Relativno određivanje kazni zakonodavac može izvršiti na nekoliko načina. Tako postojezatotvoreni kazneni okvir, otvoreni kazneni okvir, poluotvoreni kazneni okvir nagore ipoluotvoreni kazneni okvir nadole.

Zatvoreni kazneni okvir postoji u slučaju kad je zakonodavac u granicama općeg minimuma imaksimuma određene vrste kazne, za konkretno kriviĉno djelo odredio poseban kazneni okvirutvrđujući minimum i maksimum kazne za to djelo. To je najčešći slĉčaj određivanja sankcije.Npr, kod KD razbojništva iz čl.276 KZ FBiH: «učinilac će se kazniti zatvorom 1-10 godina».

Poluotvoreni kazneni okvir nagore postoji u slučaju ako je zakonodavac za konkretno krivičnodjelo odredio samo posebni minimum, pri tome ništa ne govoreći o posebnom maksimumu. Tadase logičkim tumačenjem uzima da važi opći maksimum te se može izreći kazna od propisanogposebnog minimuma do općeg maksimuma. Npr. kod KD ubistva iz čl.171 se kaže: «kaznit će sezatvorom najmanje 5 godina». U tom slučaju kazneni okvir iznosi 5-15 godina.

Poluotvoreni kazneni okvir nadole postoji u slučaju kada je za konkretno krivično djelozakonodavac odredio samo posebni maksimum kazne, ništa ne govoreći o posebnom minimumu.Tada se uzima da važi opći minimum. Npr. kod KD prinude, čl.185: «...kaznit će se zatvorom do 3godine».

Otvoreni kazneni okvir postoji u slučaju kad nije propisan ni posebni minimum ni posebnimaksimum. U takvim slučajevima se podrazumijeva da važi opći okvir naznačene vrste kazne.Npr. novčana kazna kod krivičnog djela neovlaštenog fotografiranja, čl.196: «Kaznit će senovčanom kaznom ili zatvorom do 1 godine». Kako nema nikakvih naznaka u pogledu mjerenovčane kazne za to djelo, sud ima mogućnost izbora da učinioca kazni novčano u općim okvirima(200-20.000 KM) ili da se opredijeli za zatvor koji u konkretnom sluĉaju može trajati 15 dana – 1godine. U izloženom primjeru zakonodavac je postavio alternativu u sankciji, ali isto tako te dvijekazne mogu biti za određeno djelo i kumulativno propisane, što znači da je tada sud obavezan daučiniocu izrekne i kaznu zatvora i novčanu kaznu. Takvo je npr. rješenje kod KD podvođenja,čl.228 se kaže: «kaznit će se zatvorom do 3 godine i novčanom kaznom». U navedenom primjerusud ima mogućnost da učiniocu izrekne kaznu u rasponu od 15 dana do 3 godine i da mu pored tekazne izrekne i novčanu kaznu u rasponu od 200-20.000 KM (za djela iz koristoljublja do 100.000KM).Kao što ni za jedno krivično djelo zakonodavac nije izričito odredio poseban kazneni okvir zanovčanu kaznu, već sud njenu visinu utvrđuje u svakom konkretnom slučaju, isto takozakonodavac koristi poseban kazneni okvir, isto tako zakonodavac koristi otvoreni kazneni okvir ikad je u pitanju dugotrajni zatvor. To znači da se dugotrajni zatvor može izreći u rasponu 20-40godina, a konkretna duţina trajanja biće određena u zavisnosti od konkretnog slučaja. Razlika uodnosu na prethodnu situaciju sa novčanom kaznom ogleda se i u tom što se dugotrajni zatvornikad ne izriče u kumulaciji sa nekom drugom kaznom, i što se prema odredbi čl.38 st.2dugotrajni zatvor nikada ne može propisati kao jedina glavna kazna. Ta kazna se može propisatisamo u alternaciji sa kaznom zatvora određenog trajanja. Npr. kod KD genocida, ratnih zločina inekih drugih KD protiv čovjećnosti i međunarodnog prava se kaže: «kaznit će se zatvoromnajmanje 5 godina ili dugotrajnim zatvorom». U takvim slučajevima sudu koji odmjerava kaznu naraspolaganju stoje 2 mogućnosti: ili da učiniocu odmjeri kaznu u rasponu od 5-15 godina, ili daučiniocu odmjeri kaznu od 20-40 godina. U takvim slučajevima isključena je mogućnostodmjeravanja kazne od 15-20 godina.