Embed Size (px)
Citation preview
POSEBNI PRILOG ZA VISOKO OBRAZOVANJE, ZNANOST I UMJETNOST 18. prosinca 2020. Br. 35
NINA PEREZA VODITELJICA NOVOG CENTRA ZA GENETIČKU EDUKACIJU
Odgovor na nedostatna genetička znanja
UNATOČ IZAZOVIMA PANDEMIJE POSTIGNUTI BROJNI USPJESI
str. 7.
str. 6.
str. 2. i 3.
»Young Universities for the Future of Europe« - najbolje ocijenjena EU mreža sveučilišta: Sveučilište u Maastrichtu, Sveučilište »Carlos III« Madrid, Sveučilište u Antwerpenu, Sveučilište u Bremenu, Sveučilište na Cipru, Sveučilište Istočne Finske, Sveučilište u Essexu, Sveučilište »Tor Vergata« Rim, Europski poduzetnici CMA-PME, Kiron Otvoreno Visoko Obrazovanje, Sveučilište »Nicolaus Copernicus« Torun, Adecco Grupa Francuska, Obrazovna Usluga Testiranja Global, Sveučilište u Rijeci
SE
RG
EJ
DR
EC
HSL
ER
Prepoznatljivi u europskim okvirima
VE
DR
AN
KA
RU
ZA
KRISTIAN NOVAK USPJEŠAN PISAC S RIJEČKOG FILOZOFSKOG FAKULTETA
Humanistika nije jezičac na vagi koji će prevrnuti državni proračunNajčitaniji i ponajbolji hrvatski pisac današnjice, autor hit naslova »Črna mati zemla« i »Ciganin, ali najljepši«, Kristian Novak, već je osam godina i profesor na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta. Iako ga se u javnosti percipira kao autora književnih uspješnica koje su doživjele i kazališne adaptacije, Novak je autor i znanstvenih knjiga, a objavio je i cijeli niz znanstvenih radova
Vox2 Petak, 18. prosinca 2020.
KRISTIAN NOVAK USPJEŠAN PISAC S ODSJEKA ZA KROATISTIKU RIJEČKOG FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U RIJECI
Krivo je u suodnos stavljati loše gospodarsko stanje i potrebu da se istražuju kultura, identitet i jezik
Iako ga se u javnosti percipira kao autora književnih uspješnica koje su doživjele i kazališne adaptacije, Novak je autor i znanstvenih knjiga, a objavio je i cijeli niz znanstvenih radova. Kaže da svako društvo kad dođe do neke razine počinje ulagati u kulturu, humanistiku i istraživanje identiteta i tekstova u najširem smislu. To je civilizacijska nadgradnja. Smatra da se to ne smije stavljati u pitanje, a to se sve više radi
Najčitaniji i ponajbolji hrvatski pisac današ-njice, autor hit naslo-va »Črna mati zemla« i
»Ciganin, ali najljepši«, Kristian Novak, već je osam godina i profesor na Odsjeku za kroa-tistiku Filozofskog fakulteta u Sveučilišta u Rijeci. Iako ga se u javnosti percipira kao auto-ra književnih uspješnica koje su doživjele i kazališne adap-tacije, Novak je autor i znan-stvenih knjiga, a objavio je i cijeli niz znanstvenih radova. Prema njegovom prvom hitu, »Črna mati zemla«, snimljen je i kratki film »Kazneni uda-rac«, dok bi se kako sam kaže, dugometražna verzija trebala snimati iduće godine.
- Dugometražni bi se trebao snimati iduće godine, ali zbog pandemije se ne može ništa predvidjeti. HAVC je već osi-gurao svoj dio sredstava, a sada nam još nedostaju koproduk-cije. Trenutno produkcijski sve manje-više stoji. Ipak, nadam se da bismo mogli snimati idu-će godine, jer za kratki film je okupljena odlična glumačka ekipa koja bi djelomično mo-gla sudjelovati i u dugometraž-nom filmu.
Priprema se i serija prema »Ciganinu«?
- Glavni je scenarist Mario Kozina, programski voditelj Ki-noteke u Zagrebu. Taj je projekt trenutno u povojima, još se radi na konceptu i sinopsisu. Igra-mo se s različitim varijantama kako bi to trebalo izgledati, a trenutno se čini da će serija djelomično pratiti roman, a djelomično prikazati ono što
se događa nakon romana.M i s l i t e , k a o n a s t a va k
romana?- Skoro, da, ali s tim se još
igramo. Teško je adaptirati. I »Črna mati« i »Ciganin« dobili su 2017. godine svoje teatarske adaptacije koje još uvijek igra-ju u Zagrebu. Već se tu vidjelo da je problematično prepri-čati nešto za daske, a filmski medij traži još veće zgusnuće. Nešto što funkcionira u knjizi, ne funkcionira i na filmu. Ne-što što je u knjizi gušt čitati de-set stranica, na filmu može biti zamorno. To je potpuno drugi medij i na romane gledamo kao na odskočne daske da stvorimo novo umjetničko djelo, s puno dinamičnijom pričom.
Zgusnuće filmaKod »Črne mati zemle« ste
i koscenarist. Koliko je druk-čije pisati scenarij u odnosu na knjigu?
- Roman kao forma daje puno veću slobodu, posebno postmo-derni roman gdje si autor može dopustiti svašta, otići u digre-siju deset stranica. U scenariju se to ne može. Ako u scenariju za film ili seriju prvih nekoliko minuta ne uhvatite gledatelja, on će početi »skrolati« po mo-bitelu, otići do frižidera ili iza-ći iz kina. Stoga, film zahtijeva puno veće zgusnuće i puno ve-ću dinamiku od romana. Puno sam toga naučio i morao pro-mijeniti u načinu razmišljanja radeći na scenariju.
«Ciganin« je nedavno pre-veden na norveški, a to nije prvi prijevod?
- Istina. Slovensko izdanje je izašlo neposredno prije pande-mije. Prvo izdanje rasprodano je u dva tjedna. Trenutno su u
pripremi mađarsko i makedon-sko izdanje. U Srbiji se prodaje već dvije godine, ali ne radi se o prijevodu, već samo o srp-skom izdanju i čak nema pro-blema s kajkavskim narječjem. Prije nekoliko tjedana je izašlo norveško izdanje kod najvećeg norveškog izdavača, Cappelen Damm. »Črna mati« pak je pre-vedena i na engleski pa se čak u ovim trenutnim uvjetima ne mogu požaliti.
«Ciganin« se samo u Hrvat-skoj prodao u dvadesetak tisu-ća primjeraka, a ni »Črna mati« nije daleko. To je za hrvatske uvjete izniman uspjeh?
- U Hrvatskoj su stvari takve da će se najbolja zbirka poezije prodati u 300 primjeraka, što je šteta jer imamo odličnih pjesni-kinja i pjesnika. Zbirke kratkih priča prodaju se u nešto malo više primjeraka, a roman ako dođe do tisuću prodanih pri-mjeraka smatra se bestsellerom. Treba uzeti u obzir da sam imao i puno sreće, jer obje su premi-jere bile u istoj godini pa je to podignulo vidljivost i sve je išlo nekako samo od sebe. Uspjeh prve knjige, pa uspjeh druge knjige u relativno kratkom vre-menu i puno dobrih čitateljskih komentara usta do usta bili su ključni za uspjeh, čini mi se. Ima puno autora koji napišu sjajne knjige, ali im se poklopi da ne ispadne tako. Mislim da oni koji su izdali knjige sad za vrijeme korone imaju faktor koji će smanjiti uspjeh, jer ne-ma mogućnosti promocije na koju smo naučeni.
Kruh sa sedam koraZnači li to da se u Hrvatskoj
može živjeti od pisanja?- Ima spisateljica i pisaca koji
Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
U Hrvatskoj su stvari takve da će se najbolja zbirka poezije prodati u 300 primjeraka, što je šteta jer imamo odličnih pjesnikinja i pjesnika
»
SEM
PER
MA
GIS
Pohvala slobodnom umu
Bliži se kraj godine koju svi proglašavaju godinom koju treba što prije zaboraviti, godinu u kojoj je svijet doživio kataklizmu još nejasnih posljedica. Shvatili smo koliko
smo krhki i koliko malo znamo unatoč tome što znamo jako mnogo. Sve češće se pitamo kako smo se zatekli u ovom stanju i kako smo zanemarili ili propustili vidjeti da smo oslabili svoju otpornost baveći se raznim formama osvajanja i zadržavanja moći. I svatko je od nas, zasigurno, postavio sebi pitanje jesmo li svoje osobne prioritete postavili na pravi način. Tjeskobni pred silinom društvene neizvjesnosti, jer se kraj i posljedice krize još ne naslućuju, uvjereni smo ipak da nam neće nedostajati hrabrosti i mudrosti da i ovu prebrodimo. No, možda je prigodno završiti godinu razmišljajući o tome što uistinu čini dobar život.
Mnogi su veliki ljudi otvarali ovu temu u kriznim prilikama nalik ovoj našoj, a neki su je otvarali jer su imali intelektualne snage baviti se njome – i kada nisu bili prisiljeni. Slučajem ili s takvom namjerom, dobila sam od kćeri na poklon posljednjih mjeseci dvije knjige, ‘Meditacije’ Marka Aurelija i ‘Eseje’ Michela de Montaignea. U Montaignea sam se zaljubila još na fakultetu, a u Marka Aurelija puno kasnije. Marko Aurelije je bio rimski car iz 2. stoljeća, a Montaigne državni službenik, parlamentarac i gradonačelnik iz 16. stoljeća. Obojica, prije i iznad svega, filozofi. Ali ne od onih velikih i utjecajnih sa zaokruženim teorijama o kojima se uči u obveznim kolegijima na studijima filozofije, kulturologije ili politologije. Pisali su za sebe i svoje najbliže, kako bi oni sebe i drugi njih bolje razumjeli, ne misleći i ne obraćajući se širokom čitateljstvu. Nisu bili učitelji i nisu imali sljedbenike. Oba djela su nestrukturirana, Montaigne piše eseje o različitim nepovezanim temama, a Marko Aurelije zapisuje svoje misli, posve fragmentarno. Ono što ih, međutim, povezuje više od filozofske forme i motivacije jest stoički stav prema svijetu i životu, ali i epikurejski rafinirani introvertni hedonizam koji se hrani plemenitim sadržajima.
Obojica su duboko svjesni vlastitih slabosti i sumnji, ali ih ne pokušavaju sakriti ni od sebe, ni od drugih. Već je to važna pouka koja umiruje. U vremenima
iskušenja, možda više nego ikada, dobro je izlaziti jedni pred druge bez himbe i uljepšavanja, kako kaže Montaigne. Obojica podsjećaju na to koliko smo, kao ljudi, slabi i koliko se lako i brzo obeshrabrujemo. Ambis strahova i krivljenja drugih otvaramo brzo, bez razmišljanja o stvarnim razlozima kriza i odnosa - koji su velikim dijelom dio ljudske prirode i nužnosti prirodnog poretka. Ne vidimo da je, i u vremenima kriza, jedino smisleno fokusirati se na vlastite mane i postupke koje možemo ispravljati, a ne na tuđe na koje ne možemo utjecati, kaže Aurelije.
Ovo nisu vesele knjige, one su pomalo neobične kao i njihovi autori, ali su plemenite i sjetne. One su osobne, ali neprocjenjivi prikaz kako mudri razmišljaju o sebi, svojim preokupacijama, predrasudama, problemima, strahovima i nadama. Obojica se bore da postignu vrlinu, da budu autentični, pošteni, istinoljubivi, kompletni. Kada razmišljamo o vlastitim prioritetima, možda nije na odmet podsjetiti se da su ovi dobri i mudri ljudi nadasve cijenili i prakticirali skromnost. A kada razmišljamo što nam je činiti, treba se podsjetiti da su postali veliki jer su bili hrabri i uporni u razumijevanju realnosti i samo-usavršavanju.
Iako su puno toga razumjeli, nisu bili ogorčeni ljudi i rijeko su pokazivali prijezir prema bilo kome. Naprotiv, nezahvalnost, aroganciju i neiskrenost drugih ljudi pripisivali su nerazlikovanju dobra od zla ili pak nestalnoj ljudskoj prirodi. Oni su željeli biti jednostavni, svoji, snažni u podnošenju životnih udaraca, mudriji od svojih tijela i vanjskih događanja. Montiagne je više zaokupljen svakodnevicom kada piše o zakonima protiv raskoši, kako duša svaljuje brige na krive stvari kada joj prave nedostaju, kako plačemo i smijemo se za istu stvar i kako dobro i zlo ovise dobrim dijelom o tome kako mi na njih gledamo. Aurelije je više okrenut univerzalnom, zakonima prirode kada nas podučava da trebamo biti postojani u dobrome poput smaragda koji zadržava svoju boju, bez obzira na to što drugi kažu ili čine.
Jedan engleski filozof kojega su zaokupljale teme svakodnevice i dobrog života i koji je za ta svoja promišljanja dobio Nobelovu nagradu za književnost, Bertrand Russell,
bio je vrlo kritičan prema ovakvim filozofima tvrdeći da nas navode na krivi put poručujući da nije presudno što nismo sretni, sve dok činimo dobro i ispravno. Russell je kritizirao stav hrabrog beznađa kao oblik samozavaravanja ili ‘kiselog grožđa’, nesvjesnog obezvrjeđivanja onoga što nam je nedostižno, kao što u Ezopovoj basni lisica proglasi nedostižno grožđe – kiselim. Hegel je zamjerao da su to puke terapije za dušu, da je zaokupljenost sobom nedostojna filozofa, a svođenje smisla života na razmatranje štete za naša emocionalna stanja odraz ravnodušnosti prema puno većim problemima i patnjama ljudi.
Kojoj god se strani priklonili, nema spora da su Aurelijeva i Montaingeova djela književna i filozofska klasika samo-refleksije i humanizma. Kada na kraju jedne neobične i teške godine rezimiramo i planiramo sljedeću, njihove pouke su dobrodošla intelektualna pohvala racionalnom, snažnom, jasnom i slobodnom umu.
Svako vam dobro želim u novoj godini.
Snježana PRIJIĆ SAMARŽIJA
Piše
DA
MIR
ŠK
OM
RLJ
Uvijek osjetim fizički trenutak na predavanju kad se studenti isključe i kad više nema povratka
»
DA
MIR
ŠK
OM
RLJ
Novak je na riječki Odsjek za kroatistiku došao prije osam godina
Vox 3Petak, 18. prosinca 2020.
KRISTIAN NOVAK USPJEŠAN PISAC S ODSJEKA ZA KROATISTIKU RIJEČKOG FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U RIJECI
Krivo je u suodnos stavljati loše gospodarsko stanje i potrebu da se istražuju kultura, identitet i jezik
žive od toga. Nema ih puno. Znam više ljudi koji žive pišući za teatar, nego onih koji žive od romana, pjesama i kratkih priča. To je kruh sa sedam kora. Ja se ne želim dovesti u situaci-ju da mi životni prihodi ovise samo o tome, jer inspiracija je neposlušan ljubimac i bio bih pod pritiskom da barem sva-ke dvije godine izbacim novu knjigu na tržište. A ne mogu se obvezati da ću biti u stanju svake dvije godine objaviti ne-što što je barem solidno.
Ipak, inspiracije vam ne ne-dostaje, jer već pripremate nešto novo?
- Imam nekoliko skica, ali još se nije iskristaliziralo što će od toga biti. Početkom sljedeće go-dine bit će jasno u koju priču od tih krećem. Polako kopam, slažu se međuljudski odnosi koje želim opisati i koji su mi zanimljivi. Samo je još jedna priča vezana za Međimurje, a ostale se samo djelomično dodiruju s Međimurjem i sve su više vezane za neke druge lokacije.
Kakva je hrvatska suvre-mena književna scena danas?
- Mislim da je jako kvalitetna. Za naciju s nešto više od četiri milijuna stanovnika imamo vr-hunskih pjesnikinja i pjesnika. Svako malo se pojavi neko no-vo ime. Ne može se očekivati da će se svake godine pojaviti nešto što će porušiti sve rekor-de i dići kvalitativnu ljestvicu, jer nema nas toliko. Ovo nije onaj klišej »o kolegama i kole-gicama sve najbolje«, iskreno to mislim: meni su hrvatski
pisci i spisateljice važan izvor nadahnuća.
Na riječki Odsjek za kroa-tistiku došli ste sa zagrebač-kog Odsjeka za germanistiku. Studirali ste oboje, ali odakle takva promjena?
- Studirao sam jedno i dru-go, pa doktorirao na općoj lin-gvistici, kad sam predavao kao asistent na germanistici u Za-grebu. Međutim, došlo je do situacije da je nas troje bilo u istom zvanju i nije se znalo kad će promaknuće. A budu-ći da filolozi u Hrvatskoj nisu nepresušan bazen ljudi, kad se na riječkom Sveučilištu na Odsjeku za kroatistiku otvori-lo mjesto docenta, dobio sam signal da bih bio dobrodošao. Odluka nije bila laka, ali sam zaključio da ću vremenom bi-ti sve manje sklon takvim pro-mjenama. Nije to bila samo promjena radnog mjesta, jer akademske okoline su slične, već sam potpuno mijenjao po-dručje predavanja. U Zagrebu sam predavao njemačku sin-taksu, a u Rijeci predajem hr-vatsku morfologiju. Trebala su mi dobra četiri mjeseca ozbilj-nih priprema da dođem u Ri-jeku kompetentno predavati. I eto me već osam godina ovdje.
Između oduševljenja i očaja
Kako to izgleda kad uspje-šan pisac stane pred studente?
- Generalno sam većinom nezadovoljan time što radim i kako radim. Uvijek osjetim fi-zički trenutak na predavanju kad se studenti isključe i kad
više nema povratka. Pokuša-vam sadržaj koji nije osobito atraktivan učiniti što atraktiv-nijim i što bližim studentima, ali ograničen sam samim gra-divom i vremenom. S jedne strane bude najljepši dan na svijetu kad uspijem probiti nekakvu barijeru u njihovom razumijevanju, a s druge strane bude najtužniji dan kad dam sve od sebe i vidim da nema reakcije kakvu sam očekivao. To je stalno stanje između odu-ševljenja i očaja.
Jesu li današnje generacije studenata drugačije od vaše generacije?
- Jesu. Promjena je prven-stveno na tehnološkoj razi-ni. Studenti su danas na dva klika udaljeni od bilo koje in-formacije koja im treba i svje-sni su toga. Zato možda nisu toliko skloni pamćenju. Kad sam ja studirao, morao sam, da bih došao do neke informa-cije, provoditi sate u knjižni-ci, tražiti po registratorima da bih našao neki naslov, pa opet tražiti po registratorima i on-da čekati nekoliko mjeseci da neka dobra duša vrati knjigu koja mi treba. Danas je dobar dio sadržaja digitalno dostu-pan i bude mi žao kad dođe student koji je očigledno in-teligentan i ima nos za sve što treba, a lijeno mu je. Pitam ih shvaćaju li kako je to ne bi-ti na dva klika od informaci-je. Oni preko mobitela mogu doći do tekstova iz 19. stoljeća za koje sam ja morao otvarati prašnjave kutije. S druge stra-ne, artikuliraniji su što se tiče
svojih prava nego što je bila moga generacija, za koju je profesor bio autoritet. Sjedili smo, šutjeli, nismo se previše bunili. A kad se ove generaci-je pita čime su nezadovoljni, u pravilu će odgovoriti.
Opravdavanje postojanja
Posvećeni ste i znanstve-nom radu?
- Upravo je istraživanje ono što me privuklo akademskoj karijeri. U nastavnom sam ra-du isprva imao veliki strah od javnog nastupa. S vremenom sam našao neki modus, ali još uvijek je to nekakav napor, dok mi istraživanje nikada nije na-por. Kad se nađem u prilici da istražujem nešto, samo bih to radio. Kad bih složio priorite-te i želje, onda bi mi na prvom mjestu bio istraživački rad, na drugom mjestu bi bila nasta-va, a na trećem administraci-ja. Trenutno sam s još nekoliko kolegica s Katedre za hrvatski jezik na projektu profesorice Diane Stolac »Hrvatska pisana baština od 18. do 20. stoljeća«. Dobili smo sjajne rezultate eva-luacije za ovu godinu, puno to-ga objavljujemo i zadovoljan sam tom mikroklimom. Kao i klimom na Sveučilištu, zapravo.
Jeste li zadovoljni položa-jem humanistike?
- Sve češće moramo oprav-davati svoje postojanje i to konstantno nekakvim pove-zivanjem s gospodarstvom i korporativnim miljeom. Opće-nito nemam ništa protiv toga da se, posebno u našoj zemlji,
financiraju akademska istraži-vanja koja mogu biti gospo-darski učinkovita. Ali huma-nistika je tako mali dio kolača i inače smo trošili toliko malo novaca da je licemjerno tražiti da konstantno usmjeravamo projekte prema gospodarstvu. Jednostavno, humanistička su istraživanja često fundame-talna i ne kreću iz motiva koji se uporno od nas traže. Kri-vo je u suodnos stavljati loše gospodarsko stanje u zemlji i potrebu da se istražuju naša kultura, identitet i jezik. Sva-ko društvo kad dođe do neke razine počinje ulagati u kultu-ru, humanistiku i istraživanje identiteta i tekstova u najširem smislu. To je civilizacijska nad-gradnja. Smatram da se to ne smije stavljati u pitanje, a to nam sve više rade. Kao: »Gle-dajte, ljudi kopaju po smeću i traže prazne boce, a vi ste tu potrošili tisuće kuna na istra-živački projekt koji s njegovom kvalitetom života neće imati veze«. Trebamo se oduprijeti takvoj inscenaciji. Humani-stika sigurno nije jezičac na vagi koji će prevrnuti državni proračun i koji će, ako ga se eliminira, ovu zemlju učiniti bogatijom. Nikome ne bi tre-balo objašnjavati zašto je važ-no baviti se pitanjima jezika, identiteta, kulture, povijesti. Podsjećam da to stvarno ne košta puno. Hrvatska ima par stotina ljudi koji se bave ti-me i nitko od nas neće se, niti se želi, obogatiti na tome. Za većinu nas sama je prilika za istraživanje dovoljna nagrada.
Huma-nistika sigurno nije jezičac na vagi koji će prevrnuti državni proračun i koji će, ako ga se eliminira, ovu zemlju učiniti bogatijom
»
Huma-nistika je tako mali dio kolača i inače smo trošili toliko malo novaca da je licemjerno tražiti da konstantno usmje-ravamo projekte prema gospo-darstvu
»
DA
MIR
ŠK
OM
RLJ
Vox4 Petak, 18. prosinca 2020.
COVID-19 PORUKE TREĆI U NIZU OD PET ZNANSTVENIH INTERDISCIPLINARNIH SKUPOVA POSVEĆEN STEM PODRUČJU
Znanost i tehnologija najmoćniji su alati za opstanakTreći u nizu od pet skupova bio je posvećen pitanju kako je STEM područje pomoglo u borbi s pandemijom te kako će se znanost i tehnologija razviti u kontekstu novih izazova. Nakon završetka ciklusa Sveučilište i HAZU - Zavod za biomedicinske znanosti u Rijeci producirat će dokument pod nazivom COVID-19 UNIRI MESSAGES koji će sadržavati zaključke o smjeru i potrebi daljnjih znanstvenih istraživanja i društvenih djelovanja
S veučilište u Rijeci i Hr-vatska akademija zna-nosti i umjetnosti – Za-vod za biomedicinske
znanosti u Rijeci organizirali
su interdisciplinarni znanstve-ni skup »COVID-19 poruke« (COVID-19 MESSAGES). Kon-ferencija je zamišljena kao ciklus od pet jednodnevnih znanstvenih skupova, a treći u nizu bio je posvećen pita-nju kako je STEM područje
pomoglo u borbi s pandemi-jom te kako će se znanost i tehnologija razviti u kontek-stu novih izazova. Nakon zavr-šetka ciklusa Sveučilište i HA-ZU - Zavod za biomedicinske znanosti u Rijeci producirat će dokument pod nazivom
COVID-19 UNIRI MESSAGES koji će sadržavati zaključke o smjeru i potrebi daljnjih znan-stvenih istraživanja i druš-tvenih djelovanja. Time Sve-učilište u Rijeci, uz podršku Hrvatske akademije znano-sti i umjetnosti – Zavoda za
biomedicinske znanosti u Ri-jeci, želi pridonijeti razmjeni ideja s ciljem uspješnijeg su-očavanja s izazovima pande-mije koronavirusa COVID-19 i naglasiti posvećenost Sveuči-lišta svojoj javnoj misiji druš-tvene odgovornosti.
Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
SENKA MAĆEŠIĆ, PROREKTORICA ZA INFORMATIZACIJU I ORGANIZACIJU UNIRISTEM za opstanak ljudske vrsteOsnovni zadatak trećeg u nizu znanstvenog sku-pa COVID-19 poruke bio je odgovoriti na pitanja kako nam je STEM pomogao sučiti se s pande-mijom, što mogu činiti znanstvenici i inženjeri u budućnosti te kako će se znanost i tehnologi-ja razviti uslijed novih izazova. Konferencija je pružila i puno širi pogled, i to ne samo sa STEM stajališta, već i s antropološkog stajališta. Odma-knuli smo se od sadašnjeg trenutka i sagledali čitav put ljudske vrste, povijest i budućnost, a sve kako bismo osvijestili da smo svi jedna, i to vrlo jedinstvena, vrsta. Istaknuto je da (baš kao i svaka druga vrsta) imamo vrlo snažan instin-kt preživljavanja, ali i da u usporedbi s drugim vrstama imamo potpuno drugačiji skup alata za postizanje toga cilja. Naši alati nisu samo oni koji su unaprijed zadani biologijom, već i sva tehnološka dostignuća koja nam pomažu da upravljamo bilo kojim uvjetima u kojima se nađemo, da unaprijedimo naše postojanje i osi-guramo opstanak kroz tisućljeća. Naše su-permoći, proizvodi STEM-a, dokaz da su znanost i tehnologija naša najmoćniji alati za opstanak. Predavači i sudionici skupa po-nudili su nam ohrabru-juće činjenice i ideje koje možemo sabrati u sljedeće zaključne poruke:*Možemo i trebamo evoluirati u multiplane-tarnu vrstu. Tehno-logije za kolonizaciju planeta ili satelita u našem Sunčevom su-stavu već postoje, dok su za udaljenija mjesta u svemiru potrebna nova otkrića. Moramo slijediti taj cilj jer jedi-no diversifikacija mje-sta i uvjeta u kojima se ljudske civilizacije razvijaju mogu nam osigurati dugovječnost u svemiru.*Moramo transformirati industriju i ekonomiju kako bismo sačuvali naš dragocijeni planet. Obnovljiva energija već je jeftinija od fosilnih goriva pa je nužno da
se ekonomskim i političkim mjerama pomogne naftnoj industriji da se transformira u industriju koja gradi elektrane iz obnovljivih izvora. Drugi putovi za očuvanje Zemlje, poput osiromašivanja stanovništva ili usporavanja tehnološkog razvoja, nisu prihvatljivi.*Možemo i moramo koristiti umjetnu inteligen-ciju i svu informatičku tehnologiju za dobrobit svih ljudi. Umjetna inteligencija može se koristiti na razne načine koji mogu značajno unaprijediti naš svakodnevni život: digitalni zdravstveni asi-stenti na bazi umjetne inteligencije, blockchain tehnologije za veću sigurnost, ML algoritmi koji prepoznaju lažne vijesti, IT alati koji nas rastere-ćuju od ponavljajućih i nekreativnih poslova itd. Stvarna prijetnja leži u mogućim kršenjima ljud-skih prava i privatnosti, u nejednakoj dostupnosti inovacija, a ne u nekoj vojsci super inteligentnih i neprijateljskih robota, jer takvi još uvijek posto-je samo u filmovima.*Predviđanje je ulitmativna vještina opstanka i STEM proširuje tu vještinu. Mozak je u suštini
stroj za predviđanje, a znanost tu vještinu unaprjeđuje. Danas novi matematički i računalni algoritmi te povećana snaga raču-nala podižu tu vješti-nu na potpuno novu razinu. Primjene novih algoritama u virologiji i epidemiologiji poma-žu u borbi protiv CO-VID-19 pandemije i svih sličnih izazova na impresivne nove nači-ne. Računalne simula-cije mogućih stvarno-sti i ishoda temeljene na novim algoritmima daju nam odgovore potrebne za donošenje ispravnih odluka za bolju budućnost.*STEM trebamo kori-stiti za opstanak i rast ljudske vrste. STEM stvara alate koji se mogu koristiti za naš rast, kao i za uništa-vanje. Potrebna su nam druga znanja i drugi koncepti i ideje, posebno iz društve-nih i humanističkih znanosti, kako bismo uvijek mogli donijeti pravi izbor.
Naše supermoći, proizvodi STEM-a, dokaz su da su znanost i tehnologija naša najmoćniji alati za opstanak
Senka Maćešić
»
Problem širenja lažnih vijesti jedna je od najvećih opasnosti infodemije jer može negativno utjecati na tijek širenja pandemije
Ana Meštrović
»
IGOR MEZIĆ, SVEUČILIŠTE U KALIFORNIJI, SANTA BARBARA, SAD
Predviđanja i crni labudovi
U drugoj polovini dvadesetog stoljeća predviđanje ponašanja di-namičkih sustava doživjelo je promjenu u paradigmi zbog otkrića da je moguća kaotična dinamika čak i u jednostavnim, fizikalnim, dinamičkim sustavima za koje zakoni evolucije ne ovise o vremenu. Suština paradigme koja je tada nastala bila je dugoročna eksponen-cijalna divergencija trajektorija. Ipak, ni ta paradigma nije pokrila drugi tip nepredvidljivosti, pojavu »crnog labuda«. Nije pokrila niti činjenicu da su kratkoročne predikcije često nemoguće, čak i za su-stave s eksponencijalnom divergencijom.U formalizmu koji razvijamo u mojoj istraživačkoj grupi, dinamika tipa »crnog labuda« događa se kada se temeljni dinamički sustav nenadano pomakne s jedne na drugu, različitu, dinamiku. Metode učenja i predikcije trebale bi biti sposobne prepoznati taj pomak u ponašanju, otkriti ga kroz gubitak pouzdanosti.U toj najnovoj paradigmi koju razvijamo moć predviđanja procje-njuje se dinamički i razina pouzdanosti koristi se za kombiniranje dugoročnog i kratkoročnog predviđanja. Tu paradigmu u našim istra-živanjima primjenjujemo na sustave koji pokazuju takvo ponašanje. Matematička podloga naše teorije i algoritama temelji se na opera-tivno-teorijskom pristupu u kojem je dinamika sustava ugrađena u beskonačno dimenzionalni sustav. Zahvaljujući sposobnosti dugoroč-nog predviđanja naši algoritmi pokazuju eksponencijalni (u vreme-nu) rast broja slučajeva gripe u cijelom svijetu, prisutan najmanje od 1997. godine. Također pokazuju i da naš formalizam točno identi-ficira pandemiju gripe 2009. - 2010. kao pojavu »crnog labuda«, što je spriječilo algoritme temeljene na strojnom učenju (kao što je bio Google Flu) da postignu dobre performanse predviđanja nakon 2010.Isti pristup primijenili smo i u predikciji problema u drugim složenim skupovima podataka, kao što su indikatori geomagnetskih suboluja. Puno smo razmišlali i o fundamentalnim ograničenjima predvidljivo-sti, jer to slijedi iz naše teorije. Primijenili smo algoritam i za procje-nu evolucije COVID-19 pandemije, u cijelom svijetu i u Sjedinjenim Državama. Naši rezultati pokazuju da, unatoč činjenici da su podaci o slučajevima COVID-19 zaraze ponekad pogrešno prijavljivani, naši algoritmi prepoznaju devijacije, prilagode se i nastave precizno pred-viđati i to isključivo iz podataka, bez ikakvog temeljnog modela.
Mate-matička podloga naše teorije i algoritama temelji se na operativno-teorijskom pristupu u kojem je dinamika sustava ugrađena u bes-konačno dim-enzionalni sustav
Igor Mezić
»
Vox 5Petak, 18. prosinca 2020.
COVID-19 PORUKE TREĆI U NIZU OD PET ZNANSTVENIH INTERDISCIPLINARNIH SKUPOVA POSVEĆEN STEM PODRUČJU
U današnje se vrijeme grana umjetne inte-ligencije bavi konceptom stvaranja strojeva koji razmišljaju i ponašaju se kao ljudi u ra-cionalnom smislu
Ivan Štajduhar
»
Ono što možemo ponijeti sa sobom dovoljno nam je za put do Marsa što predstavlja prvi korak prema ljudima kao multi-planetarnoj vrsti
Marin Karuza
»
Moramo brzo ulagati u obnovljive izvore energije i postupno ukidati tehnologije za pro-izvodnju fosilnih goriva za koje imamo alternativu
Neven Duić
»
IVAN ŠTAJDUHAR, TEHNIČKI FAKULTET
Optimalno ponašanje agentaZnanstvenici su se od pamtivijeka bavili idejom o stvaranju strojeva koji razmiš-ljaju i ponašaju se poput ljudi. Već su antički filozofi uspostavili pravila koja upravljaju ispravnom mišlju, koja se da-nas koriste kao temelj suvremenih susta-va za dokazivanje teorema i automatsku dedukciju. Dulje smo vrijeme vjerovali da računanjem možemo oponašati rasuđiva-nje, što bi nam omogućilo razumijevanje procesa koji utječu na obrasce ponašanja – ispostavilo se, međutim, da je forma-lizirati racionalnu misao na taj način za-htjevno. S druge strane, analiziranje svoj-stava mozga pokazalo se neupotrebljivim za oponašanje misaonih procesa koji se odvijaju u našim glavama, iako je ono dovelo do napretka u drugim istraživačkim poljima. Bez obzira na pristup koji se ko-risti za modeliranje misaonog procesa koji stoji iza donošenja odluka, umjetno opo-našanje inteligencije nije nam pomoglo u razumijevanju ljudske inteligencije. Primje-tan napredak u grani umjetne inteligencije zabilježen je tek kada se istraživački fokus preusmjerio na racionalno djelovanje, za-nemarujući suštinu prethodnih pristupa. U današnje se vrijeme grana umjetne inteli-gencije bavi konceptom stvaranja strojeva koji razmišljaju i ponašaju se kao ljudi u racionalnom smislu, tj. umjetnih agenata koji se ponašaju optimalno. Optimalnom ponašanju agenta se može podučiti kori-štenjem algoritama za pretraživanje pro-stora stanja i kroz samoigru. Iako danas znamo simulirati racionalno djelovanje autonomnog agenta u problemima manjih razmjera u simuliranom okruženju, poput igara, isto se ne može reći za probleme velikih razmjera – takve koji uključuju ne-izvjesnost u visoko dinamičnom i promje-njivom okruženju, tj. u stvarnom svijetu. Ovdje pak djelotvornost agenta uvelike
ovisi o njegovoj sposobnosti da uči brzo i iz manje primjera – čemu se može pomo-ći nadogradnjom percepcije agenata stroj-nim učenjem, kroz apstrahiranje prostora stanja, i korištenih strategija pretraživanja q-učenjem.Duboko učenje pruža nam okvir za sveo-buhvatno učenje transformacija ulaznog prostora značajki izravno iz podataka, pu-tem slojevitih predstava, što se pokazalo korisnim za rješavanje visoko nelinearnih problema. To je pak rezultiralo značajnim poboljšanjima u modeliranju brojnih slo-ženih problema, koji su se prije smatrali nerješivim za primjenu u stvarnom svijetu, npr. prijevod slike u sliku, prijevod izme-đu pisanih ili govorenih jezika i slikanje slika. Ista je tehnologija pokrenula i razvoj tehnika koje oponašaju ljudske sposobno-sti ili izgled, poput prijenosa umjetničkog stila i sinteze govora. Iako se te tehnologi-je mogu koristiti za izgradnju autonomnih agenata koji nadmašuju ljudsku sposob-nost u obavljanju brojnih visoko speci-jaliziranih zadaća, njihova inteligencija strogo je ograničena na konkretnu zadaću i često ih je lako navesti na neoptimalno djelovanje.
MARIN KARUZA, ODJEL ZA FIZIKU UNIRI
Fizika svemirskih putovanjaPandemija bolesti COVID-19 podsjetila nas je na slabosti ljudske vrste i društva općenito. Iako se ne bi trebalo raditi o događaju koji može uzrokovati izumira-nje, postavlja se pitanje je li pametno držati sva jaja u jednoj košari, odnosno je li došlo vrijeme za kolonizaciju drugih planeta. Da bismo našli odgovor na to pitanje, pogledajmo reakciju medicinskih znanosti na pandemiju. Uočavamo da je najjače oružje u borbi s koronavirusom još uvijek ono izmišljeno prije više stotina godina. Tu prvenstveno mislim na karan-tenu koja se spominje još 1377. godine u Dubrovačkoj Republici. Drugo masovno dostupno oružje su maske za lice koje su se koristile još u srednjem vijeku za obra-nu od kuge. Bilo bi nepravedno reći da znanost od tada nije napredovala. Imamo cjepiva, napredne mogućnosti testiranja, no još uvijek najšire dostupni i najučinkovitiji odgovor daju mjere stare nekoliko stolje-ća. No kakva je situacija u fizici? Koje mogućnosti imamo na raspolaganju za svemir-ska putovanja? Odmah pada u oči da su jednadžbe koje nam omogućavaju iskorak u Svemir stare više od tri stoljeća. Prvi ih je zapisao Isaac Newton 1687. godine i još uvi-jek predstavljaju jedino sredstvo za međuplanetarni let. Osim općeg zakona gravitacije koristi se i zakon akcije i reakcije, odnosno nešto što smo svi iskusili dok smo iskakali iz barke. Prilikom skoka barka se pomakne u suprotnom smjeru od smjera skoka. Iako je raketni pogon jedan od najsavršenijih strojeva ikad izumljenih princip je taj. Na su-protnu stranu od željenog smjera kretanja izbacuje neku tvar velikom brzinom. Jasno je da su nam za kretanje po svemirskim prostranstvima potrebni masa i energija. Za sada se njihovi jedini izvori nalaze na Zemlji, no ono što možemo ponijeti sa sobom dovoljno nam je za put do Marsa što predstavlja prvi korak prema ljudima kao multiplanetarnoj vrsti. Za korak dalje potrebno je na Marsu uspostaviti civilizaciju s mogućnošću proi-zvodnje goriva te u daljnjim skokovima otići na druga prikladna svemirska tijela. Mjese-ci vanjskih planeta bi se mogli pokazati pogodnima jer je na njima otkrivena voda koja je nužna za održavanje života i za proizvodnju goriva. Možemo li napraviti i korak dalje te postati vrsta koja nastanjuje više sunčevih sustava? Rezultati istraživanja nam govore da poznajemo samo 5 posto sastava Svemira dok nam je ostatak vrlo slabo poznat. Čine ga tamna tvar, otprilike 25 posto, i tamna energija, oko 70 posto. Ako otkrijemo i uspješno zauzdamo i taj tamni sektor, mogućnosti postaju gotovo neograničene. Na raspolaganju ćemo imati beskonačan izvor mase i energije koji će nam omogućiti ne samo putovanje unutar našeg, već i iskorak u druge sunčeve sustave.
ANA MEŠTROVIĆ, ODJEL ZA INFORMATIKU UNIRIPandemiju prati infodemija»A multilayer network approach for fake news detection during the COVID-19 crisis« naziv je predavanja Ane Meštrović koja je predstavila dio istraživanja koje se izvodi u okviru projekta Hrvatske zaklade za znanost pod nazivom »Multilayer Framework for the Information Spreading Characterization in Social Media during the COVID-19 Cri-sis - InfoCoV«. Cilj projekta je omogućiti bolje razumijevanje komunikacije vezane uz COVID-19 u društvenim medijima primjenom postupaka iz područja umjetne inteligen-cije. Naime, jedan od popratnih problema pandemije uzrokovane koronavirusom je in-fodemija, odnosno velika količina informaci-ja koje dolaze iz različitih izvora i koje mogu biti međusobno kontradiktorne, neprovjere-ne ili pogrešne. U tom kontekstu problem širenja lažnih vijesti jedna je od najvećih opasnosti infodemije jer može negativno utjecati na tijek širenja pandemije.Algoritmi koji omogućavaju automatsko ot-krivanje širenja lažnih vijesti u društvenim medijima oslanjaju se na postupke strojnog učenja i primjenu neuronskih mreža. Recen-tna istraživanja pokazala su da se unutar društvenih mreža lažne vijesti šire statistič-ki značajno brže, dublje i dalje od istinitih vijesti. Također, pokazano je da se struktu-ra mreže širanja lažnih vijesti razlikuje od strukture mreže širenja istinitih vijesti. Me-đutim, infodemija je postavila nove izazove jer se radi o bitno većoj količini informacija i velikom broju korisnika koji sudjeluju u komunikaciji. Jedno od najnovihih istraživanja iz tog područja je istraživanje grupe autora koju vodi prof. A. Scala objavljeno u listopa-du ove godine u uglednom časopisu Scientific Reports pod naslovom »The COVID-19 social media infodemic«. U tom istraživanju autori su analizirali više različitih društve-nih mreža i nisu pronašli statistički značajnu razliku između vremenskih značajki šire-nja istinitih i lažnih vijesti. Rezultati tog istraživanja upućuju na to da je možda potreb-no uzeti u obzir i neke druge aspekte širenja poruke, a ne samo vremenski aspekt.U okviru projekta InfoCoV predlaže se formalizam »višeslojni okvir« (engl. multilayer framework) koji objedinjuje više različitih aspekata poruke: sadržaj poruke, kontekst poruke u smislu svojstava društvene mreže u kojoj se poruka širi i dinamiku širenja poruke. Svaki od tri aspekata prikazuje se kao niz numeričkih značajki koje objedinje-ne u jedinstveni vektor opisuju poruku. Takav numerički zapis koristi se u postupcima otkrivanja lažnih vijesti. Otkrivanje širenja lažnih vijesti vezanih uz COVID-19 u ovom trenutku je iznimno važan i zahtjevan zadatak. Znanstvena zajednica tu može pomoći na različite načine, počevši od davanja znanstveno utemeljenih objašnjanja za netočne informacije, pa do razvijanja algoritama iz područja umjetne inteligencije koji omoguća-vaju automatsko otkrivanje lažnih vijesti.
NEVEN DUIĆ, FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE, SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
Već više od stoljeća znamo da fosilna goriva uzrokuju klimatske promjene i već pet desetljeća znamo da će klimatske promjene donijeti poguban učinak našoj civilizaciji i prirodi tijekom XXI. stoljeća, međutim zajedničko djelovanje industri-je fosilnih goriva, financijskih institucija i uključenih vlada blokiralo je borbu protiv klimatskih promjena. Srećom, svijet je podijeljen na 200-tinjak suverenih drža-va pa su neke od njih prepoznale interes za klimatsku akciju, ulažući u nove teh-nologije potrebne za ublažavanje klimat-skih promjena: obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost, dekarbonizacija. Proces je bio spor zbog nedostatka glo-balnih napora i intenzivnog rada fosilnih lobija na blokiranju napora na među-narodnoj, multilateralnoj i nacionalnoj razini, međutim do 2008. razvijene su tehnologije za energetsku tranziciju.Neke su države započele s tranzicijom, financijske institucije koje su prepozna-le korist pridružile su se, no neumoljivi ekonomski napredak učinio je tranziciju presporom da pomogne protiv klimat-skih promjena, iako je postalo jasno da interesi za fosilna goriva gube rat protiv klime. Neprijatelj će biti poražen, ali strpljivi će se na kraju morati prilagoditi katastrofalnoj 3 - 4 stupnja višoj tempe-raturi, što može značiti kraj civilizacije i svijeta kakvog poznajemo.To što je COVID-19 učinio bilo je nevje-rojatno. Nakratko je u potpunosti zausta-vio putovanja i mnogo nebitnih gospo-darskih aktivnosti, a što je uzrokovalo i pad potrošnje marginalne energije, što uglavnom znači smanjeno korištenje fo-silnih goriva. To samo po sebi neće imati trajni učinak na klimatske promjene, jer će se stopa rasta koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi samo zanemarivo smanjiti, ali je donijelo mnogo dublje promjene - pokazalo je krhkost ulaganja
u fosilna goriva.Cijena goriva je pala, po prvi put osvi-jestivši zemlje koje proizvode naftu da se bliži kraj stoljeća nafte. Ulaganja u ugljen i naftu propala su, elektrane na ugljen počele su se masovno gasiti, pola-ko stvarajući efekt snježne grude.Možemo li to učiniti? Moramo smanjiti emisiju stakleničkih plinova u Europskoj uniji za 55 – 60 posto do 2030. godine, a najmanje 45 posto na globalnoj razini. To znači da moramo brzo ulagati u ob-novljive izvore energije i postupno ukidati tehnologije za proizvodnju fosilnih goriva za koje imamo alternativu, poput elektra-na na ugljen, plinskih kotlova i automo-bila s unutarnjim izgaranjem. Industrije fosilnih goriva junački će se boriti, no izgubile su važnog saveznika, financijski sektor. Možemo li spasiti klimu smanje-njem utjecaja na okoliš dobrovoljnim mjerama? Ne! Moramo smanjiti emisije za 100 posto, a to ne možemo učiniti promjenom načina života. To možemo samo brzim ulaganjem u čiste tehnolo-gije. Trebamo li promijeniti način života? Vjerojatno da, jer ljudska sreća možda nije proporcionalna količini materijalnih stvari nakon što je zadovoljen neki mini-mum, ali ovo NIJE način za spas klime.
Vox6 Petak, 18. prosinca 2020.
Prepoznatljivi u europskim okvirimaU godini u kojoj je pandemija izazvala globalni društveni šok Sveučilište je ubrzano lansirano u budućnost. Zahvaljujući članstvu u YUFE mreži Sveučilište je pozvano da se pridruži i Mreži mladih istraživačkih sveučilišta (YERUN), postavši tako prvo sveučilište koje će se pridružiti YERUN-u od njegova osnutka 2015. godine, ali i prvo sveučilište u ovoj prestižnoj mreži iz ovog dijela Europe
Ove godine zbog pandemije izazvane koronavirusom COVID-19 Sveučilište u Rijeci nije moglo održati
planirana događanja u vrijeme kada to čini i na način na koji to običava. Ovogodišnji, 47. Dies Aca-demicus, održao se u novom, vir-tualnom formatu. Kroz niz online događanja Sveučilište je zahvalilo onima koji su svojim radom pri-donijeli njegovu jačanju te onima koji su učinili neke iznimno bitne korake i iskorake u svojim aka-demskim karijerama. Zahvalilo je svom novom počasnom dok-toru dr. sc. Draženu Prelecu, no-vim profesorima emeritusima dr. sc. Zdravku Lencu te dr. sc. Tiboru Poganju, kao i počasnim profeso-rima prof. dr. rer. nat. Matu Knezu te prof. dr. sc. Bojanu Čukiću. Sve-učilište je odalo priznanje i novim redovitim profesorima i profeso-ricama u trajnom zvanju, novim doktorima i doktoricama znano-sti, studenticama i studentima dobitnicima rektorovih nagrada, studentici generacije Anji Mirić s Tehničkog fakulteta te onima ko-ji su, prema mišljenju studenata, bili najbolji nastavnici i nastavni-ce u protekloj godini. Sveučilište je predstavilo i Tehnički fakultet u Rijeci te Studentski centar u Rijeci, sastavnice kojima su ove godine dodijeljene povelje Senata Sveu-čilišta u Rijeci u povodu obilježa-vanja 60. obljetnice svog osnutka i djelovanja.
Odgovor na pandemijuKako to i inače biva krajem go-
dine, ovo prosinačko izdanje Dana
Sveučilišta pravi je trenutak za re-zimiranje proteklog razdoblja, po-sebice godine u kojoj je pandemija izazvala globalni društveni šok, a Sveučilište je ubrzano lansirano u budućnost.
Vrlo uspješno, brzo i efikasno Sveučilište je odgovorilo na iza-zove nastale pojavom pandemi-je izazvane COVID-19 virusom. Stvorilo je pravni okvir za izvođe-nje hibridnog modela nastave te započelo s digitalnom transforma-cijom osnaživanjem infrastruk-ture, uvođenjem naprednih ala-ta, knjižničnih servisa. Poslovni procesi prebačeni su na online platforme za kolaboraciju i ko-munikaciju, Sveučilište je izdvo-jilo znatne resurse za financiranje izrade cjelovitih online kolegija, a značajni su bili i doprinosi naših znanstvenika u stvaranju novog i unaprjeđenju postojećeg znanja o pandemiji. Čak pet od jedana-est najbolje rangiranih projekata na natječaju Hrvatske zaklade za znanost »Upravljanje zaraznim bolestima uzrokovanih korona-virusom te društvenim i obrazov-nim aspektima pandemije« bilo je s riječkog sveučilišta, a Sveuči-lište u Rijeci i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za biomedicinske znanosti u Rijeci organizirali su ciklus znanstvenih skupova COVID-19 PORUKE, či-me je Sveučilište još jednom na-glasilo svoju posvećenost javnoj misiji društvene odgovornosti.
Sveobuhvatna internacionalizacija
Bitan element konteksta u ko-jem se Sveučilište u ovom tre-nutku nalazi članstvo je u YUFE mreži - mreži mladih sveučilišta
za budućnost Europe (Young Universities for the Future of Eu-rope), što se opravdano smatra vrhuncem sveobuhvatne inter-nacionalizacije u istraživanju, učenju i poučavanju te trećoj misiji. Sudjelovanje u mreži pru-ža studentima, nastavnom i ne-nastavnom osoblju Sveučilišta do nedavno nezamislive mo-gućnosti, a instituciji šansu da postane dio jednog od 20 Eu-ropskih sveučilišta budućnosti, transnacionalnih saveza koji će promicati europske vrijednosti i identitet te preobraziti kvalitetu i konkurentnost europskoga vi-sokog obrazovanja.
Zahvaljujući članstvu u YUFE-u Sveučilište u Rijeci nedavno je pozvano da se pridruži i Mreži mladih istraživačkih sveučilišta (Young European Research Uni-versities Network, YERUN), po-stavši tako prvo sveučilište koje će se pridružiti YERUN-u od nje-gova osnutka 2015. godine, ali i prvo sveučilište u ovoj prestiž-noj mreži iz ovog dijela Europe.
Nadalje, Rektorat Sveučilišta u proteklom razdoblju znača-jan dio svojih resursa posvetio je povećanju institucijskih ka-paciteta pa se može pohvaliti sudjelovanjem u čak četiri Ob-zor projekata. SPEAR (Suppor-ting and Implementing Plans for gender Equality in Academia and Research) je fokusiran na podrš-ku i provedbu planova za rodnu ravnopravnost u akademskoj za-jednici, a HERItage (The Role of Cultural Heritage in Socio-Eco-nomic Development and Pre-servation of Democratic Values) usmjeren na tematiku očuvanja kulturne baštine. Intenziviranjem
znanstvenoistraživačkih aktiv-nosti unutar YUFE-a Sveučilište je dobilo priliku sudjelovanja u projektu YUFERING (YUFE tran-sforming research and innovatoin through Europe-wide knowledge transfer), koji je vezan uz jačanje međunarodne suradnje unu-tar mreže, društveno odgovornu znanost, odnosno angažiranje u zajednici te projektu akronima DIOSI (Developing and imple-menting hands-on training on Open Science and Open inno-vation for Early Career Researc-hers) povezanom s provedbom treninga za doktorande u po-dručju otvorenih inovacija, po-duzetništva i otvorene znanosti.
Veza sa zajednicomPrepoznavanju Sveučilišta
u Rijeci u europskim okvirima pridonijelo je aktivno sudjelo-vanje rektorice Snježane Pri-jić-Samaržija na upravljačkim mjestima u raznim europskim tijelima i predstavljanje Sveuči-lišta u brojnim europskim mre-žama i inicijativama.
Sveučilište se i u protekloj go-dini po brojnim pitanjima sa-vjetovalo s članovima Međuna-rodnog znanstvenog savjeta, a svoju otvorenost potvrdilo je i pojačanom suradnjom s velepo-slanstvima te radom postojećih i osnivanjem novog intersektor-skog vijeća.
Početkom 2020., naime, kon-stituirano je Intersektorsko vijeće Sveučilišta u Rijeci za međureli-gijski dijalog i diplomaciju, ko-legijalno tijelo rektorice kojemu je svrha pridonijeti osnaženju međureligijske suradnje s nagla-skom na razvijanje međunarodne
suradnje, društvenog angažmana i socijalne osjetljivosti.
Kao jedan od glavnih partnera Gradu Rijeci u projektu Ri:EPK 2020, Sveučilište u 2020. godi-ni na razne načine uspostavlja vezu sa zajednicom i gradom: kroz dvadeset i osam interdisci-plinarnih programa i projekata u izvedbi studenata i nastavnika objedinjenih naslovom Camp(wi-th)Us – Kampus za sve u okviru programskog pravca »27 susjed-stava«, brojne izložbe na vanjskim izložbenim panelima na Kampu-su, umjetničke instalacije, panele i okrugle stolove.
DeltaLab, multidisciplinarni istraživački i produkcijski centar pri Sveučilištu sudjelovao je u ak-tivnostima programskog pravca »Slatko i slano« orijentiranima na osmišljavanje i aktiviranje ne-dovoljno iskorištenog, a zani-mljivog dijela grada u samom srcu Rijeke. Središnji događaj tog programskog pravca izložba je »Fiume Fantastika: Fenomeni grada«, zasnovana na istraživa-njima DeltaLaba.
Nemoguće je rezimirati godi-nu na riječkom sveučilištu bez spomena studenata. Volontirali su, educirali se, sudjelovali, na-tjecali se, pobjeđivali, pomagali ranjivim skupinama, podržali štrajk nastavnika i učitelja, bili vrlo aktivi u YUFE studentskom forumu. Pri pojavi pandemije bili su solidarni; financirali su izradu 1.100 vizira za znanstvene djelat-nike te sudjelovali u osnivanju i radu Info-centra za Covid-19 na Kampusu. 2020. Sveučilište je odr-žalo i prve povijesne online izbo-re za Studentski zbor Sveučilišta i studentske zborove sastavnica.
Ana TOMAŠKO OBRADOVIĆ
Kao jedan od glavnih partnera Gradu Rijeci u projektu Ri:EPK 2020, Sveučilište je na razne načine uspostavilo vezu sa zajednicom i gradom
VE
DR
AN
KA
RU
ZA
Inovacije u domeni učenja i poučavanja
Razvojni iskorak u prethodnom razdoblju Sveučilište je ostvarilo i u domeni učenja i poučavanja. 23. srpnja 2019. osno-van je Fakultet dentalne medicine koji pridonosi internacionalizaciji, snažnijoj integraciji stručnih baza, integraciji regio-nalnih poslovnih subjekata te snažnijem ispunjavanju javnozdravstvenih prioriteta. Sveučilište, potaknuto rastućim interesom europskih studenata za studije na stranim jezicima, pokrenulo je brojne studijske programe na engleskom jeziku pa ih sada izvodi ukupno dvanaest na čak sedam sastavnica. Uveden je deficitarni visoko-atraktivni studij Logopedije, a osnovan je i Logopedski centar u kojem će studenti integrirati teorijska znanja s praktičnim vještinama koje su potrebne za budući rad u struci. Drugi deficitarni studij na kojem intenzivno rade sveučilišni Odjel za biotehnologiju i Medicinski fakultet i koji će krenuti u sljedećoj akademskoj godini studij je farmacije.Razvoj Sveučilišta prati i povećanje in-frastrukturnih kapaciteta. Realizirana je investicija aneksa zgrade Fakulteta za me-nadžment u turizmu i ugostiteljstvu kao prve faze izgradnje »Mini kampusa Ika«, a za djelovanje Fakulteta dentalne medici-ne osiguran je prostor na adresi Krešimi-rova 42. Sveučilište sa svojim Centrom
urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam – DeltaLab ušlo je u prostore zgrade Delta 5 i bivšeg Exportdrva te s Centrom za na-predne studije Jugoistočne Europe u pro-store renesansne palače Moise na Cresu. Oba prostora već žive svoju svrhu – centri su istraživačkog, obrazovnog, umjetničkog te kulturnog rada.Upravo je istraživačkorazvojne centre, je-dinstvene organizacijske oblike, ekspertni tim u okviru projekta TEFCE prepoznao kao posebnu snagu Sveučilišta, kao mje-sta na kojima dolazi do istinske sinergije znanstvenog rada i potreba u zajednici. U protekloj godini najuspješniji centri bili su: Centar za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam – DeltaLab, Centar za umjet-nu inteligenciju i kibernetsku sigurnost, Centar za napredne studije – Jugoistočne Europe i Logopedski centar.Iako u prethodnom periodu nije bilo mogućnosti korištenja sredstava struk-turnih instrumenata Europske unije, na Sveučilištu već postoji zaliha projekata za prijave na EU fondove od kojih su samo neki TransMedRi – centar za translacijsku medicinu, Inovacijska arena na Kampusu – rekonceptualiziran projekt društvenokul-turnog centra, Paviljon 3 studentskog smještaja te Institut za tjelesnu aktivnost, sportsku medicinu i zdravlje.
Stvoren je pravni okvir za izvođenje hibridnog modela nastave te se započelo s digitalnom trans-formacijom osna-živanjem infra-strukture
»
»Značajan dio resursa posvećen je povećanju insti-tucijskih kapaciteta pa se Sveučilište može pohvaliti sudje-lovanjem u čak četiri Obzor projekata
GODINA NA IZMAKU UNATOČ IZAZOVIMA PANDEMIJE SVEUČILIŠTE JE POSTIGLO BROJNE USPJEHE
Vox 7Petak, 18. prosinca 2020.
CENTAR ZA GENETIČKU EDUKACIJU ODGOVOR NA NEDOSTATNA GENETIČKA ZNANJA
Genetika je osnovna priča koja povezuje sva živa bićaU svijetu postoji svega nekoliko sličnih centara, a riječki Centar za genetičku edukaciju nije samo prvi u Hrvatskoj nego i šire. Svijest o važnosti genetičke pismenosti kao novijem obliku zdravstvene pismenosti tek je u povojima, a sustavni i usmjereni pristup osmišljavanju i provođenju edukacija iz medicinske genetike, ali i šire, genetike čovjeka, još je uvijek rijetkost
Centar za genetičku edu-kaciju pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci prvi je takav ne sa-
mo u Hrvatskoj već i na širem području, uz svega nekolicinu sličnih centara u svijetu. Njego-va voditeljica doc. dr. Nina Pe-reza kaže da je, nažalost, svijest o važnosti genetičke pismenosti kao novijem obliku zdravstvene pismenosti tek u povojima. Po-sljedično, sustavni i usmjereni pristup osmišljavanju i provo-đenju edukacija iz medicinske genetike, ali i šire, genetike čo-vjeka, još je uvijek rijetkost.
– Mogućnosti edukacije iz me-dicinske genetike u Hrvatskoj su u najboljem slučaju – nedostatne. Takvo je stanje prisutno na svim razinama, od liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika pa sve do pacijenata, njihovih obitelji i za-interesiranih pojedinaca u široj javnosti. Nažalost, svjedoci smo vremena velikog nesrazmjera. S jedne strane, medicinska gene-tika jedna je od najbrže razvija-jućih medicinskih specijalizacija zbog ubrzanog razvoja tehnolo-gija i svakodnevnog otkrivanja novih spoznaja o genetici čo-vjeka. S druge strane, takav na-predak nije praćen pravovreme-nim iskoracima u naporima za genetičko opismenjavanje svih navedenih interesnih skupina, zbog čega kasnimo u jednako-vrijednoj razini ispravnog kori-štenja spoznaja, objašnjava doc. dr. Pereza.
Što se tiče zdravstvenih dje-latnika, dodaje, osim nestan-dardiziranog obveznog kolegi-ja Medicinska genetika na svim četirima medicinskim fakulteti-ma u Hrvatskoj trenutačno ne postoje odgovarajući oblici do-datnih edukacija. Važnost edu-kacije dodatno dolazi do izra-žaja uzimajući u obzir činjenicu da u Hrvatskoj još uvijek nema specijalizacije iz medicinske ge-netike za razliku od primjerice susjedne Slovenije, gdje je uve-dena davne 2002. godine. Slično tomu, u Hrvatskoj trenutačno ne postoje adekvatni oblici edukaci-ja iz medicinske genetike za širu javnost. Shodno tomu, osnovni cilj Centra planira se ostvarivati edukativnim i stručnim djelova-njem, kao i znanstvenim istra-živanjima usmjerenim unapre-đenju edukacije.
Istraživanje na razini države
– Specifični cilj je omogućiti stjecanje znanja, vještina i sta-vova prema medicinskoj geneti-ci, različitim oblicima edukacija temeljenih na stvarnim potreba-ma, osmišljenih uvažavanjem perspektive onih kojima je ona i temeljno usmjerena. Navedeno uključuje poslijediplomski speci-jalistički studij za liječnike, teča-jeve cjeloživotnog obrazovanja i radionice za zdravstvene djelat-nike, radionice za opću popula-ciju, pacijente i njihove obitelji,
kao i izradu edukativnih materi-jala. Uspostavljanjem suradnje s ekspertnim centrima u Europi i svijetu, pokušat ćemo naš grad postaviti na međunarodnu kartu genetičke edukacije i organizi-ranjem stručnih skupova, najav-ljuje voditeljica Centra.
U j e d n o d o d a j e d a s e
trenutačno provodi istraživa-nje na razini države u kojem će se ispitati znanje, stavovi i po-našanje vezano za medicinsku genetiku liječnika koji se susreću s pacijentima s genetičkim po-remećajima kako bi se saznale stvarne potrebe za edukacijom. Također, razvija se poslijediplom-ski specijalistički studij Genom-ska medicina za liječnike svih specijalnosti, a kako je važno u aktivnosti što ranije uključiti i studente raznih fakulteta, pri-javljuje se i prvi projekt sa stu-dentskom udrugom CroMSIC te se s genetičkim opismenjava-njem kreće već s djecom predš-kolske dobi uz pomoć studenata koji će se obučiti kao »studenti – genetički edukatori«.
Konačna genetička promjena
Objašnjavajući pak specifič-nost genetičkog nalaza navodi da nalazi dobiveni svim vrsta-ma genetičkog testiranja koje uključuju analizu našeg nasljed-nog materijala imaju osobitosti
koje ih razlikuju od svih drugih vrsta biomedicinskih testiranja.
– Prije svega, utvrđena gene-tička promjena je konačna, iako se ponekad s vremenom može promijeniti interpretacija njezina kliničkog značaja. Drugo, vrlo je složeno prepoznavanje ispravnih razloga zašto bi se neku osobu trebalo podvrgnuti genetičkom testiranju. No zbog nedostat-nih znanja i nedovoljnog broja medicinskih genetičara, postoji svojevrsna zagušenost korište-njem nepotrebnih ili pogrešnih genetičkih testova, slično kao po-lipragmazija kod nekritične pri-mjene lijekova. Poput začaranog kruga navedeno dodatno dovodi do hermetičnosti i mistifikacije genetike, prvenstveno nedovolj-nom razinom znanja. Nadalje, interpretacija nalaza genetičkog testiranja također je vrlo slože-na jer postoji čitav niz popratnih okolnosti koje specijalist mora uzeti u obzir prilikom tumače-nja takvog nalaza ne zanemariv-ši kontekst čitave obitelji, uklju-čujući psihosocijalne odnosno
genetičke posljedice testiranja. Svakako treba naglasiti da je zbog ovakvih posebnosti genetičkog testiranja ono dio šireg procesa komunikacije između liječnika i pacijenta, što se naziva gene-tičkim savjetovanjem, odnosno kontinuiranim, cjeloživotnim procesom stručnog i bioetički usmjerenog informiranja, po-jašnjava doc. dr. Pereza.
Negativni stavoviSloženost tog procesa, kaže,
uključuje i multidisciplinarni tim s važnom ulogom psiholo-ga. Bilo kakvo interpretiranje ge-netičkog nalaza zaobilaženjem genetičkog infomatora i tima stručnjaka može biti pogubno za pacijenta i njegovu obitelj.
– U sklopu toga, treba javno izreći osudu za sve one koji izrav-no korisniku pokušavaju prodati genetičko tesiranje putem online platformi bez ikakva kontakta sa stručnjacima u procesu genetič-kog savjetovanja. Mameći ljude prividnom stvarnošću i nepri-hvatljivim obećanjima objaš-njavanja »genskih horoskopa«, zapravo korisnike dovode u po-tencijalno opasnu situaciju »či-tanja« vlastite budućnosti. Sto-ga je znanje najvažnije sredstvo borbe protiv manipulacije, po-sebno kod pitanja povezanih s genetikom čovjeka, upozorava voditeljica Centra.
Unatoč napretku medicinske genetike u široj javnosti, kao i među zdravstvenim radnicima zamijećeno je da još uvijek po-stoje negativni stavovi. U većine je ljudi, pojašnjava doc. dr. Pere-za, odgojno i obrazovno utisnut koncept imperativa izvrsnosti uz posljedični strah i nesigurnost prema svemu što pojam genetike obuhvaća. Posebice stoga što su genetičke bolesti neizlječive na razini uzroka cjeloživotne, mo-gu se prenositi na potomstvo i često umanjuju kvalitetu života.
– Postoji duboko ukorijenjena kolektivna stigmatizacija prema svemu »drugačijem« bez osvje-šćivanja nepravde koja se time nanosi oboljelima, prvenstveno zbog straha od nepoznatog. Pa-cijenti, osim što se moraju nositi sa svojom bolešću, često moraju nositi i teret osuđivanja ili izola-cije. Upravo je stoga genetičko opismenjavanje način razbija-nja predrasuda. Jer svi smo mi savršeni u svojoj nesavršenosti i jedinstvenom načinu kako su naši preci kroz nas izmiješali svoje gene. Posebni cilj dijelje-nja znanja svima oko nas jest i osvješćivanje i vraćanje temelj-nog poštovanja prema čudu ko-je nazivamo život jer genetika je osnovna priča koja povezuje sva živa bića. Naposljetku, na izražaj naših gena mogu utjecati biološ-ki, psihološki i socijalni čimbe-nici, pa je stoga izuzetno važno demistificirati predrasude uz genetiku čovjeka, kao način na koji možemo kvalitetnije izloži-ti svoje nasljeđe prema okolišu koji nas okružuje, ali i mijenja, na željeni pozitivan način, za-ključuje doc. dr. Pereza.
Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
Nina Pereza voditeljica je novog Centra
SE
RG
EJ
DR
EC
HSL
ER
NO
VI
LIST
Suradnja s ekspertnim centrima u Europi i svijetuCentar je najavio uspostavu suradnje s ekspertnim centri-ma u Europi i udrugama pa-cijenata, a njegova voditeljica kaže da veliki projekti poput Centra za genetičku eduka-ciju mogu uspjeti jedino ako se ujedine svi od potvrđenih stručnjaka do šire javnosti.– Stoga su naši prvi vanjski suradnici od potvrđenih struč-njaka specijalisti medicinske genetike s Kliničkog institu-ta za genomsku medicinu u Ljubljani, a počasni je član Centra predstojnik prof. dr. sc. Borut Peterlin, ujedno i novoizabrani predsjednik Europskog društva za hu-manu genetiku. Želja nam je izgraditi multidisciplinar-ni tim i povezati se s drugim ekspertnim centrima. S druge strane, htjeli bismo uspostaviti što bolju suradnju s udruga-ma pacijenata. Tako smo već sada uspostavili suradnju s Hrvatskim savezom za rijetke bolesti, čija je predsjednica gospođa Vlasta Zmazek, naša vanjska suradnica, navodi doc. dr. Pereza.
Treba javno izreći osudu za sve one koji izravno korisniku pokušavaju prodati genetičko tesiranje putem online platformi bez ikakva kontakta sa stru-čnjacima
»
Važnost edukacije dodatno dolazi do izražaja uzimajući u obzir činjenicu da u Hrvatskoj još uvijek nema speci-jalizacije iz medicinske genetike
»
Vox8 Petak, 18. prosinca 2020.
STUDENTI SVEUČILIŠTA U RIJECI SEDMO IZDANJE FESTIVALA STIFF
Međunarodni studentski filmski festival po prvi put ove godine imao je i svoje online izdanje. Unatoč pandemiji organizatori festivala SKC Sveučilišta u Rijeci i udruga Filmaktiv odlučili su nastaviti i s prikazivanjem filmskog programa u kinodvorani uz pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera, a publiku je činilo 500 online i preko 300 filmoljubaca koji su posjetili Art-kino
Sedmo izdanje Međunarod-nog studentskog filmskog festivala (Student Interna-tional Film Festival – STI-
FF) po prvi put ove godine imao je i svoje online izdanje. Nakon šest uspješnih izdanja i više od 350 prikazanih igranih, doku-mentarnih, animiranih i ekspe-rimentalnih filmova iz cijelog svijeta, sedmo izdanje STIFF-a održalo se istovremeno u Art-ki-nu online. Unatoč pandemiji or-ganizatori festivala SKC Sveuči-lišta u Rijeci i udruga Filmaktiv odlučili su nastaviti s prikaziva-njem filmskog programa u ki-nodvorani te omogućiti publici, uz pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera, nezamje-njivo iskustvo gledanja filmova na velikom platnu. STIFF se ove godine paralelno održao i online na festivalskoj mrežnoj stranici, a za filmski program zaslužne su selektorice – umjetnice i kultur-ne radnice: Maša Drndić, koja je ujedno i direktorica festivala, Marta Ban i Sendi Bakotić.
Publika je ove godine imala prilike pogledati 40 filmova iz 20 zemalja svijeta, koji su se natje-cali za nagrade najboljih. U kate-goriji igranog, dokumentarnog i animiranog filma nagrađena su tri filma, a žiri je dodijelio i tri po-sebna priznanja u svakoj katego-riji. U kategoriji najboljeg igranog filma glavnu nagradu odnio je film »Krhko« hrvatskog redate-lja Tomislava Šobana, a poseb-no priznanje dobio je mađarski redatelj Dániel Füzes za igrani film »Frka«.
Bogat popratni programU dokumentarnoj kategoriji
žiri je glavnu nagradu dodije-lio filmu »Sve mačke su sive u mraku« švicarskog autora Las-se Lindera. Film Blankove škole dokumentarnog filma »Još uvijek ne znam mlade redateljice« Bele Bračko-Milešević dobio je poseb-no priznanje, a žiri je nagradu za najbolji animirani film dodije-lio filmu »Zorg II autora« Auden
Lincoln Vogela iz Estonije. Poseb-no priznanje dodijeljeno je fran-cuskom filmu »Prašnjavo more« francuske autorice Héloïse Fer-lay. Nagradu publike, koju je ove godine činilo 500 online i preko 300 filmoljubaca koji su posjetili Art-kino kroz četiri dana festiva-la, po prvi put u povijesti STIFF-a osvojila su dva filma s jednakim brojem glasova: »Ondine«, igrani film poljskog redatelja Tomasza Sliwinskog i dokumentarni film »Za tebe« autora Ronje Hemma iz Njemačke. Osim filmova, u sklopu STIFF-a i kao dio službenog kul-turnog i umjetničkog programa Europske prijestolnice kulture – Rijeka 2020 održan je i bogat po-pratni program multimedijskih i audioizložbi na više lokacija u Rijeci. Kako bi se dublje istražila uloga zvuka u filmu, ali i njegov utjecaj u suvremenom društvu, za ovogodišnji festival kreiran je poseban program pod nazivom »Zvučne okupacije«, koji je kroz inovativan audiovizualni sadržaj alterirao ulogu zvuka te postavio zvuk ravnopravno, ako ne i u do-minantan položaj u odnosu na
sliku. Okupljajući preko 30 ino-zemnih i lokalnih audiovizual-nih i multimedijskih umjetnika, bogat popratni program 7. STIFF festivala kapilarno se širio Rije-kom tijekom četiri dana festivala.
«Zvučne okupacije«Vodeći se idejom kako kroz
proučavanje zvukova grada mo-žemo otkriti puno o društvenim, političkim i ekonomskim silama koje djeluju u njemu, program je okupirao zvukom galerijski, virtualni, radijski i javni prostor Rijeke. Na šest lokacija u gradu Riječani su mogli doživjeti zvuk kroz soundtrack svakodnevice – zvučne instalacije i performanse u javnom prostoru, posjetiti mul-timedijsku ispovjedaonicu Soun-dBox smještenu u pop-up galeriji na Korzu, poslušati ChatterBox emisije na Radio Roži te posjetiti multimedijalnu izložbu »Zvučne okupacije« u Galeriji SKC. Izni-mno zanimljiv dio programa So-undtrack svakodnevice odvijao se na riječkoj tržnici. Audioinstala-cije smještene u pothodniku kod riječke tržnice i Kazališnom parku kreirale su nove zvučne pejzaže te pozivale prolaznike na druga-čije viđenje uobičajenog. Postav su realizirale studentice Sveučili-šta u Rijeci uz Elenu Apostolovski, voditeljicu galerije Studentskog kulturnog centra.
– Trenutačna situacija u kojoj se nalazimo izmijenila je život gradskih ulica, način na koji poi-mamo bliskost te dovela u pitanje našu svakodnevicu i utjecala je na formu, ali i na sadržaj »Zvuč-nih okupacija«. Kroz odabrane radove i sam postav progova-ramo o usamljenosti, političkoj stvarnosti, društveno-ekonom-skim procesima, agresiji u druš-tvu, prolaznosti, slobodi, mašti i zajedništvu. »Zvučne okupacije« koriste se zvukom kao alatom koji nas povezuje i premošćuje uda-ljenosti, virtualno i fizički. Podsje-ćaju na mogućnosti suvremene umjetnosti koja nas vodi u nove svjetove, ali i ukazuje na svijet u kojem živimo i koji sami stvara-mo, istaknula je o konceptu ku-stosica Apostolovski.
Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
SVEUČILIŠNA FUSNOTA
Sveučilište u Rijeci ima viziju da postane Europsko sveučilište bu-dućnosti – otvoreno sveučilište koje zagovara uključivost, inovativnost, povezanost sa zajednicom, sveučili-šte koje izlazi izvan zidova institucija, disciplina, granica. Riječko sveučili-šte još jednom istupa prvo. Ovaj put kroz digitalnu transformaciju, nu-deći budućim i sadašnjim studenti-ma i studenticama podršku pri sna-laženju u akademskom okruženju, olakšavajući im na taj način pristup visokom obrazovanju te uspješno studiranje. U vremenima kada su svima informacije najpotrebnije, a istovremeno, zbog situacije izazva-ne pandemijom virusa Covid-19,
najnedostupnije, Sveučilište u Ri-jeci predstavlja vam prvog sveuči-lišnog virtualnog asistenta – sovicu URI. URI će pokušati brzo i učinko-vito odgovoriti na upite, pružiti in-formacije i upute. Odgovorit će na pitanja vezana uz studije, studira-nje, studentski standard i student-ske aktivnosti te ponuditi najnovi-je obavijesti. URI vam omogućava pristup informacijama s bilo kojeg digitalnog uređaja, u bilo koje vrije-me, bez odlaska u studentsku služ-bu. Do traženih informacija stiže se pretraživanjem ponuđenih tema ili postavljanjem pitanja na koja URI, primjenom umjetne inteligencije, u realnom vremenu odgovara.
U organizaciji Doktorske škole Sveučilišta u Rijeci održan je webinar pod nazivom »Izazovi i ra-zličiti pristupi izradi doktorskih di-sertacija« namijenjen mentorima i studentima poslijediplomskih sve-učilišnih (doktorskih) studija. Pre-davanja su održali gosti predavači sa sastavnica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Marija Kaštelan Mrak (Ekonomski fakultet u Rijeci), izv. prof. dr. sc. Sanja Bojanić i doc. dr. art. Celestina Vičević (Akademija primijenjenih umjetnosti u Rijeci) te doc. dr. sc. Asmir Gračanin (Fi-lozofski fakultet u Rijeci). Prof. dr. sc. Saša Zelenika, pomoćnik rek-torice za međunarodnu suradnju i
strateška partnerstva predstavio je status Pravilnika o poslijediplom-skim sveučilišnim (doktorskim) studijima koji je zainteresirao širu akademsku zajednicu na Sveučili-štu te je najavio kako će se nakon provedene javne rasprave uskoro predstaviti revidirana verzija na usvajanje članovima Senata Sve-učilišta u Rijeci. Webinar je mo-derirala predstojnica Doktorske škole, prof. dr. sc. Sandra Kraljević Pavelić koja je ukratko predstavila aktivnosti Doktorske škole u pro-teklom razdoblju vezane uz izradu novog interdisciplinarnog doktor-skog programa Doktorske škole rad-nog naziva Science, Arts & Society.
Natječaj Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci za financiranje studentskih programa u 2021. otvo-ren je do 18. siječnja, a raspoloživ fond sredstava je 400 tisuća kuna. Natječaj je namijenjen svim studen-tima Sveučilišta u Rijeci (neovisno o razini i vrsti studija), studentskim organizacijama (studentski zborovi sastavnica Sveučilišta u Rijeci, stu-dentske udruge i druge organizacije studenata upisane u Registar stu-dentskih udruga i drugih student-skih organizacija Sveučilišta u Rije-ci), grupe studenata koje djeluju na sveučilišnoj razini, uz prethodnu re-gistraciju u online sustavu SZSuR-a za predaju projektnih aktivnosti.
U sklopu Impulse festivala u Kružnoj ulici okupili su se zaljubljenici u gramofonske ploče i glazbu
Cep
erfe
riat
e
Publika je ove godine imala prilike pogledati 40 filmova iz 20 zemalja svijeta koji su se natjecali za nagrade najboljih
i m p r e s s u m Direktorica: Ankica KRULJAC v. d. glavnog urednika: Ivica TOMIĆ Urednica priloga: Ingrid ŠESTAN KUČIĆ Dizajn: Anamarija RELJAC Grafička urednica: Tea LILIĆ PRIBANIĆ
Na šest lokacija u gradu Riječani su mogli doživjeti zvučne instalacije i per-formanse u javnom prostoru
Impulse festivalStudentski kulturni centar i Distune Promotion organizirali su i sedmo izdanje Impulse fe-stivala 2020, koji sufinanciraju Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Rijeka – Odjel za kulturu, Sveučilište u Rijeci, Primorsko-goranska županija i Zaklada Kultura nova. Jedan film, dva koncerta, tri panel-dis-kusije i pet lokacija – ono je što je šestodnevni festival podra-zumijevao, a u sklopu filmskog segmenta festivala održana je hrvatska premijera dokumentar-ca »Marianne & Leonard: Words of Love«, najosobnijega i najro-mantičnijeg filma u bogatoj kari-jeri Nicka Broomfielda. U Kruž-noj ulici na otvorenom okupili su
se i zaljubljenici u gramofonske ploče i dobru glazbu, a jedna od novina ovogodišnjeg izdanja je novi prostor u koji je ušla glazba. Riječ je o prostoru RiHuba gdje su se održavale tribine, a jedna od njih je »Studentski kulturni cipelcug«, čiji je cilj bio potaknu-ti razgovor o pitanjima student-skog kulturnog života u Rijeci uz moderaciju Jane Ažić, voditeljice SKC-a Rijeka te Teu Dimnjaše-vić, predsjednicu SZURI-a u od-lasku i Josipu Lakliju, glazbenu urednicu na Radiju Sovi. Ovog-dišnje izdanje festivala završilo je tribinom pod nazivom »Da li se čujemo?«, čija je tema bila glazba uz poseban osvrt na pro-teklih osam mjeseci.
Nezamjenjivo iskustvo filmova na velikom platnu
»
»ST
EP
HA
NY
STE
FAN
STIFF festival ove je godine imao i svoje online izdanje
