KRAŠKA POLJA U BOSNI I HERCEGOVINI

SADRŽAJ

Uvod………………………………………………………………………………………………31. Livanjsko polje…………………………………………………………………………….42. Duvanjsko polje…………………………………………………………………………...53. Gatačko polje……………………………………………………………………………...64. Glamočko polje……………………………………………………………………………75. Kupreško polje…………………………………………………………………………….86. Nevesinjsko polje.................................................................................................................97. Popovo polje.......................................................................................................................10

Zaključak........................................................................................................................................11Literatura........................................................................................................................................12

UVOD

Kraško polje je geološki fenomen u krasu, i predstavlja najveća udubljenja u ovim krečnjačkim terenima. Najveći su površinski oblici krasa, najbrojniji u našem Dinarskom holokrasu (potpuni kras), jedinstvenom na površini planete Zemlje. Postala su kombinovanim djelovanjem tektonike (rasjeda), fluvijalne erozije i korozije1 rjeđe samo spajanjem kraških uvala. Pojedina kraška polja kao što je Popovo polje razvila su se iz riječnih dolina. Naša najveća kraška polja leže u JZ Bosni, te zapadnom i istočnom dijelu Hercegovine a najznačajnija su: Livanjsko, Duvanjsko, Gatačko, Glamočko, Kupreško, Nevesinjsko i već spomenuto Popovo polje.

Slika 1. Geografski raspored kraških polja BiH

Izvor: http://www.fmoit.gov.ba/bh_chm/16%20-%20Specificni%20pejzazi%204.pdf

1 Dukić Dušan. Hidrologija kopna: Podzemne vode u kraškim terenima. Naučna knjiga Beograd, Beograd, 1984.

1. LIVANJSKO POLJE

Prostire se između kraških planina Dinare i Kamešnice na JZ, krečnjačke površine sa Grabovičkom planinom na JI, Tušnice na istoku, Krug planine i Cincara na SI, Golije na sjeveru te Šatora i Staretine na zapadu. Polje ima površinu od 405 km2 i pretpostavlja se da je najveće kraško polje na svijetu. Dinarski je izduženo 64 km (najduže među našim kraškim poljima), prosječno široko 6 km (njegova najveća širina iznosi 12 km), te na prosječnoj visini od 720 metara iznad nivoa mora. Livanjsko polje sadrži impresivnu mrežu površinskih i podzemnih tokova, uključujući rijeke, izvore, ponore i jezera. Najveće je plavno područje u BiH i jedno od najvećih u ovom dijelu svijeta. Na samom polju se nalazi nekoliko zaostalih jezera među kojima je najbitnije spomenuti vještačku akomulaciju Buškog jezera te nekoliko rijeka – ponornica koje pripadaju Jadranskom slivu: Sturba, Žabljak, Bistrica, Brina, Plovuča kao i mnogobrojna druga vrela i ponori.

Slika 2. Livanjsko polje

Izvor: http://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Livanjsko_polje2.jpg

2. DUVANJSKO POLJE

Duvanjsko polje je kraško polje u JZ dijelu naše zemlje. Zajedno sa okolnim kraškim poljima (Livanjsko, Kupreško, Glamočko) čini sistem kraških polja visokog dijela JZ Bosne i Hercegovine. Ima oblik spljoštenog romba sa malim produžetkom prema sjeveru, odnosno prema kanjonu rijeke Šuice. Polje je nastalo u davna geološka vremena tektonskim spuštanjem tla a zatim jezerskim taloženjem; tako su nastale velike naslage uglja na ovim prostorima. Polje je prekriveno neogenim naslagama debljine i do 2 km. Nadmorska visina polja varira između 860 – 900 m. N.V. Površina mu je 125 km2. Brojnim podzemnim pukotinama u kršu vode Duvanjskog polja otiču prema bazenu rijeke Cetine (Hrvatska). U Duvanjskom polju takođe postoje i zalihe lignita.

Slika 3. Duvanjsko polje

Izvor:http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Duvanjsko_polje,_bazen_Lipa_-_nadrz_pro_podzemni_elektrarnu.jpg

3. GATAČKO POLJE

Gatačko polje je prostrano kraško polje u sjevernoj Hercegovini. Prostire se na površini od cca. 60 km2, dinarski je izduženo (24 km) i iznimno visoko (dno na 840 m. N.V.). Smješteno je između planina Bjelašnica i Lebršnik. Kroz polje teku ponornice Gračanica i Mušnica, koje polje povremeno i plave. Jedino veće naseljeno mjesto je Gacko. Blizu polja su i planina i prijevoj Čemerno, izvorište Trebišnjice, Klinje jezero kao i nacionalni park „Sutjeska“. U polju su pronađene i velike zalihe uglja pa je u Gackom izgrađena i termo elektrana

Slika 4. Gatačko polje

Izvor: http://www.trekearth.com/gallery/Europe/Bosnia_and_Herzegovina/East/Srpska/gacko/photo1334822.htm

4. GLAMOČKO POLJE

Glamočko polje je kraško polje u našoj zemlji. Ime je dobilo po gradu Glamoču. Polje se pruža pravcem SZ – JI, u dužini od oko 45 km. Polje je najšire u svom centralnom dijelu na pravac Glamoč – Podgreda, gdje razdaljina od jednog do drugog oboda polja iznosi 12 km. Najduže je između Vildimija i Osoja gdje su se sa planinske strane, koje ga uokviruju, približile na samo 700 m. Na Glamočkom polju 64 nekropole sa 674 stećka.

Slika 5. Glamočko polje

Izvor: http://bs.wikipedia.org/wiki/Glamo%C4%8D

5. KUPREŠKO POLJE

Kupreško polje je velika kraška visoravan u JZ dijelu naše države, smještena istočno od dva susjedna kraška polja Livanjskog i Glamočkog te sjeverno od Duvanjskog polja. Pruža se od SZ prema JI, dugačko je 24 km, široko 10 km, a površina mu je 93 km2. Prosječna nadmorska visina polja iznosi 1130 metara. Geološki mu je sastav od verfenskih škriljaca, u širini djelimično od pješčara, vapnenaca, dolomita i slojeva melofira. U južnim je krajevima pokriveno neogenim jezerskim sedimentima, glinom i šljunkom. Središte polja je mjesto Kupres, malo naselje i centar ove depopulacijske opštine.

Slika 6. Kupreško polje

Izvor: http://wikimapia.org/20662178/Kupre%C5%A1ko-polje

6. NEVESINJSKO POLJE

Nevesinjsko polje je kraško polje u JI dijelu naše. Jedino veće naseljeno mjesto je Nevesinje. Dno je prekriveno plavinsko – riječnim i močvarno – jezerskim naslagama. Na proluvijalne naslage nadovezuju se aluvijalne. Proluvijalne naslage javljaju se na izlazima dubodolina u ravan polja. Sam šljunak ovih plavina vodi djelimično porijeklo od konglomerata gornjek eocena. Polje je periodski plavljeno. Najveće jezero u polju je Aligovac sa površinom od 40 hektara.

Slika 7. Nevesinjsko polje

Izvor: http://www.panoramio.com/photo/18729816

7. POPOVO POLJE

Popovo polje je kraško polje u JI dijelu naše države, u jadranskoj ili niskoj Hercegovini. U SZ dijelu polja nalazi se poznata pećina Vjetrenica. Okolo toka Trebišnjice jasno se raspoznaju tri prirodne cjeline: Mokro polje južno od Trebinja, Trebinjska šuma, kamenita zaravan od Trebinja do Poljica u dužini 23 km. Popovo polje je u užem smislu, prostor između Poljica i Hutova. Prekrivaju ga plodni (aluvijalni) nanosi dužine 37 km, širine 1 – 3 km., i površine 64.8 km2. Nadmorska visina mu je 220 – 250 m. N.V.

Slika 8. Popovo polje

Izvor: http://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Popovo_Polje.JPG

ZAKLJUČAK

Na teritoriji Bosne i Hercegovine razvijena je kraško – koroziona morfoskulptura na krečnjačko – dolomitnim supstratima, sa svim oblicima koji se mogu javiti u kršu, a mogu biti nadzemni i podzemni. Pored reljefnih raznolikosti i reljefnog kontrasta koji je prisutan samo na teritoriji Bosne i Hercegovine kraška polja, posebnu dimenziju pejzažima ovih polja daju i ekosistemi obradivih površina oko kojih su se i javila veća naselja. Diverzitet klime, geomorfoloških fenomena i tipova zemljišta, djelovao je kao ekološki faktor u nastangu bogatog i raznovrsnog biljnog i životinjskog svijeta. Brojni endemi i relikti sa staništem na ovim kraškim poljima ulaze u strukturu specifičnih ekosistema ovog područja.

LITERATURA

Separat S.R. BiH (enciklopedija Jugoslavije), Zagreb, 1983. godina. Dukić D., Hidrologija kopna, Naučna knjiga, Beograd, 1984. Godina. http://www.fmoit.gov.ba/bh_chm/16%20-%20Specificni%20pejzazi%204.pdf http://www.trekearth.com/gallery/Europe/Bosnia_and_Herzegovina/East/Srpska/gacko/

photo1334822.htm http://www.panoramio.com/photo/18729816 http://bs.wikipedia.org/wiki/Kra%C5%A1ko_polje