1

KORIŠTENJE DISTRIBUCIJSKE MREŽE U POGONUPROIZVODNIH POSTROJENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

SAŽETAK

Kao što sve na ovome svijetu ima svoje posebnosti tako i proizvodna postrojenja s obnovljivimizvorima energije donose posebitosti zna ajki vlastitog i paralelnog pogona s mrežom, korištenja mrežeza predaju i preuzimanje elektri ne energije, vo enja pogona na su elju s mrežom, povratnog utjecaja namrežu i druge posebitosti kao što je promjenljiva primarne energije, a promjenljivost u rukama prirode.

Distribucijska djelatnost u svojoj povijesti, na ovim prostorima, gotovo nije prolazila kroz burnijerazdoblje promjene broja subjekata i njihovih me usobnih odnosa. Korištenje mreže novi je pojam našeprakse iza kojega se nalazi sva arolija elektroenergetske struke.

Referat ukazuje na posebitosti tehni kih zna ajki korištenja distribucijske mreže u primjeruproizvodnih postrojenja povlaštenih proizvo a s promjenljivom primarnom energijom sunca i vjetra teugovorna utana enja odnosa izme u Operatora distribucijskog sustava i takvih Povlaštenih proizvo akao korisnika mreže.

Klju ne rije i: korištenje mreže, su elje s mrežom, povratni utjecaj, ugovorni odnosi,Povlašteni proizvo .

DISTRIBUTION NETWORK USAGE IN POWER PLANTS OPERATION OFRENEWABLE ENERGY SOURCES

SUMMARY

As everything on this world has specificities, so as power plants with renewable energy sourcesbring specificities of own and parallel operation with network, network usage for receipt and takeover ofelectric energy, network management interface, return impact on network and other specificities such aschange of primary energy, and variable in hands of nature.

Distribution activities in its history, on this area, didn't pass through more difficult period ofchangeover number of subjects and their interrelations. Network usage is a new term in our practicebehind there is all magic of electro power profession.

This paper shows specificities of technical features in distribution network usage in example ofeligible producer’s power plants with variable primary energy of sun and wind, as well as contractualdefining relations between Distribution System Operator and those Eligible producers as network users.

Key words: network usage, network interface, return impact, contractual relations, Eligibleproducer

Damir Karavidovi , dipl.inž.HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o.Damir.Karavidovi @hep.hr

Ante Pavi , dipl.inž.HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o.Ante.Pavi @hep.hr

HRVATSKI OGRANAK ME UNARODNEELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE – HO CIRED1. savjetovanjeŠibenik, 18. - 21. svibnja 2008.

SO3 – 02

2

1. UVOD

U prvom suo avanju s na elima reforme, a prije svega upoznavši se s na elom demonopolizacijeodnosa izme u sudionika elektroenergetskog sektora, inilo se kako e uvo enje tržišnih odnosa bitinajve a novost i jedini izvor problema za sudionike tih odnosa. Kao svjedoci daljnjih doga aja, stekli smospoznaje koje govore kako su odnosi izme u subjekata tržišnog i reguliranog podru jaelektroenergetskog sektora brojni i složeni, kako se gotovo ne mogu odvojiti tržišne i regulirane djelatnostijer se one kroz odnose subjekata prožimaju i kako se s mnogo im prvi puta susre emo.

Slika 1. Regulirano i tržišno podru je elektroenergetskog sektora s pripadaju im djelatnostima

Prijenos i distribucija elektri ne energije su regulirane djelatnosti, a Operator prijenosnog sustava iOperator distribucijskog sustava nemaju konkurenciju ve prirodni monopol nad gospodarenjemelektroenergetskom mrežom, a oni su jedini subjekti koji mogu kupcima i proizvo ima pružiti uslugukorištenja mreže koja omogu uje protok elektri ne energije po prijenosnoj i distribucijskoj mreži, te korištenjeusluga elektroenergetskog sustava. Postoje i monopol tuma imo kao prirodni jer postoji jedan subjekt kojigospodari jedinom mrežom, ali obveze i ponašanje Operatora moraju biti kao da se djelatnost odvija u tržišnimuvjetima. Tako postupci stjecanja prava na priklju enje na mrežu i na korištenje distribucijske mreže, unatotome što se odvija u uvjetima prirodnog monopola Operatora distribucijskog sustava (u daljnjem pisanju:ODS), moraju biti razvidni i nepristrani, a usluga korisnicima mreže ostvarena s punom odgovornoš u ODS-a.

Na složenost odnosa upu uje injenica o velikom broju subjekata i širini me usobnih odnosa,prava i dužnosti koji se moraju utana iti ugovorima ili sporazumima (Slika 2.). Dakako, nezaobilazna je iuloga Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA).

Slika 2. Me usobni odnosi izme u subjekata reguliranog i tržišnog podru ja

3

Pri ure enju ugovornih odnosa mora se voditi briga o me usobnoj uskla enosti odrednicaugovora kako se ne bi dogodila pravna neodrživost pridijeljenih prava i dužnosti, odgovornosti, …

Temeljna zamisao referata je, tragom nare enih spoznaja, upoznati stru no okruženje unutar iizvan ODS-a, postoje e i budu e korisnike mreže i ustanove nadležne za donošenje propisa iz podru jakorištenja mreže, s bitnim zna ajkama odnosa subjekata, sastojcima ugovora o korištenju mreže iotvorenim pitanjima, a u primjeru odnosa izme u Povlaštenog proizvo a i ODS-a. Koristiti emoprimjere utana enja uvjeta i odnosa u korištenju mreže u slu aju male vjetroelektrane i sun anemikroelektrane (u daljnjem pisanju: male VE i mikro SE).

2. POLAZIŠTA ZA KORIŠTENJE MREŽE POVLAŠTENOG PROIZVO A

2.1. Op e odrednice korištenja mreže

Temeljni podzakonski akti koji ure uju odnose izme u korisnika mreže i ODS-a, u praviluvlasnika mreže, su Op i uvjeti za opskrbu elektri nom energijom (u daljnjem pisanju: Op i uvjeti) i Mrežnapravila elektroenergetskog sustava (u daljnjem pisanju: Mrežna pravila).

Korištenje distribucijske mreže je usluga ODS-a korisniku mreže kojom se ostvaruje tok elektri neenergije po distribucijskoj mreži do kupaca ili od proizvo a prema mreži. Iz ovakve utvr enosti procesakorištenja mreže razvidna je složenost kako tehni kih tako i financijskih zna ajki i odnosa.

Korištenje mreže se ure uje ugovorom izme u korisnika mreže i ODS-a. Dok je kod kupcautana enje ugovora o korištenju mreže, nakon izdane elektroenergetske suglasnosti, uvjet za priklju enjegra evine kupca na mrežu i po etak preuzimanja elektri ne energije, za Povlaštenog proizvo asklopljen ugovor o korištenju mreže je pored potonjeg i uvjet za dobivanje rješenja o stjecanju statusapovlaštenog proizvo a.

Po etak korištenja mreže je trenutak stavljanja pod napon obra unskog mjernog mjesta kodkorisnika mreže odnosno elektroenergetskih objekata i instalacija korisnika. To zna i da je i možebitiprobni pogon radi ispitivanja ili mjerenja stvarno korištenje mreže. Prestanak korištenja mreže je trenutaktrajnog isklju enja napona na obra unskom mjernom mjestu, odnosno uklanjanje (demontaža) priklju kakorisnika mreže.

Ugovor kojim se ure uje korištenje mreže sklapa se na neodre eno vrijeme što je, svakako,injenica koja kazuje koliko se cjelovito i stru no, pa i vidjela ki, mora urediti korištenje mreže i

me usobne odnose ugovornih strana kako bi ugovor bio dugotrajno valjan.Uvjete korištenja mreže, ODS osmišljava i utvr uje ve kod izdavanja prethodne

elektroenergetske suglasnosti. Iz ovoga razloga je prijeko potrebno da ODS, sukladno svojoj dužnosti inadležnosti, usvoji niz provedbenih pravila, smjernica i uputa kojima e temeljne uvjete korištenja mreže

initi vrsto postavljenim i razvidnim.

2.2. Stanje propisa glede korištenja mreže

Prema odrednici Zakona o tržištu elektri ne energije povlašteni proizvo je energetski subjektkoji u pojedina nom proizvodnom objektu istodobno proizvodi elektri nu i toplinsku energiju, koristi otpadili obnovljive izvore energije na gospodarski primjeren na in koji je uskla en sa zaštitom okoliša.

Prema uvjetima iz Pravilnika o stjecanju statusa povlaštenog proizvo a elektri ne energije,status Povlaštenog proizvo a elektri ne energije stje e se temeljem rješenja Hrvatske energetskeregulatorne agencije.

Pravo na poticajnu cijenu proizvo elektri ne energije iz obnovljivih izvora (osim hidroelektranasnage ve e od 10 MW) stje e stjecanjem statusa povlaštenog proizvo a i sklapanjem ugovora ootkupu elektri ne energije s Operatorom tržišta.

Prema Zakonu o tržištu elektri ne energije, ODS je dužan osigurati preuzimanje ukupnoproizvedene elektri ne energije od povlaštenog proizvo a prema propisanim uvjetima.

2.3. Nedore enost ili neuskla enost propisa

Dok Zakon o tržištu elektri ne energije odre uje obvezu preuzimanja ukupno proizvedeneelektri ne energije od povlaštenog proizvo a, Zakon o energiji odre uje kako e se Tarifnim sustavomza proizvodnju elektri ne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije utvrditi pravo proizvo a

4

na poticajnu cijenu koju Operator tržišta pla a za isporu enu energiju, dakako misli se na isporu enu uelektroenergetsku mrežu.

Neuskla enost odrednica nare enih propisa je u tome što se ukupno proizvedena elektri naenergija iz obnovljivih izvora energije razlikuje od isporu ene elektri ne energije u elektroenergetskumrežu za elektri nu energiju što je elektrana koristi za vlastite potrebe oduzimaju i je iz proizvedenekoli ine.

Elektri na energija za vlastite potrebe ima posebno zna enje kod mikroelektrana. Mikroelektrane,prema tuma enju pojma u Mrežnim pravilima, proizvode elektri nu energiju namijenjenu za vlastitepotrebe, a višak elektri ne energije isporu uju u mrežu. To zna i kako dio proizvedene elektri ne energijePovlašteni proizvo kao korisnik mreže troši za vlastite potrebe umjesto da tu elektri nu energiju kaokupac preuzima iz mreže. Zato što se ukupno proizvedena elektri na energija obuhva ena poticajnomcijenom umanjuje za vlastite potrebe, postavlja se potreba ure enja stava o vlastitim potrebama. Što inivlastite potrebe posebno je izraženo pitanje kod sun anih mikroelektrana postavljenih na gra eviniobiteljske ku e (obzirom na iznos poticajne cijene za elektri nu energiju iz ovakvih izvora), jer ovdjevlastitu potrebu ini: vlastita potrošnja mikroelektrane i potrošnja obiteljske ku e.

Razumljivo je pitanje: kakav utjecaj ili kakve posljedice ima nare ena nedore enost i neuskla enostodrednica propisa na uvjete korištenja mreže proizvodnog postrojenja Povlaštenog proizvo a?

Prije svega postoji utjecaj na mjerenje elektri ne energije jer se pitamo trebamo li mjeriti iobra unavati ukupno proizvedenu ili višak elektri ne energije isporu ene u mrežu. O odgovoru na ovopitanje ovisi i oblikovanje sheme postrojenja na su elju proizvodnog postrojenja i mreže, a posljedi nopotonjem ovisi mjesto i uvjeti odvajanja od mreže.

3. TEMELJNA PITANJA KORIŠTENJA MREŽE POVLAŠTENOG PROIZVO A

3.1. Raskorak vremena izgradnje i vremena primjene novih propisa

Predmet prikaza ovog referata su tehni ki i drugi uvjeti korištenja mreže ODS-a od strane mikroSE priklju ene na niskonaponsku mrežu (nazivna snaga do uklju ivo 5 kW za jednofazni priklju akodnosno, 30 kW za trofazni priklju ak) i male VE priklju ene na SN mrežu (nazivne snage ve e od 1MW).

Pristup izgradnji proizvodnih postrojenja bio je u vremenu kada u primjeni nisu bili novi Op i uvjetii Mrežna pravila niti skup propisa koji je ure ivao proizvodnju elektri ne energije iz OIE. U takvimokolnostima odluke o uvjetima priklju enja na mrežu bile su utemeljene prije svega na stru nimpromišljanjima, a otkup elektri ne energije ili se nije posebno ugovorio (mikro SE) ili je to pitanje biloure eno posebnim ugovorom o kupoprodaji elektri ne energije (male VE).

Stupanjem na snagu potrebnih propisa (tijekom 2007. godine) stvorene su pretpostavke zasvekoliko ure enje odnosa izme u Povlaštenog proizvo a, Operatora tržišta, Opskrbljiva a i ODS-a, aliuz uvažavanje zate enog stanja i uz prijeko potrebna uskla ivanja. Zato dio uvjeta ili okolnosti koji suutana eni sklopljenim ugovorom o korištenju mreže ima izvorište u opisanom injeni nom stanju.

Problem nedore enih i neuskla enih propisa postoji i dalje, a nalazimo ga i u injenici što jepotrebno provesti me usobno uskla enje i dopuna važe ih podzakonskih propisa. Pored toga potrebno jedopuniti i Tehni ke uvjete za priklju ak malih elektrana na elektroenergetski sustav (Bilten HEP-a, broj66/98) u dijelu koji se odnosi na vjetroelektrane i sun ane elektrane ili za njih propisati nove.

3.2. Tehni ki uvjeti korištenja mreže

3.2.1. Tehni ke mogu nosti priklju ka na mrežu

Prema Op im uvjetima, prethodna elektroenergetska suglasnost (u daljnjem pisanju: PEES)izdaje se radi sagledavanja mogu nosti priklju enja, odre ivanja tehni kih, ekonomskih i ostalih uvjetapriklju enja gra evine na mrežu i izgradnje gra evine te uvjeta korištenja mreže. Dakle, ve kodoblikovanja PEES prijeko je potrebno predvidjeti pod kojim uvjetima e se koristiti mreže.

Iskustvo kazuje kako se kroz odrednice PEES i kasnije EES može utrt put za sklapanje ugovora okorištenju mreže Povlaštenog proizvo a koji e sadržavati i imati pravnu skladnost odrednica od bitnevažnosti za korištenje mreže. To se pak može posti i ako se od Proizvo a (još bez ugovora okorištenju mreže) zatraže svi podatci od bitne važnosti za korištenje mreže. Navodimo neke od tihpodataka u primjeru male VE priklju ene na SN mrežu i mikro SE priklju ene na NN mrežu.

5

Mala VEa) Podatci o proizvodnom postrojenju povlaštenog proizvo a

izvor elektri nog napona (npr. dvonamotajni, etveropolni, dvostruko napajani asinkronigenerator,

nazivna radna snaga proizvodne jedinice/broj proizvodnih jedinica (kW/kom), snaga proizvodnog postrojenja na pragu za koju su utvr eni uvjeti priklju enja na mrežu:

radna snaga P (kW), prividna snaga S max 10 min (kVA).

priklju na radna snaga vlastitih potreba proizvodnog postrojenja (kW) faktor snage vlastite potrošnje proizvodnog postrojenja, faktor snage proizvodnog postrojenja pri predaji.

b) Podatci o mjestima predaje i preuzimanja elektri ne energije naziv, adresa i nazivni napon na mjestu predaje, naziv, adresa i nazivni napon na mjestu preuzimanja.

c) Shema proizvodnog postrojenja shema jedini nog vjetroagregata s opisom priklju enja i isklju enja s mreže, shema spajanja pojedina nih vjetroagregata u proizvodno postrojenje (mVE), zna ajke zamišljenog dijela proizvodnog postrojenja na su elju s mrežom.

d) Mjesto odvajanja proizvodnog postrojenja od mreže naziv mjesta odvajanja, podatci o prekida u na mjestu za odvajanja, zaštita na mjestu odvajanja od smetnji i kvarova u mreži.

Mikro SEa) Podatci o svjetlonaponskom izvoru (svjetlonaponska elija ili modul)

najve a radna snaga svjetlonaponskog izvora P peak (kWpeak =), opis oblikovanja faznih svjetlonaponskih izvora s faznim izmjenjiva em (shema).

b) Podatci o izmjenjiva u nazivno i najve e podru je regulacije vrijednosti i frekvencije izlaznog napona, radna nazivna snaga fazne jedinice izmjenjiva a Pn (kW~), najve a prividna snaga fazne jedinice izmjenjiva a (kVA max 10 min), najve a struja izmjenjiva a (A peak=), faktor snage osnovnog harmonika (cos fi) i faktor snage svih harmonika ( ) najve i faktor korisnosti izmjenjiva a ( max)

c) Podatci o mikro sun anoj elektrani trofazna nazivna radna snaga sun ane elektrane (kW), trofazna nazivna prividna snaga sun ane elektrane (kVA), nesimetrija radne snage izme u faza (kW).

d) Podatci o zna ajkama i vo enju pogona mogu nost odvajanja svjetlonaponskog izvora od izmjenjiva a, izmjenjiva s ili bez izlaznog transformatora, zna ajke regulacije napona i frekvencije (najve e podru je), krivulja cos fi = f(P/Pn) i = f(P/Pn), razina initelja povratnog djelovanja na mrežu, vlastita potrošnja u pogonskom stanju (sa suncem) i pri uvnom stanju (bez sunca, no ), na in provedbe nadzora uvjeta za paralelni pogon s mrežom, na in odvajanja od mreže i povratka u paralelni pogon s mrežom (ru no, automatski, ?), zaštita od kvarova i narušenih uvjeta paralelnog pogona.

Pored naprijed navedenih podataka od posebne važnosti je i jednozna nost na ina i uvjetapriklju enja na mrežu, a osobito uvjeta za obra unsko mjerno mjesto te razgrani enje vlasništva.

3.2.2. Su elje proizvodnog postrojenja i mreže

Nacrt su elja proizvodnog postrojenja za priklju enje na mrežu (shema), ne samog priklju ka,oblikuje se prije svega pod utjecajem slijede ih zahtjeva:

6

a) zahtjevom za mjerenjem ukupno proizvedene elektri ne energije ili mjerenjem viškaelektri ne energije isporu ene u mrežu,

b) mjerenja preuzete elektri ne energije iz mreže za vlastite potrebe (proizvo kao kupac),c) na ina odvajanja proizvodnog postrojenja iz paralelnog pogona s mrežom id) na in povrata u paralelni pogon s mrežom.

Priklju ak proizvodnog postrojenja na mrežu i nacrt su elja utje u na odnos mjesta preuzimanja imjesta predaje elektri ne energije, a time na obli je i nacrt obra unskog mjernog mjesta. Slika 3. dajena elni prikaz su elja elektrane s mrežom, mjesta odvajanja, priklju ka i obra unskog mjernog mjesta ujednostavnom primjeru su elja i priklju ka na NN kao i SN mrežu.

Slika 3. Na elni nacrt jednostavnog su elja i priklju ka proizvodnog postrojenja na mrežu

Povlaštenog proizvo a moramo promatrati u položaju proizvo a koji isporu uje elektri nuenergiju u mrežu i u položaju kupca koji iz mreže preuzima elektri nu energiju za vlastite potrebe. Kakvie tokovi radne i jalove elektri ne energije biti u promatranom trenutku ovisi o tehni kim zna ajkama

proizvodnog postrojenja (npr. kod svjetlonaponskog izvora ima li izmjenjiva ulazni transformator), odpogonskog stanja proizvodnog postrojenja, raspoloživosti primarne energije (npr. kod vjetroelektranetrenutni odnos P/Pn), i nacrta su elja prema mreži.

Na in odvajanja proizvodnog postrojenja iz paralelnog pogona s mrežom utjecajni je initeljnacrta su elja s mrežom. Prema Mrežnim pravilima na su elju elektrane i distribucijske mreže ugra ujese prekida za odvajanje, koji omogu uje odvajanje proizvodnog postrojenja iz paralelnog pogona sdistribucijskom mrežom. Upravljanje prekida em za odvajanje u isklju ivoj je nadležnosti ODS-a, apogonskom osoblju ODS-a mora biti u svakom trenutku omogu en pristup prekida u i mjernoj opremiobra unskog mjernog mjesta.

Kako smo opisali u to ki 2.3. ukupno proizvedena elektri na energije kod obnovljivog izvoraelektri ne energije jest ona koja se dobije nakon oduzimanja vlastite potrošnje elektri ne energijeproizvodnog postrojenja (elektrane) od proizvedene obnovljivim izvorom.

Kod mikroelektrana to ne mora istodobno biti elektri na energija koja se isporu uje u mrežu.Nare eni odnosi mogu biti prisutni kod mikroelektrana sa svjetlonaponskim postrojenjem na krovištuobiteljske ku e ili, kako bismo rekli, kod „mikroelektrana na ku i“ („struja s krovišta“). Naime, u tom primjerupostoji još i potrošnja elektri ne energije obiteljske ku e te se su elje s mrežom može oblikovati tako da semjeri i s poticajnom cijenom obra unava, ukupno proizvedena elektri na energija koja uklju uje i potrošnjuobiteljske ku e (slika 4a.) ili samo višak elektri ne energije isporu en u mrežu (slika 4b.).

Ostvari li se su elje i priklju enje na mrežu prema slici 4a., ODS e sklopiti ugovor o korištenjumreže Povlaštenog proizvo a i ugovor o korištenju mreže za kupca kategorije ku anstvo. Drugaugovorna strana bi u pravilu trebala biti jedna te ista fizi ka osoba ili pravna osoba (ako nije obiteljska veprimjerice ku a s poduzetni kim djelatnostima). Ugovorni odnosi su složeniji ako se radi o dvije osobe ušto sada ne emo ulaziti.

7

Slika 4a. Na elni nacrt su elja i priklju ka na mrežu mikro SE na obiteljskoj ku i s mjerenjem ukupnoproizvedene elektri ne energije

Slika 4b. pak prikazuje primjer mikro SE kod koje se vlastita potrošnja mikro SE i jednako takopotrošnja ku anstva opskrbljuje izravno sa sabirnica proizvodnog postrojenja na strani izvora, a prijemjernog mjesta. Kada se podmire ove potrebe, raspoloživi višak elektri ne energije se isporu uje umrežu. Kada je vlastita potrošnja mikro SE i ku anstva ve a od proizvedene elektri ne energije, potrošnjase podmiruje iz mreže, a elektri na energija preuzeta iz mreže se mjeri na istom mjernom mjestuposebnim mjernim ure ajem ili istim uz uvažavanje smjera toka energije.

Slika 4b. Na elni nacrt su elja i priklju ka na mrežu mikro SE na obiteljskoj ku i s mjerenjem elektri neenergije isporu ene u mrežu (mjerenje viška elektri ne energije)

U ovom slu aju ODS bi trebao sklopiti jedan ugovor o korištenju mreže i to s Povlaštenimproizvo em koji obuhva a njegov položaj kupca elektri ne energije za potrebe vlastite potrošnjemikroelektrane i potrošnje ku anstva.

Tehni ka rješenja za priklju enje na mrežu, obli je su elja s mrežom kao i uvjeti za obra unskomjerno mjesto propisuju se s PEES. Držimo kako je od bitne važnosti kroz tehni ka rješenja dosljednoodgovoriti na predo enu nedore enost odrednica propisa, a kod priklju ka mikro SE na krovištu ku evalja ocijeniti primjenljivost slijede ih rješenja:

obiteljske ku e s mikro SE na krovištu i s priklju nom snagom do 5 kW, priklju iti na NNmrežu s jednofaznim priklju kom (tragom pravila za priklju enje kupaca u ovisnosti opriklju noj snazi) i primijeniti su elje kod kojeg bi se mjerila i obra unavala s poticajnomcijenom ukupno proizvedena elektri nu energiju (Slika 4a.) i

8

obiteljske ku e s mikro SE na krovištu i s priklju nom snagom ve om od 5 kW do uklju ivo30 kW, priklju iti na NN mrežu s trofaznim priklju kom i primijeniti su elje kod kojeg bi semjerila i obra unavao s poticajnom cijenom u mrežu isporu eni višak elektri ne energije(Slika 4b).

3.2.3. Vo enje pogona proizvodnog postrojenja

Povlašteni proizvo koristi distribucijsku mrežu za predaju proizvedene elektri ne energije umrežu i kao kupac za preuzimanje elektri ne energije iz mreže. Korištenje mreže je proces u kojem jevažan dio onaj koji se odnosi na vo enje pogona proizvodnog postrojenja na su elju s mrežom.Nadležnosti su dodijeljene Povlaštenom proizvo u i ODS-u, a kod složenijeg nacrta su elja i pogonskihokolnosti prijeko je potrebno sklopiti ugovor o vo enju pogona dok je kod jednostavnijih okolnosti svemogu e urediti u ugovoru o korištenju mreže.

Postupci vo enja pogona, gdje god se utana ili, moraju uvažiti temeljne podatke i tehni kezna ajke proizvodnog postrojenja i njegovih initelja, a moraju obuhvatiti:

a) odnose vezane uz razgrani enje nadležnosti i odgovornosti obiju strana,b) uklju enje na mrežu,c) paralelni pogon s mrežom i uvjeti odvajanja iz paralelnog pogona,d) povratak na mrežu nakon odvajanja,e) mjesto i nadleštvo nad mjestom za odvajanje proizvodnog postrojenja od mreže,f) na in izvo enja sklopnih operacija,g) odrednice sigurnosti pri radu prilikom obavljanja sklopnih operacija,h) popis odgovornih osoba, na in me usobnog komuniciranja i izvješ ivanja

Od bitne važnosti za ure enje uvjeta korištenja mreže je prepoznavanje uvjeta pogonaproizvodnog postrojenja s gledišta rada u paralelnom pogonu s mrežom, u oto nom pogonu s vlastitompotrošnjom ili s potrošnjom u mreži. Kada oto ni pogon nije mogu niti pod kojim uvjetima ili kada zanjega postoji uvjetovana mogu nost to se mora jednozna no i razvidno prikazati.

Za vo enje paralelnog pogona moraju se utvrditi veli ine i mjerila njihovih vrijednosti za nadzorodvijanja paralelnog pogona, a kao mjerilo valjanih ili narušenih uvjeta za paralelni pogon. Za nadzorvaljanih uvjeta paralelnog pogona mora u sastavu opreme proizvodnog postrojenja postojatiodgovaraju a zaštita i automatika, koja e pak u slu aju nedopuštene razine narušenosti zadanih mjeriladjelovati na odvajanju iz paralelnog pogona isklju enjem prekida a za odvajanje.

Kod mikroelektrana, danas je uobi ajeno ure ajima za nadzor mreže fizi ki i funkcionalnopridružen prekida ili druga odgovaraju a sklopna naprava za odvajanje, a kod mikro SE i malih VE onaje sastavni dio izmjenjiva a. Primjer zaštite od narušenih uvjeta paralelnog pogona za mikro SEpriklju enu na NN mrežu daje slika 5.

Slika 5. Izvedba automatskog nadzora mreže sa sklopnom napravom za odvajanje u izmjenjiva u

9

Nadzor mreže, prema ovom rješenju, obavlja se putem dva me usobno neovisna ure aja zanadzor mreže i svakom od njih pridruženom rasklopnom napravom za prekid paralelnog pogona smrežom (NPP), a sve skupa unutar jednog procesorskog sustava s distribuiranom redundancijom. Izmjerenih veli ina, koje se dovode do procesora, kao izravne ili izvedene, za nadzor se koriste slijede eelektri ne veli ine s propisanim mjerilima za djelovanje na sprje avanje paralelnog pogona kod uklju enjaili kada su mikroelektrana i mreža u paralelnom pogonu (L7. i L9.):

a) Efektivna vrijednost napona mreže U (V) ; (-20% do +15% UN mreže),b) Frekvencija napona mreže f (Hz); ( 0,2 Hz fN napona mreže),c) Radni udjel impedancije mreže ZM ( ); (< 1,25 pri uklju ivanju na mrežu i < 1,75 tijekom

napajanja mreže,d) Radni udjel izolacijskog otpora Rizo ( ); (ve i od 1 k /V u odnosu na najve i ulazni napon

izmjenjiva a, a najmanje 500 k ) ie) Efektivna vrijednost struje kvara prema uzemljenju I N (A); (> 60 mA/kVA ili porast vrijednosti

> 30 mA/sekundi).

Oba ure aja za nadzor mogu, neovisno jedan od drugog, prekinuti paralelni pogon s mrežom, adaljnje pogonsko stanje odre eno je sposobnoš u mikro SE za vo enja oto nog pogona i povratak uparalelni pogon.

Obzirom na injenicu o sklopnoj napravi za automatsko i ru no odvajanje od mreže koja jefunkcionalna i fizi ka sastavnica opreme mikro SE, to rješenje naj eš e ne udovoljava ostvarenjuzahtjeva ODS-a za dostupnost „u svakom trenutku“. Potonji može, sukladno ovlaštenjima, zahtijevatitakav nacrt su elja koji bi imao, u svakom trenutku njemu dostupnu, posebnu sklopnu napravu zaodvajanje od mreže. Prema spoznajama o propisima zemalja EU, kod mnogih se odre uje iznos snagekod kojeg se ne zahtjeva poseban prekida za odvajanje od mreže ako se nadzor uvjeta valjanostiparalelnog pogona ostvaruje s opisanim ure ajima, ali se ustrajava na takvom njegovom smještaju kojijam i trajnu dostupnost.

Uvjeti paralelnog pogona s mrežom, upravljanje odvajanjem iz paralelnog pogona i ukupnovo enje pogona elektrane s obnovljivim izvorom energije se usložnjava kada su proizvodne jediniceprostorno raspore ene unutar jedne mreže i postoji dvostrano priklju enje na mrežu. Iznosimo primjermVE Ravna 1 (Slika 6.).

Slika 6. Korištenje mreže male VE s dvostranim priklju enjem na distribucijsku mrežu

10

Korištenje mreže ovakvog proizvodnog postrojenja s gledišta vo enja pogona zna ajno jesloženije i zato se drži prijeko potrebnim izme u ODS-a i Povlaštenog proizvo a zaklju iti poredugovora o korištenju mreže i ugovor o vo enju pogona proizvodnog postrojenja na su elju s mrežom.Ukazujemo na manji dio njegovih odredbi (L5.).

Kako proizvodno postrojenje Povlaštenog kupca ini više od jedne proizvodne jedinice, prekida iu polju proizvodnih jedinica su mjesta sinkronizacije na mrežu i odvajanja s mreže doti ne proizvodnejedinice, do im su prekida i u priklju nom polju proizvodnog postrojenja mjesta njegova uklju enja namrežu i mjesta njegova odvajanja od mreže (prekida u TS mVE 1 i prekida u TS mVE 6).

ODS isklju ivo je nadležan za upravljanje prekida ima i izlaznim sklopnim napravama u TSmVE 1 i TS mVE 6, tako da su navedena mjesta i sklopne naprave istodobno i mjesta razgrani enjanadležnosti u vo enju pogona.

Odstupanje od redovnog stanja uklju enosti prema mreži i unutar proizvodnog postrojenja nasu elju s mrežom, zna i izvanredno stanje uklju enosti koje se može koristiti u kratkotrajnom ilidugotrajnom pogonu, a za donošenje odluke nadležan je ODS nezavisno tko zahtijeva takvo stanje.Izvo enje sklopnih radnji unutar proizvodnog postrojenja koje nemaju utjecaj na redovno stanjeuklju enosti na su elju s mrežom u nadležnosti su Povlaštenog proizvo a.

Povratak proizvodnog postrojenja u paralelni pogon s mrežom valja obuhvatiti posebnimobveznim odnosom koji se mora utana iti izme u dviju strana. Držimo kako kod pogona proizvodnogpostrojenja na SN mrežu i kod pogona na NN mrežu kada se radi o proizvodnom postrojenju snage ve eod 30 kW, povratak u paralelni pogon mora biti uz znanje i vo enje postupka od strane ODS-a. Zapovratak u paralelni pogon s NN mrežom kod snaga manjih od 30 kW, ODS mora propisati postupak alidržimo kako ga Povlašteni proizvo može provesti, odnosno automatika vo enja pogonamikroelektrane, bez posebnog obavješ ivanja ODS-a.

Zbog primjene ciklusa tropolnog automatskog ponovnog uklju enja u SN mreži, Povlašteniproizvo mora u proizvodnom postrojenju priklju enom na takvu mrežu trajno osigurati funkcioniranjetehni kog rješenja zaštite proizvodnih jedinica od uklju enja na povratni napon mreže, a bez provjeresinkronizma.

3.2.4. Zna ajke proizvodnje i potrošnje elektri ne energije

Kako smo ve istakli, Povlašteni proizvo je proizvo elektri ne energije i u odre enimokolnostima kupac elektri ne energije za vlastite potrebe. Dvojilo se o potrebi sklapanja dva odvojenaugovora o korištenju mreže, ali se opredijelilo za jedan kojim se obuhva aju svi me usobni odnosi za obastatusa Povlaštenog proizvo a. Povlašteni proizvo za uslugu korištenja mreže za razvo enjeproizvedene elektri ne energije po mreži ne pla a ODS-u naknadu za korištenje mreže (kao i svakiproizvo ) ve samo jednu njenu sastavnicu, a to je naknada za mjernu uslugu. Povlašteni proizvokao kupac pla a cjelovitu naknadu za korištenje mreže.

3.2.4.1. Radna snaga i energija

Nazivna radna snaga proizvodnog postrojenja Povlaštenog proizvo a kao kupca elektri neenergije je, dakako, zna ajno manja u odnosu na nazivnu radnu snagu proizvodnog postrojenja. Potonjae uvijek biti ona koja e odre ivati uvjete priklju enja na mrežu. Kada je iznos nazivne radne snage

Povlaštenog proizvo a kao kupca takav da kupcu pripada tarifni model kod kojeg se mjeri radnasnaga, radna snaga postaje element obra una potrošnje.

Potrošnja radne energije za vlastite potrebe namiruje se iz vlastite proizvodnje kada potonjapostoji, a iz mreže kada je nema ili je nedostatna. Primjerice kod mikro SE, u tehni kim podatcima senavodi potrošnja radne energije u pogonu sa suncem i stanju bez sunca („pri uvna“ potrošnja). Kod maleVE je sli no samo je potrošnja radne energije vezana za raspoloživost vjetra kao primarne energije.

Jednako kao kod svakog drugog kupca tako se i kod Povlaštenog proizvo a odnosimo premautvr ivanju radne energije uravnoteženja. Ovisno o nazivnoj radnoj snazi vlastite potrošnje njemu e bitipridijeljena nadomjesna krivulja potrošnje ili e se mjeriti satna potrošnja za oblikovanje dnevne krivuljepotrošnje. U tu svrhu potrebno je istražiti nadomjesnu krivulju potrošnje male VE i mikro SE.

11

3.2.4.2. Jalova energija i faktor snage

Priroda i smjer toka jalove energije su podložni složenim okolnostima. Gledaju i s pragaproizvodnog postrojenja prema mreži utjecajni initelji na prirodu i smjer toka jalove energije, odnosno nafaktor snage proizvodnog postrojenja, su:

a) kolebljivost pogonske snage (energije Sunca i vjetra),b) zna ajke i broj izmjenjiva a po faznom vodi u (mikro SE),c) zna ajke generatora, regulacije i izmjenjiva a (male VE),d) uporaba kondenzatorskih baterija za kompenzaciju jalove snage (male VE).

Kod mikro SE i male VE zbog velikog kolebanja pogonske snage te zbog rada izmjenjiva a dolazido izobli enja valnog oblika napona odnosno struje što je elektrana daje u mrežu. Ukupni faktorharmonijskog izobli enja (THD) ima visok prirast vrijednosti sa smanjenjem omjera raspoložive radnesnage u odnosu na nazivnu radnu snagu ispod vrijednosti 0,3, odnosno, možemo zaklju iti kako jeprisutan izražen funkcijski odnos: THD = f (P/Pn).

Kod takvih izvora elektri ne energije, jalova elektri na energija utvr uje se faktorom snage zaosnovni harmonik (cos fi) i zajedni kim faktorom snage za osnovni i više harmonike struje ( ). Faktorsnage „cos fi“ je manje, a „ “ (lambda) zna ajno ovisan o odnosu raspoložive pogonske snage i nazivnesnage izmjenjiva a (mikro SE) odnosno generatora (mala VE). Možemo dakle govoriti o jalovoj energijiosnovnog harmonika i viših harmonika struje. Dijagram jednog istraživanja kod sun ane mikro SEprikazuje slika 7.

Viši harmonici struje uzrokuju dodatno optere enje mreže jalovom snagom. Kod malih i mikro SEzra enje Sunca mijenja se relativno sporo, zato regulatori snage djeluju s relativno velikom vremenskomkonstantom (podru je sekundi), a kada pada izlazna snaga nastupaju vršne vrijednosti jalove snageuzrokovane lanom jalove snage koji potje e od viših harmonika izlazne struje.

00,10,20,30,40,50,60,70,80,9

1

0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1

P/Pn

cos

fi; la

mbd

a

cos filambda

Slika 7. Ovisnost faktora snage svjetlonaponskog izvora mikro SE o raspoloživoj pogonskoj snazi (L2.).

Kod malih elektrana s velikim kolebanjem pogonske snage, kao što je slu aj kod vjetroelektrana,s gledišta mreže treba zahtijevati uporabu automatske regulacije faktora snage. Potonje posebno ako seu vjetroelektrani koriste sinkroni generatori.

Kada se kod vjetroelektrane primjenjuje asinkroni generator ili asinkroni generator s dvostrukimnapajanjem s izmjenjiva em u rotorskom krugu, kao i kada se kod sun ane elektrane koristi mrežomvo eni izmjenjiva s transformatorom za galvansko odvajanje, jalova snaga koju treba dati mreža može utrenutcima niske vrijednosti pogonske snage iznositi i do 50% prividne snage predane mreži. Uvjetikorištenja mreže se moraju svesti na prihvatljivo optere enje mreže jalovom snagom što opravdavazahtjev ODS-a za ugradnjom kondenzatorskih baterija u proizvodno postrojenje Povlaštenogproizvo a.

ODS ugovara s Povlaštenim proizvo em, glede jalove elektri ne energije, kao standardnuuslugu korištenja mreže (L5. i L6.)slijede e:

a) preuzimanje jalove energije iz mreže ugovara se do dopuštenog faktora snage cos fi = 0,95induktivno, a jalova energija preuzeta ispod dopuštene grani ne vrijednosti faktora snage,smatra se prekomjerno preuzetom,

b) predaju jalove energije u mrežu u granicama rada generatora od cos fi = 1,0 do cos fi = 0,8kapacitivno (samo kod vjetroelektrane, dok se za sun anu elektranu predaja jalove energijeu mrežu ne ugovara).

12

Ovim sažetim razmatranjem energetskih veli ina u korištenju mreže, želi se naglasiti injenicukako je pitanje korištenja mreže elektrana s promjenljivom pogonskom snagom glede jalove snage ienergije, kao i faktora snage, složeno i dostojno ozbiljnog pristupa i istraživanja.

3.2.5. Obra unsko mjerno mjesto i mjerna usluga

Obra unsko mjerno mjesto na su elju proizvodnog postrojenja Povlaštenog kupca i mreže služimjerenju elektri ne energije koju Povlašteni proizvo predaje u mrežu kao proizvo i mjerenjuelektri ne energije koju Povlašteni proizvo preuzima iz mreže kao kupac.

Prema Mrežnim pravilima, ODS je nadležan za mjerne usluge na obra unskim mjernim mjestimaproizvo a koji su priklju eni na distribucijsku mrežu, osim nabave i ugradnje mjerne opremeobra unskog mjernog mjesta. Mjerna oprema kod kupaca vlasništvo je ODS-a, a mjerna oprema kodproizvo a vlasništvo je proizvo a. Povlašteni proizvo je prema ODS-u u položaju proizvo a ikupca te bi obra unsko mjerno mjesto trebalo imati posebno brojilo za predaju (vlasnik proizvo ) ipreuzimanje elektri ne energije (vlasnik ODS).

Kada su brojila, kao bitna sastavnica mjerne opreme, za mjerenje predane i preuzete elektri neenergije, fizi ki jedan ure aj (to name e današnja tehnologija), s pravom vlasništva bi raspolagala dvijestrane. Time nastaje problem pružanja mjerne usluge s razgrani enjem u njenom sadržaju prema kriterijuvlasništva, kao i naplate dvije razli ite naknade za mjernu uslugu (od kojih ona za položaj proizvo anije dosljedno utvr ena). Rješenje je jedan vlasnika mjerne opreme i ako bi to bio ODS, pojednostavilo bise pružanje mjerne usluge, cjelovita mjerna usluga je standardna, a za njeno pružanje Povlašteniproizvo pla a ODS-u jednu naknadu. Dakle, predlažemo glede pla anja naknade za mjernu usluguprimijeniti pravilo kao kod kupca. Kada na to neki Povlašteni proizvo ne bi pristao, ODS to morauvažiti i ugovorom urediti složenije odnose u pružanju mjerne usluge.

Nedore enost propisa ogleda se i ovdje jer se kod mjerne usluge za proizvo a cijena neoblikuje druk ije nego za kupca unato druk ijih (manjih) troškova mjerne usluge proisteklih iz njegovavlasništva nad mjernim ure ajima.

Sadržaj i zna ajke mjerne opreme obra unskog mjernog mjesta Povlaštenog proizvo a na NNmreži s izravnim mjerenjem mogu biti jednake kao što su Mrežnim pravilima utvr ene za poluizravnomjerenje, ime bi postojala mogu nost mjerenja i oblikovanja krivulje optere enja. Predvi enu mogu nostmjerenja jalove energije u etiri kvadranta držimo dalekovidnom obzirom na mogu e tokove jaloveenergije. Iako držimo jednako vrijedno imati dva brojila kao i jedno brojilo za dva smjera mjerenja energijei snage, prednost dajemo jednom brojilu s odvojenim mjernim sustavima.

Važna sastavnica standardne mjerne usluge je prikupljanje, obrada, provjera i potvrda valjanosti,pohrana i razmjena mjernih podataka. ODS ima isklju iva prava raspolaganja prikupljenim mjernimpodatcima s obra unskog mjernog mjesta za predaju i preuzimanje elektri ne energije te pripadaju ombazom mjernih podataka, uz obvezu omogu avanja pristupa tim podatcima Povlaštenom proizvo u tepoduzimanja razumnih mjera za zaštitu njihove tajnosti i sigurnosti.

Naglašavamo važnost odgovornog pristupa u pružanju mjerne usluge.

3.2.6. Obveze glede povratnog utjecaja na mrežu i kvalitete opskrbe elektri nom energijom

Kako se ugovor o korištenju mreže sklapa nakon izdavanja PEES i EES sve zna ajke initeljaproizvodnog postrojenja od utjecaja na kvalitetu opskrbe i povratni utjecaj na mrežu morale su seprovjeriti prora unom s gledišta potvr ivanja mjesta, na ina i tehni kih uvjeta priklju enja proizvodnogpostrojenja na mrežu. Iz takvog razmatranja moraju proiste i odrednice i uvjeti ugra eni u PEES i EES.Tako, znaju i podatke o tehni kim zna ajkama initelja proizvodnog postrojenja kao što su vrsta izvora isnaga izvora, struje viših harmonika, koeficijent treperenja dugog trajanja,…, može se unaprijed provjeritiprimjerice:

pove anje struje trofaznog kratkog spoja i ugroženost opreme u mreži, prelaze li na sabirnicama priklju ne TS struje, uklju uju i struje viših harmonika, dopuštene

vrijednosti, prelazi li faktor smetnji izazvan treperenjem dugog trajanja dopuštenu vrijednost, …

Slijedom nare enog, ugovor o korištenju mreže utvr uje me usobne obveze glede kvaliteteopskrbe elektri nom energijom i povratnog utjecaja proizvodnog postrojenja na mrežu, potpuno utvr enihi ostvarenih zna ajki proizvodnog postrojenja, samo kao posljedicu rada u pogonskim uvjetima.Ugovorom se utvr uje temeljne obveze:

13

a) ODS dužan je na mjestu predaje i preuzimanja osigurati Povlaštenom proizvo u,standardnu razinu kvalitete opskrbe elektri nom energijom, odnosno, ODS dužan je poduzetipotrebne mjere s ciljem održavanja standardne razine kvalitete opskrbe elektri nomenergijom,

b) Povlašteni proizvo dužan je svoje proizvodno postrojenje održavati i voditi pogon tako danjegov povratni utjecaj na mrežu, odnosno poreme aji i smetnje budu u granicama koje neugrožavaju propisanu razinu kvalitete opskrbe elektri nom energijom u mreži.

Povratnim utjecajima na mrežu proizvodnog postrojenja Povlaštenog proizvo a,podrazumijevaju se utjecaji pogona ili doga aja u proizvodnom postrojenju proizvo a na kvalitetunapona u mreži.

initelji povratnog utjecaja na mrežu (promjena napona, pojava treperenja, pojava višihharmonika, asimetrija napona, pove anje struje kratkog spoja, …) uzrokovani pogonom proizvodnogpostrojenja moraju biti u granicama dopuštenih vrijednosti propisanih u Mrežnim pravilima, u PEES i uEES. Kod prvog priklju enja oni se moraju mjerenjem provjeriti kao i rad možebiti ure aja koji ih održavana dopuštenoj razini (primjerice ugra eni filtar za odre eni harmonik struje). Obveza nadzora mora seostvarivati trajno tijekom pogona.

Osim povratnih utjecaja na zna ajke mreže, pogon proizvodnog postrojenja ne smije uzrokovatidodatno optere enje postrojenja za utiskivanje signala MTU, što se tako er mora dokazati ispitivanjem.

3.2.7. Tehni ka i ispitna dokumentacija proizvodnog postrojenja i po etak korištenja mreže

Povlašteni proizvo dužan je ODS-u kod podnošenja zahtjeva za izdavanjem PEES dostavititehni ku dokumentaciju i podatke o proizvodnom postrojenju i njegovim bitnim sastavnicama, prora un opovratnim utjecajima na mrežu a ispitnu dokumentaciju kod podnošenja zahtjeva za izdavanjeelektroenergetske suglasnosti i za priklju enje. Tako er, Povlašteni proizvo e dostaviti idokumentaciju o provedenim ispitivanjima kod prvog priklju enja proizvodnog postrojenja na mrežu. ODSe koristiti osmišljene obrasce zahtjeva posebno prilago ene za svako proizvodno postrojenje, glede

primarne pogonske snage, iz kojih e biti razvidno koje podatke je potrebno navesti u zahtjevu i u kojemdijelu postupka ih treba dostaviti. Jedan dio dokumentacije postaje sastavni dio ugovora o korištenjumreže, a drugi, ako se sklapa, ugovora o vo enju pogona.

Razmjena i korištenje podataka mora se odvijati prema na elu povjerljivosti. Me u inim isti emoslijede e dokumente i podatke koje u pojedinim dijelovima puta do korištenja mreže treba dostaviti, anjihov opseg i sadržaj ovise o zna ajkama proizvodnog postrojenja:

a) tehni ke podatke o initeljima proizvodnog postrojenja kao i opis rada pogonskog stroja,generatora, izmjenjiva a,

b) jednopolnu shemu proizvodnog postrojenja,c) sustav nadzora i zaštite na su elju prema mreži,d) projektnu dokumentaciju izvedenog stanja glavnog postrojenja,e) prora un o ekivanih vrijednosti initelja povratnog utjecaja proizvodnog postrojenja na

mrežu (struje viših harmonika izmjenjiva a,…) i o kvaliteti elektri ne energije,f) izvješ a o provedenim funkcionalnim ispitivanjima s dokazima o ispravnosti svih funkcija

vo enja pogona proizvodnog postrojenja i pojedinih proizvodnih jedinica,g) izvješ a o provedenim funkcionalnim ispitivanjima s dokazima o ispravnosti funkcija i

uskla enosti djelovanja zaštite proizvodnih jedinica sa zaštitama u mreži,h) izvješ a o provedenim funkcionalnim ispitivanjima s dokazima o ispravnosti funkcija

automatike ponovnog uklju enja i zaštite od asinkronog ponovnog uklju enja,i) izvješ e o rezultatima ispitivanjima tijekom prvog priklju enja proizvodnog postrojenja na

mrežu. a u kome je obvezno izvješ e o mjerenim vrijednostima initelja povratnog utjecaja.

Tijekom korištenja mreže, Povlašteni proizvo dužan je ODS-u dostaviti izvješ e o periodi nomi/ili izvanrednom ispitivanju kao i podatke o postavljenim vrijednostima djelovanja zaštite od smetnji,kvarova i poreme enih uvjeta paralelnog pogona proizvodnog postrojenja.

Plan postavljenih vrijednosti djelovanja zaštite od kvarova i poreme enih uvjeta paralelnogpogona ugovorne strane smatraju bitnim sastojcima Ugovora o vo enju pogona, a ovim ugovorom seobvezuju na izradu usuglašenog plana djelovanja zaštite i na suradnju pri svakoj potrebi promjenedjelovanja zaštite na priklju nom vodu sa strane mreže i sa strane proizvodnog postrojenja.

14

3.2.8. Ostale zna ajke korištenja mreže

Pored izabranih opisa zna ajki korištenja mreže navodimo još i one koje su sadržane u ugovoru okorištenju mreže, a uz koje ne dajemo podrobniji opis:

a) korištenje odobrenog iznosa priklju ne snage proizvo a i kupca, te postupak promjene,b) primjena ograni avala snage u slu aju mikro SE u izvedbi „mikroelektrana na krovu ku e“c) pravila za postupanje kada mjesto preuzimanja i mjesto predaje elektri ne energije nisu

istovjetni (obra un gubitaka),d) ograni enje korištenja mreže za Povlaštenog proizvo a kao krajnjeg korisnika priklju ka,e) obveze me usobnog obavješ ivanja o pogonskim doga ajima, poreme ajima i poduzimanju

mjera za uspostavu redovnog stanja,f) mogu nost pružanja, odnosno, korištenja razli itih nestandardnih usluga, …

4. STRUKTURA UGOVORA O KORIŠTENJU MREŽE

Ugovor o korištenju mreže sadrži pretežito odrednice obveznih ugovornih odnosa, a tek umanjem dijelu i izvan obveznih ugovornih odnosa. Ovaj ugovor je uvjet za stjecanje statusaPovlaštenog proizvo a i s njegovim odrednicama mora biti sukladan ugovor o opskrbi povlaštenogkupca što e ga Povlašteni proizvo sklopiti s izabranim Opskrbljiva em. Ugovor ima položaj javnogdokumenta, sklapa se na neodre eno vrijeme, ima vrste odrednice i ne pruža mogu nostidogovaranja nekakvih povlaštenih uvjeta.

Temeljnu strukturu ine odrednice razvrstane u slijede im poglavljima:a) Predmet ugovora – ograni ava se podru je ure enja odnosa s povlaštenim Proizvo em

kao proizvo em i kupcem,b) Mjesto predaje, preuzimanja, odvajanja i obra unsko mjerno mjesto - temeljni podatci i

zna ajke ovih mjesta, njihova istovjetnost ili razli itost i odnosi posljedi ni tome. Mjestarazgrani enja odgovornosti za funkcionalno stanje, održavanje i za korištenje u pogonu.

c) Preduvjeti za korištenje mreže – raspoloživost svih podataka o proizvodnom postrojenju,potpisan Ugovor o otkupu elektri ne energije, Ugovor o opskrbi povlaštenog kupca i ako jepredvi en, Ugovora o vo enju pogona. Obveza pla anja propisane naknade za korištenjemreže kao u slu aju kupca.

d) Uvjeti za korištenje mreže – jamstvo ODS-a za standardnu razinu kvalitete opskrbeelektri nom energijom, obveze proizvo a uz pogon proizvodnog postrojenja, mogu nostODS-a pristupa u svako vrijeme priklju ku proizvodnog postrojenja i obra unskom mjernommjestu radi uvida u stanje opreme te o itanja stanja brojila, i drugi uvjeti.

e) Mjerne usluge – ure enje prava i dužnosti koji proizlaze iz Mrežnih pravila i vlasništva nadmjernom opremom, obveze pla anja naknade za mjernu uslugu, odnos prema mjernimpodatcima.

f) Naknada za korištenje mreže – pla anje Povlaštenog proizvo a naknade za korištenjemreže kao kupca.

g) O itanje, obra un i naplata naknade za korištenje mreže - sadržaj u okviru standardnemjerne usluge s obra unskog mjernog mjesta, nastanak nestandardne usluge, rokovi za

itanje, obra un i pla anje. Prigovori, procjene potrošnje za potrebe obra una, ispravkeobra una. Pla anje, zatezna kamata, prisilna naplata.

h) Me usobna prava i obveze - osloba anje preuzetih obveza u pogledu kvalitete opskrbeelektri nom energijom za vlastite potrebe i raspoloživosti mreže za predaju proizvedeneelektri ne energije za vrijeme trajanja više sile. Obavješ ivanje o planiranim i neplaniranimprekidima.

i) Raskid ugovora - uvjeti za raskid, obveze prethodnog postupka.j) Prijelazne odredbe – za uskla enje zate enog stanje s pravilima ili propisima daje se obveza

i rok izvršenja,k) Završne odredbe – obostrano se navode ovlaštene osobe za obnašanje poslova ure enih

ugovorom u trenutku stupanja na snagu ugovora, a naro ito u dijelu koji se odnosi naposlove o itanja, obra una, pla anja i vo enja pogona.

l) Prilozi – prilozi ugovoru o korištenju mreže su brojni, a polaze od EES, preko temeljnihpodataka o proizvodnom postrojenju i obra unskom mjernom mjestu, ugovora o otkupu iugovora o opskrbi elektri nom energijom do pregleda osoba ugovornih strana za suradnju.

15

5. ZAKLJU AK

Bliska budu nost elektroenergetskog sustava u RH e imati jedno posebno obilježje, a to jeizgradnja velikog broja proizvodnih postrojenja s obnovljivim izvorima energije i s priklju kom nadistribucijsku mrežu. Distribucijska mreža e postati pravi sustav s novim zna ajkama vlastite pogonskedinamike, tokovima snaga, kvalitete napona, ….U takvim okolnostima, ure enje odnosa ODS-a ikorisnika distribucijske mreže (kupca i proizvo a), a u svezi korištenja mreže, postaje pitanje od bitnevažnosti za pogon distribucijskog sustava.

Kako je korištenje mreže regulirano podru je odnosa izme u ODS-a i korisnika mreže, o uvjetimakorištenja mreže se ne pregovara, kao primjerice o uvjetima opskrbe elektri nom energijom. Me utim,uvjeti korištenja mreže moraju biti razvidni, nepristrani i javno dostupni korisnicima.

Za stvaranja preduvjeta za kvalitetno ugovorno utana enje korištenja mreže nadležne ustanovemoraju otkloniti nedore enosti i neuskla enosti u zakonskoj regulativi, a ODS pak mora svaku spoznaju oprijekoj potrebi ure enja razli itih uvjeta za korištenje mreže urediti donošenjem isprava iz svojenadležnosti (tehni ki uvjeti, pravila, smjernice, …).

Prva iskustva ste ena u postupku ugovornog na ina ure enja korištenja distribucijske mreže sPovlaštenim proizvo em, i to s proizvodnjom elektri ne energije iz obnovljivih izvora, kazuju kako semora na i rješenja za brojna pitanja tehni ke prirode ali i za pitanja koja name e važe a regulativa zbogsvoje nedore enosti i/ili neuskla enosti. Unato injenice kako je to obilježje svakog po etka velikihpromjena, nije nam okolišati na poboljšanju tih temelja.

Priklju enje, paralelni pogon s mrežom i obra unska mjerenja kod vjetroelektrana i sun anihelektrana imaju tehni kih posebitosti s kojima se osoblje ODS-a uistinu nije sretalo. Utemeljenje uvjetakorištenja mreže za proizvodno postrojenje Povlaštenog proizvo a se doga a ve tijekomsagledavanja odrednica PEES što traži aktivnu suradnju ODS-a i Proizvo a u prvim kontaktima, aposebno je važno sagledavati podatke o pogonu proizvodnog postrojenja od bitne važnosti za korištenjemreže i pravilno ih postaviti. Ugovorom o korištenju mreže, sklopljenom na neodre eno vrijeme, ure ujese suživot distribucijske mreže i proizvodnog postrojenja na korist korisnika mreže i ODS-a.

Ovim se referatom htjelo ukazati na prva iskustva i putove utana enja bitnih ugovornih odnosaizme u ODS-a i Povlaštenog proizvo a u podru ju korištenja mreže, kako bi se s jedne strane postigaoprijeko potreban red u njihovim pravima i dužnostima, a s druge strane, pouzdan i siguran pogondistribucijskog sustava te kvalitetna opskrbe elektri nom energijom kupaca.

LITERATURA

[1] Detlef Schulz; „Integration von Windkraftanlagen in Energieversorgungsnetze – Stand der Technikund Perspektiven fur die dezentrale Stromerzeugung“, VDE Verlag, sije anj 2006. godine.

[2] Detlef Schulz; „Untersuchung von Netzruckwirkungen durch netzgekooppelte Photovoltaik- undWindkraftanlagen“

[3] Mrežna pravila elektroenergetskog sustava; Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva,ožujak 2006. godina.

[4] Op i uvjeti za opskrbu elektri nom energijom; Vlada Republike Hrvatske, ožujak 2006. godine.[5] Ugovor o korištenju mreže povlaštenog proizvo a za mVE Ravne 1; rujan 2007. godine.[6] Ugovor o korištenju NN mreže povlaštenog proizvo a za SE Solarni krov Špansko-Zagreb,

prosinac 2007. godine.[7] VDEW, „Eigenerzeugungsanlagen am Niederspannungsnetz“; 4. izdanje 2001. godina.[8] DIN VDE 0126, 2006. godina[9] Tehni ka dokumentacija proizvo a pojedine opreme i sustava.