ČSP 25 (2—3), 65—85 Zagreb, 1993.

UDK: 314.83'(497.5)»1900/1991<i Izvorni znanstveni članak Primljeno: 9. V I I . 1993.

Kretanje stanovništva i demografski gubici Republike Hrvatske u razdoblju 1900.—1991. godine

VLADIMIR ŽERJAVIĆ Umirovljeni savjetni Republika Hrvatska Umirovljeni savjetnik Ujedinjenih naroda, Zagreb,

• lika

Ovaj napis razmatra izračtmavanje demografskih gubitaka na osno­vi podataka iz popisa stanovništva u razdoblju od 1900. do 1991., po­sebno onih nastalih iseljavanjem, te gubitaka života u dva protekla svjetska rata, kao i zbog epidemije 1918./1919. godine.

I . U V O D N E N A P O M E N E

Razmatranje kretanja stanovništva na današnjem teritori ju Republ ike Hrvatske, is c i l jem da 'se ustanove n jegove brojčane i strukturne promje­ne te na toj osnovi izračunaju nastali demografski gubici, za razdob­l je o d 90 godina — u ko j em su se teritori j i hrvatskog naroda nalazili u zajednicama tri ju bivših država, t j . Austro-ugarsko-hrvatskoga kraljev­stva. Kral jev ine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije nazvane Kral jev ina Jugoslavije, i Socijal ističke Federat ivne Republ ike Jugoslavije — vr lo j e zahtjevan zadatak, koj i , pretpostavl jam, uvel ike zanima našu jav­nost. Međut im, usUjed administrativnih promjena — u Austro-Ugarskoj od županija i kotareva, u Kral jev ini Jugoslaviji banovina i kotareva, te u SFRJ o d kotareva i općina, odnosno zajednica općina, ko je su t i jekom 45 godine mijenjale površine, odnosno bro j naselja, te t ime i statističke jedinice registriranog stanovništva — ta se zadaća j ako usložnjava. T o se posebno očituje u širenju industri jsko-kultumih centara, kada se o k o stare gradske jezgre stvaraju nova urbana naselja, t j . nove aglomeraci je. N a pr imjer , grad Zagreb j e 1900. godine imao 61.000 stanovnika, a 1991. ima 934.000. A to se — iako u nešto manjem opsegu — događalo u još četrdesetak gradova.

K a o što j e poznato, svaka država i l i državno-pravna jedinica, u svoj im državnim statističkim uredima, prat i kretanje stanovništva i povreme­no, ob ično svakog desetljeća, popisuje p o administrativnim jedinicama (općinama, a u slučaju Hrvatske i Slavonije do 1921. i po županijama) bro j naselja, kuća i domaćinstava, te bro j stanovnika na određenom te­ritori ju.

5 Časopis za suvremenu povijest 65

V . 2 E R J A V I C , Demograf i ja Hrvatske 1900.—1990. C S P 25 ( 2 - 3 ) , 65 -85 (1993)

Godine 1900. i 1910. takav popis za Hrvatsku i Slavoniju, koje su u austrougarskom kraljevstvu uvijek bile zasebna državnopravna jedini­ca, obavio j e Kraljevski zemaljski statistički ured u Zagrebu. Dalmaci­ja j e bila zasebna administrativno-pravna jedinica.

Godine 1918., kada je stvorena nova država Srba, Hrvata i Slovenaca, nije bilo takva popisa, ali j e uslijedio 31. siječnja 1921. godine. Taj popis učinjen je za Hrvatsku i Slavoniju po jednakim administrativno-prav-nim jedinicama (županijama i kotarevima) kao i 1900. i 1910. Stoga se za ta tri desetljeća može usporedno dobiti pregled kretanja stanovni­štva, ddk j e to — kako j e već rečeno — za kasnija razdoblja vr lo oteža­no.

I z priložene tabele 1. vidi se da j e Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine sastavljena iz državno-pravnih jedinica, sa sljedećim te­ritorijima i brojem stanovnika:

Površina Stanovništvo u km' u % broj %

1. Srbija, Sj. i Južna 95.667 38,4 4,129.638 34,3 2. Crna Gora 9.668 3,9 199.857 1,7

Ukupno 105.335 42,3 4,329.495 36,0

dok su iz bivše Austro-Ugarske ušle:

3. Hrvatska, Slavonija i Dalmacija 56.614 22,7 3,361.022 28,0 4. Bosna i Hercegovina 51.199 20,6 1,889.929 15,7 5. Slovenija 16.197 6,5 1,056.464 8,8 6. Banat, Bačka i Baranja 19.702 7,9 1,380.413 11,5

Ukupno 143.692 57,7 7,687.828 64,0

Sveukupno Kraljevina SHS 248.987 100,0 12,017.323 100,0

Ti prethodni popisni rezultati kasnije su korigirani na ukupnu površi­nu od 247.542 km' i 11.984.944 stanovnika.

Što se tiče Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, one su u novu državu SHS ušle s ov im teritorijem, izgrađenim objektima i stanovništvom:

B r o .

•f-| l Pl, 3 1 cd

"u 1 .a 1 i U)

Hrvatska, Slavonija, Međimurje, Krk, Kastav Dalmacija

43.822 12.732

612 88

7.544 875

487.571 116.905

556.440 120.432

2,739.593 621.429

Ukupno 56.614 700 8.419 614.476 676.872 3,361.022

66

V, ŽERJAVIĆ, Bemografija Hrvatske 1900.—1990. CSP 25 (2—3), 65—85 (1993)

0\

o a B

3 Vi 'C

1^

11-"I

4)

^ 1

I

BABJSUllO

SUOSIBUI

BAOUIOfl

'UI IJIU

S3U -ntmuoo

sad

6tOTjj3đng

'.a 8

00 oo p

Os uS (N to

o ^

< N OO

o IO

to

o

O

o\. OO vO" oo" ro ^ in

IO

oo o NO

IO

o\

00

oo NO o\

IO

oo

ON

IO

IO NO ON co

00 oo IO

ro VO I>. OO

vO

o o\ o\ o o IO <N CM IO

IO OO OV p fO Ov ON t—i o\ rvj o\ OO (N Ov

oo^ vO ro CM

NO IO IO \o Ov m !>. fO <N o IO oo O vd IO

^5 VO o\ fO *—(

<M ov NO Ov Ov »—( \o OO O IO »—(

Os IO ON NO OV NO o NO

OV .1—|-

o 00 IO o CN OV IO Ov PO O OO IO (N (N < N

uS ON 'nO NO o OO IO oo -.-NO ' vo IO

fO V—1

ro IO o OO o NO oo 00 ON Ov o (3N <N NO 00 • bo

ro IO IO fO t H

Ov CO

fO

NO VO OO NO

IO

NO

fO ON IO On CO

CN

O IO o

9 IO CO CO

o

NO IO IO

IO

Cv| >—I NO

IO NO

"St-vO

NO IO o

ON oo CN IO IO

IO vo

8 IO

NO

IO CN

IO NO IO

1> 03

U § pqpq

CO

o oo CO

fO Ov

s

8 IO CO NO

ON ov (N CO

Ov CO

lO oo NO

oo oo vo CN

CN CO

C> CN O CO

CN CN CN On . O . OO ON < ^ CO NO ON od

fl­ert cn; O O

o

B .S2 ^ fft^ ^ ft^ > * a

ci

u a

2 § 3

ro^ ocT

CO CN r o

o CN

NO

CO CN 1—I

NO

IO CO On oo

vi

oo ĆO

i

IO ĆO

CO IO CO CN CN r—( CN

CO

<N

IO IO no"

73

' S S

5h fl

C/} >

(U u . š «

.rt rt

ft

67

V. žERJAVie, Demografija Hrvatske 1900.-1990. CSP 25 (2-3), 65-85 (1993)

Ah

o Ah O Ah ti >-H

o

ti

c/5

i O > H <»

i

o ON

il P rt

Ah ^

I

Ah «

I

I P

n « i o . - ^ i n rO (NI »—I fvl T-( »-H

oo rsl O to o ON i n

• • o ON o

NO m

On

O N i o ^ ^ i r j ^ O N t ^ N o r s i o o C O ^ O N t ^ ^ O N O O O O ^ O N ^ - H I O O O ^ O n O O O O n O O C ^ O O v O

0 \ ^ O ^ 't:! rv( so O CT <^ O in no" oo O I m m rs ^ <nj ^ ^ j

On I O O ro m iT) co \o . .

oq o ro CN in oo rsi o »-H

in 00 \n tn <N 0 \ Csl ^ ^ 3 :

NO n NO

00 oo IO o ON NO in IO oo ON ON r-ON o IO ro »-H fO

rO ON i d ro

r o ON IO O o fO NO NO to CN fO CN <N

00 IO <N1 OO

<H <H o\ 00^ o^ * H I O

^ cs fo o - đ- »n i> oo" o" IO fO «N t CN ^

r - j N O i o t ^ i o o o r o o s t ^ ^ r ^ r o o t N C N T j - ' O N r i a S o »-H <c}- Lo ^ r s

r2 2 < ^ On «-t ^ I O ^ O I O O co Tj- r*. o oo <N S oo (N <N

CO O 00 NO On On oo

I ^ ^ O t N O N f ^ ^ O f O r ^ ^ <N ro <N ?N ^

c3

t ^ N -a

N O

f-t rt o

rt a>

(U >N •f—J Q

ffl Ah >

! rt

r*-

00 ON t> NO CN ^ IO >o >Q <N CN ^ ^ ^ (N

ON I «-H

NO fO

fO oo

NO ro

O CN O O N I O O fO m oo

^ r:j

<N

I O

O fNl

fO 00

o

oo oo

a o »o 3š £2 « 0 ON "»t

I? O ON

CN

Ah •PH

rt

1ž C L rt .

13 +

5 NO On

I O

On

O N

fO oo

5! OO CN

NO NO

ro NO I O < ^

I

CN

I O

CN ro I O

*

oo

6 8

V. 2ERJAVIC, Demografija Hrvatske 1900.—1990. CSP 25 (2 -3 ) , 65-85 (1993)

I I . K R E T A N J E S T A N O V N I Š T V A 1900.—1991.

U tabeli 2. prikazano j e kretanje slaltiovništva za područja Hrvatske i Slavonije, po županijama, il«)ja su — kako j e to već rečeno — 1900. i 1910. u Austro-ugarsko-hrvatskom kraljevstvu, te 1921. u Kraljevini Srba, Htrvata i Slovenaca, jednako registrirana. Tako j e moguće spozna­ti usporedno kretanje stanovništva: ukupnog broja, broja pravoslavnog stanovništva i postotnog udjela pravoslavnog u likupnom stanovništvu. Sutoaimi podaci za ta t r i desetljeća su ovi :

Godine Stanovništvo

Godine Ukupno Pravoslavni |

31. 12. 1900. 2,256.514 467.646 20,7 povećano za 171.628 15.646 31. 12. 1910. 2,428.142 483.110 19,8 povećano za 17.268 9.534 31. 1. 1921. 2.445.410 492.644 20,1

- Rusi i Rumunji 5.112

Srbi 487.532 20,0

(Ovdje treba napomenuti da j e udio Srba u ukupnom stanovništvu — logično — smanjen, zbog izdvajanja većeg dijela Srijema u kojem je živjelo pretežno srpsko stanovništvo.)

69

Budući da se kantinuitet broja stanovnika od 1900. do 1991. svodi na sadašnji teritorij Republike Hrvatske, ovdje treba navesti da j e iz Hr­vatske i Slavonije, t j . Srijemske županije izdvojen veći dio Srijema s 274.410 stanovnika, a iz Dalmacije j e izdvojen kotar Kotor (Boka ko­torska) s 35.305 stanovnika, tako da j e iz sadašnje Hrvatske, Slavonije i Dalmacije ukupno izdvojen teritorij na ko jem j e živjelo 309.715 sta­novnika.

Taikođer, treba navesti da j e iz područja Banata, Bačke i Baranje, koje j e do 1918. b i lo u Kraljevini Ugarskoj, teritorij Baranje 1945. pripojen Republici Hrvatskoj, a prema popisu 1921. iroaO j e ukupno 49.452 sta­novnika.

Kako j e ovo demografska studija, ovdje se neće ulaziti u analfee gospo­darskog iiloga Hrvatske u novu zajednicu Srba, Hrvata i Slovenaca. O tom ulogu i iskorištavanju hirvatskoga gospodarstva podaci se mogu naći u publikaciji dr. Rudolfa Bičanića Ekonomska podloga hrvatskog pitanja, izdavač dr. V . Maček, Zagreb, 1938. godine, i dr. Šime Dodana Hrvatsko pitanje 1918—1990, izdanje »A l fa « , Zagreb, 1991.

V, ŽERJAVIC, Demografija Hrvatske 1900.—1990. CSP,25 (2-3),. 65-:85 (1993).

os

oo

NO Os

OO O N

ON

o\

O

O N

O O

On

G

o S-t

A

S

A

s

S

A

^NO^*-i;aN O\ CN (N M"

CSJ ON*?-*,'* ON

imaom l o

o'no"

0<N OOOO

OMO

OO f O

o C o C

IO * ON IO

(NO O O "

OO CO OO

r- -^o\ o T o v

O N OO NO Tj-

O O

00 OO OO NO LORR-

%

00

ON

OO O N

O

O

IO

0 \

OO

IM

(U

I — (

o.. ^ «

O O " O

NO PSI

O O

IO

O O O

O N CO O N

O O

3 OO

O O

IO

00

O O

IO

O n - ^ ^ ^ n O oo

O IO CO ^

OO.O NO fs)

>i^-00^_ I O

00 ^

O - r o

\ 0 I

00 w

o I'

'đ- lO^

oo r-i

fO On IO

OO i

n O ^ OO OO

^^LO OO »-H

R - ^ O OO OO

CO fO oo ^

IO IO •*

(N

.NO Os.-. IO

CO

O

CO

CN

KL-

NO

I O fO

OV

O

4-i r—i ,

O O

TO O^

O ^ O " O

OO OO

IO NO

IO NO

O O

NO NO

O O

CN) ON IO

CO On IO

O O

I O

O

•sO^fO^oo^ro ^ " r - ' c o " * ' sD CM

CO O -0\CO^- i—i . <N •rt

AORVJ IOIN oCno CO'O NO rt rt T f ^ t ^ O N ,ONFN LO'EL-

nĆnO

OO

NO NO O N

IO CO O N rt ^0 O n ^ rt • . <N

OO rt" IO

rt'^ ON

O O O C I O IO

OOCO O N

fO O

IO

0 \

COfO^ O O O

OO NO

O

OO RO

O N

O N

NO O "

CO CO

<N

O

OO

no' •* IO

O O

PSJ IO •*

O O

( N

O O

IO CO

IO CO

O O

00

CO

O . O O

CO r o

CO

O O

00 •* CO

o I

CNLOT^^

c o ^ r f r o

OOUO OI>I RO rt FS

ONfOONCa

< s i o

OOOO l O O FO<N(

N O 00 CSFO

OORF

ON NO

v O O O O N rt

O N O

O M O

C s i r t

NO

<N CO

'^rj -^- - OO < N r t

CO

0 \ » H CO

NO NO IO

O CO

o \

CO

OO >O

IO RO

NO NO

CO

I

O

O O

IO

O O

CO. IO

NO t o

RO IO

O O

On

O O

IO

OO

O I

rt^^rt^CN)^ NO OO^CNTcN t ^ r t

nO rt nO rt C O P O O n O T^TO rt^RO CO

rt_^\0^<N^rt IO rt OO^lO

l O < N O M O l o c o r ^ c o T J ; i o r o r a RO

u o - r l O n I > \ 0 ^

CO H i-<

O l O O O r t i

O i O

FONO FO

O N ^

LORS-OO?*-On I O

TS • * O

O ' T ^ O rt

N O O 00 IO NO NO <N

rO^Ov o ' n O rt

IO rt CNOO

> * I O

OS NO NORT

NO''-* OO !>. CO IO

IO O N

no"

NO C I

IO O N

OO R S

N O

OO

12 CJIO-

O

OO

O

O O

NO

O

O OO RO

O O

RO 00 CO

O O

CO*

5 R*

O N On rt CO

O A,

7 0

V. ZERJAVIC, Demografija Hrvatske 1900.—1990. CSP 25 (2—3), 65—85 (1993)

71

Stvarni priraštaj stanovništva i zmeđu 1900. i 1910. godine bio j e Znatno veći, ali j e b i lo i većih isel javanja u tom razdoblju, dok j e između 1910. i 1921., uslijed posljedica prvoga svjetskog rata, b i l o ratnih gubitaka, a b i lo j e gubitaka života zbog epidemije gripe (tzv. španjolska groznica) 1918./19., ali i iseljavanja. T j će podaci_biti prikazani u. daljnjoj, razradi demografskih gubitaka.

U tabeli 3. za razdobl je o d 1900. do 1991. prikazani su podaci zasebno za:

1. područ je Hrvatske i Slavonije, odbivši dio prikl jučen Vo jvod in i (dio Sr i jema) ;

2. područje Dalmacije, odbivsi dio priključen Grnoj Gori (Boka ko­torska) ;

te novo-pripojena područja pr ipojena Hrvatskoj 1945. godine;

3. Istra i Ri jeka (uključivši Sušak), te Cres i Loš in j ;

4. Baranja.

Podaci su prikazani p o pokazatel j ima: ukupno stanovništvo. Hrvat i , Sr­bi, Jugoslaveni i ostali.

Ovdje će bit i komentirani samo globalni popisni podaci, dok će ostali vezani iiz te popise, t j . pr irodni priraštaj i demografski gubici, bit i izračunati i objašnjeni uz razmatranje t ih rezultata.

N a području Hrvatske i Slavonije ukupan broj stanovnika s 2,257.000 iz 1900. povećan j e na 3,326.000 u 1991., t j . 1,069.000 iU 47,4'»/o u 90 go­dina. Bro j Srba s 468.000 u 1900. godini smanjen j e na 419.000 u 1991. godini, ali se može pretpostavit i da među deklariranih 71.000 Jugosla­vena ima i veći bro j Srba.

N a području Dalmacije ukupan bro j stanovnika povećan j e s 546.000 u 1900. godini na 952.000 u 1991., t j . 406;000 il i 74,4 % . Bro j Hrvata j e s 455.000 u 1900. povećan na 780.000 u 1991., t j . 325.000 ih 74,4 dok j e bro j Srba s 72.000 u 1900. godini povećan na 115.000, t j . 43,000 ih 59,7 %. N a području Istre, uključujući o toke Crfes i Loš in j , t e prošireni grad Rijeku, ukupan bro j stanovnika povećan j e s 348.000 u 1900. godini na 452.000 u 1991. godini, t j . 104.000 i l i 2 9 , 9 % . Od toga broj Hrvata povećan j e s 168.000 u 1900. na 292.000 i h 124.000 u 1991., dok j e broj Srba s 1.000 u 1900. godin i povećan na 33.000 u 1991. godini.

N a području Baranje u t ih 90 godina uslijedile su v r lo male promjene. Ukupan broj od 48.000 u 1900. godini povećan j e na 54.000 u 1991. Od toga b ro j Hrvata s 11.000 na 23.000, i Srba s 6.000 na 14.000, a bro j Ma-džara i ostalih j e smanjen.

Za cijelo područje sadašnje Republ ike Hrvatske, ukupan bro j se po­većao s 3,199.000 u 1900. godini na 4,784.000 u 1991. t j . 1,585.000 i l i 49,5 %. Od toga bro j Hrvata j e povećan s 2,222.000 u 1900; godini na 3,736.000 u 1991., t j . 1,514.000 i l i 68,1 %, a bro j Srba s 547.000 u 1900. godini na 581.000 u 1991. godini, t j . 34.000 ili 6,2%-, dok"se, kao što j e već rečeno -r-određeni bro j Srba može nalaziti u bro ju Jugoslavena.

Znatne promjene nastale su kod Jugoslavena i ostalih, posebiio između 1981. i 1991. godine, što se vidi iz sljedeće tabele: ,

V. 2ERJAVIC, Demografija Hrvatske 1900.—1990. CSP 25 (2—3), 65-85 (1993)

Tabela 4. BROJ JUGOSLAVENA I OSTAL IH

1981. 1991. Razlika

Jugoslaveni 379.000 106.000 — 273.000 Ostali: po čl. 170. 17.100 73.400 + 56.300 regionali 8,700 45.500 + 36.800 nepoznato 64.700 62.900 — 1.800 druge narodnosti 144.500 179.000 + 34.700

I z ove tabe le se v id i d a j e bro j popisanih 1991. p o cl. 170. i » reg iona la « povećan za 93.100 p r e m a b ro ju popisanih 1981. godine . Za nj ih se m o ž e pretpostav i t i da su se on i i zdvo j i l i iz drugih nacionalnosti , a ne da su se dosel i l i . Napro t i v , povećan bro j »drug ih nacionalnost i « nastao j e do­se l javanjem: 20.000 Musl imana, t e 6.000 Albanaca, dok j e b ro j Tal i jana povećan za 10.000 m o g a o nastati as imi lac i jom Hrva ta u Tal i jane. Međut im, kod razmatranja kre tanja b ro j a Srba u Hrva tsko j m o ž e se zapazi t i druga tendenci ja. I a k o se n j ihov bro j neznatno povećao — što će b i t i deta l jn i je ob jašn jeno u razmatranju demogra fsk ih gubitaka — n j ihov j e b ro j u v e ć im industr i jskim i ku l turn im središt ima u znatnoj m j e r i povećan i to prese l j en jem iz ruralnih područja. T e p r om j ene mo­gu se v id je t i iz s l jedeće tabele.

Tabela 5.

SRBI U V E Ć I M INDUSTR IJSK IM I K U L T U R N I M SREDIŠT IMA (u tisućama)

Gradovi 1900. 1921. 1948. 1961. 1981. 1991.

Gradovi Srbi Srb i Srb i Srbi Ukup. Srb i Jug. Ukup. Srb i 1 Jug.

Zagreb 2,7 9,3 13,1 26,0 768,7 40,0 56,4 934 50 16,7 Karlovac 1,9 2,2 4,1 8,6 78,4 18,2 9,9 81 21 7,7 Sisak 1,0 1,8 1,7 5,5 78,4 15,6 12,8 84 19 3,7 Slav. Brod 4,3 5,7 5,6 6,3 106,4 8,7 10,3 114 7 3,3 Osijek 13,3 15,2 22,3 25,0 158,8 28,5 28,4 165 33 8,4 Vinkovci 4,7 5,5 9,5 15,0 95,2 12,7 6,7 98 13 1,9 Vukovar 15,0 15,2 18,8 24,0 81,2 25,1 17,2 84 31 6,1 Zadar 3,6 3,2 4,1 7,0 116,2 10,7 9,1 136 14 1,9 Split 1,1 2,3 3,0 11,6 235,9 9,6 21,8 265* 10 5,5 Rijeka 1,0 1,0 1,6 8,0 193,0 16,3 30,4 206 22 8,0 Pula 1,0 0,5 1,4 5,1 77,3 5,3 13,1 85 6 4,6

Ukupno 50,2 61,9 88,1 162,7 190,7 215,2 227 62,2

* Uključeni Solin i Kaštela, kao 1981.

I z p redn je tabele v i d i m o da se b ro j Srba u g radov ima odnosno već im industr i jsk im i ku l turn im središt ima, povećao 452 % i i l i čet i r i i po l puta, što j e uos ta lom suvremena po java i u s v im d r u g i m državama.

72

V. 2ERJAVIC, Demografija Hrvatske 1900.—1990. CSP 25 (2—3), 65—85 (1993)

o o i

<l SS

P CO

H ti

NO

' i H

ON

CO I co

oo o \

<0

oo

0 \

On

O On

On

IOONO

r o u T * RS o o M n o m o o r**odr^

oo <N 0\ CN o

0Or-4i-f

oo On

o o o o i >

O 00 M t ^ N o m NOIOCN r o f o o

ro IO 00 ONON

0 0 * 0

o o o o OnCN'iO

oo On vO ro CN 1 - « O n - O fO ON NO IO

o o r o o o O r O C N ro On ON ONvdiO

^ O o o IO I O • ! j ;ooio O N l > l O

Kl

rt c o >Q p rt

«-<CNcO

NO

»o

<N

<N

NO OO oo

o I O

On •

r o

ON ro

On NO

ro oo oo •

IO

ON CN CN

I O

I O oo CN

rt

I

-rH I O ^ oo oo v-H OO I O r o r f i o (CN

« - i iO ro NO ON ON T i - \ o r s

IO On ro ro CN ro* On ^

OOON CNt^ CS r o r s \ 0 NO ON fOiOCN ^ 1 - 5 CS

oo ro r«. IO o 0 \ r>l CN On IO ' - i CN NO oo rt; r o od co

^ r ^ r o ^ r o IO ON NO co

r o \ q I O On O On » -5o od CN f t-^ »—< (

O t ^ O ^ NO •Tj* 0 N \ 0 oo r r ON oo IO ro O n c n i o r s ^ ^ CN 1—I f s j f s j

CN ^ I O I O O IO .rt ro ^ oo p <N r o o ON od o CN ro ^ r s ro

C N ' - i l O l O C N ON ^ 0 0 ^ ^ T H ON r o o CN t > | od IO CN CN CN ^ CN CN

C N n O O O n o O IO ^ C N NO p o o roONod i r iCN <NCN»-<CNCN

• - tNOCN O r O ^ N o R—IO ONlO 00 oo IO

\ o • ( * • 1-H CNCNrHCNCN

rt - M

•A §

Oo U:

•rf l o v d r ^ od

o oo

S p IO IO

oo oo ro nO

ro On ro

t o

00

00

ON

ro ON

oo

ro

lO NO o NO

CN

& On

CN

CN

rt

o rt a I p

LOO 1—t I O

NO 00 oooo ON oo o d r r ^ r O

8S

- ^ N O

r - oo

•»-iro

;H rO O C N ^ l O

« * O C N c s - *

* oo fN O CN

CNrO

I O I O ONCN

ro CN

r o O r o CN ' ( tCN lOCN CN CS

r o O COCS ^<S lOCN CSCN

»-1CN IO r o C N O CSCN

ro IO

IO

IO

r o

ro CN CN od

00

O N O r - <

NO

NO

NO

NO

00 oo NO ON IO

oo o

o ro oo

NO

ro NO

ro I O NO

ro IO IO

r o oo

rt

S I

r o

<N lO

9

o ON

IO

r o oo

ON oo

NO

S CN

oo

CN

o NO IO CN

IO oo On

CN

oo

CN

o c

I 3 >

OO

nP »P 6^ o- ©N <s o i o ^ - ^

^ * * * NO O ON

CN CS r o • pH

"H . »1 * »

•M % S S

•§ T j - IO t ^ l O C N t ^ IO ON NO

^ C N f O

rt

•S

8 o I O

fO •s.

ro ON

-§ o On 00

73

V. ŽERJAVIĆ, Demografija Hrvatske 1900.-1990. . . . . CSP 25 ( 2 - 3 ) , 65-85, (1993.)

S dmge strane, kako se to viđi i z tabele 6., hm] Srba u 11 općina, gdje su oni u apsolutnoj većini, ali .uglavnom u ruralnim područj ima — sma­nj io se s 209.000 u 1900. na 144.000 u 1991., t j . 65.000* i l i 31,3 % , što j e posljedica preseljavanja u veće gradove, ali i iseljavanja u Republ iku Srbiju. Jednako tako b i lo j e preseljavanja Hrvata iz ruralnih područja, posebno onih s otoka Brača, Hvara, Visa i drugih manjih, u gradove, ali i ve l ikog iseljavanja u inozemstvo. O tome ć e bit i više rečeno u slje­dećem poglavl ju.

I I I . D E M O G R A F S K I G U B I C I 1900.—1991.

Demografski gubici nastaju zbog demografskih promjena izazvanih iz­vanrednim pri l ikama, t j . uslijed:

— iseljavanja; — izgubljenih života u ratnim uvjetima; — izgubljenih života zbog većih epidemija; — smanjenja nataliteta u ratnim pr i l ikama (razdvojenost supružnika),

te povećane smrtnosti (uslijed nedostatne prehrane i l i ječničke po­moć i ) .

K o d ustanovljavanja demografskih gubitaka po narodnostima, promje­ne mogu nastati i izjašnjavanjem za drugu narodnost (tzv. asimilaci­j o m ) — što j e kod nas čest slučaj — kao izjašnjavanje Hrvata, Srba i drugih u Jugoslavene (1971.—199L) i l i ranije (1948.) Muslimana kao Srba i Hrvata, pa se i takva smanjenja smatraju demografskim gubici­ma jednih, a povećanjem broja drugih narodnosti. K o d izračunavanja demografskih gubitaka, najpri je treba pristupiti utvr­đivanju »pr i rodnog priraštaja« kojli se dobiva kada se od bro ja novo­rođenih odbi je bro j umrl ih (u normalnim pr i l ikama) . A svako Smanje^ nje zbog abnormalnih pri l ika — ko je su navedene — uzrokuje demo­grafske gubitke. Budući da se ovd je razmatra razdobl je o d 90 godina, u ko j em su se zbila dva rata, u trajanju od p o čet ir i gOdine — te jedna vel ika epidemija 1918./19. godine (tzv, špalnjolska groznica) , a kako nisu za sva razdobl ja nađeni podaci o pr i rodnom priraštaju, b i lo j e potrebno primijenit i pr imjerene stope prirasta za ta razdoblja, I z Popisa žiteljstva 1910: godine u Kral jev ini Hrvatskoj i Slavoni j i , iz­danom u Kra l jevskom Zemaljskoni uredu u Zagrebu, objavl jen j e izra-čunani pr i rodni prirast, ko j i u razdobl ju od 1900. d o 1910. za Hrvatsku i Slavoniju (uključujući Sr i jem) iznosi 324.865 stanovnika. To , na osnovi bro ja o d 2,416.304 popisanih 1900. godine, daje prosječnu godišnju sto­pu prirasta o d 1,3 %\ Ona j e , uz druge objavl jene u statističkim godišnja­cima, [kao i u studij i dr. Jakova Gele ' — koj i daje preg led kretanja stopa pilirOdnog priraštaja (posebno za Hrvatsku i Slavoniju, Dalmaci ju i Istru)

— služila kao ori jentir za izračunavanje pr irodnog prirasta iskazanog u ovom napisu. Svako od ta tri područja pokazuje, u tom dugoin razdo­blju, stanovite razl ike u visini stopa prirasta. Budući da bi izračtmavanje

* Od toga 50.000 iselilo u okviru savezne kolonizacije u Vojvodinu. • Demografske promjene u Hrvatskoj od 1780. do 1981., Globus, Zagreb, 1987.

74

V. 2ERJAVIĆ, Demografija Hrvatske 1900.—1990. CSP 25 (2—3), 65—85 (1993)

(U

I 2 O

•I—(

o 60 3

s I

I 1-1

c/3

O

P

O ro

0 \

o

0 \

LO

NO rt

<N

r o

rt

r o

IO

o

+

r o

IO

IO

+

r o

IO ro

CO

IO o

+

o o o r ^ l o r ^ ^ r t r t < v ^ l J - l f ^ ^ ^ ^ r t l o ^ o l o o l o t O T ^ o ^ » - H c O l O O O O O ^ r O ^ ' ^ O O N N O l O i O C O O O O N r s » — » r O r t r f N O ^ 1 0 - * m i O ( N ( N r t r s i < N ( N r O

I I I I I

rO ro rt ro 4-

sO \0 o o rt rt

oo

rt ro <N oo

O N

+ 1

On

ro On nO r - o ro

<N "Tf nO rt r ^ r t O O r t r t r t r t O r t O r O r O ^ ^ O O N l O O N T h , ^ _ ' ^ O O r S r ^ O O l O O O t ^ i O l O r t v O ' * ° 0 ( N < N \ o O N r O r t r t - 0 0 IO nO l o no l o N O \ O r t t - « . I O n O n O vO lO I T ) LO

< N r t l O N O ^ Q L O O l O N O r t t ^ l O C ^ t ^ O E ^ t r l O O l O f * ^ < N r t r O O O r t O < N O \ r t O O r O rtOOrOrtTr-sOOlOloONO r ^ r o i O r o r o i > ' T t ; f S r - ; N q i o r ^ O \ ^ ' ! t . r o r o t ^ ^ CS < N « S r4<S < N < N r o C S r o r o f O r O r o r O

On T } - ro On fO O N 'đ- ro 00 nO rt ^ \q ^ ^ OO r o f O CO CO CO

oo rt sO N O CO O OO OO CO CO

t ^ O < N € S O v O N O rt OO On r o o O L O c O N O i O r t O r ^ t ^ O O l O t ^ i O r O r t - ^ s O N O N O I >

^ ro' ^ ^ ^ ^

CO 8 On

On os On xp CO ^ On

O <s( ^ ^ ^ ^ ^ 4-* O N CO rt

M

o CO RJ

CO

(U

o O N

4_) (A CO

P 4 O

ro O N

OS O

OO On

Vi Vi ci

CO

O

00 •* o\ CO

PM

CO

£: CO

o

sO ON

d rt -4-) CO

o NO O N

CO

PM O (U

CO >0 (Ih O O

<7n ON

OO O N

I o

' I §

75

V. ŽERJAVIC, Demografija Hrvatske 1900.-1990. CSP 25 (2 -3 ) , 65-85 (1993)

76

demografskih gubitaka za svako od tih područja znatno povećalo složenost i opseg obrade podataka, to j e primijenjena srednja stopa. Dakako, težište j e na području Hrvatsike i Slavonije, koje ima ciko 70 '% ukupnog pučanstva Republike Hrvatske, dok, na pr imjer , Baranja su­djeluje sa isamo 1,1 % u ukupnom broju.

Na t im osnovama demografski gubici izračunani su u tabeli 7. Za godinu 1981. i 1991. prikazani su posebno podaci za Jugoslavene i »Ostale« da bi se vidjela promjena njihova bro ja u 1991. Bro j Jugosla­vena ise smanjio, a podaci za 1981. i 1991. polkazuju da se više Hrvata u 1981. izjasnilo Jugoslavenima, a 1991. Hrvat ima — što j e logično. Tako se 1991. kod njih iskazuje — u odnosu na popis — manjak o d 21.000, a kod Srba 127.000. Međut im, u grupi »Ostal i « — kao što se v id i iz ta­bele 4. — povećao se bro j onih koj i su se izjasnili p o čl. 170. ili kao regionali, za 93.000, najvjerojatnije iz narodnosti Hrvata, što se posebno može reći za regionale, koj i su se izjasnili p o v jer i kao katolici i nasta­njeni u Istri. Za 73.000 koji su se izjasnili p o čl. 170. i 106.000 »Jugosla­vena« ni je jasno iz ko j ih su se narodnosti oni izdvoj i l i . Na ime, ukupni »statistički saldo« za razdoblje 1981. i 1991. pokazuje višak popisanog stanovništva (u odnosu na očekivani bro j dobiven pribrajanjem ostva­renoga pr irodnog prirasta) od 90.000, pa to traži objašnjenje »statistič­kog manjka« za Hrvate 21.000 i za Srbe 127.000. Tu dvojbenost mogl i bi objasniti podaci o unutrašnjim migraci jama, j er one svakako utječu na iskazane viškove odnosno manjkove po na­rodnostima.

a) Unutrašnje migracije (unutar republika bivše Jugoslavije)

I z tih se podataka vidi da je iz B i H samo u razdobl ju 1961.—1981., ako odb i j emo doseljene, iseljeno više o d 161.000 Hrvata. I z podatka migra­cije za Hrvatsku v id i se da je u Hrvatsku usel jeno 228.000 Hrvata više nego što ih je iseljeno, i to najviše iz B iH , ddk je iz Hrvatske iseljeno 224.000 Srba više nego što ih je useljeno. Naravno, bi lo je doseljavanja i iseljavanja i u razdoblju od 1981. do 1991., ali t i podaci nisu raspoloživi. Tabela također pokazuje da je u Hrvatsku dosel jeno Jugoslavena 13.600 više nego što ih se iseli lo. Naravno, ni je poznato kako su se doseljeni 1981. izjašnjavali kod popisa 1991. godine.

Iz podataka (tabele 8. pod 1.) v idi se da je u Hrvatslku iz drugih republi­ka i pokraj ina o d 1946. d o 1981. doseljeno ukupno 320.000, a samo iz B i H 206.000.

Iako ov i podaci ne razjašnjavaju u potpunosti problem spomenutih »•statističkih« viškova i manjkova, ipak nedvojbeno pokazuju da je b i lo doseljavanja većeg broja Hrvata, posebno iz B iH , i većeg iseljavanja Srba iz Hrvatske, posebno u Srbiju, kao što je t o b io slučaj i iz B iH . Kalko na osnovi podataka iz tabele 4. proizlazi da povišenje bro ja na­vedenih pod »ostal i « (po čl. 170. i regionala) iznosi 93.000, a ukupan »statist ički« višak stanovnika 1991. j e 90.000, t o se može zaključiti da je taj ukupan višak nastao upravo iz povišenja onih p o čl. 170. i regio­nala, a da je iskazivanje manjka oid 21.000 za Hrva te i 127.000 Srba, najvjerojatnije, realno za te dvije narodnosti.

V. ŽERJAVIĆ, Demografija Hrvatske 1900.—1990. CSP 25 (2—3), 65—85 (1993)

Tabela 8. UNUTRAŠNJE MIGRACIJE (u tisućama)

1. Doseljeni u Hrvatsku prema popisu 1981.*

Ukupno do 1940. 41.—45. 46.—60. 61.—70. 71,-75. 75.—81.

Iz svih republika i pokrajina iz B i H

368,7 228,8

20,7 7,2

12,9 6,6

87,0 48,7

111,8 75,8

58,4 39,7

63,0 41,8

2. Migracije i etnički aspekti u Jugoslaviji'

Za B i H Broj doseljenih Broj iseljenih

Za B i H 1961. 1971. 1981. 1961. 1971. 1981.

Hrvati Srbi Jugoslaveni Za Hrvatsku Hrvati Srbi Jugoslaveni

30,0 51,6 5,8

28,1 52,3 5,6

132,3 171,0 61,7 85,7

5,2 15,3

24,5 48,3 24,5

165,6 77,3 54,8

59,8 188,1

8,4

83,6 145,0

2,2

138,0 250,8 11,4

146,0 266,6 57,5

61,5 76,2 146,3 157,5 16,4 41,4

b) Iseljavanje u inozemstvo

Uz o v e unutrašnje migrac i j e t r eba lo b i razmotr i t i i isel javanje stanov­nika Hrva tske u inozemstvo , kao i n j egovo vraćanje iz inozemstva. Na ime , poznato j e da j e u razdobl ju o d 1900. do 1991. b i lo već ih ise­l javanja Hrvata , a i određenog b ro ja Srba iz Hrvatske . N a žalost, za sada ne pos to j e pouzdani podac i za rani ja razdobl ja, a pos l jednj ih deset godina službena statistika uopće ne pra t i ta kretanja, i ako takvi podac i pos to je u ev idenci jama Ministarstva unutrašnj ih poslova Hr­vatske, pa b i b i l o nužno da Stat ist ički ured Republ ike Hrva t ske to is­prav i i nastavi r edov i t o ob jav l j i vat i podatke o isel javanju i vraćanju iz inozemstva naših građana.

I zmeđu v iše i zvora podataka o isel javanju i z Hrvatske , ko j i su u znat­noj m j e r i IkontradJktomi, podatke Većes lava Hol jevca* smat ram naj­pr ihvat l j i v i j ima, pa će ovd je b i t i i navedeni :

— iz Kra l j e v ine Hrva t ske i S lavoni je iseMle su, u razdobl ju o d 1899. do 1913. ukupno 186.573 osobe, o d toga u SAD 166.579, među nj ima 165.156 Hrvata ;

— u razdobl ju o d 1921. d o 1939. iz Banov ine Hrvatsike isehlo j e 104.000, a vrat i lo se 47.000 osoba — znači ise l jeno j e 57.000 l judi.

N a žalost, nema podataka za isel javanje i zmeđu 1913. i 1921., a v jero­ja tno ih j e b i lo .

^ Statistički godišnjak Hrvatske 1984. ' Ruža Petrović: Migracije u Jugoslaviji, Istraživački izdavački centar SOO Srbije, 1987. (tabele br. 24. i 30.) " Hrvati izvan domovine, Zagreb, Matica hrvatska, 1967.

77

V. ZERJAVIC, Demografija Hrvatske 1900.—1990. CSP 25 (2—3), 65—85 (1993)

Ivica Nejašmić u svome napisu »Iseljavanje iz Hrvatske — brojčani aspekt stol jetnog procesa« ' navodi podatak Manfreda Makale, dz publi­kacija Annual reports of the Commissioner General of Immigration da u emigraci j i iz Austro-Ugarske u SAD od 1901. d o 1909. Hrvat i sudjelu­ju s 266.504, a Srbi s 30.778 iseljenilka. P o Dušanu Jeremiću, prema slu­žbenoj procjeni prekomorskih emigranata iz Kral jev ine SHS do 1925; (objavl jenoj u La migration Serbo-Croate-Slovene, Resume publigue Con. ference International du Travait, Ženeva, 1926.), emigr iralo j e ukupno 745.000 ljudi, od toga Hrvata 443.000, Slovenaca 163.500, te Srba 133.700. Emes t Radetić, u publikacij i Istra pod Italijom od 1918 do 1943 navodi da j e i zmeđu 1918. li 1935, iseli lo v iše od 25.000 Hrvata u Ameriku. Isto j e tako b i lo iseljavanja do početka drugoga svjetskog rata, u europske zemlje.

Za razdobl je od 1939. do 1948. upućujem čitatel je na dvije mo j e publi­kaci je ' u koj ima sam naveo emigraci je iz Jugoslavije i svake republ ike i pokraj me.

K a o što j e već rečeno, za razdobl je od 1948. d o 1991. nema pouzdanih podataika, ali j e poznato da su iseljavanja bila znatna u europske, a i u prekomorske zemlje. Službena statistika prat i podatke o pr ivremeno odsutnima na radu u inozemstvu, a poznato j e da su mnogi od nj ih pri­hvatil i tamo svoj stalan boravak. Već j e navedeno da, na žalost, Statistič­ki ured Hrvatske ne navodi broj iseljenih i doseljenih osoba, zbog če­ga ću miorati izvršit i procjene na osnovi negativnoga statističkog salda za pojedine narodnosti.

I z rečenoga se može zaključiti, da se i u razdobl ju pod Austro-Ugarskom, kao i kasnije, isel javalo najviše Hrvata, a iseljavanje j e nastavljeno i iz Kral jev ine SHS, odnosno Jugoslavije, kako one predratne tako i one nakon drugoga 'svjetskog rata. Naprot iv , nakon osnutka Jugoslavije, ise­l javanje Srba u toozemstvo bi lo j e neznatno, a znatniji broj isel io se u Srbiju.

c) Ostali demografski gubici

Dr. Rudol f Horva t ' navodi da j e t i jekom rata o d 1914. do 1918. iz Hr­vatske i Slavonije poginulo o k o 100.000 vojnika, a p o mo jo j ocjeni , u Dalmacij i i novo pr ipojenim područj ima oko 32.000. U istoj publikaci­ji se navode i procjene o umrl ima od tzv. španjolske groznice 1918./19. godine, Oko 100.000 umrl ih. N i j e posebno naznačeno odnosi li se i taj broj samo na Hrvatsku i Slavoniju, ald se u usporedbi s bro j em poginu­lih u ratu čini da j e previsoko procijenjen. Stoga pretpostavl jam da za­jedno s Dalmaci jom i novopr ipo jenim područj ima može iznositi o k o

' U publikaciji »Političko-geografska i demografska pitanja Hrvatske«, Savez geografskih društava Hrvatske, Zagreb 1991., str. 64. ' Vladimir Žerjavić: »Gubici stanovništva Jugoslavije u drugom svjetskom pa­tu«, Jugosl. viktimološko dmštvo, Zagreb, 1989., i »Opsesije i megalomanije oko Jasenovca i Bleiburga«, Globus, Zagreb, 1992. ' »Popis žitelistva u Hrvatskoj i Slavoniji g. 1921.«, Hrvatsko kolo, knjiga VI I I . , Matica Hrvatska, 1927.

78

V. Ž E R J A V I Ć , Demografi ja Hrvatske 1900.—1990. CSP 25 (2—3), 65—85 (1993)

100.000. N a žalost , ne n a v o d e se podac i za po j ed ine nac ionalnost i , p a su b i l e nužne p r o c j ene u odnosu na b r o j č a n o stanje. Za de ta l jn i j e p oda tke o tunr l ima Od e p i d e m i j e i s t raž ivao sam u Med i c insko j enc ik loped i j i i l i j e čn i čk im F/esnici'ma, a l i tu nišu naveden i n i kakv i b ro j čan i podac i , o s im da j e u c i j e l om sv i je tu u m r l o o k o 20 mi l i juna l judi . P o d a c i o ub i j en ima, pog inu l ima i u m r l i m a t i j e k o m drugoga sv je tskog rata, de ta l jno si i ob rađen i u s p o m e n u t i m dv j ema m o j i m pub l ikac i j ama . Za n o v o p r i p o j n e k ra j e v e , k o j i n isu b i l i ob rađen i u t i m pub l ikac i j ama — j e r su o n e p o k r i l e s a m o p o d r u č j e p r ed ra tnog t e r i t o r i j a Jugos lav i je — ti ć e p o d a c i b i t i i skazani zasebno.

Tabela 9. RAŠČLANJ IVANJE D E M O G R A F S K I H G U B I T A K A

(u tisućama)

A. Po razdoblj ima i vrstama gubitaka

Razdobl je Vrste gubitaka Ukupno Hrvati S rb i Ostali

1900.—1910. Ukupno —199 —149 — 57 + 7 Inozemstvo: iselili 189 149 40 —

doselili + 7 — — + 7 Tuzemstvo: iselili 17 — 17 —

1910.-1921. Ukupno Poginuli u ratu Poginuli u ratu prip. područja UmrM od epidemi Umrl i od epidemi^. Smanjenje nataliteta Inozemstvo: iselili Tuzemstvo: iselili

e prip. podr.

-416 120 17

100 9

30 128 12

-275 70 7

68 5

23 102

70 25

25

4 4

12

71 25 10 7 4 3

22

1921.-1931. Ukupno Inozemstvo: iselili Tuzemstvo: iselili

— 37 36

1

29 29

-306 34 6

1931.-1948. Ukupno 757 —232 —219 Poginuli u ratu tuzemstvo 271 106 131 Umoreni u inozemstvu 24 12 6 Umoreni u pr ip. područja 4 4 — —

32 15 - 17 Smanjenje nataliteta 50 30 10 10 Inozemstvo: iselili 316 65 12 239 Tuzemstvo: iselili 60 — 60 —

1948.—1961. Ukupno Inozemstvo: iselili Tuzemstvo: iselili

—172 168

4

77 77

- 4 — 9 1 — 91

4 —

1961.—1991. Ukupno Inozemstvo: iselili Tuzemstvo: iselili

doselil i* Smanjen bro j Ceha, Slove­naca i Mađara** Asimilacija u Jugoslavene, po čl. 170. i regionale

+ 90 21

127 + 50

48

21 21

—127 +238

—127 — — + 5 0

— — — 48

+240 — — +240

* Doseli lo 37.000 Muslimana, 8.000 Albanaca i 5.000 Roma. ** Najvjerojatni je nastalo nj ihovim iseljenjem.

V. ŽERJAVIC , Demografija Hrvatslte 1900.—1990. CSP 25 (2—3), 65-85 (1993)

Tatela 16. R A Š Č L A N J E N I D E M O G R A F S K I GUBIC I

(u tisućama)

B. Po grupama i vrstama gubitaka

Razdobl je Vrste gubitaka Ukupno Hrvati S rb i Ostali

L Gubici zbog rata i epidemije 1910.—1921 Poginuli u ratu 137 77 25 35

Umrl i od epidemije 109 73 25 11 Smanjenje nataliteta 30 23 4 4

Ukupno 276 173 54 49

1931.—1948. Poginuli u ratu u tuzem. 303 121 131 51 Umoreni u inozemstvu 28 16 6 6 Smanjenje nataliteta 50 30 10 10

Ukupno 381 167 147 67

Sveukupno 657 340 201 116

2. Iseljavanja i doseljavanja

1900.-1910. Iselili u inozemstvo Doselili iz inozemstva Iseli l i u tuzemstvo

1910.-1921. Iseli l i u inozemstvo Iselil i u tuzemstvo

1921.—1931. Iselili u inozemstvo Doselili iz B iH , iselili Ukupno iselili u inozemstvo Iselili u tuzemstvo

1931.—1948. Iselili u inozemstvo Iselil i u tuzemstvo

1948.-1961. Iselili u inozemstvo Doselili iz B iH , iselili Ukupno iselili u inozemstvo Iselil i u tuzemstvo

1961.-1991. Iselil i u inozemstvo Doselil i iz B iH , iselili Ukupno iselili u inozemstvo Iselil i u tuzemstvo Doselili iz tuzemstva Iselil i Česi, Slov. i Mađari Sveukupno iselili u inozemstvo Doselil i iz tuzemstva Iseli l i bez doseljenih Sveukupno iselili u tuzemstvo Sveukupno iseljenih bez doseljenih Ukupno iseljeni i gubici života Višak asimilacije »ostal ih« Ne t o demografski gubitak

189 149 40 — + 7 + 7 17 — 17 —

128 102 4 22 12 — 12 — 36 29 7 23 23 — — 59 52 7

1 — 1 — 316 65 12 239 60 — 60 —

168 77 91 40 40 — —

207 117 — 91 4 — 4 —

21 21 150 150 — — 171 171 127 — 127 — + 50 — — + 50 48 — — 48

1.116 656 56 404 263 213 — 50 853 443 56 354 221 — 221 —

1.074 443 277 354 1.731 783 478 470

+ 240 +240 1.491 783 478 230

U p r e thodno j su tabe l i zasebno sabrani p o d a c i o gub i c ima nasta l im u ratu, o d ep idemi j e i i se l j avan jem odnosoao dose l j avan j em.

80

V. 2ERJAVIC, Demografija Hrvatslce 1900.-<1990. CSP 25 (2—3), 65—85 (1993)

IV . P R O B L E M N A T A L I T E T A I P R I R O D N O G P R I R A S T A

Razmatrajući prob lem demografskih gubitaka ko j i su u prošlosti naj­već im di je lom u Hrvatskoj nastali zbog iseljavanja, uz one stradale zbog rata i epidemije , uv id u kretanje pr i rodnog prirasta pokazuje da j e on u Hrvatskoj i Slovenij i i posebno pokraj ini Vo jvod in i niži od stopa pri-

(j Časopis za suvremenu povijest 31

Iz ove se tabele može vidjet i , da se u razdobljiu od 90 godina, t j . od 1900. do 1991. godine, isel i lo u inozemstvo ukupno 1,116.000 stanovnika Hr­vatske (uključujući i one doseljene izvan naše republ ike) , a od toga 656.000 Hrvata, 56.000 Srba i 404.000 ostalih narodnosti. U Hrvatsku se iz Bosne doseli lo 213.000 Hrvata, a iz Hrvatske se u Srbiju iseli lo 221.000 Srba. S druge strane, o d 1971. do 1991., najvećma od Hrvata i Srba, iz­jašnjavali su se za Jugoslavene, regionale i p o čl. 170. bez naznake na­cionalnosti, ko j ih j e 1991. b i lo 240.000. Dok su gubici zbog dvaju ratova i epidemije dznosili 657.000 ljudi, od toga 340.000 Hrvata, 201.000 Srba i 116.000 ostali. Prema tome ulkupni neto demografski gubici Hrvatske u tom razdoblju su 1,491.000, od toga 783.000 Hrvata i 478.000 Srba, te 230.000 ostalih narodnosti.

Da ni je b i l o iseljavanja, rata i epidemije, u 1991. godimi Hrvatska b i od početnih 3,199.000 stanovnika 1900. godine, s pr irastom o d 3,044.000 i doseljenih 263.000, imala 6,506.000, umjesto 4,784.000. Međut im, iseljavanja j e bi lo još pr i je 1900. godine, j e r p o podacima Većeslava Hol jevca — u spomenutoj publikaciji — iseljavanje, poseb­no Hrvata, uglavnom iz ekonomskih razloga, počelo j e još u 18. stolje­ću, a najbrojni je j e b i lo između 1840. i 1910. godine. Računa se da j e u t o m razdoblju isel i lo o k o 350.000, a ovdje j e značeno da j e 149.000 Hrvata isel i lo između 1900. i 1910., to b i razlika bi la dko 200.000 za ra­nije godine.

Također j e poznato, da j e za vr i j eme provale Turalka od X V . do X V I I I . stoljeća iz Bosne i Hercegov iae , te L ike i ^drugih krajeva Hrvatske ise­ljen vel ik broj Hrvata — računa se oko 400.000 — a na ta područja na­selili su se drugi narodi, najvećma Vlasi, ko j i su se kasnije izjasnili za Srbe. Najveća iseljenja Hrvata bila su u Madžarsku (oko Pečuha i Baje ) , u Austri ju — Gradišće, te u B a ^ u . Manj i broj iselio se u Ital i ju i Ru­munjsku, kao i u prekomorske zemlje. Stoga se može uzeti da se zbog ratnih osvajanja i ekonomsko^političkih pri l ika o d 15. stoljeća do 1991. godine iseli lo oko 1,250.000 Hrvata (400 + 200 -I- 656 tisuća). Uz normal­ni pr irodni prirast, t o b i kroz pet stoljeća donijelo daljnjih 1,250.000, pa bi se p o t o m računu izvan domovine trebalo nalaziti oko 2,5 mil i j ima Hrvata. Međut im, nj ihov znatan bro j asimil irao se u druge narodnosti u nov im sredinama.

Prema publikacij i dr . Jaikova Gela (navedenoj u 1. bil ješci) 1800. go­dine na sadašnjem teritori ju Republ ike Hrvatske bi lo j e 1,595.000 sta­novnika, dok j e na ter i tor i ju Republ ike Srb i j e (bez pokraj ina) bi lo sa­mo 672.00, a 1991. godine Hrvatska j e , uslijed spomenutih iseljavanja, imala samo 4,784.000, dok j e Srbi ja imala 5,824.000, j e r j e imala puno manja iseljavanja, posebno nakon 1918. godine.

V. Ž E R J A V I C , Demograf i ja Hrvatske 1900.—1990. C S P 25 (2—3), 65 -85 (1993)

V. Z A K U U Č A K

Na osnovi opisanih kretanja stanovništva i prikazanih rezultata, mogli bi se izvući višeznačni zaključci, kako o povijesnim tako i o sadašnjim zbivanjima na ovim našim prostorima, koja su imala, a imaju i danas, utjecaja i na život Hrvata i Srba, kao i na njihov suživot. Međutim, zbog Ograničenosti prostora, ovdje će biti izneseni samo neki od njih. U ovom kratkom napisu detaljnije j e prikazano kretanje stanovništva na sadašnjem teritoriju Republike Hrvatske od početne godine 1900. do najnovijeg popisa 31. ožujka 1991., u kojem su iz ukupnog stanovništva izdvojeni zasebni podaci o kretanju broja Hrvata i Srba, kako bi se u potpunosti mogle slijediti brojčane promjene i njihov udio u ukupnom broju stanovnika.

U dnevnom tisku i drugim javnim glasilima, pri je ovog rata, često se navodilo da j e u Hrvatskoj i Slavoniji 1900. i 1910. udio Srba bio viši od 25 a da j e u 1991. pao na samo Oko 12 %, pa j e i to bio jedan od razloga da se istraži stvarno stanje i uzroci određenog pada udjela Srba u ukupnom stanovništvu Hrvatske.

Činjenica j e da j e 1910. godine udio Srba u Hrvatskoj i Slavoniji — kao posebnoj statističkoj jedinici — bio 25,5 %; ali j e tada cijela Srijemska županija bila u sastavu Hrvatske i Slavonije, a tako j e bilo registrirano

• Iako su sada nakon raspada bivše Jugoslavije formirane druge državno--pravne jedinice, kao »SR Jugoslavija« (Srbija i Crna Gora), ovdje se — zbog raspoloživih podataka — iznose podaci prema ranijem d.ržaviiom uređenju.

82

rasta u drugim republikama i naročito pokrajini Kosovo, koja ima naj­višu stopu prirasta.' Tako se stopa prirodnog priraštaja od 1918. kreta­la do 1950-ih godina u Hrvatskoj oko 1 % godišnje, u Sloveniji oko 0,7 do 0,8 %, a u Vojvodini oko 0,5 %.

Međutim, nakon 1958. godine u Hrvatskoj dolazi do naglog pada pri­rodnog prirasta. Tako j e od otprilike 40.000 prirasta u 1958. on u 1968. iznosio samo 22.000, godine 1978. još se održavao na oko 20.000, a 1988. spao je na samo 3.000 godišnjeg prirasta za cijelu Hrvatsku. Danas u 1993. godini više nema prirasta, već se pojavljuje umjesto toga »prirod­ni pad«, što j e još negativnije za jedan narod u usporedbi s iseljava­njem bi lo zbog dkonomskih ili pohtičkih uzroka. Upravo se u sadašnjim prilikama može vidjeti koliko iseljeni mogu biti od velike koristi svojoj zemlji. S druge strane, stvarni pad stanovništva ujedno povisuje udio starijih dobnih struktura, a to će se sigurno negativno odraziti i na di­namiku budućeg razvitka društvenog života u Republici. Taj problem j e već uočen, ali dosadašnje rasprave i akcije ne pokazuju da će se toj našoj velikoj nacionalnoj boljci uskoro naći lijelka. Ipak vjerujem, da se može pretpostaviti, kako će nalkon završetka sadašnjeg rata — kao što j e to bilo i nakon ranija dva rata — biti dovoljno poticajnih motiva i odgovarajućih socijalnih mjera, koje će rezultirati plodnijim obiteljskim životom.

V. ŽERJAVIĆ, Demografija Hrvatske 1900.—1990. CSP 25 (2—3), 65-85 (1993)

83

i U popisu 1921. godine. Kasnije j e i z Savske banovine i iz Banovine Hr­vatske, pa i iz sadašnje Republike Hrvatske, najveći d io Sr i jema izdvo­j en i pr ipo jen Vojvodini . N a osnovi podataika iz popisa 1921. godine, d io izdvojenog stanovništva iznOsio j e 275.000, o d toga 165.000 Srba. Stoga j e udio Srba pao na o k o 20 %; kako se to v idi iz podataka prikazanih u tabeli 2.

Kako j e udio Srba na području Dalmacije, nalkon izdvajanja Boke ko­torske, iznosio oko 13 '%<, to se već zb i rom tih dvaju područja udio Srba smanjuje na otpr ihke 18 % L A prikl jučenjem Is tre s R i jekom, gdje j e 1900. b i lo samo 1.000 Srba, taj udio i dalje pada, i s prikl jučenjem Ba­ranje on, p o tadašnjem broju stanovnika, iznosi 1910. godine samo 16,6 Sniženje udjela Srba smanjeno j e 1948. dje lomično zbog ratnih gubitaka, ali i iseljenja 50.000 u Vo jvod inu (kolonizacija) i 10.000 u Sr­biju (bez pokraj ina) . Nakon pedesetih, a posebno nakon 1961., uslijedi­lo j e veće iseljavanje Srba iz Hrvatske, pretežno u Srbiju, tako da j e udio Srba u 1991. godini pao na 12,1 Samo grad Beograd, koj i j e s dko 300.000 stanovnika 1945. godine narastao na o k o dva miljuna sta­novnika 1991. godine, sa svoj im saveznim ustanovama i drugim atra­kt ivnim mogućnostima zaposlenja (vanjski poslovi , vainjiska trgovina i drugo) privulkao j e i z Srbi je, ali i iz isvih republ ika i pokrajina, posebno iz Hrvatske, B i H i Crne Gore, o k o mil i jun i pol osoba, a pr i rodni pri­rast na početnih 300.000 mogao b i iznositi samo Oko 200.000. I t o j e — kalko j e već rečeno — prirodan proces ko j i usmjerava kretanja, odnos­no migraci je stanovnika p rema goispodarski i kulturno atraktivni j im sredinama. Logično j e da se isel javanjem iz jednoga kraja u drugi ne može zadržati nepromijenjeni udio, nego se On u p r vome smanjuje a u drugome povećava. Najbo l j i p r imjer pokazuje slučaj Vo jvodine , gdje se nacionalna struktura nakon rata drastično izmijenila u kor ist Srba, a na račun drugih nacionalnosti. Stoga stvaranje polit ičkih napetosti zbog takvih promjena, nastalih premještanjem stanovnika u — z a nj ih — povol jn i je lokacije, kao što j e to i u Republioi Hrvatskoj , nema ni­kakvih osnova i opravdanja, već se može ocijeniti jedino^ kao zlonamjer­no i nepotrebno izazivanje sulkoba na nacionalnoj osnovi. Takva sklonost migraci jama j e nezaustavljiva, [kao što se v idi i iz pri­mjera 11 općina u Hrvatskoj u ko j ima su Srbi većinsko stanovništvo, ko je se u opisanom razdobl ju smanji lo za trećinu, što j e slučaj i s hr­vatskim stanovništvom iz ruralnih krajeva, a povećalo se u gradovima. N a osnovi takvih demografskih kretanja može se log ično postavit i poli­t ičko, ali i gospodarsko pitanje: Kakav j e raison d'etre ikninslke krajine, koja u t ih 11 općina ima danas samo 144.000 il i o k o 25 ukupnog bro ja Srba u Hrvatskoj? Nema, naime nikakvih pr irodnih i drugih okolnost i ko je b i mogle zaustaviti dosadašnje kretanje i migraci je iz tog pod­ručja. Ako se želi s razumnog stanovišta sagledati najpovoljni ju perspe­ktivu, posebno kninskog područja, onda se ona može ostvariti jedino u Republic i Hrvatskoj , j e r u njoj t o specifično područje ima važnu pro­metnu ulogu, ko ja može biti poluga za opći gospodarski, posebno tu­ristički procvat. Naprot iv — izdvajanje tih krajeva, pa i u sastavu s bosanskom kraj inom i l i čak sa Srbi jom, lai insko kao i druga područja tzv. kraj ine postaju »periferno područje« iz ko jeg se migraci jska kreta­nja mogu samo povećati , a ne zaustaviti. I što će ostati od te krajine,

V. ŽERJAVie, Demografija Hrvatske 1900.—1990. CSP 25 (2—3), 65—85 (1993)

84

ako S(j smanji za daljinju trećinu, a poveća broj u gradovima? Stoga ostvarena demografska kretanja trebaju bit i osnova za razmišljanje ka­da se odlučuje o prosperitetu tamošnjeg stanovništva. Svalkom razum­nom može bit i jasno da započeta vojnička i pol it ička rješenja, koja ne pružaju nikakvih ekonomskih perspektiva, ne mogu dugoročno bit i us­pješna. Zato bi većinsko stanovništvo krajine mora lo imat i odlučujući utjecaj na razrješavanje sadašnjih abnormalnih pri l ika koje ni srpskom ni hrvatskom narodu ne pružaju mogućnost normalnog života, j e r rat­no stanje ne može v ječno trajati. Sadašnje istjerivanje hrvatskog stanovništva i uništavanje njihovih na­stambi, ne može razriješiti opisane prob leme migraci ja za Srbe. Uosta­lom, Srbi Su imali u svoj im rakama lokalnu administrativno-upravnu vlast. A Ekonomski razvoj svih tzv. nerazvijenih područja b io j e dotiran iz fonda za nerazvijene. To dot iranje ni je mog lo bit i veće stoga j e r j e iz sredstava Hrvatske najmanje 80 uzimano za razvitak drugih pod­ručja, Bosne i Hercegovine, Makedoni je , Crne Gore i najviše za Kosovo . Logično j e da bi Hrvatska, oslobođena t ih vanjskih tereta, mog la puno više odvoj i t i za razvoj svoj ih nerazvijenih područja. Međut im, sve te činjenice se, na žalost, ne uzimaju u obzir kada se razmišlja o buduć­nosti napretka tih područja. Ekstremni elementi žele ostvarit i svoje pol i t ičke planove, za ko j e j e lako utvrdit i da mogu samo pogoršati go­spodarske i ž ivotne probleme stanovništva tih krajeva.

Što se t iče ugroženosti srpskog stanovništva od Hrvata, vr lo dobro j e poznato da ono nikad u povijesti ni je postojalo, os im u vr i j eme nesret­nih ratnih okolnosti 1941.—45. ko j e su uzrokovane pod okupatorskim patronatom. Nek i učinitelji su kažnjeni — iako, na žalost, i mnogi ne­dužni — pa j e potpuno neopravdano osvećivati se na nevinim l judima i nj ihovim pokol jenj ima koja nemaju nikakve veze s t im djel ima.

Iz svega rečenoga može se zaključiti da će se nastaviti migraci je sta­novništva iz ruralnih područja u urbane sredine. Usporavanje i l i čak zaustavljanje tih tendencija mog lo b i se ostvariti, posebno na području Korduna, L ike i kninske kraj ine u okviru planova hrvatskoga gospo-darslkog razvitka, za ko je se već u neposrednoj budućnosti predviđa gradnja moderne auto-ceste i usputne infrastrukture, koja može bit i osnova za brži razvitak tog područja. Stoga se može pretpostavit i da će većinsko stanomištvo, nakon smirivanja sadašnje ratne situacije, uvid­je t i ko j im putem treba poći da b i se osigurao trajan prosperitet tih krajeva.

V. ZERJAVie, Demografi ja Hrvatske 1900.-1990. CSP 25 ( 2 - 3 ) , 65 -85 (1993)

S U M M A R V

P O P U L A T I O N D I S P L A C E M E N T A N D D E M O G R A P H I C LOSSES OF T H E R E P U B L I C OF CROAT IA F R O M 1900 T O 1991

The article examines calculations of demographic losses based on censuses during the period 1900 to 1991, especially those caused by emigration, the two wor ld wars, and epidemics of 1918/1919. The author calculates that du­ring that period 656.000 Croats, 56.000 Serbs, and 404.000 other nationals emi-grated f rom the territory of Croatia to overseas countries. AdditionalIy, 221.000 emigrated to Serbia, whi le 213.000 of Croats f rom Bosnia and Hercegovina čame to Croatia.

The losses in the two wor ld wars, together with a diminished natural increase, amotinted to 267.000 Croats, 176.000 Serbs, and 103.000 other nationals. I t can be estimated that tbe Spanish fever of 1918/1919 caused 73.000 lost lives among Croats, 25.000 among Serbs, and 11.000 among other nationals.

85