Korištenje podataka GMP-a · 2014-11-03 · Klimatologija i tehnička meteorologija Sunčeva energija, energetska efikasnost u zgradarstvu 13 cm 2 ] Savjetovanje voditelja glavnih

Savjetovanje voditelja glavnih meteoroloških postaja

Zagreb, 18-19. veljače 2014.

Drž

avni h

idro

mete

oro

loški z

avod, G

rič 3

, Z

agre

b, htt

p:/

/mete

o.h

r

Korištenje podataka GMP-a

za potrebe izrade studija i klimatološka istraživanja

mr.sc. Melita Perčec Tadić

[email protected]

Odjel za primijenjenu klimatologiju

Služba za klimatološka istraživanja i razvoj

Sektor za meteorološka istraživanja i razvoj

mailto:[email protected]



Drž

avni h

idro

mete

oro

loški z

avod, G

rič 3

, Z

agre

b, htt

p:/

/mete

o.h

r

41 glavna meteorološka postaja DHMZ-a

2

A=56 000 km2

Ap=1 366 km2=

=37x37 km2



Drž

avni h

idro

mete

oro

loški z

avod, G

rič 3

, Z

agre

b, htt

p:/

/mete

o.h

r

41 glavna meteorološka postaja DHMZ-a

3

1. Bilogora sifra = 1 prost.br = 4120 g.sirina = 45.88 g.duzina = 17.2 visina = 262 2. Bjelovar sifra = 2 prost.br = 4180 g.sirina = 45.92 g.duzina = 16.85 visina = 141 3. Daruvar sifra = 3 prost.br = 4560 g.sirina = 45.6 g.duzina = 17.23 visina = 161 4. Dubrovnik sifra = 4 prost.br = 50 g.sirina = 42.65 g.duzina = 18.08 visina = 52 5. Dubrovnik - aerodrom sifra = 5 prost.br = 30 g.sirina = 42.57 g.duzina = 18.27 visina = 164 6. Gorice sifra = 6 prost.br = 4745 g.sirina = 45.22 g.duzina = 17.28 visina = 135 7. Gospić sifra = 7 prost.br = 2760 g.sirina = 44.55 g.duzina = 15.38 visina = 564 8. Gradište sifra = 8 prost.br = 5280 g.sirina = 45.15 g.duzina = 18.7 visina = 97 9. Hvar sifra = 9 prost.br = 450 g.sirina = 43.17 g.duzina = 16.45 visina = 20 10.Karlovac sifra = 10 prost.br = 3150 g.sirina = 45.5 g.duzina = 15.57 visina = 110 11.Knin sifra = 11 prost.br = 1100 g.sirina = 44.03 g.duzina = 16.2 visina = 255 12.Komiža sifra = 12 prost.br = 220 g.sirina = 43.05 g.duzina = 16.1 visina = 20 13.Krapina sifra = 13 prost.br = 3865 g.sirina = 46.13 g.duzina = 15.88 visina = 202 14.Križevci sifra = 14 prost.br = 4240 g.sirina = 46.03 g.duzina = 16.55 visina = 155 15.Lastovo sifra = 15 prost.br = 180 g.sirina = 42.77 g.duzina = 16.9 visina = 186 16.Makarska sifra = 16 prost.br = 730 g.sirina = 43.28 g.duzina = 17.02 visina = 52 17.Mali Lošinj sifra = 17 prost.br = 1710 g.sirina = 44.53 g.duzina = 14.48 visina = 53 18.Ogulin sifra = 18 prost.br = 3050 g.sirina = 45.27 g.duzina = 15.23 visina = 328 19.Osijek sifra = 19 prost.br = 5180 g.sirina = 45.5 g.duzina = 18.57 visina = 89 20.Osijek - Klisa aerodrom sifra = 20 prost.br = 5190 g.sirina = 45.47 g.duzina = 18.82 visina = 88 21.Parg sifra = 21 prost.br = 2430 g.sirina = 45.6 g.duzina = 14.63 visina = 863 22.Pazin sifra = 22 prost.br = 2280 g.sirina = 45.23 g.duzina = 13.93 visina = 291 23.Ploče sifra = 23 prost.br = 360 g.sirina = 43.03 g.duzina = 17.43 visina = 2 24.Pula sifra = 24 prost.br = 2050 g.sirina = 44.87 g.duzina = 13.85 visina = 43 25.Pula - aerodrom sifra = 120 prost.br = 2040 g.sirina = 44.9 g.duzina = 13.92 visina = 63 26.Puntijarka sifra = 25 prost.br = 3780 g.sirina = 45.92 g.duzina = 15.97 visina = 988 27.Rab sifra = 26 prost.br = 1610 g.sirina = 44.75 g.duzina = 14.77 visina = 24 28.Rijeka sifra = 27 prost.br = 1910 g.sirina = 45.33 g.duzina = 14.45 visina = 120 29.Rijeka - aerodrom sifra = 28 prost.br = 1870 g.sirina = 45.22 g.duzina = 14.58 visina = 85 30.Senj sifra = 29 prost.br = 1690 g.sirina = 45 g.duzina = 14.9 visina = 26 31.Sisak sifra = 30 prost.br = 3400 g.sirina = 45.5 g.duzina = 16.37 visina = 98 32.Slavonski Brod sifra = 31 prost.br = 4800 g.sirina = 45.17 g.duzina = 18 visina = 88 33.Split - aerodrom sifra = 33 prost.br = 630 g.sirina = 43.53 g.duzina = 16.3 visina = 21 34.Split - Marjan sifra = 32 prost.br = 660 g.sirina = 43.52 g.duzina = 16.43 visina = 122 35.Šibenik sifra = 34 prost.br = 1250 g.sirina = 43.73 g.duzina = 15.92 visina = 77 36.Varaždin sifra = 35 prost.br = 3940 g.sirina = 46.3 g.duzina = 16.38 visina = 167 37.Zadar sifra = 36 prost.br = 1440 g.sirina = 44.13 g.duzina = 15.22 visina = 5 38.Zadar - aerodrom sifra = 37 prost.br = 1380 g.sirina = 44.12 g.duzina = 15.37 visina = 88 39.Zagreb - Grič sifra = 38 prost.br = 3700 g.sirina = 45.82 g.duzina = 15.98 visina = 157 40.Zagreb - Pleso aerodrom sifra = 40 prost.br = 3660 g.sirina = 45.73 g.duzina = 16.07 visina = 106 41.Zavižan sifra = 41 prost.br = 1650 g.sirina = 44.82 g.duzina = 14.98 visina = 1594



Drž

avni h

idro

mete

oro

loški z

avod, G

rič 3

, Z

agre

b, htt

p:/

/mete

o.h

r

Položaji postaja ovisno o visini

4

-50 150 350 550 750 950 1150 1350 1550 1750 1950

SRTM30

weather stationmain and climatological station

elevation [m]

fre

qu

en

cy [%

]

01

02

03

04

0

visina [m]

ud

io [%

]

SRTM30

Glavne, klimatološke i kišomjerne postaje

Glavne i klimatološke postaje

Perčec Tadić M. 2010. Gridded Croatian climatology for 1961-1990. Theor. Appl. Climatol. Vol. 102:87-103



Drž

avni h

idro

mete

oro

loški z

avod, G

rič 3

, Z

agre

b, htt

p:/

/mete

o.h

r

Instrumenti na motrilištu GMP. Mjerenja i opažanja.

5

Pandžić K. (ur.) 2008:Naputak za opažanja i mjerenja na glavnim meteorološkim postajama. DHMZ



Drž

avni h

idro

mete

oro

loški z

avod, G

rič 3

, Z

agre

b, htt

p:/

/mete

o.h

r

Definicija glavne meteorološke postaje

6

Glavna meteorološka postaja je meteorološka postaja s profesionalnim meteorološkim

motriteljima, na kojoj se obavljaju opažanja i mjerenja za potrebe:

• praćenja i prognoze vremena i klime

• proučavanja atmosfere

• agrometeorologije

• tehničke meteorologije

• hidrologije

• zaštite okoliša i

• ostalih gospodarstvenih djelatnosti i znanstvenih disciplina.

Pandžić K. (ur.) 2008:Naputak za opažanja i mjerenja na glavnim meteorološkim postajama. DHMZ



Drž

avni h

idro

mete

oro

loški z

avod, G

rič 3

, Z

agre

b, htt

p:/

/mete

o.h

r

Praćenje i prognoza vremena i klime

7

•Građani

•Tiskani i elektronički mediji

•Gospodarstvo

•Baza podataka DHMZ-a

•Međunarodna razmjena

•Istraživanje

Štete zbog tereta leda na električne vodove.

3.veljače 2014. Vrata-Fužine



Drž

avni h

idro

mete

oro

loški z

avod, G

rič 3

, Z

agre

b, htt

p:/

/mete

o.h

r

Međunarodna razmjena, globalni prognostički model ECMWF-a

8

ECMWF polja Hrvatske, start modela: Nedjelja 16.02.2014. u 12 UTC

uključuje podatke s GMP-a koji se šalju u međunarodnu razmjenu.



Drž

avni h

idro

mete

oro

loški z

avod, G

rič 3

, Z

agre

b, htt

p:/

/mete

o.h

r

Prognoza vremena, istraživanje atmosfere

9

ALADIN prognostički

model

•Usporedba

izmjerenih količina

oborine i polja

analize u modelu

•Usporedba

izmjerenih i

prognoziranih

temperatura zraka



Drž

avni h

idro

mete

oro

loški z

avod, G

rič 3

, Z

agre

b, htt

p:/

/mete

o.h

r Agrometeorologija

Karta osjetljivosti na sušu

10

•The most eastern inland part of Croatia is considered

the moderately vulnerable to drought. That area is

mainly associated with arable land or complex

cultivation patterns. Precipitation is lower than on the

western continental part. Forests in this area belong to

the classes not vulnerable and slightly vulnerable.

•On the north-western inland the arable land and

cultivated areas are slightly vulnerable while the woods

are mainly not vulnerable, since the precipitation is also

larger compared to the eastern lowland.

•Slightly vulnerable are also the Istria peninsula and the

mountainous Lika region where only some smaller

parts are in the classes not vulnerable (mixed forests)

or moderately vulnerable (cultivated land or pastures).

•On the northern Adriatic coast vulnerability rises, and

becomes moderately vulnerable (forests) and

vulnerable (cultivated areas, sparse vegetation or

shrub).

•On the middle Adriatic coast the moderately

vulnerable are mostly transitional woodlands while

grassland and cultivated areas are vulnerable. Some

smaller areas can be also strongly vulnerable to

drought.



Drž

avni h

idro

mete

oro

loški z

avod, G

rič 3

, Z

agre

b, htt

p:/

/mete

o.h

r Agrometeorologija

Karte parametara koji formiraju stupanj osjetljivosti na sušu

•(a) Nagib [°]

•(b) Godišnja dozračena sunčana

energija [kWhm-2]

•(c) Koeficijent varijacije oborine

•(d) Tip tla

•(e) Biljni pokrov

11



Drž

avni h

idro

mete

oro

loški z

avod, G

rič 3

, Z

agre

b, htt

p:/

/mete

o.h

r

Godišnji i mjesečni hodovi osunčavanja

Klimatologija i tehnička meteorologija

Sunčeva energija

12



Drž

avni h

idro

mete

oro

loški z

avod, G

rič 3

, Z

agre

b, htt

p:/

/mete

o.h

r

Globalno Sunčevo zračenje na nagnute plohe različitih orijentacija


Sunčeva energija, energetska efikasnost u zgradarstvu

13

[ J/c

m2

]



Drž

avni h

idro

mete

oro

loški z

avod, G

rič 3

, Z

agre

b, htt

p:/

/mete

o.h

r

Sezonske promjene količine oborine

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

PARG

Godišnji hod oborine

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

220

-2 -1 0 1 2 3 4 5y

R5d (

mm

)

T(god) 2 5 20 50 10010

OSIJEK

1961-2000.

Vjerojatnost pojavljivanja

dugotrajnih oborina Trend i varijabilnost protoka i

količine oborine

Z P LJ J


Hidro energija

14

Zaninović K (ur.), Gajić-Čapka M, Perčec Tadić M, Vučetić M, Milković J, Bajić A, Cindrić K, Cvitan L, Katušin Z, Kaučić D, Likso T, Lončar E, Lončar Ž, Mihajlović D, Pandžić K, Patarčić M, Srnec L, Vučetić V (2008) Klimatski atlas Hrvatske / Climate atlas of Croatia 1961-1990, 1971-2000. Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb



Drž

avni h

idro

mete

oro

loški z

avod, G

rič 3

, Z

agre

b, htt

p:/

/mete

o.h

r Klimatologija

Klimatski atlas Hrvatske 1961-1990., 1971-2000.

15



Drž

avni h

idro

mete

oro

loški z

avod, G

rič 3

, Z

agre

b, htt

p:/

/mete

o.h

r Klimatologija


16



Drž

avni h

idro

mete

oro

loški z

avod, G

rič 3

, Z

agre

b, htt

p:/

/mete

o.h

r Klimatologija


17



Drž

avni h

idro

mete

oro

loški z

avod, G

rič 3

, Z

agre

b, htt

p:/

/mete

o.h

r

Nekoliko zaključaka i nedovršenih misli...

• podaci s meteoroloških postaja su neophodni za analize i istraživanja vremena i klime

Hrvatske

• na koliko god postaja mjerili i opažali, još ima slabije istraženih područja

• ili parametara koje smo malo zanemarili (gustoća snijega, teret od snijega i leda)

• iskoristivost podataka za klimatološka istraživanja značajno će se povećati s punom

funkcionalnošću relacijske baze podataka

• kad god je moguće podaci s glavnih postaja upotpunjuju se podacima s klimatoloških

i kišomjernih postaja kako bi se povećala prostorna gustoća mjerenja

• satelitska mjerenja sve više koristimo i u klimatološkim istraživanjima ali treba imati

na umu da se i ta mjerenja kalibriraju klasičnim postajama...

18



Drž

avni h

idro

mete

oro

loški z

avod, G

rič 3

, Z

agre

b, htt

p:/

/mete

o.h

r

19

Hvala lijepo na pažnji.

Documents

Korištenje podataka GMP-a · 2014-11-03 · Klimatologija i tehnička meteorologija Sunčeva energija, energetska efikasnost u zgradarstvu 13 cm 2 ] Savjetovanje voditelja glavnih