojeg mora prenijeti na svoje igrače, s time da svakog igrača upozna

s njegovom ulogom i zadatkom ovisno o suparniku, kretanju rezultata i drugih okolnosti.

Osobine i sposobnosti trenera

• da budu dobri animatori i voditelji,

• da mogu dobro organizirati stručno pedagoški rad po vremenu iprostoru,

• da budu aktivni čimbenici u svakodnevnom radu,

• da na svoje igrače mogu prenijeti stečena znanja u teoretskom ipraktičnom smislu,

• da dobro poznaju osobine svakog igrača, njihove dobre i lošestrane,

• da svojim primjerom u svakom pogledu budu primjer svojimigračima,

• da sami budu disciplinirani i da to traže od svojih igrača,

• da budu strogi , ali pravedni i tolerantni,

• da razvijaju prijateljske odnose.

Zadaci trenera

• organizirati i kontinuirano provoditi kondicijske pripreme,

• motivirati igrače na naporan rad raznovrsnom primjenommetoda rada,

• voditi računa o redovnoj medicinskoj kontroli igrača,

• voditi računa o ishrani igrača, posebno prije treninga inastupa na utakmicama,

• voditi računa da igrač ne bude opterećen nepotrebnimproblemima.

25


www.vusb.hr


4.6. Kategorije natjecanja

Mješovito 100 hitaca sastoji se od 25 hitaca igre u „pune“ (svih devet čunjeva se stalno postavlja) i 25 hitaca u „čišćenje“

(gađanje ostalih čunjeva sa što manje hitaca u grupe ili pojedine čunjeve), na dvije staze. Kod 200 hitaca sustav je isti osim što

se u pravilu igra na 4 staze. Vrijeme trajanja jednog nastupa je ograničeno:

• 50 hitaca mješovito najviše 20 minuta

• 100 hitaca mješovito najviše 40 minuta

• 200 hitaca mješovito najviše 80 minuta.

Prije službenog početka nastupa dozvoljeno je 5 minuta zagrijavanja na startnoj stazi.

Kategorije kuglača:

• mlađi kadeti 8- 14 godina,

• kadeti 15 – 18 godina,

• juniori 19 – 23 godina,

• seniori 24 – 54 godine,

• mlađi veterani 55 – 64 godine

• stariji veterani 65 godina i više.

Kuglačke discipline:

• parovi i ekipe

• pojedinačni nastup.

26


www.vusb.hr


4.7. Kuglana i pomagala

Po broju staza kuglane se dijele na jednostazne i višestazne. Slobodan prostor i prostor zaleta igrača omeđen je startnom

linijom koja je širine 5 m kao i vrh daske položnice.

Dimenzije kuglane su sljedeće:

Dužina

a) Natjecateljski prostor i mjesto za zalet

1,00 m

b) Daska položnica

5,50 m

c) Staza od vrha daske do sredine prvog čunja

19,50 m

d) Postolje od sredine prvog do sredine zadnjeg čunja

1,00 m

e) Od sredine zadnjeg čunja do ruba staze

0,25 m

f) Jama za prihvat srušenih čunjeva

1,25 m

Kod automata 0,60 m

f) Ukupna dužina staze

28,50 m

Kod automata – dužina staze 27,85 m

Širina

a) Zaletište

1,70 m

b) Daska položnica

0,35 m

c) Asfaltna staza

1,50 m

d) Asfaltna staza (sredina prvog čunja)

1,70 m

e) Prostor za čunjeve

1,70 m

f) Jama za prihvat srušenih čunjeva

1,70 m

g) Širina žlijeba za kugle

0,18 m

27


www.vusb.hr



Dimenzije kuglane su sljedeće:

Visina

a) Daska položnica 1- 3 mm

b) Stranice staza (s obje strane ne smiju biti manje) 16mm

c) Jama za prihvat srušenih čunjeva 10 cm

d) Visina odbojnih strunjača (najmanje)1,70 m

e) Visina zaštitnih zidova s obje strane čunjskog prostora 1,00 m

f) Visina kuglane u prostoru za staze 3,60 m

28


www.vusb.hr


Slika 8. Staza [autor]


Čunjevi se izrađuju od raznih materijala (plastika – drvo) i

imaju točno određenu tvrdoću, dimenziju i težinu. Svaki čunj

na dnu ima poseban mehanizam s kuglicom . Težina čunjeva

od plastike su : svi čunjevi osim srednjeg od 1760 – 1800

grama, a srednji čunj 1800 – 1840 grama. Visina čunjeva je

400 mm za sve, osim srednjeg koji je visok 430 mm.

Kugle su izrađene od umjetne mase, a nazivaju se prema proizvođaču i materijalu od kojeg su izrađene. Kugle imaju

točno određenu tvrdoću, dimenziju i težinu koje iznose: 16 cm u promjeru za veličinu i 2800 – 2900 grama za težinu.

29


www.vusb.hr


Slika 9. Čunj [autor]

4.8. Povrede

Sport, pa tako i kuglanje, pored zadovoljstva nosi sa sobom i mnoga odricanja i permanentnu opasnost od raznovrsnih

povreda. Kako bi se te opasnosti smanjile na najmanju moguću mjeru, trenažni procesi moraju se odvijati pod nadzorom

stručnih kadrova.

Kuglanje je vrlo težak i tehnički naporan sport, a još je naporniji jer obiluje jednoličnim kretanjima od početka do

završetka igre što uzrokuje povećano opterećenje pojedinih dijelova tijela u toku sportske karijere.

U prevenciji ozljeda i oboljenja osobito su korisne dodatne vježbe na treninzima i simetrično razvijanje mišića trupa,

nogu i ruku.

U kuglanju se najviše opterećuje ruka kojom se baca kugla, odrazna noga i zglobovi kralježnice. Kuglači najčešće

ozljeđuju:

• musculus biceps brachii,

• brachioradialis,

• triceps brachii,

• brachioradialis na rukama,

• biceps femoris,

• aduktor nogu.

30


www.vusb.hr


Na koji će način biti provedena nastava prije svega zavisi o uvjetima koje Veleučilište može omogućiti, ali jednako tako i o

kvalitetnom programu uvažavajući studentska postignuća, preferencije i odnos prema sportu.

Nastava iz TZK na Veleučilištu u Slavonskom Brodu provodi se tijekom 1. i 2. godine preddiplomskih stručnih studija i

obaveznog je karaktera. Kod većine studenata to je ujedno i jedini oblik organizirane tjelesne aktivnosti.

Ovim izlaganjem pokušalo se studentima približiti specifičnosti kuglanja kao sporta odnosno sportske rekreacije. Skripta

također omogućuje studentima da dobiju osnovne informacije o strukturi kretanja, tehnici i taktici u kuglanju te o osnovnim

pojmovima i rekvizitima.

Aktivnost kuglanja u nastavi TZK nudi raznolikost sadržaja koji se mogu koristiti tijekom nastave (raznolikost manifestacija

igara, zadataka, natjecanja na svakom satu) te omogućuju da studenti imaju stalan motiv za tjelesno vježbanje, nije im

dosadno. Na taj način se stvaraju veoma stimulativni uvjeti za visoku motiviranost dolaska na nastavu i prakticiranje sporta.

Ciljana tjelesna aktivnost izabrana je jer, uvažavajući sve zahtjevnosti, kuglanje može biti i vid zabave, druženja, sklapanja

prijateljstava uz primarnu zadaću razvoja specifičnih motoričkih sposobnosti.

Prije svega studenti na zabavan način, pomoću tjelesnog vježbanja specifičnih motoričkih gibanja, mogu pozitivno utjecati na

svoj zdravstveni status pogotovo u današnje vrijeme gdje prevladava „sjedilački“ način života. Potrebno je naglasiti da

kuglanje kao vid tjelesnog vježbanja možemo provoditi kroz dvanaest mjeseci neovisno o vremenskim uvjetima i godišnjem

dobu.

31


5. ZAKLJUČAK

www.vusb.hr

[1] European Sport Charter/Europska sportska povelja (1992.).

[2] Andrijašević M. (2012.). Intenzifikacija procesa vježbanja u područjima sportske rekreacije, 21. ljetna škola

kineziologa RH str. 45-51.

[3] Neljak, B. (2007). Organizacijski, programski i materijalni uvjeti za redovito tjelesno vježbanje djece i mladeži, Zbornik

radova, 5. godišnja međunarodna konferencija, Kondicijska priprema sportaša. Zagreb: Kineziološki fakultet

Sveučilišta u Zagrebu.

[4] Andrijašević, M. (2011): Dijagnostika u području sportske rekreacije. Zbornik radova, 20. Ljetna škola kineziologa

Republike Hrvatske, Poreč, 51-57.

[5] Martinsen, E.W. (2008). Physical activity in the prevention and treatment of anxiety and depression. Nordic Journal of

Psychiatry, 62: 25 – 29.

[6] Sekulić, D., Metikoš, D. (2007). Osnove transformacijskih postupaka u kineziologiji. Fakultet prirodoslovno –

matematičkih znanosti i kineziologije Sveučilišta. Split.

[7] Švaljek, N. (2001). Bazična priprema kuglača. Diplomski rad. Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu.

[8] Buneta, M., Krištof, Š., Perman, B., Vrček, A., (1989). Kuglanje, RSIZ fizičke kulture Hrvatske, Kuglački savez

Jugoslavije, Kuglački savez Hrvatske, Zagreb.

32


6. LITERATURA

www.vusb.hr


ISBN 978-953-7847-20-3

Slavonski Brod, 2020.

Documents

KUGLANJE U NASTAVI U VISOKOM OBRAZOVANJU...VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODU KUGLANJE U NASTAVI U VISOKOM OBRAZOVANJU Hrvoje Sivrić, mag. cin. Damir Rukavina, mag. cin. Slavonski