SVE PSSE U NOVINAMA

(... A PONETO I NE)

KREIMIR MIAK

TELEdisk, 2010.

SADRAJUVOD 7 L poglavlje - NE SLUAJ TO GOVORE, SLUAJ TO ZAPRAVO ELE............... 162. poglavlje - NEVIDLJIVE REETKE, NAFTA U BOSNI I JO PONETO............. 253. poglavlje - PROGRAM MOG KOMPJUTORA........................................................... 354. poglavlje - OKREOV ZAKON OBRATNOSTI.......................................................... 455. poglavlje - PROGRAMERI PROLOSTI...................................................................... 516. poglavlje - KAVA, CIGARETA I NOVINE................................................................... 697. poglavlje - ARENI SVIJET OKO M ENE.................................................................... 768. poglavlje - GODINA SVINJSKE GRIPE...................................................................... 859. poglavlje - SADANJI TRENUTAK - KAKO GA SE KRADE I KAKO GA SAUVATI............................................................................................................................ 9510. poglavlje - NO GUTAA VIJESTI......................................................................... 10511. poglavlje - GLOBALNO ZATOPLJENJE RAZOTKRIVENO- ALI I DALJE JAE........................................................................................................... 11512. poglavlje - VJERUJEM-NE VJERUJEM................................................................... 13113. poglavlje - SUSRETI S GMAZOVIMA..................................................................... 13814. poglavlje - TKO JE ZARAEN?..................................................................................15015. poglavlje - TRAJKOVI, PETICIJE I BIJELE CRTE NA ULICAMA.................. 15616. poglavlje - ONE SU OKO NAS: SUBLIMINALNE PORUKE...............................17117. poglavlje - MISAO KAO STVAR................................................................................18318. poglavlje - RAZGRADNJA BRODOGRADNJE..................................................... 19819. poglavlje - UROTA SE NE DOGAA?... CRTICE SA SASTANAKA BILDERBERGERA............................................................................................................. 20820. poglavlje - POZADINA M O I...................................................................................21521. poglavlje - LANE PROMJENE.................................................................................22722.poglavlje - ZAKONI EU ANTE PORTAS.................................................................. 23823..poglavlje - KAKO JE IVEK POBIJEDIO NATO, K-COM I RUSE.......................25024. poglavlje - VEERAS U VAEM GRADU SASTAV 3M - MEDIJI, MMF, MANIPULACIJA................................................................................................................ 25625. poglavlje - CHEMTRAILOVI IZNAD NAIH GLAVA.........................................27226. poglavlje - NOVINSKE PRIE: AJ, GADAFI, SREDINJA BANICA, EKONOMSKE KRIZE........................................................................................................ 29327. poglavlje - MISTINI CODEX, KONTROLA RASTA STANOVNITVAI JO PONETO................................................................................................................. 31228. poglavlje - NEMOJTE SJESTI JER UVIJEK IMA JO VIJESTI...........................327

UVODMalo ljudi se nee sloiti s tvrdnjama da je ivot sve tei i neizvjesniji,

hrana sve nekvalitetnija, svijet sve nesigurniji, centralizacija globalne vlasti i kontrole u porastu. Pitanje oko ijeg se odgovora nee svi sloiti jest je li takav trend dogaaja posljedica neke namjere ili tek nekog unutranjeg, sustavu priroenog mehanizma.

Moja razmiljanja ve se nekoliko godina kreu u smjeru ove prve mogunosti. Gorivo za takva razmiljanja predstavlja barem desetak tisua stranica knjiga koje se bave raznim temama, pa tekstova poput onih iz asopisa Nexus, pa informativnih i zanimljivih razgovora i dijeljenja miljenja tijekom druenja s ljudima koji imaju slian pogled na stvari ili smo ga ak zajedno stvarali tijekom viegodinjeg druenja.

Dakle, priam o nekom dugoronom totalitaristikom planu za stjecanje apsolutne kontrole nad resursima i ljudima ovog planeta, nad njihovim ivotima i financijama, kao i nad njihovim mislima i uvjerenjima. Jer totalitarizam upravo to i jest, sustav u kojem se (pomou programiranja i straha) potpuno vlada ljudskim ivotima i, po mogunosti, ljudskim mislima. Svaki totalitari- stiki sustav tijekom povijesti bio je takav. Ili se barem trudio biti.

Misao da se upravo neto takvo zbiva sada, i to na globalnoj razini, a da mi to i ne primjeujemo, zvui fantastino, prefantastino tovie. Ali postoje podaci daje upravo tako. Neete ih spaziti ako ste tek prosjeno informirani iz novina ili s televizije, pa ak niti ako ste obrazovaniji od prosjeka ukoliko ono naueno nikad niste propitkivali iz samog korijena koji se, kao i svaki, nalazi pod zemljom i nevidljiv je, ali ipak hrani cijelo stablo.

Taj plan nadilazi dnevnu politiku, pa i mjesenu i godinju. Iz te je perspektive poprilino nevidljiv, kako je i zamiljeno da bude. Njegove dvije glavne taktike odlino je saeo David Icke. Prva je problem-reakcija-rjeenje. Stvori neki problem, kako bi uslijedila reakcija ljudi da se neto mora uiniti po tom pitanju, i onda, na njihov zahtjev, uvedi rjeenje koje ve otprije eka u ladici, a koje ti daje veu mo, zbog ega ga nitko ne bi prihvatio u normalnim okolnostima. Druga taktika je metoda malih koraka. Ako eli stii od toke

7

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir

A do toke B, zadri to za sebe i neprekidno radi siune korake u tom smjeru. Svaki od tih malih koraka podri nekim objanjenjem koje zvui logino i kao da je usmjereno na dobrobit ljudi. I tako stvori povijest po svom ukusu.

Kombinacija tih dviju taktika vrlo je mona.Kako bih mogao sam provjeriti te tvrdnje, neovisno o podacima koji su

mi dotad predoeni? Nisam tajni agent pa da se uljam do sefova s tajnim dokumentima, prelijen sam i s previe svakodnevnih obaveza da bih se bacio na viemjeseni terenski rad kako bih razotkrio neku pojedinu temu, a osim toga, da bih potvrdio ove teze bilo bi potrebno razotkriti desetke tema i pronai im meusobne veze. I jo, osim toga, razni su autori to ve napravili. Neki su se bavili samo jednim podrujem, a neki su povezivali vie podruja u novu sliku. Svima njima zbog toga sam vrlo zahvalan. Pa sam odluio okrenuti se neemu to mi je esto pri ruci i to ne zahtijeva nikakav dodatni napor.

Novinama.Nemojte misliti da sam postao redoviti itatelj koji opsesivno trai neto

to je zamislio da e nai. Uope ne. Novine zapravo uope ne itam, a jo manje kupujem. No, svakih par dana, a ponekad bi proao i cijeli tjedan ili vie, listao bih novine u kafiima uz kavu. Zapravo, isprva ih nisam uzimao u ruke s nekom posebnom namjerom. Ali sam, i ne hotei, neke vijesti odjednom poeo gledati drugim oima. Sad sam u njima uoavao pozadinu dogaaja i to se njima eli, spin koji su mnoge vijesti sadravale ukazivao mi se kristalnom bistrinom, a ono to je u njima bilo neizreeno, to bi bacilo potpuno drugo svjetlo, zvonilo je glasnije od onoga to je bilo reeno. Potom bih izvadio svoj vicarski no i kriomice od konobara u dva poteza izrezao tekst koji mi je privukao panju. Koliko je samo izrezanih novina ostalo iza mene u kafiima!

Ovu knjigu moete shvatiti i kao mentalni eksperiment. Vie od svega bih volio da zaista sve zakljueno predstavlja moju utvaru. Uostalom, mnogi koji itaju ove retke ve e nakon prvih odlomaka uvoda zakljuiti da je to ba tako, da je rije samo o jo jednoj paranoinoj teoriji urote.

Neka i jest.Ali ipak postoji mogunost da su svi ti podaci i posljedini zakljuci toni.

Sve ovisi o tome koliko si dopustite duboko ui u materiju.U tom sluaju, stvar postaje preozbiljna da bismo je odbacili bez razma

tranja, samo zato jer se nekome ini glupa.Samo zato jer netko neinformiran tako misli, netko tko govori napamet ili

s pozicije autoriteta ili na temelju unaprijed stvorenih zakljuaka i predrasuda, a ne na temelju upuenosti. Takve misli doista ne vrijede nita. Takoer, ako je

UVOD

pria tona, onda se ista grupacija potrudila zamaskirati svoje korake i napravili da plan ne bude vidljiv na prvi pogled.

Smatrani da bi svaki ovjek trebao biti upoznat sa svim tim informacijama I sam razmotriti to sve to znai. Ili neka se o toj temi povede javna rasprava (io je samo hipotetski prijedlog, u ovom svijetu dirigiranih medija i programiranih ili unovaenih ljudi) i tako doe do zakljuka.

Ako se sve te teorije o uroti pokau netonima, bit u prvi koji e ih zguvali i s veseljem utnuti u najblii kontejner.

Uostalom, malo drugaijeg razmiljanja o svijetu svakako ne moe nakoditi.Slo se tie knjiga koje otkrivaju globalnu urotu, u svojoj glavi sam ih podi

jelio na dvije vrste. U prvu sam stavio one koje se obino nazivaju teorijama urote, mada je to bez veze, to su jednostavno knjige koje iznose pozadinu ne- kili dogaaja, ukazujui na skrivenu ruku svjetske elite koja je upravljala doga- d.ijima. Spomenuo bih autora i istraivaa Williama Sngdahla koji je u tri knjige obradio tri poluge moi globalne elite - naftu, GMO i novac. To su knjige Stoljee rata, Sjeme Unitenja i Bogovi novca. Daniel Estulin bavio se skupinom0 kojoj je napisao knjigu pod naslovom Istinita pria o Drubi Bilderberg. Vrlo kvalitetan autor je i Jim Marrs koji je napisao kod nas neobjavljene knjige Rule by Sccrecy i The Rise ofthe Fourth Reich. Meu ove knjige spada i po pitanju mnogih detalja vrlo informativna knjiga Nevidljiva ruka Ralpha Eppersona. ( kl svih tih autora najdalje u istraivanju, a to znai najblie istini, po mojoj je procjeni stigao David Icke, ijih je pet odlinih knjiga do sada objavljeno kod mis. Njega je istraivanje; odvelo i dalje od granica koje neki od spomenutih autora nisu mogli prijei pa tako niti suvislo odgovoriti na neka pitanja, sve do pitanja to je prava priroda stvarnosti, u emu se, po svemu sudei, krije klju1 jesenja kako stati uroti na kraj.

Icke je predstavio gotovo zastraujuu gomilu podataka koji se pred i- l .Iijem povezuju sami od sebe, a nije ga bilo strah uhvatiti se ukotac ak i i onim naizgled fantastinim. Sjeam se kad je jedan ovjek, koji se smatra vrlo racionalnim i inteligentnim, na preporuku poeo itali jednu Ickeovu knjigu i odustao u trenutku kad je proitao da je ovaj, dokazujui neke svoje navode* napisao da je George Bush direktni potomak krvolonog vladara Vlada Tepea I >rakule. U tom trenutku taj je ovjek odustao od daljnjeg itanja* zgroen ne- vjerojatnou tog podatka. Icke je za njega potpuna budala. No, nekom igrom sudbine, samo tjedan dana nakon njegova odustajanja, neki su nai portali prenijeli vijest-zanimljivost iz New York Timesa koja je govorila da je Bush... potomak Vlada Tepea Drakule! Koliko god to nevjerojatno zvualo. Poda-

9

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I nr) Krellmlr MI5,ik

tak je pribavljen iz slubene institucije koja se bavi genealokim istraivanjima amerikih predsjednika. Ne treba rei da to svejedno nije vratilo kredibilitet Davida Ickea u oima onog nesuenog itatelja, no to zaista nije ni vano. Istina jest koja jest, bez obzira to bilo tko, ukljuujui i mene, vjerovao.

Ovu knjigu sam napisao najvie inspiriran upravo knjigama Davida Ickea, kao i njegovim kolumnama u asopisu Nexus. U kojem sam, usput reeno, itao i odline tekstove brojnih autora o raznim temama, od mikroipiranja, nadzornih kamera i Codexa Alimentariusa do tekstova o manipulacijama farmaceutske ili vojne industrije koje su bacale dodatno svjetlo na mehanizme urote.

U drugu vrstu knjiga stavio sam one koje su detaljno razotkrile neki odreeni segment, ponekad bez razmiljanja o irem kontekstu ili bez traganja za vrhom piramide. Te knjige u opem se poimanju ne svrstavaju u anr teorije urote. O manipulacijama GMO-om nezaobilaznu je, vrlo detaljnu i informativnu knjigu napisao JefF Smith pod naslovom Sjeme obmane, a isto su uinili i dr. sc. Marijan Jot i Thomas S. Cox u knjizi Intelektualni izazov tehnologije samounitenja. Pod naslovom Velika obmana - tajna povijest Europske unije britanski su novinari Christopher Booker i Richard North napisali zapanjujue detaljan prikaz svih koraka koji su doveli do stvaranja Europske unije i rasvijetlili uloge nekih ljude za koje jedva da ste i uli, a koji su otpoetka manipulirali tim procesom s namjerom da bez znanja i dozvole ljudi navedu drave da se odreknu suvereniteta u korist neizabrane europske birokratske diktature. U knjizi Lijekovi ili pria o obmani zagrebaka je lijenica Lidija Gajski dala neoboriv prikaz lai i manipulacija farmaceutske industrije vezanih uz statistike, podmiivanje lijenika, instrumentaliziranje udruga pacijenata, reklamiranje lijekova i stvaranje novih bolesti mijenjanjem kriterija i parametara toga to je zdravlje. Richard S. Hoagland i Mike Barra pokazali su pravo lice amerike svemirske agencije, njenu obrambenu (a ne civilnu, kako se obino smatra, mada njen statut tvrdi drugaije) prirodu, nain kako je nastala, kako je ustrojena, koje grupacije njome vladaju i njenu ulogu u zatakavanju mnogih otkria u knjizi Tajna misija - skrivena povijest NASA-e. Profesor Jeffrey Grupp napisao je odlinu knjigu Korporatizam - tajna vlada Novog svjetskog poretka u kojoj govori da e doi trenutak kad emo se svi morati ispriati istraivaima urote to ih se toliko dugo ismijavalo, a istaknuo je i istraivanje Davida Ickea.

Sve se ove knjige (kao i one iz brojnih drugih podruja, koje nisam ovdje spomenuo) i istraivanja, napravljena neovisno jedna od drugih, preklapaju i potvruju. U mojoj svijesti sve te knjige su tek jedna velika knjiga.

10

IJVOl)

Nakon to sam se za ovu knjigu Inspirirao novinama, mogu savjetovati sljedee: nemojte ih itati, ako ne moete iz njih iitavati to se doista zbiva i to od nas ele ti reklamni bilteni zvani dnevni tisak. Samo ete se dezinformirati i ivcirati, a one e vam zarobiti misli i uvui vas tamo gdje uope ne >.01116 biti. Do tonijih zakljuaka moda ete doi intuicijom; jasnija slika neke situacije ukazat e vam se ispred oiju pogledom izdaleka, a ne izbliza.

Zapravo je ironija sudbine to sam napisao knjigu na temelju novina (i vijesti generalno). Jo sam u srednjoj koli bio vlasnik slave sumnjive kvalitete, glasovit po tome to nisam itao novine, nisam gledao Dnevnik, nisam sluao vijesti na radiju (uglavnom sam sluao ploe) pa nisam imao pojma ni o emu to se zbiva. Sjeam se neke grozne nesree u nekom rudniku, jo tamo krajem osamdesetih, o kojoj su tog dana ba svi priali u autobusu do kole. Rije je liila o tragediji i ba svi su suosjeali i bili upueni. Osim mene. Ja nisam ni uo za to, a bio bih izvrgnut i puno veem ruglu da moji prijatelji nisu ve bili naueni na stupanj moje medijske lobotomije. I kasnije sam, i za vrijeme faksa i poslije, nebrojeno puta ispao vrlo neuk kad su se spominjala imena poznatih politiara, sportaa, manifestacija, politike, uope bilo kakvih dogaaja o kojima je informiran ovjek koji slua radio u autu ili samo prelista novine ili jednim uhom uje dnevnik iz druge sobe. Moj je ponor bio tako dubok da mi je, tamo negdje sredinom devedesetih, urednica na radiju na kojem sam radio zapovjedila da svaki dan izvolim proitati novine, a ne da sramotim struku.

Pa sam ih poeo itati, i bilo je zabavno. Kad novine ita svaki dan, postaje napeto; kao da eka novi nastavak nekog krimia. Ue u priu, poistovjeuje se s likovima i uivljava u fabulu. Sad kad razmiljam, shvaam da se dogaa i sljedee: pone ivjeti tue misli i situacije. To znam jer se sjeam onog vremena kad nisam imao pojma to se zbiva po novinama, niti sam ikada osjetio ikakve posljedice toga u svom svakodnevnom ivotu, imajui neke svoje prioritete i interese.

A ovako, kad sam se svaki dan izlagao vijestima, one su na mene poele imati emocionalni uinak. Novinski naslovi bi me razljutili, razveselili, rastuili... najee bi me ipak ispunili nekim strahom ili nemonom ljutnjom, a bez ikakvog stvarnog razloga. A od svega toga nieg korisnog za mene. Ako se i zbivalo ita vrijedno ikakvog pamenja, zbivalo bi se i bez mojeg ivciranja zbog toga. O onom nebitnom da i ne priam.

Par godina kasnije vratio sam se u prvobitno stanje amebe i prestao pratiti vijesti. I opet mi se nita nije dogodilo. Ponekad sam imao priliku uvidjeti oiglednu besmislenost uvuenosti u vijesti, kad bih u prolazu uo umirovljenike

11

SVE PlSE U NOVINAMA poneito I ne) Kre'.lmli Mllsk

na ulici kako raspravljaju o tezama koje mi nikako nisu zvuale njihove, ve je bilo lako prepoznati otisak glavne novinske teze toga dana. Naravno, sve informacije koje su imali nisu nadilazile ono to je pisalo u vijestima, pa tako niti zakljuci nisu bili drugaiji od onih koje su mediji plasirali.

A zakljuci bi trebali biti drugaiji. Ali, onda ste ve na opasnom terenu, neusklaeni s okolinom. Primjerice, prije nekog vremena neki mi je prijatelj proslijedio kritiku nekog ovjeka na to to sam u par emisija dao prostora Davidu Ickeu, bolesnom ovjeku koji vidi gmazolike izvanzemaljce. Ne znam otkud mu to da je bolestan, jer Ickea sam sreo par puta i inio mi se potpuno normalan i vrlo pristojan ovjek. Ne znam ni otkud mu to da Icke vidi gmazolike izvanzemaljce, jer on nikada nije rekao da ih je vidio. No, vie desetaka ljudi, neovisno jedni o drugima, opisivali su mu udnu pojavu da se neki ovjek pred njihovim oima preobrazio u gmaza i natrag u ovjeka, a Icke je prenio te prie i zakljuio da tu neeg mora biti, otkuda inae svim tim ljudima ba to iskustvo (u ono vrijeme kad jo nitko nije ni uo ni spominjao gmazove). Pa je njihove tragove pronaao i u prolosti, i u predajama afrikih amana itd.

No, korisno je dati prostora Ickeu i drugim istraivaima urote. U proteklih par godina po novinama sam pratio to su o nekoj temi, recimo, globalnom zatopljenju, pisale novine, a to Icke i drugi. Razvoj dogaaja pokazao je da je taj bolestan ovjek, a i drugi bolesni ljudi, sve tono rekao, a da su novine i drugi mediji sustavno i strastveno prenosili njima servirane neistine. Pa sam onda itao to je taj bolesni ovjek pisao o lanoj epidemiji gripe, a itao sam i to se izjavljivalo po novinama. Pa se opet pokazalo da je on govorio istinu, a one ne. I tako dalje, i tako dalje. Novinama je obino trebalo par godina da se tu i tamo pojavi neka vijest koja je govorila istinu, ali obino u vrijeme kad to vie i nije bilo vano. U isto vrijeme, esto sam u novinama viao kako se netko, suoen s nezgodnim pitanjima o nekoj temi, izvlai da je to teorija urote.

Razmiljao sam i o tom pojmu, zapravo besmislenoj etiketi, pa sam i sam smislio jedna pojam, da bih stvari stavio na svoje mjesto. Taj pojam je: teorija spontanog razvoja dogaaja.

Jer pozicija s koje se odbacuje teorija urote (pritom mislim na tono odreenu urotu jedne globalne elite koja za cilj ima uvoenje svjetske jednostranake drave, svjetske vlade, svjetske vojske, svjetske sredinje banke i elektronikog novca te mikroipiranje stanovnitva) isto je samo teorija, temeljena na odreenim interpretacijama jednog dijela podataka. Ta teorija (spontanog razvoja dogaaja) tvrdi da se stvari zbivaju kaotino i spontano, zbog neke svo

12

IJVOI

je unutarnje logike te da nisu manipulirane, a pogotovo ne s tako dramatinim krajnjim ciljem. Ta druga teorija, teorija spontanog razvoja dogaaja, stalno se pravi da predstavlja realan i razuman prikaz stvari, dok teoriju urote otpisuje kao tek psiholoki fenomen. S obzirom daje veina nas neinformirana o veini stvari, najee kao normalno ili istinito uzimamo ono to je dio opeg znanja, zapravo, ono to (naizgled) predstavlja koncenzus. U stvarnosti koncenzusa nikad nema, ali se stvari predstavljaju kao da on postoji oko puno pitanja. I zato svi znaju isto, i zato svi misle isto i zato istina o mnogim stvarima dobiva ig teorije urote. Opeprihvaeni pogled na povijest i dogaaje oko nas, kao i prirodu svijeta u kojem ivimo, isto je samo teorija. On nije stvarnost, ve samo neija stvarnost, moda i nametnuta stvarnost - koja ne predstavlja pravo stanje stvari, ve samo predstavljeno stanje stvari.

Za one koji nisu upoznati sa sadrajem teze o uroti, evo ukratko opisa na temelju istraivanja Davida Ickea koja su trajala vie od dvadeset godina, jer je on dao najcjelovitiju priu koja zapravo sadri sve ostale. Postoji mrea obitelji, krvnih loza, koje tisuljeima manipuliraju svijetom kroz mreu tajnih drutava, a cilj im je uvesti totalitarnu diktaturu. Ima ih vrlo malo pa to ine tajno. Oni uvijek stoje iza svih strana u sukobima i politici, kojima manipuliraju da bi stigli do svog cilja. Prije su njihovi predstavnici bili kraljevi raznih monarhija, ali kad su se ljudi poeli buniti protiv tih vidljivih diktatura stvorili su demokraciju kako ljudi vie ne bi bili oigledno svjesni diktature. Danas ta mrea obitelji stoje iza demokratski izabranih vlasti, zahvaljujui raznim drutvima i organizacijama kao to su Vijee za vanjske odnose, Druba Bil- tlerberg, Trilateralna komisija, Malteki vitezovi, Rimski klub, ali i UN, WHO, NATO... popis ide unedogled. Veliki dogaaji koji su bili prekretnice, kao i mnoge velike ideje tijekom povijesti, bili su aranirani iz pozadine. No, ini se da urota ima i svoj metafiziku stranu (ako gledamo iz perspektive dananjeg redukcionistikog i mehanicistikog pogleda na svijet). Prema Ickeu, ini se da su neki od svjetskih manipulatora krianci s odreenim gmazovima koji se hrane ljudskim emocijama, poglavito strahom. Iza zemaljske piramide moi stoje gmazovski entiteti iz neke druge dimenzije (potpuno freaky, zar ne? Bar na temelju onog to smo o svijetu nauili kroz obrazovanje i na temelju toga kako mainstream suvremene znanstvene misli interpretira svijet), a s naim svijetom i ljudsko-gmazovskim hibridima povezuju se kroz razne sotonistike rituale i rtvovanja. To je, dakle, ta urota na kojoj se radi ve vrlo dugo, vjerojatno i tisuljeima, a posebno intenzivno u ovo dananje vrijeme, kad bi njihov veliki projekt trebao stii do kraja.

13

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Mlnk

Radi slikovitosti, evo citata biveg CIA-inog operativca Victora Marchetti- ja koji je i sam iskusio ono to Icke naziva svjetski sotonistiki kult, kojega su, prema Ickeu, stvorili gmazovski krianci i njihovi gospodari s drugih dimenzija, a koji djeluje kroz meusobno povezana tajna drutva i skupine koje su aktivne u svakoj zemlji, a odgovorne su samo jednom zapovjednom sreditu. Prema Ickeu, na taj nain koordiniraju djelovanja izmeu raznih drava, rasa, religija, politikih stranaka i korporacija. Marchetti je i sam sve to iskusio i dio toga iznio na vidjelo u svojoj knjizi objavljenoj 1973. godine pod naslovom CIA i kult obavjetajne agencije te napisao ovo: ,,U naem dananjem svijetu postoji jedan moan i opasan kult. Taj kult podupiru i tite najvii dravni dunosnici u svijetu. Njegovo se lanstvo sastoji od osoba iz centara moi u strukturama vlasti, industriji, trgovini, financijama i radnitvu. On manipulira pojedincima u vanim sferama javnog utjecaja, ukljuujui intelektualni svijet i masovne medije. Taj tajni kult svjetsko je bratstvo politike aristokracije ija je svrha ostvarivanje politikih namjera nepoznatih osoba ili organizacija. Djeluje nezakonito, u tajnosti.

Dosad ste ve shvatili, ovu sam knjigu pisao kao razgovor s onima koji su ve upoznati s podacima, principima i tezama o postojanju spomenute globalne urote. U njoj sam predstavio vlastito uoavanje programiranja stvarnosti i koraka urote u novinama i generalno kroz vijesti, ali ne samo to, ve i svoja razmiljanja, dogaaje i susrete koji su mi se za to vrijeme dogodili, na temelju kojih sam zakljuio da je klju igre sustavno programiranje umova. Mislite da je teko programirati umove ljudi? Ne ba toliko. Dapae, jednom kad se stroj zahukta, stvari idu same od sebe. Mediji u tome igraju jednu od kljunih uloga.

Putovanje kroz vijesti okosnica je, kima knjige, od koje se ivci granaju na razne strane. Moemo rei da knjiga predstavlja moje osobno putovanje kroz temu urote. No, pretpostavljam da moe imati smisla i onima koji prvi put uju za sve to, jer se u najveoj mjeri bavi stvarima koje svakodnevno vidimo oko sebe, tu u Hrvatskoj, a ne u Americi ili Velikoj Britaniji ili Aziji, i koje se tiu naeg svakodnevnog ivota. Uostalom, i Europska unija nam je sve blia, a i mnogi segmenti drutva ve direktno ili indirektno poinju osjeati utjecaj uvoenja pravne steevine EU.

Prije sam rekao da sam poeo testirati tu fantastinu priu o uroti i promatrajui svijet oko sebe vidjeti zbiva li se doista. Sto sam ustanovio?

Odgovor nasluujete.Da je bio negativan, to bih vam javio SMS-om sadraja ali clear. Ovako,

svoje sam dojmove nabacao u ovoj knjizi. Ona predstavlja tek djeli djelia sla-

14

UVOD

galice, veim dijelom ba onaj koji se tie nas u I Irvatskoj, ali sam se potrudio Ipak biti to informativniji na ovo malo stranica. Jer, kao to pokazuje debljina U keovih knjiga, slaganje cjelovite slike o uroti ba je poput slaganja puzzlea. Na svakom djeliu slagalice nalazi se nacrtano neto to jasno vidite. Ali u isto vrijeme svaki djeli puzzlea izrezan je tako da prua pipke u raznim smjerovima, pipke za koje postoje tono odreeni djeli slagalice u koji savreno lijeu. Moete rei da djelii slagalice i sami predstavljaju sliice, jer najednom djeli- i u je oko, na drugom se jasno vidi noga, na treoj se bez svake sumnje nalazi oblak, a etvrta prikazuje kameni na tlu. Ali iz svakog pojedinanog djelia i u- moete saznati nita o cijeloj slici. Tek kad ih sve ili bar vei dio spojite, po- ict ete nasluivati to ona prikazuje. A tih slagalica ima jaaako puno...

Ja sam neke od njih potraio u novinama. Novine su zapravo odlian izvor Informacija Sve pie u njima, kad stavite prave naoale.

15

1, poglavlje

NE SLUAJ TO GOVORE, SLUAJ TO ZAPRAVO ELE

Za razliku od onog to bi se na prvi pogled mislilo, novine su odlian izvor pouzdanih izvjetaja koracima iluminatske urote. No, kao to znanstvenici fl dobri znaju, podaci sami za.sebe ne znale nita. Smisao dobivaju tek kad ih.se povee s drugim podacima i stavi u odreeni kontekst. Tada postaju dio slike, I Zato je i bilo toliko sluajeva u povijesti znanosti kad su toni podaci odbaci- ] vani jer se nisu uklapali u sliku.

Netko mi je rekao da je Noam Chomsky jednom rekao da ovjek ne tre- S ba nigdje drugdje traiti, da sve pie u novinama, samo treba znati proitati, a Moda je rije i o tome da ovjek opali; ono to trai!. Kako god bilt># unfiviia- ma jaadnjih godina doista vidim prikaz djelovanja svjetske I-llite da centralizira svjetsku vlast, vojsku i novac te mikroipira ljude. Podaci Su tamo, ali slika koju M drugi vide i koja se promovira kroz medije je drukija. Zato Elita i ne mora 1 skrivati svoje korake, jer su f t l svima prodali puno veu, temeljnu la koja 1 je nametnula lanu iru sliku u ko|j se ne vidi pravi sEfi|' log m ncitaa koraka I prema svjetskoj diktaturi. toga sve te podatke ljudi (ukljuujui 1 i|ruiSt}jak8 1 na raznim podrujima^ jednostavno vide u drugaijem svjetlu. No, kad sam 1 primijenio naoale kroz koje sam ih gledao, novine su i za mene p o s tA ia - 9 formativne. Tko vam kau da novine lau - ne vjerujte mu. Pitanje je: o emu 1 zapravo govore? I kakvu propagandu ire? I koliko uspjeno?

Kad je 2008 iznenada buknula svjetska kriza katastrofinih uinaka za J mnoge amerike graane, kod nas se o njoj pisalo, i pisalo, i pisalo: evo je za 1 koji tjedan ili mjesec i kod nas, svijet je danas globalno selo, sve je povezano, i ako netko prdne u Japanu, smrdit I# i nam a... Ali, kako je vrijeme prolazilo, 1 Svi su Se pogledavali i otkrivali da se kod nas, usprkos prijeteim najavama po 1|

16

1. poglavlje NI slupaj STO GOVORE, StUSAJ STO ZAPRAVO 71U

medijima, zapravo nita posebno nije dogodilo. Bila je potrebna lokalna kata- sl rofa da bi nas uzdrmala. I zbila se, kad je premijer dao ostavku u nerazjanjenim okolnostima. Sad su se svi uasnuli i ukoili. Sad je nastala kriza i kod nas.

Ali nakon nekoliko mjeseci opet su se svi naviknuli (na ovim prostorima krize su folklor; uvijek je bila kriza, sjeate se?) i prestali ak i to doivljavati toliko dramatino. Tada su jedne od glavnih novina posvetile nekoliko udarnih stranica zakljucima jedne od glavnih iluminatskih ekspozitura - Svjetske banke. Propast ete!, glasio je naslov koji je citirao Svjetsku banku. Slijedilo je nekoliko stranica uvjeravanja kako smo neuinkoviti, skupi, lijeni, kako treba ukrotiti socijalnu dravu, smanjiti sva mogua davanja za socijalu, zdravstvo, umirovljenike, socijalne sluajeve, jer oni se svi, eto, kupaju u lovi a nita ne rade.

Tim vijestima nekoliko dana ranije prethodile su analize o poreznoj pre- optereenosti radne populacije Hrvatske. Neka je agencija, uzevi kao pola? zinu toku sto tisua neega na godinu, izraunala da porezni obveznici 55 posto zarade daju u doprinose i poreze. Tome nasuprot stajao je izraun koji je napravila vlada, izjavivi da vrlo malo ljudi toliko zarauje i uzela kao pola- zl&ttu toku prosjenu plau. Oni su Izraunali daje porezno optereenje - 15 posto! Vjerujem da su obje ove brojke u isto vrijeme i pogrene i tone. Svaka je tona za svoju polazinu toku, ali niti jedna ne daje istinitu sliku. Takva vam je statistika, obino daje sliku koju naruitelj eli postii. Istina je, kao i obino, /.natno slojevitija. Imam i ja kalkulator, a moje vlastito iskustvo govori da na poreze i doprinose godinje dajem neto malo vie od 30 posto prihoda.

To spominjem zbog sljedeeg razloga. Usprkos tome to se pojavilo nekoliko izrauna, uz tekst o Svjetskoj banci nekoliko dana kasnije citiran je samo ovaj koji je spominjao 55 posto nameta. S procjenama o skupoi rada i potrebi tla se oslabe sindikati i olabave zakoni o zatiti radnika, naravno, sloili su se Sefovi nekoliko korporacija (ije su izjave dopunjavale glavni tekst). to je i /.a oekivati, ali nije za oekivati da e oni razmiljati u smjeru dobrobiti za stanovnike drave ve u smjeru vlastitih pozicija i profita za koji odgovaraju svojim vlasnicima. No, kad se ne bi pratilo tko je onaj koji neto pria i koji je njegov interes, zbog mnotva sliica, izjava i imena, cjelokupna novinska reportaa na prvi je pogled odavala dojam da se svi slau oko rjeenja problema.

U istom paketu bombardiranja krizom na Radiju 101 sluao sam prilog o situaciji oko brodogradilita. Cilj je tu djelatnost - iz koje izlaze vrhunski svjetski proizvodi i koja funkcionira na temelju viedesetljetnog iskustva i strunosti i koja ima narudbi za nekoliko godina unaprijed - privatiziratf na temelju slike koja se stvara. No, jedan profesor s fakulteta u Splitu jedini je u tom vrlo

17

SVE PlSE U NOVINAM A (..1 ponetto I n) KtcSImii MUk

korektno napravljenom prilogu rekao neto to je odstupalo od duha svega drugog. Ujedno, on je bio i jedini intervjuirani strunjak pa mi se ini da jedna njegova rije vrijedi vie nego sve ostalo to je reeno. Osim to je spomenuo da brodogradnja predstavlja 12 posto ukupnog hrvatskog izvoza, rekao je i da mu nije jasno to se dogaa te da su oito u pitanju neki drugi interesi koji ne idu na dobrobit RH i domae proizvodnje jer narudbi ima za nekoliko godina te daje dugorono rije o vrlo profitabilnoj grani. Koliko sam shvatio, on tu ne bi nita privatizirao nego bi pustio ljude da rade svoj posao kojeg tako dobro rade. Ali pretpostavljam da brodogradilitima u Junoj Koreji, iji vlasnici su iz Europske unije, ne treba konkurencija. Pretpostavljam i to da e se nakon privatizacije pokazati jedna druga slika brodogradnje.

Pratei novine potkraj 2008. i poetkom 2009., upala m ije u oi sinkronizacija uvodnih koraka u privatizacije javnih poduzea (jo se rije ne izvikuje preglasno, osim u nekim sluajevima). Poelo je udarniki, sa stravinom eljeznikom nesreom koja se dogodila u ljeto 2009. (Tko zna, na temelju mnogih primjera iz drugih zemalja u proteklim desetljeima, kad su lani teroristiki napadi, ruenja putnikih aviona i druge nesree bile uvod u politike akcije irih razmjera iza kojih je stajala ilumnatska agenda, moda e se jednog dana pokazati da i ovoj nesrei treba priiti navodnike). Kakogod bilo, odmah nakon nesree poelo se uzdu i poprijeko secirati Hrvatske eljeznice. Prljavi ve i tehnoloka zastarjelost u gomilama su se poeli izbacivati u novine. Paralelno s time (a ve malo i prije toga) krenulo je i viemjeseno seciranje HEP-a (koje je koju godinu kasnije zavrilo s hapenjem elnika zbog malverzacija). No, u isto vrijeme s HZ-om i HEP-om, odjednom je na naslovnici novina osvanuo i naslov Hrvatske ume idu u privatizaciju. Naizgled nita dramatino, ali ne bojte se, ipak je to stara prokuana metoda malih koraka. Tko bi pristao na privatizaciju uma da mu odmah kae kakav e biti ishod? Onda je uz spomenute afere isplivala i nova, u dravnoj tvrtki Podravka. Brodogradilita su ve prije bila na repertoaru, tu nije trebalo nita dodatno zakuhavati.

U svim tim previranjima oko HEP-a nijednom se nije spomenula privatizacija te dravne kompanije. Ali je zato ubrzo u novinama osvanuo naslov po prilici ovakav: HEP se nee privatizirati. Otkud sad to, pa nitko dosad nije ni spominjao da hoe, ne bi li bilo logino da netko prvo kae da e se HEP privatizirati, pa da tek poslije netko to demantira?

Svako znanje moe posluiti, pa sam se sjetio filma u kojem amerika vlada eli skrenuti panju s nekog svog prljavog vea tako to e stvoriti neki mali, lani skandal. Ne sjeam se tono o emu se radilo, ali sam jo tada zapamtio

18

1. poglavlje Nt SLUAJ STOGOVORr, SLUSAJ STO ZAPRAVO 281 [

princip. Dakle, recimo da je za taj lani skandal izabran neki avion. Glasnogovornik Vlade koja eli neto prikriti doe na press-konferenciju i kao iz vedrog neba kae: Vlada tvrdi da je s avionom PTF-45 sve u najboljem redu. Naravnu, to je bila tona informacija, s tim avionom je zaista sve bilo u redu, ali nakon to je on to rekao, tako iz istog mira, bura je pokrenuta, svi su posumnjali ilii vlada krije neto ba o tom avionu i usmjerili su silan napor da otkriju to. t l/.du i poprijeko su sumnjiili vladu da im lae po pitanju tog aviona. Tako |e prava stvar ostala u sjeni, da bi se na kraju zakljuilo da je s tim avionom iloIsta sve redu.

Iz nekog razloga, ovaj naslov, HEP se nee privatizirati, podsjetio me tiii laj film. Uostalom, neka ideja se moe iznijeti na trite i u svojoj negaciji, dobro je poznat uinak da je i negativan publicitet ipak publicitet. Osim toga, toliko esto ujem ljude oko sebe kako, zbog takvih dogaaja, kau da smo mi litlnostavno nesposobni sami upravljati tvrtkama pa daje bolje da ih prodamo onima koji znaju. Kako bi i stvorili drukiji zakljuak kad podatke o poslovnim uspjesima brodogradnje, Croatia osiguranja, Rade Konara ili Podravke po novinama mora traiti povealom?

Pokazalo se, naravno, da dravnim tvrtkama ne upravljaju aneli ve ljudi posve krvavi ispod koe, ali da li e se to rijeiti prodajom? I da li prodaja tome Uope slui? Jednog se dogaaja dobro sjeam jer sam ga doivio na vlastitoj koi i tu ne mogu kupiti niiju propagandu.

Prije nego to je T-Com kupio Hrvatske telekomunikacije moj mjeseni telefonski raun iznosio je izmeu 70 i 80 kuna, a ako bih ga ba nabio, tada hl sc popeo do tada bolnih 150 kuna. U roku od mjesec dana od kada su I Ii vatske telekomunikacije postale vlasnitvo T-Coma, moj prosjeni raun I u oko noi je skoio sa 70 na blizu 200 kuna. U isto vrijeme o tome nitko nije pisao, ali sam zato bio zasut T-Comovim reklamama u kojima su se nudili neki izrauni u kojima me ta tvrtka sloganima poput minuta samo kunu I slinim uvjeravala kako sam odlino proao. U reklami je zvualo kao da je lo malo, ali zapravo je moj raun u jednom mjesecu skoio za tristo (!) posto. Nikad se nije spustio, ali se poveavao: uobiajenih 70 kuna ubrzo je bilo uobiajenih 400 kuna.

Bilo je i pokuaja da se o tome pie, ali nisu slavno zavrili. Naime, T-Com )c I ih dana, kad je tek stigao, zakupljivao po dvije stranice raznih dnevnih novina za svoje reklame. Uvijek sam se pitao emu one slue kad je u to vrijeme Ionako bio monopolist. Ubrzo mi se razjasnilo, kad sam saznao da je u jednim dnevnim novinama neki novinar napisao tekst protiv cijena T-Com-a. T-Com

19

SVE PIE U NOVINAMA foa poneto I ne) KrelfliJ? M iilk

je smjesta povukao svoje skupe reklame iz tih novina, direktor tvrtke je shvatio da lij prihodi znaajno pali i da su opstanak novina i isplate plaa u pitanju, nazvao je urednika i rekao da prestane pisati protiv T-Coma jer im je on jedan od glavnih klijenata. I tako, nitko nije o tom e pisao.

Uostalom, privatizacija dravnih poduzea nije od juer, Rothschili su jos 1970-pokupovali hep-ove i druga javna poduzea u Velikoj Britaniji, nakon to su ih prvo dobro izblatili (a i postavili svoje ljude u tijela vlasti), da bi se vidjelo da je to jedini mogui put. I Britanci su tada Valjda zakljuili, ako je Vlada nesposobna voditi vlastite tvrtke, bolje ih je prodati nekome tko zna. A j ako neto Rothschili doista znaju, to je muljati ispod ita.

Toliko o ekonomskoj strani anschlussa Hrvatske. Iluminatska agenda krijejol ugodnih iznenaenja. Recimo, UNESCO je, pisalo je tih dana u novinama, dadl naputak da petogodinja djeca ue o masturbaciji*, spolnim bolestima i istospolfl nim brakovima. Kad ne bih smatrao da im je cilj ljudsku svi|esi zatoffi u p rv o j akri, smatrao bih daje UNI'SCO samo jo jedna nastrana organizacija. Komentar udruge Grozd rekao je sve: To nije briga za djecu, to je ista manipulacija.

U mojem Iscitavanju vijesti iluminatske agende zastao sam kod jednog . amerikog kofigresnika koji je O bam i zaurlao L a ie i! | usied njegova govora | Zapravo, veer ranije, tono u taj as kad je to prikazivano u Vijestima, proao sam kraj nekog televizora. U sebi sam rekao tom tipu Dobro si m u reko, stari. teta to to ee ne govore. Taj je nepristojni ovjek napravio presedan u c e - ; rem onijama $ viknuo ono to je na srcu sve veem broju Amerikanaca, jer je I j slijepcima jasno da Osama Barakovi jedno pria, a drugo radi, sustavno i od samog poetka. Nita udno, on i nije u slubi amerikog naroda,1 njegovi su poslodavci oni koji gu mu i dali posao, recimo, bilderbergeri i ostala bratija.

Ne poznajem tog amerikog kongresm ena koji je zaurlao, doista ne znam kakav je, ali drugoga dana je u novinam a krenulo blaenje. I |ije li lanak (prenesen valjda iz am erikih novina, bez preispitivanja) opisivao ga je kao lijenog zastupnika prgave naravi i razbaruene kose. ak je pisalo da dolazi iz amerike drave u kojoj je u vrijeme Graanskog rata (!) jedan zastupnik ubio drugog. Nisam mogao vjerovati u ono to itam. Spomen neega to se dogodilo na Divljem zapadu, prije nego to je on uope dobio ime, prije 150 godina? i kakve -HS&ft- ima to to ovjek ima razbaruenu kosu? Bilo m i je liao to nitko nije upitao tog ovjeka kljuno i jedino logino pitanje: ZATO }e viknuo Lae?*? to to, po njegovu miljenju, predsjednik lae? Ali, ruku na srce, nisam to niti oekivao. Ne od dirigiranih amerikih medija u vlasnitvu amerike iluminatske elite.

20

i . poglavlja Nf siuSAJSrociOvonr, SLUAJ STO zapravo 2( 11

Bilo jetfc zanimljivosti u novinama, koje su pokazivale da Iluminatima ne idr uvijek sve bez problema (zato i ele centralnu diktaturu - pa da sve ide bez |ttoblema)i Recimo, naa premijerka negdje krajem 2008. dola je Slovencima k ludin prijedlogom s kakvim je prethodni premijer doao osam mjeseci ranije, i >vi ij.>a puta slovenska vlada ga je prihvatila. Dodue, mnogi su se Slovenci I u n i ii i, ali njihov premijer ionako ne radi za njih, ba kao to na ne radi za Diin, i kao to engleski ne radi za Engleze, a ameriki za Amerikance. Za taj povijesni dogovor u novinama je pisalo da su u Europskoj uniji oduevljeni (taj hrvatsko-slovenski spor za koji sam navijao da potraje to due bio je pi rpivka anchlussu Hrvatske). U vijestima u drugim novinama reeno je da je I State Department (koji uope nije na ovom kontinentu, ili se varam?) stisnuo Slovence, Njihov glasnogovornik rekao je da su oni pridonijeli tihom diplo- niiU Ijom (u orvelovskom novogovoru to je izraz kojega se na hrvatski moe pi rvesti kao ucjena i pritisak).

( )nda se opet u vijestima nastavilo s opisima kako je Hrvatska neefikasna i lijena. Ovoga puta ispaljen je novi hitac. (Ako niste znali, neujna oruja uliog rata, to se odnosi na psiholoki rat kojem smo svi - i izvan Hrvatske - nrprekidna izloeni, neprekidno traje, a ne ispaljuje se tanad nego situacije), i >pet su se pojavili katastrofini naslovi o nekonkurentnosti (koji impliciraju ilu emo propasti, osim valjda ako nama netko drugi ne bude upravljao) po kojima je Hrvatska tek na 103. mjestu po lakoi zapoljavanja.

No, u samom lanku navedeni su i drugi, puno pozitivniji podaci. Recimo, po tehnolokoj spremnosti, po zdravstvenom i primarnom obrazovanju I po infrastrukturi nali smo se oko 40. mjesta, kao i po makroekonomskoj Stabilnosti, prema kojoj smo na 43. mjestu, dok smo po plaanju poreza na 39. mjestu. Meni to zvui kao daje rije o naprednoj zemlji u kojoj bih htio ivjeti. Treba imati na umu i sljedee: kad Iluminati piu o lakoi zapoljavanja, u novogovoru to zapravo znai lakoa otputanja. U korist iluminatske agende svakako ne ide niti dobra infrastruktura, zdravstvena zatita i druge osobine razvijenog i humanog drutva. Niti rekordni broj noenja prethodnog kolovoza - to je isto pisalo u novinama.

Kad sam ve spomenuo neujna oruja tihog rata, vrlo je korisno za unu larnju stabilnost ovjeka znati to se oko njega dogaa. Sebi sam ih pokuao predoiti alegorino, zamislivi srnu u umi. Odjednom, na umu se pone pucati iz topa, eksplozija ovdje, eksplozija ondje. to e srna napraviti? Najvjerojatnije, obeznaniti se od straha i poeti sumanuto trati naokolo, dok je svaka sljedea eksplozija izluuje jo vie. Sve dok na kraju ne upadne u neku

21

SVE PlSE U NOVINAMA ( . . . ,1 poneSto I ne) Krofllnili MUflk

provaliju, naleti na eksploziju, prepukne joj srce od straha ili pak istri ispred auta koji je pogazi. Stavimo sad, u drugom koraku, umjesto srne ovjeka, po mogunosti iskusnog vojnika. Za ovu priu pretpostavit emo da ima dovoljno debele ivce i da e se prvo baciti u zaklon. Potom e vjerojatno razmisliti otkuda se puca i u kojem smjeru hici padaju. Pa e malo priekati da vidi kuda se salva kree i koji bi mu bio najbolji nain da se izvue i preivi. U treem koraku zamijenimo topovske hice dnevnim situacijama koje se plasiraju kroz vijesti. Iz dana u dan, iz tjedna u tjedan. Ako se zna to se zbiva, mogue je reagirati kao ovjek, a ne kao srna iz ovog primjera. Hici e pljutati, ali emo, uz malo sree, preivjeti.

Kad smo kod stvarno loih vijesti, bilo je u novinama te jeseni 2008. i takvih. Spremale su se ustavne promjene kojima je bio cilj omoguiti pripajanje Europskoj uniji, a vladajue je uljao i lanak o obaveznom referendumu prije ulaenja u druge dravne tvorevine. Preko pola biraa koji izau na biralita moralo je tako neto dozvoliti. Taj je lanak relikt vremena kad smo se osamo- staljivali od Jugoslavije (to je ono vrijeme kad su ljudi ginuli za ovu istu samostalnost koju sad vlada eli oduzeti potezom pera bez da ikoga pita). Upravo je i zamiljen za ovakvu situaciju, da se ne moe manipulirati graanima, ali sad je smetnja anschlussu Hrvatske. Kod ustavnih promjena spominju se jo neke koje oduzimaju vlast nama, a daju ga neizabranoj europskoj vlasti - recimo omoguavanje izruenja hrvatskih graana u EU i davanje prava glasa dravljanima EU koji imaju prijavljeno prebivalite u Hrvatskoj. to je sad to?

Zato je toka o referendumu uope problem ako je EU neto tako dobro da svi graani Hrvatske ele postati njezinim dijelom, pitao sam se. Ili su iskustva moda pokazala da bi na referendumima graani svih europskih drava odbacili EU, u koju su ionako uvueni bez svoje elje? Onom kome nije prihvatljiva zamisao o postojanju urote koje je EU dio moe se podsjetiti injenice da su sve vienacionalne drave u povijesti bile diktature. Bez iznimke. Zato itko misli da je sad drugaije?

Novine su krajem 2008. bile pune i drugih vijesti o razvoju iluminatske agende (izmijeane su s nebitnim vijestima, pa se nekad nisu vidjele na prvi pogled). Njihov je sadraj bio da se ljudi uglavnom bune protiv centraliziranja i diktature, ali Iluminati deru po svom.

Tako je u Berlinu deset tisua ljudi prosvjedovalo traei zatitu osobnih podataka na internetu, nakon usvajanja zakona koji dozvoljava uvid u te podatke pod odreenim istraga. Podsjetimo se da lanice Europske unije moraju prihvatiti europski zakon ako se ovaj kosi s domaim.

22

i . poglavlje Nt: SLUPAJ $TO GOVORf, 51U5AJ

SVE PlSE U NOVINAM A (...,1 p o ne ito I ne) Krt>4lmlr MK.ik

Vrlo dobar savjet. Koristim ga svakodnevno za promatranje svih tekuih dogaaja. Pogodio u nekoj procjeni ili pogrijeio (a pogrijeiti nije teko jer su mnoge stvari vrlo zapletene), i dalje u vjebati tu vjetinu, imajui na umu planove za stvaranje centralizirane svjetske drave sa zajednikom elektronskom valutom, zajednikom vojskom, vladom i mikroipiranim i reduciranim stanovnitvom.

Pokuajte i vi. Formula je stvarno jednostavna i glasi:Ne sluaj to govore. Sluaj to ele.

24

2. poglavlje

NEVIDLJIVE REETKE, NAFTA U BOSNI I JO PONETO

Totalitaristiko uljanje. S pojmom sam se prvi put susreo prije tri godine u Intervjuu s Davidom Ickeom. Od tada sam ga esto koristio i jo ee vidio oko sebe. U raznim dogaajima, ne uvijek dramatinim u svjetskim razmjeri- mii, No, to i jest bit totalitarizma, da zadire u svaku poru naeg ivota.

to bi bilo totalitaristiko uljanje? Uzmimo za ilustrativni primjer, ba- i ni Inu svakodnevnu pojavu - parkiranje u Zagrebu. Ispoetka se u prvoj zoni plnalo tek par kuna, kasnije je cijena sata parkiranja dostigla nevjerojatnih ScNnaest kuna (pa se opet smanjila za par kuna). U toj je priici sadrana ideja ,.l < H a li taristikog uljanja. D aje odmah na poetku reeno da e sat parkiranja I Stati 16 kuna i da e cijeli grad (a ne samo uski centar, kako je bilo na samom poetku) biti zona naplate parkiranja ljudi bi se bunili. Ali ako se od 4 do 16 klina penje postupno, svaki put uz izgovor koji zvui razumno (treba smanjiti j.>,ii/.vu u centru) i malo trpljenja kritika, koje bi brzo zamrle jer bismo se svi brzo naviknuli na novosteeno stanje, onda stvar ide glatko. A pamenje )e kratko. Ta, i mnoge druge stvari, izgledale su puno drukije prije samo nekoliko mjeseci ili tek koju godinicu. Ali pamenje je kratko. Vidite i sami koliko kratko kad sam za samo dva reda zaboravio da sam ve napisao da je pamenje kratko.

A kratko je. Zato ga ponekad treba osvjeiti. Pa ako i nije sve urota, ipak Je udno kako se sve kree prema veoj kontroli i veem osiguranju. Navodno, saino po sebi, voeno nekom unutarnjom inercijom.

Takvih beznaajnih primjera u crticama iz ivota sam oko sebe vidio mnogo. Tih potvrda da se svijet kree u smjeru sve veeg nadzora i kontrole- oprostite... sigurnosti - doista ne nedostaje. Kako nevidljive reetke kaveza

25

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir Mlrtk

oko nas pomalo debljaju vidio sam na primjeru razvoja portirnica, mehanizama ulaska u zgrade i okoli televizije i nadzora okolice televizije gdje radim (ali mogla je to biti i bilo koja druga tvrtka, jer uzorak je svuda isti).

Na Prisavlje 3 doselio sam se 1995. s Hrvatskoga radija. Jako volim tu zgradu i njene stanovnike, tamo sam proveo puno ugodnih, drugarskih i konstruktivnih trenutaka i sreo puno ljudi koji su mi pomogli na svakojake naine. Tada su, kao i danas, postojale porte i portiri. Za ulazak je trebalo pokazati iskaznicu, ali ako su vas ve poznavali ili ako ste bili dovoljno samouvjerenog hoda, a portir u tom trenutku dovoljno zabavljen neim drugim, mogli ste jednostavno proi. Nije bilo nikakvih rampi i kamera. Ako mi se ba jako urilo do auta na parkiralitu izvan ograde, a nije mi se dalo ii do porte u nekom od kutova, prekoraio bih ogradu. Naravno, moda bi portir podviknuo za mnom da me primijetio - ali uglavnom nije. A bilo je opasnije doba od ovoga, jo donedavno je trajao rat. No, nitko to nije zloupotrebljavao, gosti raznih emisija uredno su se javljali na porti. Ako bih zaboravio iskaznicu mogao sam to objasniti portiru i on bi me pustio unutra. Ako sam zaboravio napisati propusnicu za gosta mogao sam takoer doi, objasniti i uvesti ovjeka. Uglavnom, u svim tim godinama ne sjeam se niti jednog incidenta koji bi proizaao iz nedovoljnog osiguranja. Sve je timalo, sve je ilo glatko i pristojno. I uglavnom po propisu, ako hoete.

No, stvari su se, kao i posvuda, poele mijenjati. Odnedavno, iz godine u godinu osiguranje se poelo poveavati, kao da su se stremljena ka kontroli ubrzala. Prvo su dole kamere na sve strane. Postavljen je nevidljivi zid, koji se vrlo brzo instalirao u mojoj glavi. Koliko god mi je prije bilo bezazleno ponekad preskoiti ogradu (samo ponekad, ukupno sam to napravio valjda dva do tri puta, kad mi se negdje ba urilo, a nije mi se dalo ii okolo jer je televizija ooogromna kada ti se uri), nova se navika brzo instalirala pa se vie nisam niti pribliavao ogradi. To mi je postalo normalno, a neto to je prije bilo normalno jednostavno je nestalo, kao da toga nikad nije ni bilo.

Ceh brzom razvoju novotarija umalo je platio bubnjar mog sastava, koji ivi na Trnju, preko puta zgrade Televizije. Prije otprilike dvije godine ili vie trebali smo nastupiti u jednoj emisiji, a on je dolazio pjeke jer je televizija od njegova doma udaljena tek deset minuta. Ali da bi doao do porte morao bi hodati skroz okolo ograde na drugi kraj pa je odluio presjei put kao puno puta prije, tako to je prekoraio ogradu na sjevernoj strani i doetao do nove zgrade. Nije oekivao ono to se dogodilo. Kad sam ja doao do portira u zgradi, ovaj je ve trljao glavu mom bubnjaru. Nije htio zlo i dobar je ovjek,

26

2. poglavlja Nf VIDI m/l REETKE, NAFTA U BOSNI I JOSPONESTO

znam ga dugo, ali se drao za glavu jer sad mora zvati policiju i pisati zapisnik, i pitao se kako je bubnjaru uope palo na pamet da tek tako pree preko ograde i sve tome slino. Mom se prijatelju nije dobro pisalo, ali sve se sretno zavrilo. Niti je dola policija, niti osiguranje zgrade jer portir je javio da je rije tek o zabuni. Ne tvrdim daje u redu tek tako preskoiti ogradu i ui u neiji posjed, pogotovo ne slubene zgrade, nemojte me krivo shvatiti. Samo elim rei da su stvari funkcionirale podjednako dobro ili ak jednostavnije, a svakako humanije, i prije opeg poveanja kontrole.

Nakon kamera dole su automatske rampe na vanjskim ulazima kroz ogradu, koje su se podizale samo ako ste ispred senzora proli iskaznicom koja je imala na sebi neki kod. Ako bih sluajno zaboravio karticu vie nije bilo tako jednostavno namoliti portira, jer je i on bio uznik stroih propisa o ulasku. Isto tako, ako bi se pojavio gost kojem sam zaboravio napisati propusnicu, nije vie ilo tako to bih doao do porte i objasnio da ovjek ide k meni. Sve se moralo zapisati i registrirati. Morao sam otii u zgradu i napisati propusnicu, to i ne traje dugo i nema nikakvog zla u tome da se za ulazak u slubenu instituciju trai propusnica da se zna kome i kuda gost dolazi, ali sjeam se da su i prije stvari funkcionirale, i to fleksibilnije, bez rampi, senzora i kamera, a s malo ljudskog objanjavanja. Zaista ne vidim nikakav napredak u tim novotarijama, n i! potrebu za njima.

Konano su dole rampe u samoj zgradi. Prije bih jednostavno uao u zgradu i naao se u nekom od ulaznih hodnika ili predvorju. Sad su tu opet bile rampe H senzorima za iskaznice. Vie se nije moglo uetati. Mada nitko to ni prije nije radio. Ako ste bili zaposlenik ionako ste imali pravo ui, a ako niste, ionako ste imali propusnicu i nekog posla, ili biste pak otili do porte kako biste se informirali kuda ii. Ne mislim da svatko s ulice treba ui u televiziju kad mu se prohtije, ali to nitko nije radio ni prije postavljanja rampi jer je prije morao proi kroz krug vanjskih porti;

Zbog naviknutosti na stari izgled ulaza, rampe su mi isprva izgledale potpuno neprirodno i nakaradno, kao da ih je netko na silu ugurao i nalijepio. Nakon dva mjeseca inilo mi se da su oduvijek tu, skoro da se i nisam sjeao kako su ulazni holovi izgledali prije. I potpuno sam zaboravio na vrijeme kad sam s gostom nakon emisije jednostavno odetao iz zgrade. Ne, poput takora u labirintu, sad svaki od nas ide u svoj tor, ja na svoju rampu koju otvaram iskaznicom, on na svoju koju otvara portir kad mu se ovaj javi.

Ba sam se prije neki dan, izlazei iz zgrade, prtljajui oko iskaznice i usmjeravajui gosta u drugi tor, svega toga prisjetio. I kako je prije samo dvije-

27

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir MK

Siegfrid Tischler

Za uoiti neke druge stvari dovoljno je malo pamenja i koji sretni susret. Negdje uoi ljeta 2008. u jednim dnevnim novinama za oko mi je zapela vijest u pronalasku nafte u Bosni i Hercegovini. Potom se slina vijest ponovila i neki iliko dana kasnije. Ovaj puta sam je izrezao, mislei: ^Nevjerojatno, izgleda ila je onaj Tischler bio u pravu!

Koji sad Tischler?Austrijanac Siegfried Tischler, gostujui je profesor Sveuilita u Grazu i

Sveuilita RIAU u Indoneziji gdje, koliko sam shvatio iz razgovora, ivi. Njegova kratka biografija objavljena u jednom starom broju Nexusa, iza njegovog teksta pod naslovom Pravo podrijetlo nafte, opskrbljuje nas podacima da je 1977. utekao doktorat iz geologije na Sveuilitu Leopold-Francis u Innsbrucku, 2001.| ii ilivatio poziv da bude gostujui profesor na Odsjeku za sociologiju Sveuilitaii ( irazu, a od svibnja 2003. i gostujui profesor na Sveuilitu u Riau u Indoneziji, gdje je osnovao Centar za etiku i znanost. S tim je, vrlo zanimljivim lankom, I poeo moj interes za tu temu. Kako sam negdje 2005. za emisiju Na rubu zna- nosli u Amsterdamu snimao konferenciju Nexus, na kojoj je i on bio jedan od govornika, prouio sam njegov tekst i na temelju njega, i onoga to sam uo na predavanju, s njim napravio kratki intervju u kojem se nalo i nekih podataka kojih nije bilo u njegovom tekstu (koji je bio uglavnom geoloki usmjeren).

29

SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneto I ne) KreSImli MUnk

Konkretno, mislim na otkrie nafte u BIH.Prof. Siegfrid Tischler protivnik je trenutno priznate teorije o fosilnom

podrijetlu nafte. Smatra da postoji niz problema u teoriji fosilnih goriva. Glavni je problem taj to se teorija ne moe testirati. Po teoriji fosilnih goriva, nafta je u prolosti nastala od ivih organizama, a to se ne moe napraviti u laboratoriju i dokazati. Naftu se, meutim, moe napraviti na razliite naine, od obinih stijena i vode te uz odreenu temperaturu. Tischler vjeruje da je teorija fosilnih goriva, koja je stara 250 godina (prvi ju je predloio 1757. godine ruski geolog Lomonosov) dobila status religije. Naftne su kompanije zbog toga sretne, jer prema toj teoriji postoji samo ograniena koliina nafte, to znai da to nafte bude manje, to e ona biti sve vrjednija i njezina e cijena rasti. Koliina, meutim, nije ograniena jer se nafta pod zemljom stalno stvara, smatra Tischler, kao to to pokazuje injenica da je se vadi u Sjevernom m oru i kod Vijetnama gdje je, prema teoriji o fosilnim gorivima, ne bi trebalo biti, ali bi prema teoriji o pravim uvjetima, potrebnim za nastanak nafte.

Nafta se, rekao mi je Tischler, u ovom trenutku proizvodi duboko dolje pod nama. Ako stlaite bilo koju mineralnu fazu koja sadri ugljik, dodate vodu i visoku temperaturu, otopit e se i otpustiti ugljikove faze poput CH4. Dodao je da ak i u amerikoj Akademiji znanosti postoje lanci o istraivanjima koja su proveli ameriki znanstvenici u amerikim znanstvenim institucijama koji dokazuju da je to mogue, ali da je problem to mediji to ljudima ne govore. ,,A tko je vlasnik medija? Iste one korporacije koje su vlasnici naftnih kompanija ili tvornica oruja, zakljuio je.

S obzirom da je znao da sam iz Zagreba, dodao je i jednu zanimljivu stvar da sve ovo to je rekao znai da nije bilo ni razloga za silovanje Jugoslavije. Jer, rekao je, moda je jedan od razloga za pokretanje rata bio taj to je Amco 1992. godine u Bosni i Hercegovini pronaao znatne koliine nafte, no to u medijima nije objavljeno. Rekao je da ima podatke da je Amco izbuio rupe u blizini Drenice u Bosni i Hercegovini, nedaleko od Tuzle i da je naeno dvije i pol milijarde barela nafte, to je nekoliko postotaka od ukupne koliine nafte koju je ovjeanstvo ikada proizvelo te da bi ,,s tom naftom Jugoslavija dobila autonomiju za sljedeih stotinu godina.

Usprkos tome to mi je teza o nafti koju je Tischler iznosio bila zanimljiva, taj intervju nisam nikad nigdje objavio (osim u emisiji o konferenciji) jer mi se pria o otkriu nafte u BIH i, naravno, logini zakljuak da to otkrie moe imati i neke veze s pokretanjem rata u Jugoslaviji, inila jednostavno nevjero-

30

2 ,| $ g liv | NFVIDUIVI REETKE, NAFTA U ROSNI IJO PONETO

(nlnom, recimo kao previe luda teorija urote, Ostavio sam intervju sa strane, pasivno ekajui da se te nevjerojatne teze potvrde. Bilo je to negdje 2005., proli je godina, prole su i dvije, i uglavnom sam zakljuio kako je njegove U'/.u o nafti moda i tona, ali pria o nafti u BIH oito ne.

Sve do sredine 2008. godine kad sam naletio na spom enutu vijest u novi- iiiima. M ada sve bitno pie u prve dvije reenice, evo je u cjelini:

Nedavno objavljeni rezultati istraivanja British Petroleuma i Amcoa govore da se na podruju Bosne i Hercegovine nalaze najvee zalihe nafte u liuropi, oko 500 milijuna tona. Najvie nafte, prema njihovim istraivanjima, koncentrirana je na podruju Hercegovine;: ali velika nalazita su i na pod ! |u bosanske i slavonske Posavine. Sarajevski Jinergoinvest namjerava obnoviti pol ragu za naftonosnim poljima, dok Abdulah Bai, dekan tuzlanskog Tefa- iioloko-rudarskog fakulteta, tvrdi da bi prvi bareli nafte iz BiH mogli izvui u roku od 15 godina. Najave o velikim koliinama nafte u Posavini na prilino mi klimavim nogama, Tvrdnje da se u sjerernoj B*osni 1 Slavoniji nalaze velika naftna polja n djeluju m i realno, kae dr. Slobodan Miko, predstojnik Zavoda /a mineralne sirovine Hrvatskog geolokog instituta u Zagrebu. Ve pedesetak (joilina, tum ai on, INA obavlja seizmaStat ispitivanja na podruju Hrvatske, d A m erikaM i su, v jer^atiio analogijom S naftonopfim poljima Slavonije oko I Vletovaca i uvidom u ilaultaCg Seizmikih ispitivanja, zakljuili da na po druju Posavine lee velika naftna nalazita. Sva istraivanja koja su se mogla obaviti bez otvaranja buotina ve su nainjena, rezultati pokazuju povoljnu seizmiku strukturu tla, ali pitanje je kolike u4 ia lihe i na kojim se dubinam a nalaze. Buotine su vrla skupe, svaka od n jih tte ji od 20 do 30 milijuna dolara, a vjerojatnost nalaska nafte je oko 1 posto, pa, se z a sada jo nitko nije od luio na ovako riskantan p o tc i - nastavlja dr. Miko. Uz m ogua nalazita u Posavini, postoji i teoriju o \ehk im nalailSm a nafte na podruju D inarida u Dalmaciji. Ovaj planinski lanac starosno je, ali i geoloki vrlo slian Iranu u kojem se nalaze neke od najveih iiha nafte na p ije tu . Tome u prilog govori i injenica da su u Hercegovini jo za Austro-Ugarske kopane bitum e- uozne naslage koje predstavljaju degradiranu naftu. Ipak, to su nepotvrene pekulacije, a na ponavljanje probnih buotina za sada se jo nitko nije od luio, zakljuuje dr, Miko.

To je bio onaj trenutak kad sam shvatio da je Tischler govorio istinu. Tri godine prfjpaw@ vijesti rekao mi je da je Amco otkrio naftu u Bosni, sam o oito puno ranije nego to je ti) reeno za novine. A British Petroleum ne Ireba posebno predstavljati, pogotovo ne nakon tragedije u Meksikom za

31

SVE PIE U NOVINAMA poneto I ne) Kreimir MI.ik

ljevu. U svojoj kn jiz i Stoljee rata W illiam Engdahl davno ju je razotkrio kao tednu @d sedam tvrtki, sedam iesta i a, kako ih on naziva, koje su m eusobno podijelile svijet i koje stoje iza m nog ih kriza i ratova u prolom stoljeu i iza ijih djelovanja su ostali m ilijuni m rtv ih ili pak osirom aenih i besk u n ik a ,; kao u sla&tju M eksika ko ji je 1970-ih doivljavao procvat, izm eu ostaloga ii zahvaljujui nafti u M eksikom zaljevu. D ok se n isu umueAk* Scutre i am erika obavjetajna zajednica. O no to nije rekao jest da su sVe te iluminalski. tv rtke ;negdje na nevidljivom , oblacim a i cenzurom zastrtom v rhu , apraw j; jedna divovska tvrtka.

Kat i Sve drugo.Ni&kon U h nekoliko vijsstt^ o A m eovu pronalasku nafte u Bosni nije

b ilo n i rijei, 8 d m i je bfo upravo nevjerojatno. A m sete m i vferovati da sam pratio novine, je r m e zanim ao daljnji razvoj dogaaj. To zaista nije svakidanja vijesl. Na kraju sam zakljuio da je vijest jednostavno procurila neijim previdom . Osim toga* moda ilum inatskom planu i ne odgovara j t j e d n o * i to tako veliko, nalazite nafte.

U isto fjem g#g d g ^ j f c i to da ara na kiosku kupio fenom enalni dokum entarne Jedinica, koji nikako nem ojte oklijevati potraiti ako ste ga propustili. U to m teodijelnom dokum entarcu koji su napravile beogradska kue B-92 i Vreme, kroz prikaz postrojbe C rvenih beretki prikazan je i veliki dio pozadine rata u Jugoslaviji koji nije vidljiv, prim jerice, u BBC-jevoj dokum entarnoj seriji Propast Jugoslavije, koji predstavlja slubenu povijest dogaaja (n i takva se ba nije dopala nekim naim uglednicim a i vodam a, ali istina je ponekad neugodna).

Onaj detalj koji m i je zapeo za oko u Jedinici jesi kratka reenica u treem dijelu, kako je jedan od glavnih kuhara i vjerojatno profitera od svih dogaaja u Jugoslaviji otputovao na sastanak u, ni m anje n i vie nego * Cl A-u.

Rije je o Jovici taialUm, dugogodinjem sefu Slube dravne bezbed- nostlj tipu zaslunom; sbl puno toga. O n je bi ta j koji je poslao sv^g agenta i ubojicu A rkana da organizira nogom etne navijae C rvene zvezde (Delije), probudi nacionalnu euforiju i p riprem i ih da se jednog dana prikljue Arka- novoj jedinici, on je taj koji; je stfjao iza ustrojenja Jedinice! i ko jfje stajaottea svih poslova s naftom i svim drugim u ratovim a u bivoj Jugoslaviji, itd., itd. A za kojega veinu vrem ena n itko nije n i uo, a jo rjee ga vidio. Sve je to vidljivo u tom doku m enlar nom ser i j al u .

N akon to se Jovica vratit) u Beograd, vjerojatno s naputcim a svojih efova u C tA -1, okrenuo je plou i odm ah poeo davati M iloeviu savjete koji se

32

2 poglivlli NI VIDI IIVI Hl fil I K l, NAt IA U IK >*NI I l< if. PONisT

iivume nisu sviali, pa ga je otpustio Sto i nije toliko tragino ako se ima u vitlu da je Jovica pad svog biveg efa gledao sa svoje jahte i zapravo se maknuo im- no kad je zagustilo. Uz taj podatak o CIA-i i Staniiu, ovjeku me m oltete: (irisi i na pamet kako su i hrvatski kuhari rata, poput (i oj ka uka, imali odline vt/e s amerikim slubama. Kad smo ve kod njih, u dokumentarnom filmu o beogradskoj grupi Ekatarina Velika, veliki broj snimljenih sugovornika, govo- tm'l o vremenu kad je bannastao, opisuje Beograd.s poetka 1980-ih. Danas mi svi lanovi te grupe mrtvi, kao i mnogi drugi napredni ljudi njihove gene itd Ije, a u filmu nekoliko Sugovornika neovisno Jedan o drttgoinesopisujukako w u to vrijeme na beogradskim ulicama nalazila ogromna koliina besplatnog lici oi na. Jedan od njih ak opisuje kako je na tulum u sreo Jednog mlaffliaJeep. inu je rekao dg radi z iClA-u i kako su oni ti su zasluni a tu provalu heroina. Taj ovjek je, ak zakljufito-a je ta tehnikajslabljenja i obezglavljivanja lilipredne inteligencije' glavnog grada heroinom moda neka uobiajena tak- liku ( IA-e. Moda je to bio jedan od poteza koji je trebao poistiti teren za lake uvoenje nftta manje od deset godina kasnije. U tom sluaju imamo jo |cdan pokazatelj kako se mnoge stvari dugo planiraju.

Kad seji do sad reeno, od Amc&a, o Jedinice, stavi na hrpu, ukazuje se zanimljivi slika nae nedavne prolosti, pa u si dopustiti da se malo poigram I eoretiara uroit#>, ako nemate nita protiv. Svatko je slobodan uiniti isto. Dakle, s jedne strane imamo Gojka i fovicu, efove rata na zaraenim stranama koji obojica primaju instrukcije od CIA-e ili drugih slubi. Britansko-amerika vi huka poznato je, radi za naftaij oni su predstavnici Eigahlovih ^sedam *.

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir Mldk

narod digao protiv Trojnog pakta. Nisu nam rekli da je vlada koja ju je zamijenila takoer potvrdila sporazum sa Trojnim paktom, jer kao niti ona prije nije imala izbora. Ali bilo je kasno, elje Britanaca su se ispunile i Hitlerov vojni stroj ve se pokrenuo prema Jugoslaviji. No, pustimo sad to. Stali smo kod nafte u Bosni. Kako sprijeiti da se Jugoslavija ne doepa nafte za koju niti ne zna da je ima? Pa, uinimo da nestane, dajmo naloge naem Jovici iz Dravne bez- bednosti da pone organizirati rat, naimo tipove koje emo s istim zadatkom postaviti i na drugoj strani, a ostalo e ii po inerciji. to je bilo, znamo. Kao i kako danas BIH izgleda. I konano, u podijeljenu dravicu bez prave vlasti, praktiki pod amerikim patronatom, eto British Petroleuma i Amcoa iz Vee- njakove vijesti koji otkrivaju naftu. Ovoga puta, bez ikakvih prepreka kakve bi im neka Jugoslavija bez sumnje pruala, a kakve ne mogu pruiti prezaduene i nemone dravice u kojima se panja medija i marioneta na vlasti uglavnom troi na drhtanje od silne erotske elje da nas ve jednom usie divovska kriminalna korporacijska tvorevina zvana EU.

Tako izgleda moja tzv. teorija urote. Ne znam je 1 tona. Vjerojatno neu nikada niti saznati. Ali jo uvijek nije zabranjeno razmiljati na glas, zar ne?

34

3. poglavlje

PROGRAM MOG KOMPJUTORANekada davno znao sam da volim odreenu glazbu, recimo rockabilly, i

(U volim stripove i znanstvenu fantastiku i vonju biciklom. I danas jednako uivam u svemu tome. Jedino nisam vie siguran volim li ih.

Moja sklonost prema svim tim stvarima (to vrijedi za svakoga od nas) nastala je zbog brojnih specifinih okolnosti mog ivota. (Zamislimo taj uas t la su neke od okolnosti bile drugaije pa da sam se navukao na Modem Tal- klng ili neku slinu ljigu. Teko bi s time bilo ivjeti. Zato sam se nekako nadao ila e, prilikom dekodiranja nae DNK, netko konano slavodobitno obznaniti t la je otkrio gen za rockabilly, ali to se naalost nije dogodilo. ak sve vie sumn ja m da takav gen uope postoji, mada jo nisam u potpunosti odbacio nadu t la ga ima. I daje uao desecima tisua godina, latentno i neostvareno selei se kroz moje pretke sve dok nije dolo vrijeme da se moe obznaniti, nakon io je Leo Fender konano doao na briljantnu ideju da stavi elektromagnet na gitaru od punog drveta, a mladi napaljeni bijelci fascinirali se bluesom.) ( idje sam ono stao? Zakljuak se namee: ja bih svejedno bio ja, ali imao bih utisnuta neka druga iskustva. Preciznije reeno, neke druge programe umjesto programa za rockabilly.

Isprva je to bila pomalo razoaravajua spoznaja, da sam tek rob. Pa sam poeo sluati svakojaku glazbu koja mi ba nije bliska, traei onaj isti osjeaj koji daje moja omiljena glazba i podsjeajui sebe da je to samo program i da sc moda mogu i preprogramirati.

Uzalud.Toliko toga mi je bilo dosadno. Na kraju sam se pomirio sam sa sobom

i sa svojim programom, takvim kakav je. Odbacio sam stvari kojima sam se silovao te se opet prepustio uzbuenju koje mi stvaraju boogei-woogie dioni

35

SVE PIE U NOVINAMA .....poneto I ne) Kreimir Ml.il< nekad ini da je vidimo u bojama, kao da svjetovi prolosti jo uvijek ive. Niuavno, ne vidimo ih uistinu, niti smo ih ikad vidjeli, ali naa memorija se tlu / i slikama koje je vidjela u filmovima, knjigama i drugdje pa stvara varljive, ali uvjerljive prikaze dogaaja i ljudi.

itajui detaljno potkrjepljenje knjige istraivaa kao to su William Eng- iliilil, David Icke i drugi, osvjedoio sam se d a je novija politika povijest kakvu poznajemo (navodno - najbolje dokum entirano razdoblje u povijesti) samo jalna interpretacija, nita vie. Uz to, netona interpretacija. Kako sad to, rei i Vic vi, zar je mogue rei da se Drugi svjetski rat nije dogodio, ili da se neki i Ii ugi vani dogaaji nisu zbili kada je reeno da su se zbili? Naravno, zbili su c, .ili povijest jest i skupljanje inform acija i neto puno vanije - interpretacija Informacija.

Kad se prvi pu t sretnete s drugaijim interpretacijam a dogaaja, nalikuju kuriozitetima. Zato vas privlae, hoete jo, o njim a ete razgovarati i prepri- t a vati ih, m entalno gim nasticirati, praviti se pam etni p red drugim a ili se zbog ni i Ii naljutiti, ali jedna, a n iti p ar lasti, nikad nisu inile proljee, pa tako niti te usamljene knjige nee napraviti pravo proljetno ienje nae glave optereene

SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir MKnk

konceptima i podvrgnute masovnoj hipnozi. No, ako se dovoljno dugo izla-| emo svim tim manje poznatim podacima i dogaajima koji nisu dio opeg znanja, pa jo ako se privremeno iskljuimo iz glavne struje informacija, s vre- J menom e se moda dogoditi ono to je na nekoliko mjesta u svojim knjigama] napisao David Icke, dok je iznosio dokumente i izvore za drugaiju interpretaciju povijesti. Ne moe se dovoljno jako naglasiti koliko je vano, rekao je on po prilici, shvatiti da su se dogaaji doista ovako zbivali, da ovdje priamo o stvarnosti, o pravoj povijesti.

ini mi se da je morao to tako dramatino naglasiti jer se naao sam protiv puno jaeg i brojano nadmonijeg neprijatelja - skoro cjelokupnog obrazovnog i znanstvenog sustava cijelog svijeta, a nije mu cilj bio tek ispriati za-l nimljivu priicu.

U Orwellovoj 1984-toj reeno je da onaj tko nadzire sadanjost taj nadzire! prolost, a onaj tko nadzire prolost taj nadzire budunost. To je svakako vrlo, tono. Zamislimo ovu situaciju: otvorite udbenik iz povijesti za osmi razred1 osnovne kole, prolistate dio kratkog poglavlja (jer, mada djeci preduga, sva] su poglavlja u kolskim knjigama kratka) o Drugom svjetskom ratu. Na svoje iznenaenje ustanovite da tamo ne pie kako je Njemaka napala Poljsku, pa su onda Britanija i Francuska objavile rat Njemakoj itd., kako ve ta priaj uobiajeno glasi. Ne, ovo je drugaiji udbenik, u kojem pie prava povijest. U njemu pie da je mala vrhuka ljudi koja je upravljala svim tim zemljama (mada njihova odanost ne pripada niti jednoj od njih) pripremila teren za Hiti erov dolazak na vlast, financirala ga i naoruala, pa koordinirano pokrenula dogaaje s ciljem da se stvori zaista veliki pokolj stanovnitva koje je manipulacijom uvueno u rat, kako bi se stvorio razlog da se osnuju Ujedinjeni narodi kao pretea budue svjetske vlade koju e nadzirati te iste grupacije koje su izmanipulirale Drugi svjetski rat, kako bi ljude navele da se dobrovoljno odreknu vlastitog suvereniteta i prihvate diktaturu, niti ne znajui to im se kuha.

Zamislite da naa djeca u osmom razredu to ue u koli. Zamislite da smo mi to uili, i mnogi drugi. Bi li svijet oko nas, kojeg ml stvaramo, bio isti da su ove informacije javno dostupne i rairene?

Mnogo toga oko nas ne bi se dogodilo kao to se dogodilo, samo da su povijesni udbenici drugaije napisani.

Isto to vrijedi i za daleku prolost.Ma jo i vie.Usprkos mojoj opsesiji drevnim vremenima, pretpotopnim civilizacijama,

paleokontaktima, kataklizmom, ta mi se slika ukazala tek nedavno, zahvalju-

>. poglavlj# PR() ( iNAMI NI PR( >f.l OSTI

(u* i nekim detaljima u dvjema knjiga koje sam itao. Prva je Suenje Darwinu l'hllllpa (ohnsona, u kojoj je razoblien mit o nastanku ivota koji nudi darvi- Ml>il k ka teorija evolucije (koja se bez ikakvog pravog temelja proglasila autoritetom za to pitanje), kao i mehanizmi kojima to radi.

I )ruga knjiga jest Kataklizma - zadivljujui dokaz kozmike katastrofe UVHJ l>r. Kr. D. S. Allana i J. B. Delaira, u kojoj je na jednak nain razoblien mit n I /v. ledenim dobima kojih najvjerojatnije nikada nije bilo, mada su u naoj IVl)rsti tako ive slike dlakavog mamuta koji se propinje u snijegu, sabljastog li|itu kako izviruje iz kamene peine u snjenoj pustoi, i brojnih stripova koji mi prikazivali to, za ivot navodno krajnje neugodno, razdoblje.

Neu se na ovom mjestu detaljno baviti niti jednom niti drugom priom, HUlori knjiga ve su to napravili puno bolje.

Panji* su mi u njima privukli slini obrasci i detalji u onim poglavljima Imi|I su pokazivali kako su teorije darvinizma i ledenih doba zauzele prostor. U ni ni sluaja to je bilo relativno naglo, i usprkos mnogim argumentima pripadnika lili struka.

Primjerice, Darwin se sa zagonetkom fosila nosio onoliko koliko su doputale obeshrabrujue injenice, ali je na pojedina pitanja iskreno morao nagovoriti kako Ne mogu dati zadovoljavajui odgovor, a povremeno se u li|pgovim spisima javljao znak oajavanja, kao u sljedeoj reenici: Za pri- indu se gotovo moe kazati da seje uvala od estog otkrivanja njezinih prijelaznih ili povezujuih oblika. Ali, Darwin nikad nije izgubio vjeru u svoju teoriju; jedina je zbrka nastajala kada je valjalo razjasniti neposlune aspekte lonllnog zapisa.

Treba rei da Darwinova teorija ne samo da je predvidjela da e fosilni pt Ijelaznf oblici biti otkriveni ve je podrazumijevala da e potpuno ouvani Insilni zapisi biti uglavnom prijelazni i da e ono to zamiljamo kao utvreni1 losilne vrste biti razotkriveno tek kao proizvoljne postaje u procesu stalne piomjene. Darvinizam je takoer ukljuivao vano predvianje o izumiranju, I' .id nunoj posljedici borbe za opstanak. Darwin je shvaao da njegova teorija zahtijeva obrazac izumiranja ak postupniji od obrasca evolucijskog nastanka. Nn, u nekim sluajevima, iezavanje cijelih skupina bia, kao to su amoniti, dogodilo se udesno naglo.

Zastanimo na trenutak i razmislimo to jedna nepristrana osoba moe misliti o Darwinovoj teoriji evolucije u razdoblju neposredno nakon objavljivanja Postanka vrsta. Jer, nasuprot rairenoj predodbi, opozicija Darwinovoj teoriji jedva da se moe pripisati vjerskoj predrasudi. Meu skepticima su bili

53

SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir Mllak

vodei paleontolozi i geolozi toga vremena, upravo oni koji su bili najbolje informirani o materiji.

Svakako, moglo se fosilnim dokazima provjeriti teoriju, da su je Darwin i njegovi sljedbenici eljeli provjeriti. Darwin je bio kategorian da je broj prijelaznih posrednika morao biti golem, ak nepojmljiv. Moda su dokazi o njihovu posto-l janju nedostajali, jer je 1859. samo malen broj svjetskih fosilnih leita bio istraeni a i zato to istraivai nisu znali to da trae. Kad su paleontolozi jednom prihvatili i darvinizam kao radnu pretpostavku i istraili brojna nova fosilna leita u nastojanju da potvrde teoriju, ta se je situacija trebala promijeniti. S vremenom se moglo oekivati da se fosilni zapisi uvelike razlikuju i da budu daleko vie darvinistiki. J

Meutim, test da se provjeri teorija ne bi bio poten kad ne bi bilo mogu-j e da teorija padne. No, kako pie Phillip Johnson, vjerovanje u Darwinovu; teoriju razmahalo se znanstvenim svijetom takvom neodoljivom snagom da je ubrzo postalo ortodoksija. Dodaje da je plima bila tako nesavladiva da su ak i najprestiniji meu znanstvenicima trenutno postali prolost jer se nisu pridruili pokretu.

Paleontolozi su postali toliko okrenuti novom nainu miljenja da su studije o fosilima bile objavljivane samo ako su ile u prilog teoriji, a ako su pokazivale izostanak evolucijske promjene, tada ih se odbacivalo kao neuspjene. Darvinizam je proao fosilnu provjeruS;ali samo zato jer mu nije bilo doputeno propasti. Kroz vrhovne znanstvene institucije pruana mu je sva pomo koju je trebao; ako se niste popeli na taj val, ubrzo biste se udavili u njemu. emu takva iznenadna strast prema jednoj opskurnoj i netonoj priici?

Doi emo i na to.Prije toga napomenimo d a je slino bilo i s roenjem teorije o ledenim

dobima, koja je zapravo iz poimanja prolosti izgurala Ideje niza katastrofa koje su oblikovale Zemlju i to ne samo u vrijeme dinosaura, nego i u geolo-j ki nedavno vrijeme. I opet, nisu zagovornici tzv. 'kala!mli/ma' bili nekakvi teolozi koji su time htjeli potvrditi vjerodostojnosi Biblije i kranstva, nego najugledniji znanstvenici svoga doba koji su imali uvid u podatke te su ih znali iitavati.

ini se da je katastrofa koja je pogodila Zemlju prije nekih jedanaest tisua godina imala kozmiki uzrok, a potpuno je promijenila 111 e Zemlje. Tragova tog dogaaja ima posvuda, kako onih koji su velikih, planetarnih razmjera, tako i manjih. Negdje je uzrokovao potapanje, ue^d|e zaleivanje, negdje pomicanje kore ili njeno napuknue, negdje naglo t/dl/auje do tada niskih planina (Alpe, Himalaja) i slino.

54

poglavlje PROGRAMIRI PfHmOffl

U manjim razmjerima (o emu piu Allan i Delaire, a puno prije njih je (Mniu Immanuel Velikovsky kojeg se, Izgleda, jo uvijek ne usuuju spomenuti

ni oni koji se nadovezuju na njegov rad - njegova sudbina, kad je argumentirano osporio prihvaene koncepte, postala je dobra pouka za sve budue (Milnu ijalne heretikef o nasilnosti dogaaja Svjedoe izmjetanje kosti raznolikih ivotinja (ponekad Iz raznih dijelova svijeta), kao i takozvane ^ ratste sti- | ih' (zalutale, koje nisu iste geoloke grade kao slojevi oko njega). T i ogromno hmn'uje nalazi se razbacano u krajolicima u kojima nema te vrste stijena.

Svi ti dokazi katastrofinog dogaaja ;s rem en o m su preinaeni u dokazi /.i postojanje ledenih doba, a tzv. katastrofizam poeo se zamjenjivati tzv.111111 n rmizmom, konceptom koji je tvrdio i SU, i g e^ k a obiljeja rezultat porlh i dugotrajnih procesa, a iji je glavni proponeut bio geolog Lvell.

( ieolozi ranog devetnaestog stoljea poeli su preispitivati podrijetlo ugla- iSuiih i izbrazdanih stijena te pojedinanu distribuciju eratskih stijena i uvjeti pod kojima su se naslage nanosa akumulirale. Pozabavili su se i jednom im I najudnijih injenica kasnog osamnaestog i ranog devetnaestog stoljea, mr/nutim sibirskim ivotinjskim leinama, za koje se pretpostavljalo da su bioloki bile prilagoene ledenim uvjetima (danas se zna da je pretpostavka bila kriva). A ostaci istih tih ivotinja naeni su i tamo gdje nema leda. Sto je tiulomatski, zbog spomenute pretpostavke, znailo da ga je moda prije bila, Na polagano spuftanje ledenjaka prebaena je odgovornost za eratske stijene. ( Kl I ue no je, piu Allan i Delaire, da su u ne tako davnoj geolokoj prolosti vri i ke povrsinesjeveme hemisfere morale biti ili pod ledom ili su iskusile tem-I u'rat ure znatno nie od anafnjih?

Niz geologa iz prve polovice 19. stoljea poeo je nalaze interpretirati u .mjeru glacijacije velikih, razmjera. Zakljuili su da je istin&ko ledeno dob% karakterizirano bezbrojnim velikim ledenjacima koji su se sputali s brda i planina posvuda u sredinjoj Europi, neko zaista postojalo. Tako se, zbog njihova stalnog nemilosrdnog kretanja, za aktivne (danas nepostojee) gleere smatralo da su bili izvor stalne sile nune za pomicanje velikih kamenih giomada te ^brazdanog i uglaanog sfijenja, kao i %% produbljivanje i proirivanje starijih dolina.

vicarski prirodoslovac I.ouis Agassiz, kojeg se danas smatra izumiteljem ledenih doba, oko 1840. predloio je da se veliki pad temperature dogodio prije uzignua Alpi i da je ogromni ledeni pokrov pokrio vei dio sjeverne i zapadne Europe, vei dio zapadnog dijela Mediterana te juno Jlii do planina Atlas u sjevernoj Africi te da je glacijalni plat pokrio sjeverozapadnu Aziju i

55

SVE PIE U NOVINAMA (,.i ponoSio I ne) Kreimir Mlink

vei dio Sjeverne Amerike. Samo su najvei vrhovi izvirivali iz tog Agassizovog navodnog glacijalnog mora, najvie zato jer je bilo oito da njihovi nazubljeni i trokutasti profili nikada nisu bili zaobljeni ili uglaani ledom.

Opozicija Agassizu meu geolozima bila je jaka, ali je posustajala pred lestinom navale te nove, vrlo pomodne ideje. No, njima je bilo jasno da Aga- ssiz nije uspio objasniti zato se dogodio pad temperature* tek je neodreeno aludirao na neki oblik klimatoloke promjene. To je, poput leda, bila tek poA sljedica nekog drugog uzroka - kruni argument, ako se uope o argumentu moe govoriti! piu Allan i Delaire. Izgleda da Agassizu, piu dalje Allan i Delaire, kao ni njegovim sljedbenicima, nikada nije palo na um da su se takve promjene mogle dogoditi samo zbog neeg ak radikalnijeg od ogromne aku-; mulacije leda koju je on postulirao.

Unato silnim manjkavostima, Agassizova hipoteza brzo je prihvaena u geolokim krugovima. Ubrzo je postalo gotovo krivovjerno misliti drugaije. iroko se vjerovalo da su ledeni pokrov i veliki gleeri u sporom napredovanju bili dovoljni za sve vidljive fenomene nanosa. Te ekstenzivne, enormno debele ledene pokrivae koji su se nekad, tijekom pleistocena, prostirali bespuima sjeverne hemisfere, poelo se smatrati injenicom. Teorija se jo jednom preobrazila u injenicu.

Ali, ali, ali... kada su znanstvenici ipak razmiljali o implikacijama Aga-] ssizove teorije postalo je jasno da se ledeni pokrivai ne bi mogli kretati sami od sebe i navodno pokopati m e osim najviih vrhova. Da bi to bilo mogue trebalo je postojati povieno tlo kako bi im dalo potisak prema ekvatoru.

Da bi se ova potekoa rijeila, predlagalo se da su se dogodila pomicanja kore, koja su rezultirala uzdizanjem niza vrlo visokih planina na sjeveru ili u blizini sadanjega Sjevernog pola. Silna strmina zbog velike visine tog planinskog lanca navodno je osigurala uvjete koji su bili nuni da bi nagomilani led gurnulo dolje i prema van, do dalekih granica ledenoga pokrivaa. Tvrdilo se da su se kasnije ove planine slegle, pa se led, uslijed prestanka nadopune i kretanja, otopio.

Taj scenarij temeljio se na nagaanju, i jo je bio potpuno pogrean. Zria- nost nikada nije nala bilo kakav trag zamiljenog sjevernog planinskog lanca. Zapravo, gledano unazad, udi da se ikada pojavilo takvo neznanstveno tumaenje poput koncepta ledenih doba, a ipak u kratkom vremenu je s entuzijazmom prigrljeno (i poelo ga se praktiki smatrati injenicom) to objanjenje i koncept neizmjerno debelih ledenih pokrivaa koji mi se sputali s hipotetskog sjevernog planinskog sustava, da bi pokrili cijelu sjevernu i Istonu Sjevernu

56

5. poglavlje PROdftAM! Ml PROvOSTI

Ameriku te zapadnu i sjevernu Eurouzlju. Naposljetku, tvrdilo se, nije li pola- nadmo ekstremno debela leda u pokretu idealno objasnila primijeenu

iituprostranjenost erastkog stijenja, brazdi i slojeva nanosa? Takvi su se stavovi odrali do danas, iako donekle modificirani.

Napustit emo ovdje priu o ledenim dobima koja postaje sve kompli- i Ii linija, s uvoenjem mnogobrojnih ledenih doba i interglacijala kojima se krpalo rupe u podacima. Duljina pleistocena rastegla bi se svaki put kada bi Htllori umnaali broj epizoda glacijala i interglacijala. Tako je, od inae skromnu t rajanja, ovo razdoblje poelo rasti od jednog, dva ili vie milijuna godina. Nii putu do ove situacije davale su sve vrste procjena o trajanjima navodnih uhu 1 jalnih i interglacijalnih ciklusa, esto se o njima raspravljalo i jednako e- tlo ih se odbacivalo. Skoro nikad nije dolo do slaganja.

Tako se, kroz zbunjujuu mjeavinu terenskih otkria, zakljuaka i pretpostavki, rodio koncept Ledenog doba smjetenog u sve duem razdoblju pleistocena. Allan i Delaire piu da cijela zgrada ortodoksije Ledenog doba poiva na krhkom temelju.

Da ne biste pomislili da sam ispao iz okvira knjige sve pie u novinama, /ii to se pobrinuo sinkronicitet. Nekom igrom sinkroniciteta (kojima se vie ne udim nego ih doivljavam kao udesnu igru kojom nam se otikriva prava bit ni varnosti - neokovana prividima uzroka, posljedice, prostora i strijele vremena koje stvara na um), tono onog dana kad sam pisao ovaj tekst, u ruke su mi pale11 nevne novine u kojima su se nalazile dvije vijesti: jedna o evoluciji, a druga o le- ilenim dobima. Prva je imala naslov Napredni krokodil koji je vakao nije uspio i >pstati. Ve sam naslov otkriva u kojoj mjeri njegovi zakljuci proizlaze iz jedne i ipeprihvaene teorije koju nikakvi podaci ne mogu uzdrmati, jer se svaki nalaz interpretira kao dokaz da se evolucija odvijala upravo kako neodarvinisti kau.

U vijesti je pisalo da je taj stvor ivio prije 100 milijuna godina, u vrijeme ilinosaura. Bio je to krokodil veliine make, gmaz koji kao da se silno trudio da bude sisavac. Imao je due, snane noge kojima se gipko provlaio kroz l ravu, a lea i rep bili su mu nazubljeni ploicama kojima je mogao neugodno opaliti grabeljivca veeg od samog sebe i pobjei. No, taj krokodili, nazvan lakasuchus kapilimai, iji je prikaz objavljen u asopisu Nature, pozornost je privukao anatomijom eljusti. Naime, svim vrstama krokodila i danas su elju- sti nazubljene samo jednom vrstom zubi s jednom ulogom: da uz njihov stisak osigura da plijen ne moe pobjei. Moderni krokodili, kao i morski psi, upravo se tako obraunavaju sa svojom rtvom - dovoljan im je jedan niz zuba da rtvu uhvate i zadave, a potom je progutaju.

57

5VE PIE U NOVINAMA (..i ponoSlo I nr) Krctlinli Mltflk

No, Pakasuchus kapilimai imao je niz razliitih specijaliziranih zuba, Prednjim onjacima je hvatao plijen, deraima iza njih gaje usitnjavao, a ,,kut*j njacima koji jo podsjeaju na derae je vakao. Obratite panju na rjecd jo koja implicira evolucijsku nikad dokazanu priicu o sporom i postupnom razvoju ivota. Na kraju opisa je stajalo: Zubalo mu je slino zubima make!,! a paleobiolozi tvrde da je maleni stvor vjerojatno skakao u zrak poput opruge 1 lovio divovska vretenca velika gotovo kao on sam. No, oito je odbio ponaati se u skladu s pravilima koja propisuje darvinistika teorija evolucije jer iako je ivio u vrijeme grabeljivih dinosaura, a bio je opremljen onime lito su imali prvi sisavci, nije uspio opstati jer se na evolucijskom stablu pojavio prije vre-j mena, a napredne mu osobine nisu bile prednost.

Kako su onda uope nastale te napredne osobine ako nisu bile prednost?] A to ako to uope nije bio krokodil? A to ako je nestao zato jer katastrofe, kojih je povijest Zemlje prepuna, dovode do okolnosti u kojima preivljavaju najsretniji, a ne najprilagoeniji. A i prilagoenost o kojoj govori teorija] evolucije tek je tautologija jer ona iskljuivo oznaava samo one jedinke koje ostavljaju najvie potomaka.

Sto se tie evolucije, u novinama sam naletio na jo jednu vijest o otkri- u stvora koji se takoer ne uklapa u pretpostavljenu priu. Ali logiki sklop zvan teorija evolucije dosad se ve izvjetio u krpanju rupa raznim drugim jednako izmatanim konceptima. Rije je bila o, kako je ve u naslovu reenu, dinosauru koji to nije. Taj stvor koji se kretao na dvije noge, nazvan Effigia okeeffea, nalikovao je dinosaurima koji su ivjeli tek 80 milijuna godina nakon njega.,, Okamina je iskopana jo krajem 1940-ih u Novom Meksiku, ali nije odmah klasificiran, a sad se smatra da taj gornjotrijaski gmaz nije bio dinosaur nego roak predaka dananjih krokodila. U lanku se postavlja i pitanje kako je mogue da je taj kljunati krokodilov roak, dugaak najmanje 2,5 metara! toliko sliio pticolikim dinosaurima?

Sterlin Nesbitt, paleonotolog Amerikog prirodoslovnog muzeja koji je okaminu otkrio 2006. u skladitu muzeja, rekao je da je posrijedi primjer evo i] lucijske konvergencije: Paradoksalno, gmazovi razliitog podrijetla sliili su jedni drugima jer su se razvijali u slinom okoliu. Okej. U dnevnim novinama, u jednom drugom tekstu posveenom otkriu neke od brojnih karika koje nedostaju, proitao sam o otkriu ostataka stvorenja zvanog Indohyus, koji je, zahvaljujui neobinoj kotanoj strukturi oko uha, proglaen pretkom kitova, dupina i pliskavica. Oblik te kosti drugaiji je kod kitova nego kod veine sisavaca, ali isti takav je naen kod Indohyusa. Enigmatina mi je bila

58

5. poglavlja lIH)(.KAMI III I'IU)fi| OMI

tu'cnica koja je slijedila. Pisalo je ilu znanstvenici znaju da su dananji kitovi Miloinci drevnih sisavaca. Ipak, problem je to to dosad nisu mogli dokazati. Hitnje je kako su znanstvenici znali ono za to nisu imali dokaza. Odgovor je luko govori njihov model, u koji e uklopiti svako otkrie, mada bi ono mo-

}|n govoriti i neto drugo kad bi ga se primijenilo u nekom drugom modelu. Mn/ila su ta dva stvora imala isti oblik te kosti jer im je trebao ba takav, a ne Mio jer jedan potjee od drugog.

Kao to je u onoj prethodnoj vijesti reeno, ponekad se koristi teza da iste pol robe rezultiraju nastankom istih oblika nekih dijelova tijela, a ponekad se, nko se isti oblici nekih dijelova kostiju nau u vrsti iz pravog vremena, onda su dokaz da je ta vrsta tzv. prijelazni oblik. Samo razmiljam naglas.

Ako se odlui izvui bilo kakva pouka iz prolosti, jo od vremena kad su uvi najvei umovi znali da je Zemlja ravna i da je sredite Svemira - a ako ne mm, onda barem nae Sunce - oduvijek je na svijetu po tim pitanjima prevla- tlnviilo ozraje naravno da je to tako, to svi znaju, a i mnogi struni ljudi time mc bave cijeli ivot, primijetili bi da tu neto ne tima.

Ali nisu primijetili.Ne svojom krivnjom, u svim tim trenucima jednostavno su im nedosta-

)nle neke druge spoznaje, obini manjak informacija kumovao je svim tim zabludama. A mnoge nove informacije, koliko god danas bile poznate svakom djeteta u niim razredima osnovne kole, uvijek su isprva zvuale kao fanta- Htlka, i zapravo su uvijek predstavljale kvantni skok u razmiljanju, prije nego poslupni razvoj.

Uvijek e se rado